Treći jako bitan segment u protoku informacija je i Facebook stranica Saveza. Stranicu je u današnjem obliku predložio i doradio aktivista Saveza i društava Denis Striković. Stranica je zamišljena kao brzi protok informacija.
Takođe, stranica bilježi dobru posjećenost. Prema podacima Facebooka prosječna sedmična posjećenost zadnjih 7 dana je bila 436 pregleda.
Dneva posjećenost je npr. na dan 11. juni bila 1296 pregleda.
Kao Savez smo bili jedni od inicijatora emisije NaGlas, koja se emituje na nacionalnoj televiziji dva puta mjesečno. Sve ove aktivnosti su dobrovoljne, volonterske i ljubiteljske. Kao i prethodnih godina Savez i društva su prijavili nekoliko projekata na JSKD.
Neki projekti su sufinancirani s veoma malim iznosom i s tim se borimo godinama. Prisiljeni smo raditi na ovakav način dok se stanje u nama kao manjinskoj zajednici i glasačima u velikom broju ne promijeni, dok se stanje u državi ne promijeni. Donosimo vam tabelu odobrenih projekata. Sve informacije koje su vezane za projekte svih manjinskih zajednica možete dobiti na linku: https://www.jskd.si/.
Žamor eseja u slovenskoj i crnogorskoj književnosti Povodom trideset godina Zavičajnog društva Plava i Gusinja IZVOR iz Kranja, pripremamo knjigu pod nazivom IZVOR / IZVIR. To je zbirka odabranih književnih eseja iz crnogorske, bosanske, albanske i slovenske književnosti, objavljena u našem listu IZVOR od 1992. do 2022. godine.
Obuhvatit ćemo i eseje o slovenskoj književnosti, od brižinskih dokumenata do danas, s posebnim naglaskom na život i djelo Prešerna, Župančiča, Voranca, Cankara, Pavčeka i drugih poput crnogorskih književnih velikana, uključujući plavske
i gusinjske - Radovan Zogović, Esad Mekuli, Husein Bašić, Redžep Ćosja, Zuvdija Hodžić…
Slijede eseji posvećeni ličnostima koje su radile na afirmaciji književne tradicije i umjetničke kulture u Crnoj Gori, kao i eseji o karakteristikama i razlikama nacionalnog i književnog slovenskog i crnogorskog jezika. Ovom knjigom želimo na jednom mjestu pokazati i sačuvati naše napore za crnogorsku i slovensku međukulturnu saradnju.
no poznavati, pored maternjeg, jezik države u kojoj živimo. U tom kontekstu, bilingvizam treba da je uvijek dobrodošao.
činje upravo od nas samih, iz naših domova. Razumljivo je da se neki „drugi jezik“ upotrebljava na poslu, u različitm ustanovama, u svakodnevnoj komunikaciji na mjestima gdje se to zahtijeva, ali isto tako je razumljivo da se maternji jezik koristi u porodičnom okruženju, porodičnim razgovorima, u razgovorima sa prijateljima, često i na društvenim mrežama. Posebno se treba potruditi da naša djeca ne zaborave maternji jezik. Upravo to je jedna od glavnih zadaća koju imamo.
Ako uzmemo u obzir činjenicu da mnogi Bošnjaci žive u dijaspori, postavlja se pitanje koliko je razvijena svijest o bosanskom jeziku? Koji su to konkretni koraci koji vode ka očuvanju te svijesti? Zasad, ipak, najbitniji je lični stav i lično shvatanje ove problematike, važnosti pitanja koje se odnosi na čuvanje maternjeg jezika. Najvećim dijelom očuvanje maternjeg jezika po-
Poštujmo tuđe, ali čuvajmo i njegujmo svoje.
Kratak osvrt ... Piše: Selvedin Pajalić
Njegovanje maternjeg jezika predstavlja važan faktor za svakog pojedinca. S obzirom na činjenicu da se posljednjih godina veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine iselio u druge države (između ostalih i u Sloveniju), to automatski podrazumijeva potrebu za učenjem (osnovnim ili dubljim) jezika države u kojoj čovjek živi. Različite životne okolnosti i uslovi u kojima se čovjek nađe, definitivno dovedu do situacije da čovjek (nenamjerno) svoj maternji jezik stavlja u „drugi plan“. Učenje lokalnog jezika, odnosno učenje i poznavanje drugog jezika je svakako neophodno i nešto za šta sigurno možemo reći da je imperativ, te apsolutno ne treba osporavati činjenicu da je pohvalno, a i društveno potreb-
Piše: Skender Bajrović
Ipak, u tim „jezičkim paralelama“ maternji jezik, kulturna i jezička tradicija mora ostati u okvirima čovjekove svijesti o istom.
Moramo da čuvamo ljepote bosanskog jezika, ljepote koje odišu u našim tradicionalnim pjesmama sevdalinkama. Čuvajmo naše pisce, pjesnike koji su svojim zbirkama, romanima, pjesmama uokvirili najljepše priče i emocije. Čuvajmo glas h kao jednu od bitnih karakteristika bosanskog jezika, makar tamo gdje mu je po etimologiji mjesto. Čuvajmo maternji jezik, jer on je dio nas, dio onog što jesmo, dio našeg postojanja.
15
