Brend kultura 11

brend

ISSN 1849-7489

HR GOD III, 11/2017

powered by

TEMA:

Ručni rad ispred digitalnih trendova INTERVJU:

BREND ID:

hiperprodukcija

Jadranka Primorac TEMA:

BRAND.ICON KOLUMNA SLAVIŠA BREZAR:

Proces povjerenja

kompetencije

INTERVJUI: Ivana kolar • Pupitres butique vinske kulture WMF • KUL BREND: QUSHIN • KOLUMNA: FRANCUSKA VS. HRVATSKA

samo Profesionalno.

uvodnik sadržaj

8 Pupitres Butique vinske kulture

Intervju: jadranka primorac 12

Znanje s kojim raspolažemo stječemo godinama. Što smo više iskusni, više bismo trebali znati, a i dati. Znanje je tu da se dijeli, kako bi svijet - čitaj struku, ostavili boljom. Brend kultura u ovom broju govori o kompetencijama, istražujemo što to pokreće i što nas nosi tijekom samog poslovanja, mijenjaju li se standardi s našim godinama poslovnog razvoja? Trendovi se mijenjaju, to je sigurno, no neki hrabro gaze i grade svoj posao na “starim” alatima. Što je to što je okosnica svakog biznisa pričamo i u ovom broju Brend kulture; počevši od ideje, rodio se WMF; Pupitres - butique vinske kulture je konačno otvorio svoja vrata, pokreću se neki novi trendovi u brendiranju - svrha je ono što se traži, a o tome govore i u Valiconu kad pričaju o BRAND.ICON-u. Još ima mjesta za ručni rad u stvaranju imidža, Zrinka i Denis to dobro znaju. Da ne duljim, vrijeme je za novu Brend kulturu. Čitamo se, to je najvažnije.

Lea

17 KOLumna: Proces povjerenja

sadržaj 22

Intervju: Ivana KOlar 27

Brend.icon

30

kolumna: Kompetencije Francuska Vs. Hrvatska

41

KUL BREND: Qushin Impresum

Ručni rad ispred digitalnih trendova 44 4

brend kultura

Izdavač: Dhar media Ulica kralja Zvonimira 66, Zagreb Glavna urednica: Lea Brezar Dizajn i prijelom: Dhar media Redakcija: Brend kultura Tisak: Kerschoffset Zagreb Naklada: 500 komada ISSN 1849-7489

UMORNI STE, A NE MOŽETE ZASPATI?

MELATONIN DOPRINOSI SKRAĆENJU VREMENA POTREBNOG DA ZASPITE VALERIJANA DOPRINOSI MIRNOM SNU MAGNEZIJ I VITAMIN B6 DOPRINOSE NORMALNOM FUNKCIONIRANJU ŽIVČANOG SUSTAVA, NORMALNOJ PSIHOLOŠKOJ FUNKCIJI I SMANJENJU UMORA I ISCRPLJENOSTI

Samo u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. www.dietpharm.hr savjetovaliste.dietpharm@atlanticgrupa.com Obrtnička 37/ 10 437 Bestovje/ tel: 01/ 33 26 733

MAGNEZIJ

MELATONIN

VITAMIN B6

JEDINSTVENA KOMBINACIJA SASTOJAKA VALERIJANA

Vijestie

Iz kreativ

Pripremila: Lorena Bartol Foto: WMF

10 godina stariji 10 godina kreativniji

E D N E K E E W I G DRA sretan ti rođendan!

Weekend Media Festival Svaki pojedinac može raditi na svojoj kreativnosti, ona se može učiti i razvijati. Neki od nas teže kreativnosti i rade na njoj, dok drugima ona jednostavno nije bitna niti u poslovnom niti u privatnom životu.

U svijetu medija i komunikacija kreativnost ima vrlo važnu ulogu, možda i najvažniju.

Upravo je kreativnost ta koja nas može istaknuti, pomoću koje možemo napredovati i biti uspješniji. Da kreativnost nema granica dokazala je Finska, prva zemlja koja 6

brend kultura

se odlučila na kreiranje vlastitih emotikona, napravljenih na pomalo ironičan način, ali s ciljem upoznavanja drugih s njihovim posebnostima. Radi se o emotikonima golišavih ljudi u sauni, čuvenom telefonu Nokia 3310 i ljubitelju metal-glazbe kojim se odaje počast finskoj ljubavi prema heavy metalu. Zbog svoje današnje popularnosti emotikoni su odličan odabir prezentacije zemlje u svijetu pa tako nije iznenađujuće kako je upravo ova digitalna kampanja postala najuspješnija u

povijesti digitalnih PR kampanja i osvojila mnoštvo međunarodnih nagrada. Kako je uopće nastala ovako kreativna, iskrena i autentična ideja koja je privukla nevjerojatan interes, brojne nove kontakte i suradnje, otkrit će nam predavanje o ovom projektu na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu.

Trodnevni festival približit će nam i dokolicu, stvaralaštvo u vremenu izvan onog našeg obveznog radnog vremena. Danas se dokoličarenje izravno povezuje s hedonizmom,

dosadom, konzumentskim stilom života te je Weekend odlučio jedan panel posvetiti fenomenu kreativnog dokoličarenja. Naglasit će i primjenu toga koncepta koji koristi upravo za vrijeme trajanja Weekend Media Festivala. Rastući utjecaj Googlea i Facebooka na globalnom tržištu oglašavanja, budućnost transporta i utjecaj novih digitalnih platforma poput Ubera još su neki od panela u kojima će sudionici moći uživati ove godine.

Zanimljiva će biti i rasprava o stanju slobode medija u regiji te panel o komunikacijskom aspektu krize Agrokora. Weekend uvijek prati aktualna događanja i teme koje se tiču svakog od nas. Svojom kreativnošću i sposobnošću organizatori itekako znaju kako zainteresirati publiku. To potvrđuju i brojke, u svome prvom desetljeću Weekend je ugostio gotovo 45 000 sudionika iz komunikacijske industrije cijele regije. Ove godine nudi nam i odgovor na pitanje tko prvi vidi naše objave na Facebooku. Kada postavimo selfie na Facebook u Parizu, taggiramo se u Pragu ili napišemo post u Zagrebu, on će vrlo vjerojatno završiti u gradu Luleå na sjeveru Švedske, gdje se nalazi prvi podatkovni centar Facebooka izvan SAD-a. Doznat ćemo zašto je Facebook izabrao baš sjever Švedske i zašto se ta regija sada zove Node Pole.

Foto: Beachrex

Kako propustiti festival pod imenom vikend kada vikend može donijeti samo nešto dobro i pozitivno, vikend se ne propušta. Stara tvornica duhana u Rovinju ove će godine jubilarni deseti put okupiti sve željne novoga znanja i iskustva iz svijeta komunikacije i medija. Weekend i Rovinj stvorili su neraskidivu vezu i atmosferu koja nas privlači već jedno desetljeće. Od 21. do 24. rujna u dvoranama Weekend Media Festivala, i oko njih, prezentirat će se novi trendovi i okupiti vodeći ljudi i stručnjaci u komunikacijskoj industriji i poslovnom svijetu. Sve će popratiti opuštena atmosfera po kojoj je ovaj festival zapamćen. Pod generalnim pokroviteljstvom Adris grupe Weekend se pozicionirao kao najveći komunikacijski festival u jugoistočnoj Europi, a do sada, prvi je najavio i neke od top-trendova poput mobilnog oglašavanja, native oglašavanja i digitalizacije. Očekuje nas još puno toga. Direktor samog festivala je natuknuo kako je ovo jubilarno izdanje festivala podignuto na potpuno novu razinu, tako da očekujemo neočekivano. Uz panel diskusije, govore stručnjaka, radionice i prezentacije, na Weekendu su svakako nezaobilazni partyji i networking (umrežavanje). Dobar provod je zagarantiran, a to upravo dokazuje njegov 10. rođendan. Kada festival polako postaje tradicija to znači da ga ne smijemo propustiti. brend kultura

7

VIjesti Piše: Petra Sedlanić Foto: Brend kultura

Vino je radost! Upravo tu radost i način uživanja želi proširiti Jelena Šimić Valentić, vlasnica nedavno otvorenog Pupitresa. Pupitres nije samo bar, to je boutique vinske kulture – mjesto u čijem svakom kutku možete naučiti nešto novo o vinu, a isto tako barem na trenutak zastati od uobičajene svakodnevne jurnjave i istinski uživati u trenutku, svim svojim osjetilima.

Kad vinska škola izađe iz svojih okvira...

Pupitres je svoja vrata u Frankopanskoj ulici u Zagrebu otvorio početkom rujna, a njegov idejni kamen temeljac bile su vinske škole koje je Jelena pokrenula prije tri godine. Iako ih je održavala na poznatim zagrebačkim adresama, u restoranu Apetit City te u Velvetu, čiji je prostor iznajmljivala, oduvijek joj je bio san imati nešto svoje, a to je mjesto gdje će se okupljati svi koji vole uživati u vinu i koji o njemu žele učiti. „Ideja Pupitresa je da se ljubiteljima vina, onima koji uživaju u vinu i finim stvarima, omogući pristup velikom izboru vina, da imaju na kušanje ona hrvatska, autohtone sorte grožđa. Kako se nalazimo u žarištu svega, u centru smo, želimo da i naši posjetitelji Zagreba imaju na izbor veliki broj vina na čaše koje su autohtone sorte grožđa, da ih posluži 8

brend kultura

PUPITRES

Otvoren je prvi boutique vinske kulture hrvatski sommelier, hrvatska sommelierka, da ih posluži konobar kojeg je hrvatska sommelierka obučila. Da naš gost Zagrepčanin, Bjelovarčanin, Zadranin, iz bilo kojeg dijela Hrvatske, da otkud god da nam dođu, da se osjećaju dobrodošlo i da osjećaju da je ovo mjesto gdje mogu odmah iz prve ruke nešto saznati o vinu, nešto fino probati, nešto novo naučiti, produbiti znanje koje sad već imaju,“ objašnjava Jelena.

Cjelodnevni užitak u boutiqueu znanja

Vinsku kartu koja sadrži malo manje od 250 etiketa, Jelena opisuje kao odraz nje i njene osobnosti, znanja o vinu koje je prikupljala dvanaest godina otkako je u ovome poslu. „Htjela sam da bude i edukativnog sadržaja, a i da u svakom momentu u Pupitresu možete iz svakog kuta, je li to ta vinska karta, je li to pogled na zid ili knjiga koju ćete uzeti – u

svakom kutku imate nešto čime možete naučiti nešto o vinu,“ rekla je vlasnica Pupitresa.

Kako kaže Jelena, budući da se radi o velikoj financijskoj investiciji, ponuda ipak nije mogla ostati samo na vinu, ali svaki je dodatak specifičan i promišljen, pa tako i kava. „Htjela sam da to nije kava koju ima svaki lokal, da to nije industrijska kava pa smo odabrali jednu specijalnu kavu, speciality coffee od Lively Roasters Co., koji prži od sto posto arabice zrna za našu kavu. Naši su konobari prošli intenzivnu obuku spravljanja kave, učili smo sve o kavi i opet to znanje koje smo stekli i mi prenosimo našim gostima,“ kaže Jelena i dodaje kako gosti cijene njihovu dobru kavu koja je rezultat preciznosti kod pripreme. „Pazimo koliko sekundi voda curi, koliko grama ide na koliko vode, pazimo na apsolutno sve detalje. Isto tako smo gledali i kod ponude žestokih alkoholnih pića. Dakle, apsolutno svaki segment u Pupitresu je mali boutique

VIjesti Vinsku kartu koja sadrži malo manje od 250 etiketa, Jelena opisuje kao odraz nje i njene osobnosti, znanja o vinu koje je prikupljala dvanaest godina otkako je u ovome poslu.

Osim toga, u ponudi se pronašla i zanimljiva slastica – sirove torte Mihaele Devescovi, a taj je odabir rezultat vinske radionice na kojoj je Mihaela pripremala sirovu tortu pred polaznicima. „Mi smo pazili i slušali recepte, a zatim sam ja trebala pronaći idealna vina uz tortu. Meni je to bio izazov kao sommelierki. Sjećam se kako su se polaznici osjećali na toj radionici, to im je bilo potpuno oduševljenje, kao nikad do sad. I onda sam rekla, zašto to ne bih imala i sad u svojem boutiqueu vinske kulture,“ ispričala je Jelena koja za svoje goste sljubljuje sirove torte i slatka vina, među kojima dominiraju naša hrvatska, koja želi približiti strancima jer, kako kaže: „naša hrvatska torta s hrvatskim vinom, naše autohtone sorte, tradicionalan način proizvodnje, ima li boljeg“?

Trenutak pokreće Pupitres znanja gdje mi možemo našim gostima koji dolaze uživati, koji se dolaze opustiti, koji dolaze učiti, priuštiti jedno nezaboravno iskustvo,“ rekla je Jelena. Jedan od modula Jelenine vinske škole je i osjetilna analiza jela, pa se tako i ponuda Pupitresa proširila na hranu; Jelena je odabrala pršut, sir, maslinovo ulje i kruh, sve što zajedno s polaznicima vinske škole može analizirati, a tako i gosti imaju mogućnost produbljivanja užitka u vinu. „Gledala sam da to bude vrhunski pršut, izabrala sam izvrstan drniški, a uz to i Gligora sireve. Uzela sam različite kombinacije sireva kako bih ih mogla sljubljivati s vinima, baš da bih mogla iz svoje bogate vinske karte naći savršen izbor“.

Upravo joj je komentar gošće iz New Yorka, koja ih je posjetila na njihov drugi radni dan, dao još veći vjetar u leđa. „Rekla je da inače radi u New Yorku u Michelin restoranu. Nije mogla vjerovati da je nama tek drugi radni dan i rekla je da su odnos, pristup, usluga, na svjetskoj razini, da je oduševljena, a vinsku kartu nije prestala čitati,“ prisjetila se Jelena i dodala da iako je trenutno jako stresno i naporno, kad čovjek ima neku strast, ona ga sama tjera i daje mu elan: „Mene gosti najviše ispunjavaju, kad vidim zadovoljstvo, ja uživam u tome, mene to puni energijom. Želim postaviti standarde na koje sam ja naučila raditi pa tako moj tim i ja konstantno, učimo, učimo, puno učimo.“

Oduševili su ju i jedan stariji gospodin, njegova kćer i unuka koji su istinski uživali u mirisima i okusima. „Oni su mirisali, uživali, davali su toj djevojčici da prepoznaje arome. Evo, sad sam se naježila. To sve ja radim doma sa svojim sinom – normalno, ne pije, nego mu govorim o vinu, govorim mu o hrani. Učim ga da uživa u životu, da ne trči, da ne juri, da cijeni taj trenutak s kim je u društvu, je li s obitelji, s nekom osobom ili je to samo običan sastanak. Svi mi jurimo, žurimo, trčimo, stvaramo, borimo se. I proleti ti dan, proleti život,“ ispričala je Jelena, koja u tom osjećaju zadovoljstva gostiju vidi poantu svojeg rada jer upravo ju to pokreće za dalje. „Iako se čini da mi cvjetaju ruže; imam 32 godine, otvorila svoj boutique vinske kulture, 268 vinskih radionica, imam sina, kupila stan, ali svi moraju biti svjesni da iza tog stoji ogroman rad. Meni nije teško, ja volim raditi i volim ljude. Radim 15 sati dnevno i ljudi me pune energijom,“ ispričala je Jelena i dodala da „kad imate želju, viziju, cilj i kad radite predano, s čistim namjerama, kad na svom putu koji živite i svaki trenutak koji radite, ako stvarno od srca to radite, ne može vam biti loše, ne može se ništa loše dogoditi.“ Kako kaže, samo treba vjerovati u sebe i biti hrabar, ne treba slušati svoje strahove, ne treba slušati „prijatelje“ koji ti žele dobro, ali će ti ipak nešto reći kako to nije dobro. Kad osjeti neku ideju i viziju, raspravi ju sama sa sobom i sluša svoj osjećaj. „Ako osjetim da je ispravno, da se dobro osjećam, idem i ne stajem,“ rekla je.

„Kad znamo nešto više o hrani i vinu, puno bolje uživamo.“

Spomenuti osjećaj ispravnosti, Jelena je osjetila i za svoju ideju vinske škole. Godinama je radila je kao voditeljica i sommelierka u restoranu Apetit City, a nakon što je ostala brend kultura

9

VIjesti Hrvati uživaju u vinu!

Kroz 268 vinskih radionica je prošlo više od 8 tisuća ljudi.

trudna i morala ići na čuvanje trudnoće, u njoj se rađala ideja da pokrene nešto svoje. „Radeći u restoranu, gosti su me uvijek ispitivali nešto o vinu. Kako sam sommelierka, uvijek su pitali Jelena, što biste nam preporučili, što je fino, možete li nam reći nešto o ovome vinu... Kad sam pričala gostima o vinu, uvijek sam pričala na jednostavan način, da oni to razumiju i osjetila sam da to radim dobro, u smislu, ne da tražim potvrdu da sam dobra, nego sam osjetila da gosti osjećaju zadovoljstvo kad im ja to pričam, da su to doživjeli,“ rekla je Jelena.

10

brend kultura

„Imala sam priliku dosta putovati po europskim vinogradima. Imate jedan drugačiji osjećaj i moment kad to vidite uživo i doživite i onda kad to znate prenijeti gostima. Tako se rodila ideja da otvorim svoju vinsku školu, da ljudima koji su potpuni amateri, koji jednostavno vole vino ili žele naučiti nešto više o njemu ili ako stvarno znaju i žele produbiti svoje znanje, prezentiram program na najjednostavniji način,“ prisjeća se Jelena koja je vinsku školu podijelila na tri modula; osnovni, srednji i napredni, koji čine jednu zaokruženu cjelinu vinske škole.

VIjesti Osnovna razina je prvi susret s vinom, gdje polaznici uče kako se vino otvara, kako se skladišti, na kojoj temperaturi se poslužuje, kako držati čašu za vino, kako kušati vino i tko je uopće sommelier, dok na drugoj razini, na „vinskim putevima svijeta“ ulaze malo dublje u tematiku i shvaćaju koliko je to kompleksna materija. „Govorimo o velikim i važnim vinskim regijama u svijetu, učimo razliku između šampanjaca i ostalih pjenušaca i radimo pravu organoleptičku analizu vina, učimo malo u detalje, kako kušati vino analizom putem vida, njuha i okusa,“ objašnjava Jelena koja je treću, naprednu razinu posvetila hrani i vinu kako bi objedinila svoje iskustvo i novostečeno znanje koje je stekla završivši treću razinu u Hrvatskom sommelier klubu. „Učili smo jedan znanstveno-tehnički pristup usklađiva-

nja i pristupanja hrani s ciljem da bi pronašli idealno vino. To me fasciniralo i polaznicima vinske škole sam htjela malo odškrinuti vrata i u taj svijet. Da vide da nije to samo za neke posebne ljude, da je to nekakav snobizam.

Ne – svi mi možemo uživati bez obzira na to kakav standard života imali, a kad znamo nešto više o tome onda puno bolje uživamo, s više strasti. Trenutak je ispunjeniji,“ zaključuje Jelena.

Vino je doista radost

Na pitanje kakav je odnos Hrvata prema vinu, Jelena je rekla: „Možda ćete vi biti prvi koji ste me to pitali, prvi koji ćete ovo napisati: postoji totalno kriva percepcija. Hrvati uživaju u vinu!

Kroz 268 vinskih radionica je prošlo više od 8 tisuća ljudi. Tih 8 tisuća ljudi koje je sudjelo-

valo na radionicama, diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, prenijelo je svojim prijateljima ono što je naučilo, a oni su prenijeli svojim.

Ljudi uživaju u vinu, ljudi uživaju u finim stvarima i mora se biti iskren prema vinu, i prema ljudima,“ rekla je Jelena.

Isto tako iskreno, Jelena želi svoje goste „zaraziti“ s ljubavi prema vinu. „Planovi su da imamo što više vinskih radionica, što više vinskih večeri, da što više ljudi učimo o vinu. Ja njima uvijek govorim da treba umjereno uživati u vinu. Vino nas ispunjava, vino nas oplemenjuje, vino nas povezuje, vino je radost, vino nas čini hrabrijima, posebnijima, samo čovjek uvijek treba biti umjeren i treba znati uživati,“ rekla je Jelena i dodala da osjeća po gostima tko zna, a tko ne zna uživati i zaključila: „Onaj tko zna uživati, on je sretan čovjek”.

brend kultura

11

Razgovarala: Lea Brezar Foto: Jadranka Primorac Svjesni smo da je Hrvatska na karti svijeta nepoznata destinacija medicinskog turizma te da se tek odnedavna budimo po tom pitanju. Predvodnici brendiranju u zdravstvenom turizmu svakako su privatne klinike poput Specijalne bolnice Sv.Katarina i još nekih renomiranih zdravstvenih brendova koji čine razliku. Tko zapravo brendira medicinski turizam u Hrvatskoj i na koji način to čine sami brendovi, pojasnila nam je Jadranka Primorac, članica uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina.

Postoje dvojbe vezane za brendiranje u medicini u stručnim krugovima: brendirati zdravlje, ali i uslugu. Koliko je izazova u samom procesu komunikacije pred vama s obzirom na etički aspekt brendiranja zdravlja?

Komunikacija je definitivno izazovna, jer sektor pružanja zdravstvenih usluga, rekla bih jedan je od najvažnijih, najosjetljivijih ali i najsofisticiranijih područja, što zbog sustavnog uvođenja i primjene novih postupaka i teh-

nologija, što zbog brige o zdravlju sviju nas.

Zdravlje je emotivna priča, a za dobro pozicioniranje brenda izuzetno je važna otvorenost, jer biti kontinuirano otvoren i transparentan u komunikaciji čini brend empatičnim, humanim i u konačnici odgovornim. Dakle, ključan čimbenik je kroz komunikaciju stvoriti povjerenje, a da bismo u tome bili uspješni nužna je sustavna edukacija osoblja kako bi svi u sustavu što bolje razumjeli potrebe današnjeg pacijenta. U tom smislu svaki naš zaposlenik osjeća pripadnost i potpuno je svjestan i zna što naš brend predstavlja, te kako ga pravilno komunicirati i zastupati, a to je rekla bih ključno u dugoročnoj strategiji izgradnje brenda.

Međutim, sve je to moguće jedino kad vam je ključni kriterij inovativnost i izvrsnost u pružanju medicinskih usluga, znanje, suradnja s najboljima te primjena najnovijih medicinskih postupaka i znanstvenih dostignuća. Nama u Sv. Katarini zadovoljan pacijent jedino je mjerilo i pokazatelj uspješnosti te u konačnici pokazatelj snage našeg brenda.

2017. godina za Specijalnu bolnicu Sv. Katarina bila je potvrda uspješnosti, tako je International Medical Travel Journal (IMTJ), vodeći svjetski online časopis za medicinski turizam dodijelio nagradu za “Najbolju međunarodnu specijalnu bolnicu” u medicinskom turizmu, European Business Award vas je svrstao među 10 najboljih tvrtki u Europi u “Customer Focus” kategoriji, te ste dobitnici

prestižne nagrade ‘Best Regional Hospital Award’’. Što ove prestižne nagrade znače za vas, struku i korisnike vaših usluga?

Nagrade su velika čast i one uvijek dodatnomotiviraju, ne samo mene osobno, nego i cijeli naš tim, one su na neki način potvrda i putokaz da ste na pravom putu, one su poticaj da ustrajete i idete dalje. Primjerice, biti među deset najboljih u Europi u izboru od 33000 tvrtki iz 34 europske zemlje u izboru European Business Awarda veliko je priznanje ne samo za našu Bolnicu, već i za hrvatsko zdravstvo kao i našu državu. Ovim priznanjem smo dokazali da tvrtke iz naše zemlje apsolutno bez kompleksa mogu stajati uz bok velikim europskim kompanijama kao što su primjerice Thomson Reuters, Carrefour, Lindt & Spruengli, Tangle Teezer, Telecom Austria, DHL, Pfizer, Euro Disney, Siemens i mnoge druge velike kompanije koje su sudjelovale u ovom natjecanju. Dakle, mi hrabro kročimo naprijed, svim ovim velikim međunarodnim priznanjima naša se Bolnica još vise pozicionirala na vrlo zahtjevno europsko tržište, gdje morate biti ili podjednako dobri ili čak bolji od niza etabliranih zdravstvenih ustanova. Iako nam je najvažnije zadovoljstvo hrvatskih pacijenata, moramo biti svjesni činjenice da je Hrvatska iznimno malo tržište i da mi zapravo djelujemo na tržištu EU koja ima 500 milijuna stanovnika. U ovom trenutku oko 40% prihoda ostvarujemo od pacijenata koji žive izvan granica RH, s tendencijom

Zdravlje je

emotivna priča 12

brend kultura

Jadranka Primorac

Članica uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina

Intervju Zdravlje je emotivna priča, a za dobro pozicioniranje brenda izuzetno je važna otvorenost, jer biti kontinuirano otvoren i transparentan u komunikaciji čini brend empatičnim, humanim i u konačnici odgovornim.

brend kultura

13

INTERVJU daljnjeg rasta, a mene posebice veseli rad na međunarodnom tržištu. Glede korisnika usluga (pacijenata), oni su nas prepoznali još 2015. godine izabravši nas kao najbolju “Privatnu bolnicu u Hrvatskoj”. Želim naglasiti da se u svemu vodimo mišlju da sam posjet zdravstvenim ustanovama gotovo nikad nije ugodno iskustvo i u tom smislu naš pristup je potpuno drugačiji od onog na koji je navikao prosječan pacijent. Mi činimo sve da se u našoj Bolnici osjećate opušteno, ugodno i prije svega dobrodošlo, a stručni tim pristupa i odnosi se prema svakom pacijentu kao prema članu obitelji. Druga komponenta na koju sam jako ponosna su naši izvrsni stručnjaci, jer uz najbolje ideje na svijetu, najnoviju opremu i tehnologiju ako nemate izvrsne ljude koji su stup svake poslovne ideje, ne možete uspjeti.

Vjerujem da je upravo taj pristup rezultirao činjenicom da su nas pacijenti prepoznali i nagradili. Osobno vjerujem da kad imate jasnu viziju, fokusirani ste i hrabri, a osobna i profesionalna etika vas konstantno vuku naprijed da napravite više i bolje za pacijente, rezultati jednostavno ne mogu izostati, a onda dolaze i nagrade.

Osim nagrada koje je primila Specijalna bolnica Sv. Katarina, jednom nagradom odano je priznanje i za Vaš rad “Manager of the year”. Koliko je ova nagrada utjecala na Vaš osobni rast i profesionalni razvoj te motivira li Vas i na koji način?

Kad ste na pravom putu, to jednostavno znate i o tome i ne razmišljate. Osobno, kad se nečemu posvetim to je onda u pot-

punosti, što je ponekad i frustrirajuće jer se ne možete jednostavno isključiti iz toga. To je rad doslovno 24 sata, ali vam ne smeta jer u tome uživate, doslovno o tome i noću sanjate. Odavno sam shvatila da je uspjeh jednostavno stvar izbora, no on bez hrabrosti, upornosti i vjere u ono što radite ne postoji. Ako odustanete na prvoj prepreci, nema ništa od uspjeha. Osim toga, važno je imati jasne ciljeve te točno zacrtane planove i put. Naravno, potrebni su i suradnici jer bez timskog rada nema niti rezultata. Ovo priznanje svakako motivira, ne samo mene već i cijeli moj tim, tim više jer je međunarodnog karaktera. Inače, nagrada je dodijeljena za iznimne rezultate u pozicioniranju Specijalne bolnice Sv. Katarina na domaćem i međunarodnom tržištu, implementaciju

Druga komponenta na koju sam jako ponosna su naši izvrsni stručnjaci, jer uz najbolje ideje na svijetu, najnoviju opremu i tehnologiju ako nemate izvrsne ljude koji su stup svake poslovne ideje, ne možete uspjeti.

14

brend kultura

modernih vještina upravljanja i učinkovitih prodajnih i marketinških strategija. Uskoro odlazim u Los Angeles gdje sam pozvani predavač na ovogodišnjem jubilarnom 10th World Medical Tourism & Global Healthcare Congressu. Kongres je najveće svjetsko godišnje okupljanje vodećih ljudi vezanih za industriju medicinskog turizma s preko 2000 sudionika, gdje ću govoriti o važnosti međunarodnih akreditacija u privlačenju stranih pacijenata u našu Bolnicu. Sasvim sigurno je to prilika za promociju ne samo naše Bolnice nego i hrvatskog zdravstva u cjelini što ću ja s ponosom i učiniti.

Brendiranje medicinskog turizma radite kroz brend Specijalna bolnice Sv. Katarina, kontinuirano komunicirate s medijima te ste koristili hrvatske sportaše kao vaše ambasadore. To je vjerovatno dio dugoročne komunikacijske strategije pa nas zanima u kojem trenutku, s obzirom na tu komunikacijsku strategiju, možemo govoriti o povratu uloženog u brend?

Mi smo brend, prisutan na tržištu kratko, tek šest godina i mogu reći da uz mnogo energije i velikom vjerom u ono što radimo do sad smo realizirali sve ono što smo zamislili, ali tu još ima puno toga za napraviti da bi bilo onako kako želimo i kako mislimo da treba biti i kako će tek biti. Znači, za nas, uopće nema dileme da ćemo napraviti veliku bolnicu i da ćemo biti lideri u ovom dijelu Europe, a samim time da ćemo stvoriti snažan i prepoznatljiv međunarodni brend.

Dakle, mi znamo točno kuda idemo a to je ključno kad govorimo o povratu uloženog u brend. Danas su tržišna pravila oštra, imate konkurenciju, imate nelojalnu konkurenciju u vidu “besplatnog” javnog zdravstva, puno sličnih usluga, zasićene pacijente, pa imate stalno upitnike kako da onda svoju uslugu napravite prepoznatljivom? Kako pacijenta uvjeriti da baš izabere vašu Bolnicu? Odgovor se krije u sustavnoj inovativnosti i kvaliteti usluge koju pružate. Mi smo definitivno drugačiji jer koncept koji provodi naša bolnica je jedinstven i još uvijek ne postoji na ovom

području, ali i šire. Dakle, po uzoru na Mayo kliniku na jednom mjestu, multidisciplinarnim pristupom, koristeći najsuvremeniju opremu i najnovije postupke liječenja, omogućujemo pacijentima vrhunsku dijagnostiku, najbolji terapijsko-operacijski postupak i individualno pripremljenu rehabilitaciju. Druga naša razvojna poveznica s Mayo klinikom je uvođenje koncepta personalizirane medicine u kliničku praksu, koja će zasigurno u cijelosti promijeniti medicinu kakvu danas poznajemo. Sv. Katarina je tako 2015. g. proglašena znanstvenim centrom izvrsnosti za «personaliziranu brigu o zdravlju» od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, što je osiguralo našoj Bolnici ali i svim članovima konzorcija lidersku poziciju u tom području. O važnosti personalizirane medicine govori dovoljno i podatak da je Europska komisija osnovala International Consortium of Personalized Medicine (IcPerMed), a Republika Hrvatska, hrvatski klaster konkurentnosti personalizirane medicine čiji je član i Sv. Katarina.

Nadalje, naš najveći znanstveni Institut Ruđer Bošković, tvrtka Genos i Sv. Katarina potpisali su nedavno “Ugovor o strateškoj suradnji” s ciljem komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja. Naš potencijal je prepoznala i Europska Komisija dodijelivši nama i tvrtki Genos 17 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz EU fondova za projekt razvoja novih dijagnostičkih i terapeutskih postupaka kod bolesnika s križoboljom. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina primjenjuje se terapijski postupak aplikacije autolognih mezenhimalnih matičnih stanica dobivenih iz masnog tkiva u zglobove pacijenata, te smo sukladno tome prijavili kliničku studiju u “BioMed Central” registar kliničkih studija. Dakle, mi smo jedina privatna bolnica u Hrvatskoj koja pored medicinskih usluga sustavno i paralelno razvija onu znanstvenu komponentu s ciljem primjene najnovijih medicinskih postupaka i znanstvenih dostignuća u kliničku praksu.

U konačnici takav pristup uvijek povećava konkurentnost kako institucija, tako i država i naravno omogućava se građanima najbolja i najučinkovitija zdravstvena skrb. Da zaklju-

čim, da bi se pozicionirali na međunarodno tržište, cijelo vrijeme morate biti inovativni, bolji, drugačiji i korak ispred ostalih, jer nas ne zanima biti prosječan. Mogu slobodno reći da imamo izvrsne rezultate, a potvrda toga su i strani pacijenti kojih ima sve više. Sasvim sigurno tome su pridonijele i međunarodne nagrade koje smo osvojili, ali i naši sportaši koji su kao naši pacijenti sjajni promotori našeg brenda u međunarodnom kontekstu.

“Naše zdravstvo ima sjajnu tradiciju i uvjerena sam da uz naše vrhunske stručnjake može biti konkurentno na globalnom tržištu zdravstvene industrije.” – Izjava je koju ste nedavno dali za medije. Postoji li strategija razvoja medicinskog turizma kroz stvaranje brenda i Hrvatske kao destinacije i na koji način se Hrvatska treba predstaviti na globalnoj razini?

Moj stav je da se globalne promjene u ovom vidu turizma događaju iznimno brzo, što znači da se ne smije prepustiti stihiji, već se treba uključiti, te se znati nositi ukorak s njima, a to svakako zahtijeva puno veći angažman države ali i svih zainteresiranih dionika, nego što je to dosad bilo. Trenutna tržišna pozicija medicinskog turizma u Hrvatskoj određena je ponajviše pojedinačnim naporima privatnog sektora u probijanju tržišta. Na razini države u cjelini ukupna ponuda je još uvijek sporadična, nedovoljno diversificirana, relativno neorganizirana i slabo prepoznatljiva. Još uvijek se ne može govoriti o integraciji i povezanosti različitih dionika u tom procesu u jedan cjeloviti destinacijski lanac vrijednosti, što bi trebao biti cilj. Tome svakako treba pridodati nedostatak sustavne nacionalne promocije te nedostatak prodajne mreže incoming agencija i specijaliziranih facilitatora.

Dakle, Hrvatska u ovom trenutku još uvijek nije međunarodno prepoznatljiva destinacija medicinskog turizma, iako ima potencijala. Međutim, za ozbiljniji dolazak stranih pacijenta presudno je nekoliko faktora, kako bismo bili konkurentni. Prvo i najvažnije je definiranje strategije države u smislu što točno želimo ponuditi svijetu u medicinskom brend kultura

15

INTERVJU Posebice me veseli suradnja koju sam upravo započela s Ilanom Gevom, svjetski poznatim i priznatim branding ekspertom, koji je sudjelovao u brendiranju nekih od najvećih svjetskih brendova kao što su McDonald’s, Coca-Cola, Visa, Panasonic, Nestle, Unilever, VW-Audi, i mnogi drugi.

turizmu, tj. da li ćemo se pozicionirati kao zemlja koja nudi visokosofisticirane usluge (transplatacije organa, ortopedske, vertebrološke, oftalmološke, onkološke, kardiokirurške i dr. usluge) koje prati visoka tehnologija i za koje imamo potrebna znanja i kapacitet ili ćemo se pozicionirati kao zemlja koja nudi jeftine i prosječne usluge (dentalne usluge, 16

brend kultura

sistematski pregledi, medicinski wellness), zatim važna je inovativnost i izvrsnost zdravstvenih ustanova, sustavno uvođenje najnovijih medicinskih postupaka, a bitne su i međunarodne akreditacije što pacijentima iz inozemstva jamči standard kvalitete. To su sve bitni preduvjeti da se pozicionirate na zahtjevno međunarodno tržište jer presudni faktor za dolazak stranih pacijenata nije a priori cijena usluge, ona je rekla bih treći faktor odluke, presudni su kvaliteta, izvrsnost i inovativnost u pružanju zdravstvene usluge.

Dakle, stava sam da uz razvojnu viziju država treba imati i jasan te financijski održiv provedbeni plan, konkretno treba imati strategiju brendiranja destinacije u medicinskom smislu te plan djelovanja. Sv. Katarina, kao jedan od lidera u medicinskom turizmu, može ponuditi visokosofisticirane usluge i spremna je biti partner i podrška državi u tom procesu.

Tko je radio vizualni identitet vašeg brenda i surađujete li s kreativnim agencijama i agencijama za odnose s javnošću? U kojem trenutku ih uključujete u proces razvoja ideja?

Vizualni identitet našeg brenda je radio Brandoctor još 2011. god., tada na čelu sa Anjom

Bauer Minjkara. Osim njih za nas je vezan i niz drugih kreativnih i PR agencija, čije usluge koristimo s vremena na vrijeme, ovisno o temama koje želimo komunicirati. Međutim, posebice me veseli suradnja koju sam upravo započela s Ilanom Gevom, svjetski poznatim i priznatim brending ekspertom, koji je sudjelovao u brendiranju nekih od najvećih svjetskih brendova kao što su McDonald’s, Coca-Cola, Visa, Ford Trucks, The Chicago Tribune, SA Breweries, Panasonic, Nestle, American Express, Unilever, VW-Audi, Kodak, HP, Seagram, Shell, Sears, Citibank i mnogi drugi. Također u svojoj bogatoj karijeri, na području medicinskog turizma surađivao je s ministarstvima turizma Izraela, Turske, Južne Afrike, Velike Britanije, Meksika, te turističkim zajednicama mnogih zemalja, Sheraton hotelima, Avisom, American Express Travel Serviceom kao i s čitavim nizom bolnica i klinika diljem svijeta. Cilj ove dugoročne suradnje je brendiranje Sv. Katarine na međunarodnom tržištu kako bismo privukli što više stranih pacijenata na liječenje u našu Bolnicu, tj. cilj je naći odgovore na pitanja kako osuvremeniti brend za današnjeg pacijenta i ojačati ga naspram međunarodne konukurencije.

Kolumna

Proces PiĹĄe: SlaviĹĄa Brezar

povjerenja Tiskare - zadnja crta obrane prije gotovog proizvoda

brend kultura

17

Kolumna

S

vi mislimo da smo sami odgovorni za ono što radimo, ali često tu ima više “vanjskih utjecaja” koji nam mogu odmoći ili pomoći.

U našoj struci, u grafičkom dizajnu često je više osoba u lancu koji vodi ka finalnom proizvodu. Prvo klijent koji nešto naruči i brifira pa mi dizajneri te onda tiskara koja sve to mora pretvoriti u fizički oblik. Neću pričati o tome koliko je važan brif. Neću ni o tome kako dizajner mora odraditi svoj dio.

Ovaj put osvrnuo bi se na tiskare. Na tiskare koje su zadnja crta obrane prije gotovog proizvoda.

Grafičkim dizajnom se bavim više od 17 godina. Od početaka u Jutarnjem listu, preko različitih redakcija magazina, agencija pa sve do svoje tvrtke cijelo vrijeme vođen mišlju da ono što ću napraviti mora izgledati odlično kada ugleda svjetlost dana. Izgleda super kod mene na kompjuteru, ali da li će tako isto izgledati kada taj produkt

primim u ruke? Ili kada ga kupac uzme sa police? E, tu dolazi na red famozna - tiskara.

Tiskara ima svakakvih, offsetnih, digitalnih, velikog formata, malih naklada, tehnološki naprednih, specijaliziranih, stručnih, kvalitetnih, malo manje kvalitetnih… Izbor često ovisi i o samom poslu koji ćete preko njih obaviti. Ali svaka od njih mora zadovoljiti jedan uvjet, a to su rokovi. Rokovi su ono što je danas možda i najbitnije kod usluge.

Na kvalitetu nekada malo i zažmirimo, ali

Sve je važno: tehnologija, kratki rokovi, usluga, cijena… Svi oni u jednom trenutku zadobivaju moje povjerenje koje i opravdavaju. Jer u tom lancu moramo vjerovati da će naši partneri vrednovati naš projekt onako kako ga mi vrednujemo. Da će prihvatiti i završiti taj proces od samog upita do pakiranja.

18

brend kultura

ako se rok može ispoštovati onda radimo.

A rokovi koji nam se postavljaju znaju nekada biti, blago rečeno, zanimljivi. I dobro, to samo dokazuje da smo sposobni zbilja sve odraditi. Al’ dosta o nama, vratimo se tiskarama!

Kako se dizajneri vole pohvaliti novim kompom koji odlično “žvače” sve što pred njega stavi tako se i tiskare vole pohvaliti novim, vrhunskim uređajima koji će napraviti za klijenta sve što zahtijeva.

Možda nismo na razini jedne Njemačke što se tiče tiskarskih strojeva, ali stižemo mi to polako. Ono što nas vraća u igru s jednom Njemačkom je stručnost naših strojara ili pripremaša u tiskarama. Više od nekoliko puta mi se desilo da mi posao izvuče neki strojar, a pogotovo čovjek u pripremi koji će malo popraviti štancu, dodati napusta gdje fali i sl.

Radeći s više tiskara, za naše potrebe i potrebe naših klijenata, upoznali smo i nekoliko vrsti tiskara.

Tiskara Grafokor

Stavljam je na prvo mjesto jer je jedna od

tiskara s kojom imamo najdužu povijest suradnje. I nije čudo, jer imaju jednu od najboljih usluga klijent-kupac koju sam doživio. Znači, nema tu da vam se netko ne javi, ili da ne pošalje ponudu kad su rekli da će poslati. Ne trebate ih podsjećati, misle na vas. Pripremaši su na zavidnoj razini znanja, poslat će vam što god vam treba za vaš projekt, iscrtati štancu koju trebate, popraviti vašu pripremu i paziti da nešto ne ode krivo. Kontrola kvalitete je na visokom nivou, a rokovi se poštuju. Možda vam ne mogu otisnuti 2000 wobblera za danas, ali će odraditi posao kad su rekli da će biti gotov i dostaviti ga na vrijeme.

Tiskara Kerschoffset

Prvak rokova, rekao bi. Trebate nešto jučer?

To je ta tiskara. Trebate sve formate koje možete zamisliti? To je ta tiskara. Ako nešto nemaju naći će vanjskog suradnika i sve odraditi za vas. Samo recite! A ako nešto zeznu (jer im je gužva, naravno, svi ih traže) odradit će to odmah iznova i dostaviti u najskorijem roku.

Jam-Pak

Jesam rekao rok? Oni su ga izmislili! :) Ante je tu za sve one rokove koji se čine nemogućima. “Treba mi 5 plakata za danas u podne (a zovem u 10:30)!” “Može nema problema”, samo pitaju gdje treba dostaviti.

I naravno, uvijek se javljaju na osobni broj mobitela, i rješavaju probleme. Kvalitetom su na zavidnoj razini, i stalno ulažu dodatne napore kako bi vam ponudili veći spektar usluga.

Opisao sam samo tri tiskare, ali ima njih još i ne bi ih htio izostaviti jer rade odličan posao pružajući vrhunsku uslugu. Izdvojio bi Web2Print, Balbou, Cerovski, Print Studio…

Ma tko će ih sve popisati.

Sve je važno: tehnologija, kratki rokovi, usluga, cijena… Ne znam. Znam samo da su svi oni u jednom trenutku zadobili moje povjerenje i opravdali ga, jer u tom lancu moramo vjerovati da će naši partneri vrednovati naš projekt onako kako ga mi vrednujemo. Da će prihvatiti i završiti taj proces od samog upita do pakiranja. Srećom, mi imamo takve partnere.

brend kultura

19

Inter

40. međunarodni sajam knjiga i učila

Beletristika, udžbenici, školska, obrazovna i stručna literatura, dječje knjige, slikovnice, stripovi, novine, časopisi, priručnici, vodiči, multimedija, nastavna sredstva i pribor…

Predstavljanja knjiga, druženja s autorima, radionice, čitaonice, zabava…

Pokrovitelj

Gradonačelnik Grada ZaGreba

rliber 7. – 12. 11. 2017.

na ZagrebaÄ?kom velesajmu

Razgovarala: Lea Brezar Foto: Ivana Kolar, Shutterstock

Provesti karijeru ili radni vijek u jednoj tvrtki bez obzira koliko u njoj ima prilika za razvoj, za jednog menadĹžera je predugo. Ostvariti glavne ciljeve i dovesti tvrtku na poziciju najvećeg kontinentalnog turistiÄ?kog resorta, bio je znak da je vrijeme za promjenu.

Ivana Kolar

Konzultantica u turizmu, direktorica tvtke Julius Rose

Jesmo li spremni za turizam 365?

22

brend kultura

Intervju Organizatorica konferencije “Može li hrvatski turizam 365?”, Ivana Kolar, nadahnula nas je da porazgovaramo na temu brojke koja je prisutna u turističkom sektoru kao nerealizirana ideja već niz godina. Priča se o turizmu “365”, a malo se toga događa.

Ivana Kolar je svoje iskustvo u savjetovanju i vođenjem projekata, vođenju investicijskih projekata i razvoju nove vrijednosti odlučila pretvoriti u događanje za koje se nadamo da će pokrenuti rješavanje misterij hrvatskog turizma 365.

O Ivani Kolar govore realizirani projekti, stoga ćemo ih za vas i nabrojati: dugi niz godina bila je direktorica Terma Tuhelj d.o.o., najvećeg termalnog i wellness resorta u Hrvatskoj.

Vodila je poslovanje i razvoj centra gotovo od osnivanja 2003. godine, uključujući vođenje velikih investicijskih projekata i transformaciju hotela 2* s bazenima u najveći kontinentalni resort 4* u Hrvatskoj sa širokom ponudom suvremenih termalnih, wellness i kongresnih proizvoda i usluga. Terme Tuhelj dobitnik su mnogih priznanja za stalan razvoj i kvalitetu poslovanja, a zajedno s timom suradnika Ivana Kolar je odigrala značajnu ulogu u poticanju razvoja cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj i postavljanju standarda domaće termalne i wellness ponude. Danas je angažirana na razvoju Terma Tuhelj kao savjetnica Uprave.

Aktivno sudjeluje u brojnim organizacijama i udrugama za razvoj i promicanje turizma i gospodarstva i članica je izvršnih odbora Udruge poslodavaca u hrvatskom hotelijerstvu, Hrvatske udruge poslodavaca, Klastera hrvatskih termi i drugima.

Predaje na međunarodnom Sveučilištu Libertas u Zagrebu, a 2011. godine dobila je priznanje “Manager godine” od Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA.

promociji. Vi ste bili kreatorica projekata, pa nas zanima zašto još uvijek u Hrvatskoj “storytelling” nije zastupljeniji u brendiranju?

Mislim da je to stvar trenda, a posebno educiranosti i ambicioznosti. Razvoj Termi Tuhelj vodila sam od početka s ciljem da budemo na neki način drugačiji od sličnih objekata, kako izgledom, tako i uslugom, pa tako onda i promidžbom. Trudili smo se komunicirati s našim gostima, suradnicima i tržištem na kreativan način i pokušavali im prenijeti našu viziju poslovanja. No, vjerojatno je storytelling u brendiranju najteži. Prvi veliki investicijski projekt u Termama Tuhelj bila je izgradnja vodenog parka. Izgrađeno je kupalište koje nema umjetne palme i stijene s vodopadima, kao većina toplica, već je osmišljen projekt neslužbenog naziva, ”artificial landscape”. S obzirom na to da su Terme smještene usred zagorskih bregova, gdje je nemoguće iskopirati tu prekrasnu prirodu, kreirali smo bazene koji ne imitiraju jezera, već su potpuno drugačiji. Bio je to svojevrstan rizik, no mnogi su gosti zamijetili i pohvalili tu različitost. U

tom je smjeru nastavljeno i uređenje cijelog resorta pa i hotela za koji smo dobili nagradu Viktor Kovačić, za najbolju arhitekturu u godini izgradnje.

Za naše goste smo osmislili i organizirali posebne doživljaje, koje smo komunicirali prema tržištu i moram priznati da je napraviti kvalitetnu priču bilo teže nego izgraditi objekt, posebno ako nemate za tu komunikaciju izdašan budžet. Naš je budžet bio investiran u gradnju, stoga ga je za promociju nedostajalo. ”Storytelling” koji smo koristili u promociji odnosio se na ”Selfness” kojim potičemo naše goste na unapređenje kvalitete života ili ”Art&Spa”, u kojem smo spojili wellness i umjetnost, gdje je ključna riječ bila opuštanje jer opušteni kreiramo svoje bolje „ja“. Radeći s mnogim umjetnicima utkali smo njihov rad u naše prostore, događanja i doživljaje. Danas Terme Tuhelj pričaju priču o ”Art&SPA” koju komuniciraju s tržištem kroz svoje marketinške aktivnosti i po tome su jedinstvene. Put pričanja kroz ”storytelling” nije nimalo lak i iziskuje stalnu kreativnost i razvoj, kako poslovanja, tako i prezentacije i

Smatram da je ”storytelling” stvar izbora, ambicije, pa čak i razumijevanja tržišta i trendova.

Godinama ste radili u Termama Tuhelj koje su “storytelling” koristile u vlastitoj

brend kultura

23

INTERVJU

to je onaj teži put, koji ne izaberu svi. Tako, da još jednom istaknem, smatram da je to stvar izbora, ambicije, pa čak i razumijevanja tržišta i trendova. Srećom, u hrvatskom turizmu ima lijepih primjera, no još uvijek ih je premalo. Od silne autentičnosti koju Hrvatska posjeduje, jako malo koristimo, oblikujemo, nudimo i isporučujemo tržištu. A vjerujem da je upravo to potrebno za daljnji razvoj i jačanje turizma - autentičnost i storytelling.

Hrvati nisu baš neki putnici, prema statistikama koje pokazuju navike putovanja. Mislite li da bi udio hrvatskih gostiju u Hrvatskoj trebao biti veći, i na koji način bi se mogao potaknuti razvoj kulture putovanja?

Pred nama su još mnogi izazovi – nadograditi navedenih 80 dana na obali novim sadržajima koji se mogu konzumirati i bez sunčanog vremena te razviti ozbiljnu turističku ponudu na kontinentu.

24

brend kultura

Može li hrvatski turizam 365?

4.10.2017., Zagreb, Hotel Sheraton 8.00-9.00 Registracija 9.00-9.30 Svečano otvorenje konferencije Može li hrvatski turizam 365?

9.30-9.40 Uvodno predavanje – Hrvatski turizam u brojkama 9.40-9.55 Siniša Topalović, Horwath&Horwath consulting: Trendovi u (cjelogodišnjem) turizmu i analiza potencijalnih turističkih sadržaja za cjelogodišnji turizam u Hrvatskoj 9.55-10.45 Panel – Identificirajmo potencijale i zablude u razvoju cjelogodišnjeg turizma Panelisti: Gari Cappelli, ministar turizma RH Zdravko Počivalšek, ministar za gospodarstvo RSLO Luka Burilović, predsjednik HGK Jako Andabak, Bluesun Boris Žgomba, Uniline Moderator: Kristian Šustar 10.45-11.00 Christopher Hinteregger, Alturos Destinations: Cjelogodišnji turizam – je li to ostvarivo?

11.00-11.10 Maria Pap, Budapest Tourist Bord: City break kao trend – Budimpešta 11.10-11.30 Pauza 11.30-12.15 Panel – Jesmo li spremni za razvoj turizma na kontinentu ?

Panelisti: Selimir Ognjenović, ID Riva Goran Rihelj, hrturizam.hr

Peter Vesenjak, Hosting d.o.o. Željko Kolar, župan KZŽ Moderator: Nedjeljko Pinezić 12.15-12.30 Karin Niederer, Kohl & Partner: Čimbenici uspješnosti turističkih destinacija i hotela u smjeru unapređenja cjelogodišnjeg turizma 12.30-12.40 Primjeri pozitivne prakse 12.40-13.25 Panel – Otkrijmo kako biti drugačiji i kako produžiti sezonu Panelisti: Joe Bašić, MPG/Ultra Tim Clancy, Via Dinarica Karin Niederer, Kohl & Partner Nenad Nizić, Hotel Vestibul Palace Siniša Miljević, IRTA Moderator: Ivana Budin Arhanić 13.25-14.15 Ručak 14.15-14.30 Predavanje – (u potvrdi) 14.30-14.40 Maja Pak, STO: Slovenija – Green, Active, Healthy 14.40-15.25 Panel – Definirajmo što je potrebno za razvoj cjelogodišnjeg turizma Panelisti: Kristjan Staničić, direktor HTZ Maja Pak, direktorica STO Christopher Hinteregger, Alturos Destinations Moderator: Ivana Kolar 15.25-15.30 Zaključci konferencije Networking – organizirano druženje, r azgovori i razmjena iskustava sudionika

Pretpostavljam da je to odraz standarda, svi smo svjesni kako u Hrvatskoj većina populacije živi. Turizam bi se kod nas na neki način mogao smatrati luksuzom. S druge strane, činjenica jest da kad putujemo, najčešće izabiremo destinacije izvan Hrvatske. Takvi izbori počinju još u srednjoj školi, kada svi za maturalna putovanja odabiru strane destinacije. Premalo poznajemo svoju zemlju i premalo je cijenimo. Hrvatska nije samo more i obala, ima prekrasnih destinacija koje većina nažalost ne poznaje. Što je s putovanjima u unutrašnjost Hrvatske? Tu se opet vraćamo na ”storytelling” i inicijativu turističkih ponuđača da nas privuku svojim posebnostima kako bismo počeli sanjati Velebit, Istru, Baranju ili Zagorje, a ne samo razvikane strane destinacije. Poželjnost je ključna, ali sve ovisi o budžetu kojim putnik raspolaže. Nedavno je bilo puno priče o karticama kojima bi poslodavci stimulirali svoje zaposlenike na putovanja Hrvatskom i žao mi je da taj projekt ili neka modifikacija istoga nije realiziran.

S druge strane, bilo bi dobro kada bismo više cijenili hrvatskog gosta, i ne fokusirali se samo na dolazak stranaca. Da me ne biste pogrešno razumjeli, naravno da je hrvatski turizam ovisan o stranim gostima, jer smo malo tržište, no opće je poznato da su Hrvati najbolji gosti i da kada putuju, vole se dobro i provesti kao i potrošiti. Najbliži su gosti našim destinacijama i to cijele godine te su najlakše marketinški dostupni. Sve češća kratka putovanja su trend, a Hrvatska je upravo idealna za to, u bilo kojem periodu godine. Što smatrate da je najveći problem u razvoju turizma 365 u Hrvatskoj?

Uh, za to pitanje nemate dovoljno prostora u ovom intervjuu. Turizam 365 ima mnogo problema ili, bolje reći prepreka. Moramo se pitati želimo li mi uopće turizam koji traje 12 mjeseci u godini? Nažalost, većina stvari je postavljena i organizirana kao da nam je ljetna sezona sasvim dovoljna. Mogu vam

otvoreno priznati da su me na početku moje karijere u turizmu neki zvali ”kontinentalka”, a ne imenom pa sam se uvijek pitala zar nas ima tako malo koji pokušavamo raditi cijele godine? No, rezultati Terma Tuhelj ubrzo su počeli pokazivati da je i to moguće. Hrvatski turizam ostvaruje vrhunske rezultate, ali samo u 80 ljetnih dana. Ostali dio godine većina turističkih kapaciteta stoji neiskorištena, što je ogromna šteta. U obalnom području Hrvatske prošle godine smo ostvarili 75 milijuna noćenja, ovih dana su objavljene informacije o 14%-nom povećanju u prvih 8 mjeseci. U cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj ostvari se tek 4,5% noćenja, od čega 2% u Gradu Zagrebu. Činjenica je da se turizam u Hrvatskoj događa i kada se događa, ima vrlo visoke rezultate. Ti rezultati su toliko dobri da se često pitamo isplati li se u nekom drugom dijelu godine ulagati puno veći trud za znatno manji prihod. Ali, brojni potencijali stoje neiskorišteni, objekti neuređeni, resorti neizgrađeni, a tek pokoja turistička oaza pokazuje da i kontinent može lijepo poslovati,

i to svih 365 dana u godini. Susjedne zemlje, poput Austrije i Mađarske, ostvaruju uspješne turističke rezultate tijekom cijele godine, a neke druge koje donedavno nismo smatrali ozbiljno konkurentnima u turizmu, poput Slovenije, pokazuju kako se mogu razviti skriveni potencijali svake destinacije. Pred nama su još mnogi izazovi – nadograditi navedenih 80 dana na obali novim sadržajima koji se mogu konzumirati i bez sunčanog vremena te razviti ozbiljnu turističku ponudu na kontinentu.

Političari, turistički djelatnici i svi uključeni u turizam posljednjih godina govore kako je potrebno produljiti turističku sezonu. Iskustva i turistički rezultati susjednih zemalja pokazuju da je turizam 365 dana u godini nešto čemu trebamo težiti. No, često se pitam je li to doista moguće i u Hrvatskoj ili se radi o snovima u koje želim vjerovati? Tu je čitav niz problema poput nedovoljnog razvijanja destinacija, najjači proizvod je i dalje ”sunce i more”, rascjepkanost Hrvatske županijskim granicama, promocija uglavnom obalnog turizma, pravna regulativa specijalnih bolnica i nepovezanost

Jaki brend će preživjeti gotovo svaku krizu ako je pravovremeno detektirana i tretirana.

INTERVJU

subjekata zdravstvenog turizma, premala dostupnost sredstava za investicije, napuštanje sela i nedovoljno razvijena ponuda autentičnih doživljaja, pored visokog PDV-a na sve osim smještaja. Tu je i visoki PDV na neke usluge, poput termalnih usluga, što čini domaći proizvod nekonkurentnim u odnosu na isti takav u susjednim zemljama itd. Da ponovim, još uvijek je glavni motiv dolaska u Hrvatsku ”sunce i more”. Kada toga ne bi bilo trebalo bi graditi i ulagati u nešto novo.

Današnji turisti su putnici u potrazi za novim autentičnim iskustvima, a ne masovni turisti koji traže unificiranu ponudu u bilo kojem dijelu svijeta. Hrvatska bi trebala biti zemlja za koju se turisti ne odlučuju zbog najniže cijene nego zbog vrhunske usluge i autohtonosti života, što kao destinacija zasigurno može ponuditi. Hrvatska je bogata prirodnim resursima i potencijalima i mogli bismo reći da je predodređena za turizam. Turizam je naša sudbina. Pa zašto je onda ostvarujemo samo u pojedinim destinacijama i samo u pojedinim mjesecima?

Organizatorica ste konferencije “Može li hrvatski turizam 365?”, 4.10.2017 u Zagrebu. Što je bila ideja vodilja za organizaciju konferencije 365?

Dugogodišnji sam „borac“ za afirmaciju kontinentalnog i cjelogodišnjeg turizma i vjerujem da smo razvojem Terma Tuhelj i odličnim rezultatima te nizom noviteta koje smo stalno uvodili u naše poslovanje barem malo utjecali na promjenu paradigme hrvatskog turizma kao morskog ili ljetnog turizma. Pojam kontinentalnog turizma postoji samo u Hrvatskoj, a silan potencijal koji imamo u cijeloj zemlji za turizam 365 jednostavno je nevjerojatan.

Iako svi pričaju o tome, malo se događa i mislim da je vrijeme za ovakvu konferenciju kako bismo počeli o tome razgovarati - svi oni kojih se to tiče i svi koji u to vjerujemo.

Važno je da se povežemo, da poslušamo 26

brend kultura

primjere pozitivne prakse iz susjednih zemalja i pokušamo definirati moguće smjerove pokretanja cjelogodišnjeg turizma i daljnjeg razvoja hrvatskog turizma. Ideja konferencije nije nova, u mojoj glavi je već prisutna duže vrijeme i vjerujem da moramo konkretizirati glavne potencijale, ali i prepreke cjelogodišnjem turizmu i pokrenuti određene inicijative.

Sve zemlje oko nas pokazuju da je to moguće.

nih subjekata iz Hrvatske te lidera i stručnjaka iz regije – Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske. Cilj je donijeti pozitivnu praksu uspješnih destinacija i ideje za promišljanje aktualne problematike te stvoriti zaključke o tome što je potrebno za aktivaciju cjelogodišnjeg turizma - od države, lokalne samouprave, lokalne zajednice, pojedinaca investitora, poduzetnika i lokalnog stanovništva.

Najavljujete odgovore na neka važna i neodgovorena (nepostavljena) pitanja u hrvatskom turizmu. Očekujete li da će se nakon konferencije dogoditi taj prijelomni trenutak u kojem će se zaista početi realizirati ideja o hrvatskom turizmu 365?

To mi je želja i cilj, a hoćemo li uspjeti, pokazat će rezultat konferencije. Ove jeseni to je konferencija koja se ne smije propustiti i na kojoj moramo donijeti neke zaključke. Cilj je na kraju dana imati konkretne prijedloge za konkretne aktivnosti što, kako i tko. Na webstranici konferencije www.turizam365.com otvoren je poziv da se svi koji imaju interes i ideje uključe svojim prijedlozima i projektima, a za vrijeme konferencije moći će se, osim diskusije na kraju svakog panela, i komunicirati putem aplikacije za pametne telefone.

Konferencija Može li hrvatski turizam 365? ponudit će nova znanja i ideje malim i srednjim subjektima, poduzetnicima i obrtima, ali i motivaciju velikim turističkim subjektima, te potaknuti njihov razvoj, uključivanje u turizam na neke nove načine, nove investicijske korake te realizaciju brojnih konkurentskih prednosti o čemu ovisi i razvoj cjelogodišnjeg turizma.

Cilj konferencije je identificirati potencijale, mogućnosti, pozitivne prakse i rješenja ili recepte za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj te razviti prijedlog hrvatskog koncepta razvoja cjelogodišnjeg turizma uz aktivno sudjelovanje predstavnika ključnih turističkih i gospodarskih institucija i poslov-

Zašto ste se odlučili na poduzetništvo u turizmu i konzultantskom radu?

Nikad mi nije bio cilj provesti cijelu svoju karijeru ili radni vijek u jednoj tvrtki, a u Termama (iako mi nije to bio prvi posao) sam se zadržala čak 12,5 godina, što je za jednog menadžera predugo. No, tvrtka je odlična, bilo je prilika za stalan razvoj i nove projekte, pa nikad nije postalo monotono. Nakon što sam ostvarila glavne ciljeve i dovela svoj tim i tvrtku od napuštenog hotela s bazenom bez minimalnih tehničkih uvjeta do najvećeg kontinentalnog turističkog resorta s 4* s velikim brojem priznanja i nagrada, donijela sam odluku da je vrijeme za promjenu. Ne volim stagnaciju, težim stalnom razvoju i nekako je došlo vrijeme za nove ciljeve, novo okruženje i nove ambicije. Bavim se i dalje turizmom, ali i investicijskim projektima te općenito savjetovanjem u poslovanju s posebnim naglaskom na razvoj. S obzirom na veliko iskustvo koje sam stekla, jer sam stvarno imala priliku koja se rijetko dogodi, imala sam samo 27 godina kada sam postala direktorica Terma Tuhelj, vodila sam velike razvojne i investicijske projekte i vjerujem kako mogu to iskustvo iskoristiti na puno većem broju projekata. Tako da se relativno dobro osjećam kao konzultant, a s druge strane razvijam i neke svoje projekte, poput formiranja jednog novog resorta u Zagorju, za koji tražim investitora/e te organizacije konferencije Može li hrvatski turizam 365?

Kolumna

Piše: Lea Brezar

Kompetencije Francuska vs. Hrvatska

Čega nam zapravo nedostaje?

Znanja ili hrabrosti?

Chateau d’If

brend kultura

27

Kolumna

F

rancuska. Nema se tu puno za pisati.

Zapravo ima. Francuzi, osim što im zemlja počiva na slobodi, jednakosti i bratstvu te iako po političkoj odrednici nisu komunistički orijentirani, taj mali, a važan osjećaj zajedništva, u toj velikoj zemlji je savršeno očit. No, da ne mislite kako komentiram “gledajući sa strane”, spremila sam kofere, vozila dvanaest sati u jednom smjeru i ovo ljeto s obitelji lunjala Provansom. Tema moje kolumne, koju planiram unazad nekoliko mjeseci, je upravo turizam. Zašto? Zato što se on u našoj zemlji događa slučajno. Iako ga očekujemo svako

ljeto, još uvijek ne znamo kakav će nam se dogoditi. Dozvolite mi da budem kritična, obrazložit ću to u kolumni.

Prije nekoliko godina snimali smo “Discover Croatia” s temom koja je nosila drugu sezonu - Legends of Croatia. Neću potanko objašanjavati proces razvoja projekta, puno sam o tome pisala, ali ću se osvrnuti na to kako smo prave neznalice kada je u pitanju hrvatska baština i način na koji je možemo pretvoriti u brend.

Hrvatska obiluje stručnjacima po tom pitanju, to nije sporno, no zanima me što

Ono na čemu trebamo ozbiljno poraditi je umrežiti struku i državu, pojedince i sustav kako bismo isprepleli znanja i konačno pokazali da svi igramo za isti tim. Brend Hrvatske ne postoji jer ne postoji jasna misija i svrha onoga što Hrvatska jest.

Kninska tvrđava

28

brend kultura

nas spriječava da zapravo zagrizemo u brendiranje i pokažemo ono od čega su, već spomenuti Francuzi napravili priču.

Pisali smo i o storytellingu, pa ćete i u ovom broju naći neke dobre primjere na tu temu.

Hrvatska obiluje tvrđavama, Krapinskozagorska županija ih ima oko dvadesetak, Šibensko-kninska također, od kojih se samo jedanaest krije u NP Krka. Kad spominjemo Knin, spomenut ću i Kninsku tvrđavu - to predivno zdanje u kojemu još uvijek živi legenda o Zmaju i Teni. Oko te tvrđave, druge po veličini u Europi, još uvijek nije ispletena priča koja će biti odrednicom znatiželje turista. Kad se govori o brendiranju države, mi smo razjedinjeni, kao i u svemu. Negdje na turističkoj platformi postoje pojedinci koji guraju svoje priče no, iako se često radi i o velikim igračima, nisu u stanju zavrtiti priču oko brenda Hrvatske - jer tu priču trebamo gurati svi. Struka i sustav.

Da se vratim na Francusku. Pretpostavljam da ste davno čitali, ili ako niste čitali da ste gledali ekranizaciju romana A. Dumasa “Grof Monte Cristo”. Priča koja je nakon knjige, koja je napisana davne 1844., postala legendarna, nadživjela je stvarne zatvoreničke priče iz Chateau d’If-a, a Francuska turistička zajednica ih prepoznala kao brend za sebe i danas to dobro prodaju.

Iako u Chateau d’If nećete moći kupiti englesko izdanje te knjige, moći ćete kupiti, recimo zlatnik, koji ćete kao suvenir sretni ponijeti kući.

Herojskih priča o bijegu iz kula i tvrđava Hrvatska ima mnogo, dalo bi se i o tome knjige napisati. Neke su već napisane, samo nisu dovoljno glasno pročitane. Također i priča o zmajevima, osim onih koje nam je donio HBO s “Game of Thrones” ima koliko želiš, a i mi smo ih neke spalili oko Cavtata prije popularnih “Game of Thrones” za snimanja već spomenutog Discovera. Ali još uvijek, primjerice, nismo i ne naplaćujemo ulazak u Kninsku tvrđavu, kao ni to da ta tvrđava ne nudi ništa od sadržaja - osim šetnje. Ni šetnja nije loša ako se od nje napravi brend - ako se poradi da se svi spomenici kulture (čitaj tvrđave) restauriraju u svrhu razvoja sadržaja, pa i šetnje zbog kojeg turisti zapravo pakiraju kofere i putuju na razne destinacije.

Chateau de Beau

Eto još za usporedbu, kad sam već lutala tvrđavama u Provansi, jednog Chateau de Beau zasjenila je, meni najdraža tvrđava Ključica. Na Chateau de Beau se naplaćuje ulaz - 8 eura, do Ključice je izgrađena staza za šetnju, novcima iz EU fondova, trenutno još uvijek bez inicijative da se i tvrđavi omogući prilaz, pa da se divimo pogledu na Čikolu - s prave strane. Ono što me još ugodno iznenadilo je činjenica da u Provansi ne možete kupiti suvenir koji nije domaći.

Made in China - se tamo neće naći. No, postoji još jedna stvar koju u Francuskoj nećete naći, a to je ljubaznost. Ono što sam najviše zamjerila na ovom putovanju, je nedostatak gostoprimstva, smiješka na licu domaćina pa i engleskog jezika - kako bismo se mogli lakše sporazumjeti.

Ključica

Na kraju našeg putovanja Hrvatskom, na onom već spomenutom Discoveru, zaključila sam jedno, a to je da su Hrvati dobri domaćini. Iako nam nedostaje sinergije, osjećaj gostoprimstva je gotovo uvijek prisutan. Barem sam se ja u to uvjerila.

Ono na čemu trebamo ozbiljno poraditi je umrežiti struku i državu, pojedince i sustav kako bismo isprepleli znanja i konačno pokazali da svi igramo za isti tim. Brend Hrvatske ne postoji jer ne postoji jasna misija i svrha onoga što Hrvatska jest.

Francuzi su davno odredili svoj: “Liberté, égalité, fraternité”. Na nama je da odlučimo koja je to hrvatska vrijednost i da od nje napravimo brend. Ako se ne bojimo, naravno, a u posljednje vrijeme mi se čini da još nismo načisto s time. brend kultura

29

TEMA

Brend.ICON

“izgubljeni u prijevodu” NEMA ŠANSE Ako brend promatramo kao santu leda, njen vrh “ponad površine mora” je ono što se u konačnici vidi od realizacije brenda: njegova komunikacija, aktivnosti koje radi, njegov imidž i reputacija.

Međutim, prava “snaga” brenda leži u onom dijelu sante “ispod površine mora”, a to je onaj strateški dio postavljanja brend identiteta.

U

posljednjih 5 godina koncept brenda i brendiranja evoluirao je s evolucijom modernih potrošača i tržišnih trendova. Iako se “brendiranje” oduvijek oslanjalo na percepciju promatrača, danas ta “percepcija” prerasta u sveobuhvatan doživljaj. Današnji brend mora biti dovoljno jedinstven u svojoj “priči” da u moru brendova kojima je potrošač “bombardiran” sa svih strana bude ne samo prepoznat, nego i da ostvari onu čarobnu vezu s potrošačem koja će ga uvući u svijet i viziju brenda (tzv. brand engagement).

Dodatni izazov koji je potaknuo evoluciju brendiranja postavile su i moderne tehnologije koje su uključile potrošače u online svijet i potaknule ih da se aktiviraju i u offline svijetu.

Stoga doživljaj brenda danas nije više samo kroz oglašavanje, na mjestu kupnje ili u samom korištenju. Današnji doživljaj brenda formira se na svakom koraku i na svakoj točki iskustva s brendom, te kroz sav sadržaj koji on nudi korisniku. Brend je danas u punom smislu riječi vizija koju kompanija priča korisniku.

Radi toga, nekadašnja važnost konzistentnosti brenda prerasta iz dosljednosti brend vizuala i simbolike u konzistentnost poruka i ponašanja.

30

brend kultura

Izgradnja, održavanje i zaštita brenda ubrajaju se među najvažnije investicije kompanije, a agilnost u adaptaciji brenda tržišnim trendovima pa i širenju na nove segmente, kategorije i tržišta uvelike utječe na poslovnu uspješnost. Gotovo da više i nema brendova koji bi se odbili prilagođavati jer je povijest već dokazala neodrživost takvog poslovnog modela.

Naše višegodišnje Valicon iskustvo u suradnji s nizom globalnih, regionalnih i lokalnih brendova iz raznih industrija, potvrdilo je prisutnost čestih zamki brend menadžmenta koje nažalost često negativno utječu na poslovanje - zamki koje je puno kompanija iskusilo bar u nekom periodu svog poslovanja.

Jednim pojmom one se mogu sažeti kao “hirovitost promjene brenda” koju brendovi proživljavaju kada ih mijenjamo “promjene radi”, kada brend interno nije jednako doživljen na svim nivoima te svaka instanca interpretira i prezentira brend na neki svoj način, kroz svoje vizije brend nastupa ili komunikacije.

Ili kada se brend mijenja kao reakcija na tržišne promjene i konkurenciju ne uzimajući u obzir njegov unutarnji duh, njegov “DNA” i njegovu urođenu mogućnost ponašanja…

Stručnjaci brendiranja takve brend nastupe

Pišu: Kristina Črep, Kristijan Gregorić Foto: Shutterstock, Valicon

često nazivaju i “shizofrenim brendiranjem”.

Kako onda pripremiti dovoljno agilan brend koji će rasti ukorak s vremenom i ambicijama širenja, a čije značenje neće ostati “izgubljeno u prijevodu”?

Izgubljen u prijevodu

U Valiconu, regionalnoj kompaniji za marketinško savjetovanje i istraživanje, postavili smo misiju da “rastemo zajedno s našim partnerima” dodajući im vrijednost. Kroz šest godina aktivnog rada na brendiranju s kompanijama u regiji, a kako smo i sami brend-entuzijasti te imajući sve navedene izazove i trendove na umu, razvili smo strateško brending rješenje koje kompanijama pomaže upravo na tom putu: Brand Identi.ICON… ili “od milja” zvano Brand.ICON. Ako brend promatramo kao santu leda, njen vrh “ponad površine mora” je ono što se u konačnici vidi od realizacije brenda: njegova komunikacija, aktivnosti koje radi, njegov imidž i reputacija. Međutim, prava “snaga” brenda leži u onom dijelu sante “ispod površine mora”, a to je onaj strateški dio postavljanja brend identiteta. Upravo u tom dijelu mora se danas promišljeno i dosljed-

no postaviti plan prilagodbe brenda, koji će omogućiti da naša “santa” (brend) ne bude otopljena u žaru promjena tržišnih i potrošačkih trendova.

No, danas svi znamo da brend nikako nije neživa materija. Volimo ih, mrzimo, zamjeramo im pogreške, u njima tražimo utjehu, najbolji su nam prijatelji, ponekad smo im potpuno predani i vjerni. Stoga ćemo našu brend analogiju pomaknuti s termina ŠTO je brend, na ono ključno pitanje - TKO je brend danas?

Brend danas

Današnji brend je proizvod ili usluga s dušom, karakterom, osobnošću, ambicijama, ciljevima, uvjerenjima i vrijednostima, koji predstavlja ono što smo ili što bismo željeli biti.

Odgovor TKO je naš brend morao bi biti jasan, ali proces kako ostvariti vrhunski brend, kako smo naznačili, još je uvijek ogroman izazov.

Vrhunski brendovi se od prosječnih razlikuju po tome što svako njihovo pojavljivanje predstavlja jedan dio velike priče o brendu, a priče nas privlače još od prapovijesti. Volimo ih slušati i zamišljati da smo dio njih. Kako onda ispričati nezaboravnu priču brenda?

Priča o brendu

Prije nego što počnemo s kreativnim radom moramo znati kakav lik želimo da naš brend odigra u životnoj priči potrošača. Dušu brenda ili, stručno rečeno, njezin identitet moramo znati definirati sami da bismo mogli konzistentno i jasno prenositi poruku brenda na potrošača i u svakoj točki iskustva s brendom.

Velikim brendovima definiranje identiteta nije toliko stran proces. Do zaključka da moraju definirati ili redefinirati identitet brenda dolaze najčešće prilikom suočavanja s neželjenim imidžem brenda na strani potrošača. Željeli su, na primjer, da brend simbolizira nedužnost, a potrošači su ga vidjeli kao snobovskog i hladnog. Željeli su poručiti stabilnost, a postigli monotoniju i prosječnost. Namjeravali su izraziti snagu, a postigli agresivnost.

Identitet brenda koji je bio definiran različitim atributima onda su prikazivali na sve moguće načine (prizme, „onion“, drvo, kotač...). Na kraju se često događalo da se srce i duša brenda, njegova središnja poruka, izgube. Da je duša brenda najčešće odražavala sve ono prethodno „napisano“ u prizmi ili nekoj drugoj

Valicon radi s brendovima i voli brendove. Mi pratimo njihov rast, a pratimo i KPI-eve brenda te im nudimo jedno ogledalo: da vide što su postigli, kamo moraju ići, jesu li ostvarili svoje ciljeve, jesu li bolji ili lošiji od drugih…Valicon gleda na lokalne brendove kao na ikone, dio nacionalnog identiteta.

U doba bifurkacije, gdje globalno i lokalno, u smislu zajednice gdje živimo, dobivaju na snazi, brendovi imaju jako važnu ulogu u razvoju nacionalnog identiteta.

To su ti brendovi - naši brendovi. Domaći potrošači su sve manje lojalni. Pitanje je koliko je uopće koncept lojalnosti još relevantan. Potrošač preferira svoje omiljene brendove, ali samo ako mu daju vrijednost, a ta vrijednost nije samo u smislu proizvoda, već i u onom drugom dijelu, gdje si potrošač kupuje dostojanstvo, svoj trenutak. Trend je dakle jasan: Da, želim domaće i želim domaći brend, na koji sam ponosan.

Kristijan Gregorić, Regionalni partner brend kultura

31

TEMA

en de ep ind

Arhetipovi su univerzalni. Intuitivno ih razumijemo i doživljavamo. Ne poznaju kulturološke, vremenske, dobne niti bilo koje druge razlike. Njihova glavna vrijednost leži u njihovoj jednostavnosti i neizmjernom sadržajnom bogatstvu.

Carl Gustav Jung, utemeljitelj analitičke psihologije na arhetipovima je osnovao svoju teoriju i vjerovao da arhetipovi - mitološki karakteri - predstavljaju osnovne motive i u nama bude jake osjećaje. Kada kažemo heroj, ljubavnik ili buntovnik, svi mi znamo nabrojati bar par osobina koje proizlaze iz tih arhetipova. Za njih znamo i jasno reći kako bi se 32

brend kultura

nce en de bel

ong

ing

EVERYMAN

g

pojavnosti. Zarobio nas je sam proces, a suština se izgubila u njemu. Taj je proces bilo potrebno strukturirati malo drugačije – od specifičnog ka općenitom.

Kako kreirati lik velike priče o našem brendu da bismo ostali jasni i dosljedni? Proučavali smo moderne brending teorije poput onih Kapferera, Aakera i brojnih drugih stručnjaka brendiranja, istraživali smo poslovne modele i “zakonitosti” raznih kategorija, pratili ponašanje potrošača i trendove, te smo inspiraciju pronašli u danas već uobičajenom brending trendu u svijetu - u arhetipovima koji su temelj današnjeg tzv. brand storytellinga.

lover

stability

gin

sage

lo

be

lon be

MAgician

Zašto baš arhetipovi?

nce

k

/ris ery

st ma

ep

VALICON BRAND.ICON

g

in ng

ARCHETIPS

mastery/risk

stability

ility

e nc de en ep

hero

stab

jester

ind

ind

CREATOR

mastery/risk

rebel explorer

innocent ruler

ponašali u specifičnoj situaciji. I što je zapravo najvažnije, oni ne poznaju niti razlike u funkciji. Svaki referent na šalteru ili prodavačica u trgovini, a i svaki menadžer u kompaniji, mogu bez suvišnih riječi zamisliti brend kao muzu i nabrojati bar par prijedloga, kako bi ga i potrošači mogli prepoznati kao takvog.

Valicon Brand.ICON model pomaže kompanijama u nalaženju one prave priče te minimizira mogućnost pogreške.

Nakon detaljne arheologije brenda i njegove konkurencije te definiranja trenutne pozicije pojedinačnih igrača na tržištu, kroz interne radionice s klijentima odabiremo arhetip koji bi naš brend mogao i trebao diferencirati od konkurencije. Prema Jungovoj teoriji i Valicon Brand.ICON model pokriva 12 skupina arhetipova, koje imamo dodatno nijansirane u paletu od 60 tipičnih arhetipova.

U nastavku procesa, prelazimo na operacionalizaciju identiteta brenda definirajući prizmu identiteta temeljenu na Kapfereroj teoriji, a koji navodi kako sve dimenzije brenda ožive u smislenu cjelinu tek onda i ako brend komunicira s potrošačem. Suština mora biti jasna, koncizna, privlačna i prije svega - mora reflektirati želje i potrebe potrošača, što je u današnjem “brand-visioning” dobu posebno važno. Tako postavljen identitet brend ne smije ograničavati kao zatvor, već nuditi

sigurno utočište za naš brend i omogućiti mu fleksibilnost pri čemu će suština ostati netaknuta.

Tako je ispričana prava priča brenda koja neće biti “izgubljena u prijevodu”, a redovnom provjerom njene relevantnosti na potrošačima i minimalnim osvježavanjem, osigurava onu agilnost koja je brendovima danas potrebna.

Neki će možda reći da je priča “o priči brenda” danas već “passe” jer ju slušamo već nekoliko godina.

Međutim, Valicon Brand.ICON model nije samo rješenje za “story-telling”, već i za “story doing” - a upravo taj korak je najčešća faza upravljanja brendom u kojem se priča ruši i koji predstavlja kompanijama najveći izazov konzistentnosti brendiranja danas.

Pravu priču nije lako ispričati, no još ju je izazovnije oživjeti

Globalno istraživanje 42 velike kompanije pokazalo je da kompanije koje su uspjele napraviti taj ultimativni iskorak i prijeći iz pričanja u oživljavanje priče, uspjele su brže povećati godišnje prihode, uz nižu stopu investicija u medije i pozitivnije prisustvo u društvenim medijima kroz uspješniji content marketing.

Valicon Brand.ICON u “story-doing” fazi planira implementaciju brenda na svim točkama iskustva i pomaže kompanijama u

planiranju aktivnosti, aktivacije i ponašanja brenda dosljedno s pričom. Tako pripremljene strateške smjernice inputi su za pripremu knjiga standardna brenda (brand-bookova) i olakšava implementaciju brenda kroz sve nivoe kompanije i na svim točkama kontakata s potrošačima. Na često pitanje kada i za koje brendove Valicon Brand.ICON model ima smisla - naš odgovor je: za sve brendove i sve brend situacije.

Bilo da imate poslovnu ideju i tek osmišljavate novi brend ili da se radi o nekom postojećem lokalnom ili globalnom brendu, Brand.ICON model će pomoći u kreiranju ili strukturiranju brend identiteta, njegovom osvježavanju, rastu i ekstenzijama ili jednostavno u približavanju postojeće priče brenda lokalnom tržištu.

A čak i ako svoju priču imate posloženu, Brand.ICON model će pomoći u oživljavanju

te priče na dosljedan način i relevantno tržištu na kojem priču želite oživjeti.

Ako imate pravu priču - već ste napravili velik korak. No ako želite napraviti iskorak, postanite heroj u svojoj priči. Jer kako moderna marketinška poslovica kaže: ”Dobre kompanije pričaju priču. Vrhunske kompanije žive priču.”

Paralelan s postavljanjem arhetipske pozicije brenda također je i trenutak da interno donesemo odluku, odredimo prioritetne točke iskustva s brendom i glavne izazove definiramo u obliku bitaka koje moramo dobiti. “Bitke” se često vežu na razvoj i inovacije, ali ne same za sebe, nego vođene strategijom kategorija, a fokusirane na brendove, pažljiv odabir kanala i partnera te borbu na mjestu prodaje - na onaj trenutak istine, onih 15 sekundi kada potrošač bira. Upravljanje promjenama, fokusiranje i vođenje “bitaka” padaju ako organizacija nije spremna za ove nužne korake. To što definiramo na papiru, potrebno je prebaciti u praksu - implementirati. Pri tome je ključno da svatko u organizaciji želi, zna i može provesti planirane promjene, te da na kraju postoji i osoba koja ima mandat da te promjene stvarno implementira. Budite uspješni, ali ne zaboravite svoje brendove i potrošače! Kristijan Gregorić, Regionalni partner

Brend ID

osobna karta Hiperprodukcija

Pripremila: Adela Juhas

-uspjeh temeljem preporuke

Foto: Hiperprodukcija Poduzeće čije usluge redovito uključuju igru svjetla, zvuka, multimedije i zasigurno dobre zabave, u svojoj strukturi zapravo čini, kako sami sebe nazivaju – Hiper Team zaljubljenika u tehniku ili kraće, technical freaksa. Njihovo se poslovanje, pomalo nespecifično s obzirom na prirodu usluga, svakodnevno razvija zahvaljujući dobrim kompetencijama i preporuci klijenata te ih na taj način izdvaja u moru sličnih ili istih djelatnosti. Razgovarali smo s Igorom Lušićem, osnivačem i direktorom Hiperprodukcije, koji ističe tri ključne riječi na kojima se temelji njihov rad: hiper, technical freaks, produkcija.

Slijedom spomenutog, ovaj tim tehnoloških zaljubljenika nudi široku paletu profesionalne i audiovizualne opreme, projektora, projekcijskih zaslona te ostale opreme za pružanje audio-videosadržaja za bilo koju vrstu kulturnih, zabavnih i sportskih događaja od koncerata, kazališnih predstava, multimedijalnih izložbi, partyja do visoko poslovnih i korporativnih dogadjanja, konferencija i sastanaka. Osim audiovizualne opreme, vrše cjelokupno tehničko upravljanje i produkciju, dizajniraju scenografiju i izvode streaming uživo. Zabavljaju se 3D mappingom, tzv.

VJ-ingom, hologramima, istražuju funkcionalnosti multi-screen sustava, a sve kako bi klijentima omogućili specifične i individua34

brend kultura

I. pravilo Pružiti klijentu ali i svim sudionicima vrhunski audio vizualni doživljaj, a da Hiper Team zapravo nitko i ne zamijeti.

II. pravilo Postići potpunu integraciju slike, zvuka i rasvjete i za klijenta iz nemogućeg stvoriti moguće. lizirane potrebe koje mogu nastati tijekom audiovizualne produkcije za postizanje jedinstvenog interaktivnog sadržaja. Njihova je želja, ističe Igor, pružiti klijentu ali i svim sudionicima vrhunski audiovizualni doživljaj, a da njih, Hiper Team, zapravo nitko i ne zamijeti.

Zanimljivo je da uži tehnički dio ovog tima čine tek dva člana – Matej Bodrušić, grafički dizajner i kreativac videoanimacija te Igor Lušić čije iskustvo u videoprodukciji broji već 15 godina. S obzirom na kreativnu industriju koja ih usmjerava na integraciju najnovijih inovacija u tehnologiji, kontinuirano surađuju sa stručnim timovima i dugogodišnjim partnerima koji pružaju usluge produkcije zvuka i rasvjete. Tada postižu potpunu integraciju slike, zvuka i rasvjete i za klijenta iz nemogućeg stvaraju moguće.

Veselom hiperprodukcijskom timu javljaju se mnogi klijenti za različite prilike. Ono što ističu kao vlastiti cilj jest sve ih učiniti zadovoljnima, neovisno jesu li „mali ili veliki“, i kolike im izazove pritom donosi svaki od zadataka. Razvili su tako brojne ideje i zamisli, a danas se mogu pohvaliti dugogodišnjim suradnjama: „S obzirom na to da su nam svi

klijenti jednako važni teško je izdvojiti nekoga od njih, no radi čitatelja, s ponosom ističemo dugogodišnju suradnju s glazbenim umjetnicima Anom Rucner, Oliverom Dragojevićem, glazbenim grupama Parni valjak, Hladno pivo, Pravila igre, TBF.“ Također, realizirali su mnoga kulturna događanja za Grad Zadar, Grad Split, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, kao i visoko poslovna događanja koja se održavaju u hotelima (Valamar hoteli Dubrovnik, Solaris hoteli Šibenik, Westin hotel Zagreb, Sheraton hotel Zagreb). Njihove su kompetencije zavrijedile i povjerenje Cinestar kina, Hrvatskih narodnih kazališta u Splitu, Zadru, Šibeniku i Zagrebu, Sveučilišta u Splitu, Zagrebu i Zadru te brojnih ljetnih filmskih festivala u Hrvatskoj i muzičkih festivala poput Fresh Islanda na Zrću i INMusica.

U spomenutim su se suradnjama razvile mnoge dobre reference, a svakako i zanimljive priče koje se prepričavaju i danas. Mnoge od njih nastale su iz tehnički zahtjevnih uvjeta ili vremenskih (ne)prilika u kojima su morali realizirati neki događaj. Primjerice, tehnička videorealizacija biciklističke utrke po cijeloj Hrvatskoj (Tour de Croatia) zahtijevala je dobru organizaciju u deset različitih gradova tijekom deset dana. Na glazbenom festivalu Terraneo u Šibeniku 2011. vizualizaciju koju su pripremali neizvjesnom je činila bura koja je kontinuirano do posljednjih trenutaka dovodila u pitanje postavljanje videoekrana. Izazovi su njihova svakodnevica, pa su i zahtjev prikaza od 360 stupnjeva

u Laubi objeručke prihvatili. Za potrebe korporativnog događaja ondje, koristili su deset videoprojektora kako bi prikazali projekciju na sva četiri zida.

Ono što cjelokupnu priču čini još posebnijom jest činjenica da spomenuti tim ne poseže za klasičnom promocijom kakvu pretpostavljamo u današnje vrijeme. Štoviše, njihova promocija zasniva se na zadovoljstvu njihovih klijenata te daljnjoj preporuci u širim krugovima. Ovakav uspjeh, reći će Igor Lušić, za Hiperprodukciju predstavlja tek relativan pojam. U svakom od zadataka ovi tehnološki strastvenici traže ono posebno, drugačije od ostalih poslova i udaljenije od bilo kakve matrice i poslovne rutine. Ako pritom klijent biva zadovoljan – to je jedini uspjeh koji priznaju. Štoviše, njihova promocija zasniva se na zadovoljstvu njihovih klijenata te daljnjoj preporuci u širim krugovima.

Ima li ova djelatnost perspektivu na našem tržištu? Svakako, otkrivaju nam Hiperproduktivci, jer cijeli poslovni svijet ide ka umrežavanju i razvoju, a uzimajući u obzir naše tržište i ekonomiju, tek očekujemo zamah i ubrzani rast. Vrijeme je za to, a potencijala itekako ima. Što se tiče konkurencije, kao i u svakom dijelu poslovanja ako je konkurencija zdrava, to je zapravo poticaj za bolji rad i nadogradnju postojećih kapaciteta njihovog tima. Istovremeno je to i motivacija za unapređenje znanja, vještina i tehničkih uvjeta s kojima rade. Zadovoljni dečki ističu – svaka je zdrava konkurencija dobrodošla. brend kultura

35

KOLUMNA

Studio Smijeha

P

onedjeljak ujutro, kišni dan, velika gužva u tramvaju, svi idu na posao, na faks, žure, mrzovoljni... Svi osim jednog velikog tipa koji nasmijano gleda kroz prozor i izgleda kao da nema nikakvih problema. Odjednom nailazi kontrola, ljudi vade svoje karte i pokaze, a nasmijani shvati da danas nije njegov dan i da pokaz nije u novčaniku. Kasno je da kupi kartu, i čim mu kontrolor priđe počne bombardiranje pitanjima: Znamo li se od nekud? Od nekud ste mi poznati. Da nije s neke reklame? Aha sjetio sam se! Vi ste frontmen onog novog benda. Gledao sam spot. Bili ste strašni! Koliko dugo svirate flautu? Vrlo ste talentirani! Čovjek zbunjeno gleda u njega, kao i ostali ljudi u tramvaju.

Nekolicina se nasmijala, međutim kontrolor traži osobnu. Dok mu izdaje kaznu, veliki se prisjeća još čudesnih mjesta gdje je vidio kontrolora. Kune se da je siguran da su u rodu. Traži mu autogram. Svi se smiju, osim vozača i jedne nagluhe bake. Spremajući kaznu, veliki izlazi iz tramvaja dok putnici veselo gledaju prema van. Sumorni ponedjeljak postao je ljepši.

Oduvijek je tako bilo. Još otkada znam za sebe. Sve što je bilo u mom okruženju nasmijavalo me. I ja sam se trudio nasmijavati sve oko sebe. Nije sve uvijek bilo urnebesno smiješno i duhovito, ali sam se trudio to pretvoriti u nešto što me zabavlja. I to nije toliko teško. Volim promatrati ljude, gledati njihove pokrete, interakcije i načine na koji se ponašaju.

I onda vam ne treba ništa, osim malo duhovitosti da shvatite da je sve oko vas živo i neprocjenjivo zabavno. U svakoj situaciji u kojoj se nađem, ubacujem vedrinu, ma koliko teška situacija bila.

Kada stojim u redu u kojem je ogromna gužva, obično volim primijetiti kako imam sreću što nema gužve. Pa započnem razgovor sa nekime. Ili pjevam. Ili plešem.

Volim iskoristiti sve vrijeme koje imam na produktivan, ali i zabavan način. Katkada znam prijeći granicu, pa moja energija i želja da stvari učinim boljima ispadne dosadna ili napadna. Ali to me svejedno ne spriječava da stvari promatram kroz duhovitu vizuru. Smiješno može biti sve,

36

brend kultura

Piše: Goran Vinčić Foto: Studio Smijeha

Filozof u stvarnom svijetu

od vozača tramvaja, vrapca koji se bori sa golubovima oko mrvica, drveta na vjetru, pa do šale koju ti ispriča susjed u liftu i predizbornog plakata. Ako stvari koje nas okružuju promatramo pozitivno, lakše nam je i apsorbirati probleme. Tako se ja nosim sa svojim životnim problemima.

Moji obrambeni mehanizmi su mehanizmi komedije. Kada promatram ljude, koristim komediju karaktera i podijelim uloge.

To je ono što svi radimo kada nekog prvi put upoznajemo - uključujemo predrasude i stavljamo ljude u ladice.

Jedina razlika što mene zabavlja kada se netko koga upoznam izvlači iz jedne ladice i raspoređuje po ostalima. Imam običaj ulaziti u mini karaktere i s njima slažem predstavu u kojoj sam tragični junak koji je idealistično neshvaćen. Često to ljudi uopće ne primjete, pa sam teti u pošti nervozan, a za dvije minute kontroli u tramvaju blago tupav. Gledati reakcije tih ljudi dok sam netko drugi ravno je sreći malog djeteta koje dobije omiljenu igračku.

Međutim, nisam jedini u tome. Svi mi ulazimo u različite uloge u životu i onda se u skladu s njima tako i ponašamo. Ako je netko doktor, više nije običan netko, već je gospodin doktor koji očekuje da ga se stalno tako tretira. Zaboravljamo da smo samo obični ljudi, ni po čemu bitniji od drugoga. I onda postajemo smiješni.

Ako to ne priznamo sebi i ne prihvatimo, ostajemo takvi. Nisam o tome nikada dublje promišljao, dok nisam upisao filozofiju. Polako ali sigurno, shvatio sam da je moja borba sa negativnošću, ili kako je neki zovu realnost, idealistična i pomalo naivna. Međutim, i dalje stojim uz to uvjeren da uz takvo viđenje svijeta možemo stvoriti zdrav odnos među ljudima. Jedino je humor sposoban riješiti naizgled bezizlazne situacije. Jedino humorom i pozitivom možemo stvoriti empatiju prema drugima i shvatiti svijet oko nas.

Ako me nekad sretnete u tramvaju i učini vam se da sam zbunjen i tupav, ne brinite, nisam. Vjerojatno samo pokušavam izbjeći kontrolu. I slobodno se nasmijte, ili se pridružite. Možda nas ovaj put pusti bez karte.

brend VIDIMO SE NA INTERLIBERU!

FUL KULTURNO PUNKT

7.-12.11.2017.

PAVILJON 6.

NEW brend

Intervju Razgovarala: Tea Kolačko Foto: BeachRex

Gregor Balažic, “beach enthusiast”

a j i r t s u d In

u s e j d g a a startup plaže?

BeachRex 38

brend kultura

Junak naše priče odlučio se u potpunosti posvetiti svome poslu.

Zato 10-12 sati dnevno provodi - na plažama. Ne, on nije kolega bujnih Baywatch djevojaka u crvenim kostimima: riječ je o poduzetniku, osnivaču startupa.

Njegov startup će, kad se višegodišnje istraživanje završi, ljubiteljima mora, sunca i vjetra osigurati pronalazak - plaže stvorene baš za njih.

Industrija startupa trenutno je najozbiljnija stvar na svijetu, a u ovaj projekt investitori vjeruju.

Poslušajmo kako je došlo do toga da se mladić sa sasvim običnom karijerom ostavi svega i upusti u ‘plažologiju’! I poželimo mu sreću i uspjeh.

Napustili ste posao u uredu kako biste razvijali startup firmu posvećenu - plažama. Je li Vam ikad bilo žao zbog relativne ‘sigurnosti’ posla i prihoda koju ste napustili svojom poduzetničkom odlukom?

Meni nikada nije bilo žao što sam se odlučio za ovaj projekt. Više drugima nego meni. Moja obitelj nije razumjela zašto mi treba ovaj rizik i ova avantura kad već imam siguran posao. Oni su više htjeli da je sve linearno i pod kontrolom, a ja sam imao ovu viziju, hrabrost i snagu da se ovaj projekt realizira. Tako je moje pozitivno razmišljanje bilo jače od svih onih koji su razmišljali negativno. Sigurno

nije bilo lako u nekim momentima, na primjer u Španjolskoj, kada su me u jednom tjednu tri puta okrali, ili možda kada su se pojavili neki problemi kako bi se ovo ili ono realiziralo.

Ono što je bilo važno je da sam imao podršku za realizaciju projekta od onih koji me nisu poznavali.

Kako sad zapravo izgleda Vaš radni dan?

Skupite li više podataka posjećivanjem plaža, ili iz javno dostupnih izvora i od turističkih zajednica... Koliko dnevno radite?

Sada u ovoj fazi projekta, moj fokus je da stavim čitav materijal iz mojeg putovanja što brže na našu web-stranicu. Sada su na redu plaže Italije, onda Francuske i onda Španjolske. Javno dostupni izvor od turističkih zajednica je daleko od toga da bi bio potpun. Svaka zajednica ima svoj standard i svoj stil za prezentaciju plaža. Naš standard, koji je dobar za svaku od mene posjećenu plažu, mnogo je opširniji nego standard turističkih zajednica.

Za mene su sve plaže jednake, nije važno je li slavna ili za nju znaju samo domaćini. I tako je naša baza i nekoliko puta veća nego baza turističkih zajednica. Ono što sam koristio kod turističkih zajednica bila su imena plaža.

Imenovanje plaža ili potraga po internetu za imenom bio je i jedan mali projekt i muka, češće za one koje nisu bile ni u jednoj bazi.

Kada sam bio na terenu, radio sam 6 dana po 14 do 17 sati na dan. Jedan je izazov posjetiti sve ove plaže, a drugi kako spremiti sve fotografije i podatke po nekoj logici i sistematizaciji, tako da se možeš i u drugoj fazi, kada je potrebno sve ovo editirati, što brže snaći.

Od kada nisam na terenu, ne radim više toliko sati na dan, možda samo 10, ali radim svaki dan. Sada više radim za kompjuterom i ništa više s kamerom. Sada imam i ja svoju obitelj, tako da više vremena koristim za obrazovanje mog sina.

Jeste li za svoj projekt imali potporu Hrvatske turističke zajednice?

Do potpore nije moglo ni doći jer je i nisam tražio. Previše bi vremena prošlo dok bismo se mi nešto dogovorili i tako bi početak projekta visio negdje u zraku. Svatko ima

neku svoju ideju, zahtjev, viziju i sve se onda zakomplicira. Od početka sve sam financirao sam, a u zadnje dvije godine imam i partnera koji mi pomaže.

Koja je financijska konstrukcija Vašeg startupa? Imate li ga namjeru u skorijoj budućnosti prodavati?

Projekt do sada financiramo ja, moj partner i moja majka. Projekt ima jasnu viziju. To su sve plaže svijeta na jednom mjestu. Naš cilj je omogućiti svakome da pronađe svoju omiljenu plažu za nekoliko minuta, a sigurno još brže ako koristi naš filter za traženje plaža.

Mi smo otvoreni za sve scenarije oko financiranja projekta. Bitno nam je da se realizira vizija projekta. Ako bismo pronašli partnera koji se slaže s našom vizijom i koji nas podržava, on bi mogao i otkupiti poslovni udio. Projekt ima velik potencijal za sve moguće poslovne modele, to nam je jasno. Vidjet ćemo što će biti u budućnosti.

Tko su korisnici BeachRexa? Jesu li to u većem broju hedonisti, ili obitelji koje traže idealnu plažu?

Naš standard za promociju plaža i još više naš filter po bazi veoma je koristan alat za sve tipove turista. Najviše to vidimo po tipu plaža koje traže; naši su korisnici obitelji, češće oni koji imaju malu djecu i bitno im je da plaža ima sjenicu i što više infrastrukture. A puno ima i onih koji traže lijepe, skrivene i teško dostupne plaže. Možda su one najljepše jer su netaknute, onakve kakvim ih je stvorila priroda i zbog toga nude turistu neko posebno iskustvo i nezaboravne uspomene.

Za sad BeachRex obuhvaća hrvatske plaže, sutra možda već cijeli Mediteran, hoćete li se širiti i dalje prema Aziji, Floridi, otocima u Indijskom oceanu?

Da, naša vizija su sve plaže našeg planeta.

Mi bismo se voljeli širiti i izvan Europe, ali za taj korak treba nam pomoć turista koji idu

Vizija: sve plaže našeg planeta.

Mi bismo se voljeli širiti i izvan Europe, ali za ovaj korak treba nam pomoć turista koji idu tamo ili turističke industrije, koja je već tamo.

Foto: BeachRex

brend kultura

39

NEW brend Moja poslovna filozofija projekta BeachRex je: Napravi sve što je u tvojoj moći, da bi turist što lakše, brže i bez stresa pronašao svoju omiljenu plažu i tako imao nezaboravno lijep odmor i uspomene.

tamo ili turističke industrije, koja je već tamo. Zbog toga za ovaj korak razvijamo mobilnu aplikaciju koja bi se mogla jednostavno koristiti i dodavati nove plaže po našem standardu.

Koja je Vaša životna i poslovna filozofija?

Moja životna filozofija je dvojna. Prva je: The core of man’s spirit lies in new experiences. Druga je: Mens sana in corpore sano.

Moja poslovna filozofija kod projekta BeachRex je: Napravi sve što je u tvojoj moći, da bi turist/korisnik što lakše, brže i bez stresa pronašao svoju omiljenu plažu i tako imao nezaboravno lijep odmor i uspomene.

40

brend kultura

Foto: BeachRex

KULbrend

Qushin

brend s okom za detalje

Piše: Petra Sedlanić Foto: Qushin

S

vi vrijedni brendovi nastaju iz posvećenosti i ljubavi, a Qushin te emocije usmjerava prema onima koji nam ih uvijek duplo uzvrate – kućnim ljubimcima, psima. Glavni protagonist ove priče je dlakavac Bak, čija je vlasnica Iva Goluža odlučila za njega napraviti malo carstvo za odmor i ležanje koje će se savršeno uklopiti u interijer dnevnog boravka, bez da kad očekuje goste njegov jastuk završi u ormaru.

brend kultura

41

KULbrend Osobno iskustvo kao startna linija

„Veliki sam esteta i pazim da mi je doma sve lijepo, moderno i usklađeno. U petshopovima je ponuda jastuka za pse uvijek ista, to su sve iste boje, tamnoplava, smeđa, bordo. Bakov jastuk stoji u dnevnom boravku jer volim da je pas s nama, a i on voli biti uz nas. Uvijek sam se pitala zašto njegov ležaj ne bi bilo nešto lijepo,“ kaže Iva Goluža koja je u najopuštenijem, pa tako i najkreativnijem trenutku – ležeći na plaži, donijela odluku da uz svoj posao u financijama, krene realizirati svoju viziju ležajeva za pse.

„Po prirodi sam kreativna i to je trebao biti moj hobi. Godinu dana sam radila na tom projektu, paralelno sa svojim poslom i nisam mislila da će to krenuti u nekom ozbiljnijem smjeru. Moji prijatelji koji su i sami poduzetnici su mi uvijek govorili ‘ako počinješ nešto raditi, daj to radi kako spada.’

I onda je krenulo: web-stranica, promocije, PR… Sve je odrađeno školski tako da sam petnaest dana nakon lansiranja dala otkaz,“ pojašnjava Iva kako nije više mogla sjediti na svojem poslu, raditi grafove i excellice, dok paralelno s tim nešto stvara pa se odlučila potpuno prepustiti poduzetničkim vodama.

Ponuda jastuka koji zbunjuju gosta

U središtu ponude je ležaj za pse, koji dolazi u tri veličine. Iako ju često pitaju zašto ne cilja na poznati minimalistički oblik, ona kaže kako je tako htjela i da to nije slučajno: „Možemo mi i danas raditi, ja to zovem gnijezda, koja imaju 99% pet-shopova, ali onda to izgleda kao klasičan ležaj za psa, a ja sam htjela da ležaj stoji u dnevnom boravku, da gost zapravo ne zna može li on sjesti ili je to za psa.“ U tom su smjeru dodali i deko jastuke za dnevni boravak, spavaću sobu, kao i prostirke za pse koje su multifunkcionalne; za kauč, za auto… Kako kaže, to je to igranje u sferi samih dekora i uređivanja interijera; da vlasnici pasa mogu spojiti detalje dnevnog boravka ili drugog prostora i s jastukom za psa.

No dizajn jastuka nije jedino što Qushin izdvaja iz ostale ponude. „Vanjska navlaka je sto posto pamučna, ona se lako skida, pere i vrlo se jednostavno održava, ali taj unutarnji dio je zaštićen jednom vodootpornom, čvrstom tkaninom, koja onemogućava dlakama da ulaze unutra, a opet je prozračna. Dakle, to je tkanina koja diše, a vodonepropusna je, što je bitno zbog grinja i ostalih stvari koje se onda ne nakupljaju unutra,“ objašnjava Iva i dodaje kako je Qushin izrazito pogodan i za pse alergičare čije su se tegobe, zahvaljujući Qushinu, znatno smanjile ili čak potpuno nestale.

Trenutno rade i na ortopedskom jastuku za pse koji pate od artritisa, kojima trebaju tvrđi i kvalitetni jastuci za spavanje.

Izgradnja brenda – sve je u detaljima

Najveći problem u početku bili su dobavljači. „Kako to napraviti da ne kupujem ogromne količine samog materijala, a opet da on bude drugačiji. U hrvatskim dućanima tekstila, to je sve već viđeno, dostupno svima, to nema smisla. Ja želim poseban dizajn i nešto do čega ne može svatko doći,“ prisjeća se Iva i dodaje kako u početku nije imala riješen taj problem, već se snalazila preko hrvatskih dobavljača tekstila, a onda su se neke 42

brend kultura

stvari posložile. „Ja kažem da su se slučajno dogodile, međutim, meni ljudi kažu da to nije slučajno zato što sam stvarno puno šetala po sajmovima u Europi i tako pronašla dobavljača koji može raditi isključivo moje dizajne tekstila po normalnim količinama.

Kad sam taj dio riješila, da ja mogu isporučiti nekome tisuću komada tog dizajna, i sto, i deset, odlučila sam da je vrijeme za ići na sajmove. Kako jedna stvari vodi drugoj, to je počelo imati ozbiljnije razmjere,“ ispričala je Iva i dodala da stajanje u tim trenucima nije bilo opcija. „Ideja raditi brend, a znamo kako se radi brend. To je jedan premium proizvod i mislim da je svaki detalj jako bitan. Ako prodajete kvalitetan proizvod koji ima svoju cijenu, mislim da svaka sitnica mora biti na svojem mjestu; od ambalaže, do dostave, sve. Cijeli

opći dojam je jako bitan i puno ulažem u njega“ rekla je.

Kako kaže Iva, osobine koje se vežu uz njezin premium brend su kvaliteta i funkcionalnost. Želi da kupac bude zadovoljan, da dobije željenu kvalitetu za tu cijenu te iz tog razloga jako paze na sve detalje.

Qushin je europski proizvod

Upravo je zahvaljujući spomenutim sajmovima Qushin postao europski brend.

Putem web shopa je dostupan za sve zemlje Europske unije, nalazi se i u dućanima, odnosno svojevrsnim buticima za kućne ljubimce, u Engleskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, a i dalje rade na širenju tržišta.

U planu je i prvi brend store, a kako kaže Iva, za to još planira proširiti ponudu: „Radimo i na drugim proizvodima, u tom segmentu,

što uključuje sve osim robe. Odjeću za pse ne planiram, ali drugi accessories za kućne ljubimce – da. Nakon toga je u planu brend store u Zagrebu, a moja glavna vizija je vidjeti Qushin dućan u velikim europskim gradovima.“ Što se tiče kanala kojima su širili riječ o svojem proizvodu, budući da se radi o užem segmentu potrošača, najviše je odjeka bilo nakon PR članaka, posebno na njemačkom tržištu kad se jedan takav pojavio u časopisu specijaliziranom za pse. „Mislim da to sigurno daje nekakvu težinu, posebno u takvim magazinima,“ kaže vlasnica Qushina.

Ideja je raditi brend, a znamo kako se radi brend. To je jedan premium proizvod i mislim da je svaki detalj jako bitan. Ako prodajete kvalitetan proizvod koji ima svoju cijenu, mislim da svaka sitnica mora biti na svojem mjestu; od ambalaže, do dostave, sve. Cijeli opći dojam je jako bitan i puno ulažem u njega.

brend kultura

43

TEMA

Personalizirani albumi i jelovnici kao brend

Pripremila: Adela Juhas Fotografija: Brend kultura

Ručni rad

ispred digitalnih trendova 44

brend kultura

Zrinka Ljevar Marelić i Denis Marelić, bračni par, a ujedno i kreativni dvojac čije marljive ruke svakodnevno izrađuju luksuzne jelovnike i vjenčane albume, svoje su vještine i maštovitost pretvorili u sve prepoznatljivije brendove u Hrvatskoj.

Ustrajni u „kvaliteti vlastitog finalnog proizvoda“ i ljubitelji „fotografije kao fotografije“, izdvojili su se na tržištu upravo kvalitetnim proizvodima, jednako kao i pričom koja stoji iza njih.

Zrinka: Često se zezamo da sam se udajom „zalijepila za Denisa“ prije 15 godina, s obzirom na to da je radio s papirom i ljepilom jer mu je majka bila knjigoveža. On je tu svoju ljubav njegovao, usavršavao tokom svog i našeg zajedničkog života, a na taj način je i mene privukao tom stvaralaštvu.

TEMA

Nakon studija na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Zrinka je dugo godina radila u jednoj američkoj kompaniji kao menadžerica koja se usavršavala u prodaji. Njezin suprug, grafičar i knjigoveža Denis, potaknuo je njezin izraziti talent koji se počeo ostvarivati u nevjerojatnoj simbiozi njihova zajedničkoga rada.

Kako je sve počelo...

Upravo spomenuta simbioza započela je poslom s jelovnicima prije 11 godina. Nakon prvog jelovnika uslijedio je poziv drugog klijenta, a potom se posao širio, najvećim dijelom u Zagrebu. Danas su za klijente poznati kao Jelovnici & Vinske karte Denmar.

Nakon prvog zahtjeva prijatelja za izradu booka ili albuma u istoj kvaliteti, supružnici

su došli do zaključka – mnogi izrađuju nešto slično, a njihov proizvod oblikovat će nešto posebno i drugačije, što se odlikuje kvalitetom i interesantnim finalnim izgledom. Tako je nastao njihov novi brend, Beauty Wedding Albums, uvelike izdvojen od ostalih proizvoda ponajprije zbog albuma s paspartuima.

Kreativno osmišljen i autorski prilagođen vlastitoj izradi, album s paspartuima temeljni je proizvod ovog brenda.

No, uz jelovnike i albume, niz njihov uradaka svakodnevno se popunjava novim proizvodima. Tako su nastale i poklon kutije te vizitke koje se opet izrađuju pomno pazeći na svaki najsitniji detalj.

Denis: Vizitke i ostalo nisu strateški proizvodi i ne idu uz filozofiju naše vizije. Toga je svijet pun, i na svakom ih koraku netko radi. No,

kad netko stekne povjerenje u nas, izrađujemo im drugačiju, posebnu vizitkartu koja je doslovno isplativa kad je nekom dajete u ruke.

Što rade Zrinka i Denis?

Igra s materijalima na jelovnicima implementirala se na albume i vjenčanih knjiga, no oba su brenda danas izrazito uspješna. Proizvodi koji izlaze iz njihova ateljea nisu samo obične knjižice kvadratna oblika, već je svaki od njih harmonično upotpunjen brojnim tehnikama poput sitotiska, foliotiska, posebnog printa, paspartua, spajanjem nespojivih materijala i kombinacijom brojnih boja koje imaju na raspolaganju.

Zrinka: Kaže se da ne treba sva jaja stavljati u istu košaricu pa smo i mi tako razdvojili brend kultura

45

TEMA

Naučili su tržište da su im ovakvi proizvodi potrebni. Ugostitelji su ih prihvatili i shvatili kao nešto što njihovom poslovanju daje dodatnu vrijednost.

Gost na taj način može primiti u ruke djelić identiteta posjećenog mjesta i ostvariti prisniji kontakt od same „kupnje“ usluge.

46

brend kultura

stvari. Izvukli smo iz svoje proizvodnje dva glavna proizvoda, odnosno smjera naših brendova i tako nastavili proizvodnju i poslovanje.

U svome poslovanju prate ugostitelje s jelovnicima, ali ne i samo s tim. Pomažu im na drugačijoj razini, s obzirom na to da su mnogi shvatili koliko im je potreban taj prvi kontakt s gostima, a čine ga upravo jelovnici. Pri osmišljavanju dizajna, Zrinka i Denis usmjeravaju svoje klijente na način da, ukoliko nemaju vlastiti dizajn, posjećuju njihove ugostiteljske prostore, kombiniraju svoj rad s njihovim ambijentom i imidžem koji žele predstaviti svojim gostima. Zatim im nude vlastite prijedloge dizajna i materijala, kompletno zadovoljavajući sve njihove potrebe – od jelovnika i vinskih karti, do etuia za račune, komplet karti ili vizitki. Oni time ne gube vrijeme i novac, i ono najbitnije, ne trebaju se udaljavati sa svog radnog mjesta

niti se zamarati stvarima koje nisu direktno vezane uz ugostiteljstvo.

Naučili su tržište da su im ovakvi proizvodi potrebni. Ugostitelji su ih prihvatili i shvatili kao nešto što njihovom poslovanju daje dodatnu vrijednost. Gost na taj način može primiti u ruke djelić identiteta posjećenog mjesta i ostvariti prisniji kontakt od same „kupnje“ usluge. Mnogi su ugostitelji to prepoznali te danas zauzimaju svoje mjesto na listi od preko 100-tinjak klijenata kod Zrinke i Denisa.

Kod vjenčanih su pak albuma „izvukli“ smisao uspomene u fotografiji. Posebnom danu namijenili su poseban proizvod koji se razlikuje od bilo kakvog ljepšeg albuma iz raznih foto studija ili dućana. Oni ga personaliziraju, daju mu nešto što pripada samo vjenčanom paru ili čak njihovome danu. Na taj način dodaju svome proizvodu nešto intimno: tematsku boju svadbe ili vjenčanice, njima dragi font

ili ukras, detalj iz pozivnice... Personalizaciju, davanje duše proizvodu – izdvajaju kao ono što u svojoj proizvodnji stvaraju.

Najveći je problem odrediti cijenu ovakvom kreiranju proizvoda. Oni vrijede koliko je sati uloženo u njihovo stvaranje. Jednom albumu s paspartuima, ovisno o njegovoj veličini, potrebno je oko 40-60 sati rada, od pripreme do izrade i slaganja.

Neovisno o cijeni i potrebnim satima izrade, klijenti, sadašnji i budući, spremni su čekati.

Znajući da Zrinka i Denis rade potpuno sami, oni naručuju uslugu i strpljivo čekaju svoj red.

Zrinka: Do prije dvije godine ja sam obilazila restorane i zvala ih, a zadnje dvije godine oni zovu nas i čekaju po dva do tri mjeseca da dođu na red. Za to smo radili svih ovih godina, i uspjeli smo.

Počevši sa zagrebačkim ugostiteljima, proširili su trend svojih jelovnika i u obalnom području i turističkim mjestima. Proširili su se i izvan Hrvatske te kroz oba brenda posluju s klijentima iz Njemačke, Austrije, Danske i Francuske, a trenutno su u pregovorima s novim klijentom na, ni više ni manje, američkom tržištu.

Zadovoljstvo klijenata?

Radeći zajedno preko 13 godina, u poslu s klijentima ugostiteljima nisu imali niti jedno negativno iskustvo ili propali proizvod. Ime brenda Beauty Wedding Albums, doduše, može stvoriti pomutnju, kao primjerice u jednom slučaju, kad su gospođi za 60. rođendan poklonili album s paspartuima. „Ali ja se ne udajem“, prisjetila se Zrinka njezine izjave koja ih je svakako inspirirala za daljnji dizajn korica, a na kojemu će to biti manje izraženo za posebne slučajeve.

Pozitivna iskustva zahvaljuju direktnoj i stalnoj suradnji s klijentima tijekom rada na proizvodu. Stalnim konzultacijama, eventualnom izradom probnog predloška i pomno prateći svaku klijentovu želju, izrađuju konačne korice upravo onako kako je on to zamislio.

No, uz svoj rad u dogovoru s klijentom, ističu

ljubav prema proizvodnji kao izuzetno važan segment svoga poslovanja. Kad jednom krenu u izradu, odriču se i subote i nedjelje – a i telefona, kako se znaju našaliti.

Za razliku od drugih, sličnih proizvođača, Zrinka i Denis jednaku pažnju posvećuju klijentu kojem treba deset jelovnika, i onome kojem treba 400 cjenika. Ono najbitnije je – sve to rade sami, neovisno o broju potrebnih primjeraka, i drže se principa kvalitete kao primarne dobiti za klijenta. U tome vide svoju veliku prednost, a klijenti koji su velikim dijelom već 11 godina s njima, uvijek im se vraćaju.

U „digitalnoj eri“ ostaju vjerni tradicionalnom

Iako nam moderna sadašnjica pruža brojne mogućnosti digitalne obrade, arhiviranja, i objavljivanja fotografija, ovaj dvojac, privržen ljepoti tiska i prisnosti s ručno izrađenim predmetima, i dalje njeguje fotografiju koju se može dodirnuti, jelovnik koji se može prelistati.

Ipak, naglašava Denis, nije moguće biti u ovakvom poslu bez digitalne pomoći.

Iskusni grafičar istaknuo je upravo sinergiju grafičnog dizajna i ručnog rada kao važnu karakteristiku izrade njihovih proizvoda.

Denis: Knjigoveštvo je nešto što je danas gotovo izumrlo. Takvo što se danas teško probija na tržištu. Međutim, stvari se moraju postaviti na način da se pronalazi mjesto koje nije „popunjeno“. Zato smo mi pronašli korice za jelovnike i vinske karte kao nešto što možemo plasirati u tom obliku, a da nemamo prejaku konkurenciju.

U samome su startu odbili raditi kombinaciju tiska i web dizajna za ugostitelje. To bi, smatraju, bila prevelika širina koja bi „zagubila“ vrijednost koju njeguju i ono po čemu su prepoznatljivi.

Proizvod koji prkosi trendovima

Bilo je uspona i padova, kažu, no nisu željeli odustati. Sa svojom su vizijom radije željeli

„preživljavati“ neko vrijeme dok ne zauzmu svoje mjesto na tržištu. Njihovi su proizvodi specifični, i početak su poslovanja proveli uvjeravajući potrošače da su im potrebni. Gotovi se primjerci istog proizvoda mogu kupiti bilo gdje i u bilo kojim količinama da se ispuni neka forma. No za izdvojen, personalizirani proizvod, potreban je i drugačiji izvor.

Nakon što su to definitivno prepoznali, odlučili su vjerovati u ono što rade, nasuprot digitalnim trendovima i količini posla u ručnoj izradi. Također, odlučili su to raditi za krajnjeg kupca, a ne posrednika. I to se u konačnici pokazalo dobrom odlukom.

Tek zadnjih nekoliko godina potpuno su posvećeni poslu. Početak je značio pronalaženje klijenata i održavanje stalnog odnosa s njima. Sada klijenti pronalaze njih, a već deset godina traje priča u kojoj nove poslove nastavljaju preporukom bivših referenci.

Svatko je potom voljan posjetiti njihov atelje, doći vidjeti što rade i s kakvim materijalom, a daljnja uvjeravanja nisu potrebna.

Ovaj zagrebačko-dalmatinski par u početku nije naišao na veliko odobravanje zamisli od strane svoje uže okoline. No, jedno su drugome bili stalna podrška i ustrajno su doveli svoju ideju do visoke razine profesionalnosti.

On kao tvorac ideje, a ona kao njezina prodavačica, prepoznali su potencijal i klijenta koji će ga primijetiti i cijeniti. Predstavljaju ga i na sajmovima te online putem društvenih mreža, ali najvećim dijelom preporukom bivših klijenata.

Nemaju se namjeru širiti u smislu zaposlenika, niti im se sviđa ideja proizvodnje velikih količina koja nalikuje pukom „štancanju“.

Klijenti koji su ih prepoznali spremni su pričekati koliko je potrebno da se proizvod završi, vjerujući u njegovu višegodišnju kvalitetu.

Zrinka: Sve radimo sa strašću. Volimo svoj proizvod, ponosni smo na njega. Surađujemo dobro s ljudima, i proizvod koji izađe iz ateljea je savršen. Klijent mora biti zadovoljan, a mi sretni što to možemo raditi. To je kolaž naše priče. brend kultura

47

B2Brend

Stručnost u digitalnom formatu

T

rendovi poslovanja ulovili su svoj veliki zalet u promjenama koje se odavno izmjenjuju silovitom brzinom.

Profesionalnost, predani rad i kompetencije zaokupljaju tek dio konkurentne pozicije uspješnih organizacija. Ono čime se poslovanje u mnogočemu ponajviše ističe u svakoj kompaniji jest praćenje novih trendova.

Jedan od trendova je i digitalizacija, kojoj svijet svakodnevno hrli, jednako u životu i poslovanju. Hrvatsko je tržište itekako prepoznalo njezin potencijal, stoga ne čudi što sve veći broj poduzeća podiže svoje kvalitete kompetencija na digitalni nivo.

To je prepoznala i tvrtka Marketing Odjel iz Zagreba, jedna od vodećih tvrtki iz područja edukacija o digitalnom marketingu. Na našem ju je tržištu, u drugom desetljeću njezina postojanja, prepoznala i struka.

Upravo zato sve se više okreće potrebama klijenata koji traže usavršavanja i certifici-

48

brend kultura

ranja iz edukacija o digitalnom marketingu, ali i ostalih seminara koji uključuju lekcije od osnovnog rada s računalom pa do naprednog programiranja.

U kontekstu svojih usluga, tvrtka je pokrenula projekt koji danas slovi kao jedan od njihovih najuspješnijih. Web Marketing Akademija danas okuplja sve zaljubljenike u digitalni marketing te brojne druge elemente uspješnog poslovanja. Upravo ti zaljubljenici provode 100 školskih sati u intenzivnome radu popodnevne nastave, a osposobljuju se za osnovni smjer specijalista (WMA1) ili napredni smjer eksperta (WMA2) digitalnog marketinga. Unutar dva i pol mjeseca, s polaznicima se radi intenzivno u manjim grupama što u konačnici pretpostavlja i dobre rezultate svakoga od njih. Osnove teorije, uvid u primjere iz prakse te i sam praktičan rad, praćenje trendova najuspješnijih digitalnih marketingaša današnjice –

Pripremila: Adela Juhas Foto: Shutterstock

čine kvalitetan temelj i izvrsnost za svakog pojedinca.

Zanimljivost ove Akademije zasigurno su upravo predavači. Naime, jednako za osnove i za napredni stupanj digitalnog marketinga, predavači su odabrani anonimnim anketama publike. U više slučajeva radi se o TOP5 predavača regionalnih konferencija o digitalnom marketingu gdje su imali prilike pokazati svoje vještine i sposobnosti pri prenošenju znanja. Njihova su predavanja dinamična, iskustvom prožeta jednako i pred širokim masama i kroz specijalizirane seminare za one koji su tražili usavršavanje. Osim na Web Marketing Akademiji, predavači predaju i na dvodnevnim seminarima o digitalnom marketingu koji traju 10 šk. sati, a za koje se također izdaje certifikat.

U suradnji sa svojih 20-ak specijaliziranih predavača, tvrtka Marketing Odjel nudi i široki spektar in-house edukacija. Iste su

B2Brend praktične tvrtkama koje traže točno određene tematske edukacije, a koje se odražavaju u njihovim prostorima, prema njihovim uputama i dinamici održavanja predavanja koju oni biraju.

Početnici i oni koji već jesu uronili dublje u svijet marketinga mogu se prijaviti na WMA1 i WMA2 stupnjeve direktnim kontaktom ili online. Na naslovnici Regoline (www.regolina.com) ponuđeni su upisi u obje Web Marketing Akademije te ostale aktualne edukacije. A kako ne bi sve ostalo na pukom učenju i podučavanju, Marketing Odjel izgradio je platformu za izmjenu znanja o digitalnom marketingu. Takozvani Znatko predstavlja forum na kojem svatko može postati dio zajednice, prenositi ili prikupljati znanje te se upoznati s ostalim članovima i predavačima WMA1 i WMA2. Ukorak s novim trendovima, ova zajednica pretvara kompetencije poslovanja u novi – digitalni format.

Tomislav Skorup, specijalist za digitalni marketing u web trgovini eKupi, na WMA predaje od 2014. godine. Kao Google Adwords specijalist u digitalnoj agenciji radio je na mnogim domaćim i inozemnim projektima, optimizacijama Adwords kampanja svih oblika i tipova, kreiranju strategija digitalnog marketinga, sudjelovanju u SEO projektima.

Od većih klijenata u agencijskoj karijeri ističe Vipnet, Nova TV, H1 telekom, Beiersdorf, Tokić i druge, a nama je odgovorio na par pitanja o radionicama i programu.

Tipični polaznik Web Marketing Akademije?

Zapravo ne postoji, budući da se na predavanjima znaju naći različiti profili polaznika, od decision makera u velikim poduzećima, preko zaposlenika u marketingu tradicionalno offline oglašivača koji žele prikupiti nova znanja i proširiti spektar oglašivačkih kanala koje koriste te ljudi koji traže promjenu karijere i žele ostvariti svoju želju rada u dinamičnom i konstantno promjenjivom okruženju digitalnog marketinga, do studenata ili svježih diplomanata koji u svoj arsenal vještina žele uvrstiti digitalni marketing kako bi bili privlačniji budućim/ trenutačnim poslodavcima.

Reakcije na program?

Generalne reakcije na program su više nego pozitivne, WMA predavanja su odlična

prilika za stjecanje više nego dobrih teorijskih osnova u svim aspektima digitalnog marketinga i cijeli program je koncipiran tako da je dovoljno vremena posvećeno teorijskoj strani priče (zašto i zato), a da ostaje prostora i za individualan 1na1 kontakt s polaznicima i odgovore na specifična pitanja, radilo se o naprednoj optimizaciji, općenito marketinškoj strategiji ili ulozi pojedinog kanala u marketinškom miksu.

Napredne radionice?

Web Marketing Akademija od ove godine kreće s organizacijom naprednih radionica upravo s ciljem educiranja polaznika koji već imaju neko praktično iskustvo u radu s pojedinim kanalima digitalnog marketinga, ali imaju želje za produbljivanjem znanja u određenim segmentima (za polaznike pojedinačnih predavanja) ili dobivanju kvalitetnijeg obrazovanja širokog spektra (big picture za polaznike cijelog programa). Napravljena je diferencijacija između dva programa: općenitog, koji je namijenjen za više manje svakoga s početnim interesom ili malo prakse u digitalnom marketingu, i naprednog, koji podrazumijeva da će polaznici aktivno raditi u digitalnom marketingu operativno ili na upravljačkoj razini. Topla preporuka svima koji svoju karijeru žele razvijati u dinamičnom okruženju digitalnog marketinga.

brend kultura

49

POTRAŽITE U KNJIŽARAMA ILI NA WWW.LEABREZAR.COM Biti vizionar ne znači samo vidjeti veliku sliku, već prepoznati njene male dijelove bez kojih na njoj ne bi bilo boje, niti okvira. Odati priznanje za taj rad i trud te iznad svega dati povjerenje kako bi svi mogli samostalno i bez velikog nadzora obavljati svoje dužnosti, još je jedna vrlo važna osobina vizionara.

“… Načine kako ćemo provesti osobnu transformaciju, iznosi kroz jasno napisana, on posjedujekoja prirodnu uvjerljiva i inspirirajuća temeljna načela vještinu davanja povjerenja jer jednostavno zna bismo trebali postaviti na novim stranicama da će baš uvijek sve ispasti kako treba. našeg života i poslovne karijere. Izvorna vrijednost ovoga djela može se, dakle, razaznati u duhovno protkanim odgovorima na pitanja što, zašto i kako da poradimo na sebi te tako posljedično budemo bolji i prema drugima u svome okruženju.” doc. dr. sc. Davor Perkov

izvan okvira Lea Brezar

postavljanje novih temeljnih načela u životu i poslovanju

cijena 80,00 kn

ISBN 978-953-56312-3-1

9 789535 631231

Preživjeti nakon padanja često je izazov, no svakako lakši ako ga prihvatimo otpuštajući dvjema malenim riječima: ”DA, I?”. Ti izazovi opisani su u desetak poglavlja priručnika “DA, I?”: popikavanje, padanje, ne mogu, borba, strah, LJUBAV, ustanite, ustrajte, otpustite i sloboda.

Koliko god puta se popiknuli i posrnuli, pali, ogrebli koljena ili nešto treće, misao vodilja koja nam može olakšati mnoge životne okolnosti upravo je sažeta u naslovu knjige: DA, I?

“Roman Superjunakinje uči o važnim stvarima u životu - o krizi i kako je se može iskoristiti za napredak u psihoterapiji, o važnosti biblioterapije; o tome kako nije strašno liječiti se u bolnici na kraju grada kad se liječiš na pravi način.”

Ljubica Uvodić-Vranić, psihologinja, iz recenzije

Što bismo učinili kada bismo znali svoju pravu svrhu?

Kako bismo svjesno odigrali svoju pravu ulogu i boju koju samo mi donosimo na ovaj svijet? Bi li se naše ponašanje promijenilo kad ne bismo lutali tražeći sebe u različitim ulogama, već igrali samo onaj lik u kojem ćemo najbolje izraziti svoje jedinstvene osjećaje?

U svom romanu „Kradljivci sreće“ Lea Brezar na ta pitanja nudi odgovore vodeći nas kroz dinamiku odnosa u jednoj marketinškoj tvrtki - kreativni direktor je superiorni mužjak, čiju agresivnu ulogu podržavaju njegova podčinjena pomoćnica, ali i direktor tvrtke kojem nasilničko ponašanje alfe donosi korist. No, nezdravi odnosi u timu odražavaju se na posao i zadatak je trenerice Irene da poboljša komunikaciju i oslobodi zakočene kreativne potencijale. Irena je ekstrasens, a novi ljudi koje upoznaje otvaraju joj spoznaju o vlastitoj prošlosti i vlastitim emocijama koje investirala i izgubila. Mora li se prošlost ponoviti i jesu li neizbježni gubici koji su jednom već prežaljeni?

Sandra Pocrnić Mlakar, iz pogovora

U pretprodaji na www.leabrezar.com.