Brend kultura 12

brend

ISSN 1849-7489

OSJEČKI ADVENT:

HR GOD III, 12/2017

powered by

BLAGDANSKO RUHO KONTINENTALNE HRVATSKE PRIČA O BRENDU:

MEDITERANSKI GRAD BREND -

ROVINJ

CROATA ART:

UMJETNOST OKO VRATA

BREND BUDUĆNOSTI:

LOOLY BOO

TEMA BROJA

BUDUĆNOST S PREFIKSOM

INTERVJUI: KRISTINA ERCEGOVIĆ, HRVOJE BUŠIĆ - ACADEMIA CRAVATICA

COOL BREND - ZG INSIDER • RADIO KAO SUPER BREND • INTERLIBER 40

Novecento wide demi bold c= 0, M= 85 Y= 95 K= 0

Natječaj za nagradu FUL KULTURNO OTVOREN JE DO 1. TRAVNJA 2018. Časopis Brend kultura i Superbrands Hrvatska najavljuju otvorenje natječaja

FUL KULTURNO za najbolje brendirani niskobudžetni događaj u kulturi FUL KULTURNO natjecanje za najbolji projekt u kulturi kojem je svrha promocija pisane riječi projekt je magazina Brend kultura kojeg podržava nezavisni autoritet za brending Superbrands Hrvatska.

Cilj natjecanja FUL KULTURNO je promovirati niskobudžetna kulturna događanja – promocije pisane riječi u svrhu pojačavanja njihovih aktivnosti brendiranja. Prijaviti se mogu promocije i predstavljanja, događanja i festivali.

Budžetni prag za prijavu iznosi do 30.000,00 kuna.

Natjecanje FUL KULTURNO otvoreno je od 11. studenog 2017. do 1. travnja 2018.

Fond nagrade FUL KULTURNO uključuje statuu FUL KULTURNO i nagradni iznos od 10.000,00 kuna, koji dodjeljuje Superbrands Hrvatska.

FREELANCER

uvodnik sadržaj FREELANCERI: BUDUĆNOST S PREFIKSOM FREE

Većinu svog profesionalnog života bila sam freelancer. Radila sam po dogovoru; određena cifra za određen broj napisanih tema, odrađenih intervjua, ili pak određeni broj sati rada na nekom projektu za neki dogovoreni honorar. Nije me zanimala vrsta ugovora dok god sam radila posao koji volim i za njega bila pošteno plaćena.

“Radim kao novinar, autorac”, i danas je jedna uobičajena rečenica na koju nitko neće dignuti obrvu, struka će možda dići nos, ali tu sve značajne reakcije prestaju. Problem tog rada iz ljubavi je što on do nedavno nije vodio brigu o našoj starosti...staž i mirovina pojmovi su koji ga nisu zanimali pa taj način rada i nije bio Top1 izbor. Ali negdje u međuvremenu razvio se kadar visoko kvalificiranih ljudi različitih zanimanja koji su u slobodnjačkom načinu rada vidjeli priliku za dodatnu zaradu, za osamostaljivanje ili poslovanje po vlastitim uvjetima i smjerovima. Taj kadar sada čine neki od najpopularnijih i najkvalificiranijih ljudi koje će brojne uspješne tvrtke poželjeti pripojiti svojim brendovima. Ja, Josipa Celinić već sam jednom bila brend kao Josipa Šola, novinar slobodnjak, a moj sadašnji poslodavac i šefovi oni su me rekrutali obadva puta. Koja percepcija dobrog brenda, WOW! Bravo Dhar media! :) No, šalu na stranu, o freelancingu smo mogli pisati u još nekoliko brojeva magazina, ali mi smo saželi ono najzanimljivije kako bi vas upoznali s tom vrstom rada te ponudili primjere najboljih slobodnjaka i malih uspješnih poduzetnika; primjere onih koji su odlučili da njima neće nitko šefovati! Možda i vi dobijete neku ideju!

Josipa

6

10 Intervju: KRISTINA ERCEGOVIĆ

MEDITERANSKI GRAD BREND: ROVINJ 14 brend kultura

3

sadržaj 18

Intervju: ACADEMIA CRAVATICA 32

28

BREND BUDUĆNOSTI: LOOLY BOO

RADIO KAO SUPER BREND 39

BREND KAZALIŠTE: ZKM Impresum

ADVENT U OSIJEKU 50 4

brend kultura

Izdavač: Dhar media Ulica kralja Zvonimira 66, Zagreb Glavna urednica: Josipa Celinić Dizajn i prijelom: Dhar media Redakcija: Brend kultura Tisak: Kerschoffset Zagreb Naklada: 500 komada ISSN 1849-7489

...jer tijelo prepoznaje najbolje!

PEKU VAS OČI?

MEDICINSKI PROIZVOD

POMAŽE KOD: CRVENIH OČIJU

SUHOG OKA

Samo u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama. www.dietpharm.hr savjetovaliste.dietpharm@atlanticgrupa.com Obrtnička 37/ 10 437 Bestovje/ tel: 01/ 33 26 733

KONJUNKTIVITISA

TEMA

free

Budućnost s prefiksom Pripremila Josipa Celinić

6

brend kultura

TEMA Dugo je uspjeh bio završiti školu, dobro se “uglaviti“, raditi na istom radnom mjestu 30 - 40 godina, ne trošiti teško zarađen novac i štedjeti za mirovinu. Danas je profit jedina vrijednost, a sa stresom se susrećemo na svakom koraku jer je postao neizbježan i često vezan uz pojam ‘uspješan’. Freelance to mijenja - zaustavlja monotoniju i pruža nešto vedriji pogled na rad i na uspješnog pojedinca, a promijenio je i pojam napretka, pogotovo kod mladih i obrazovanih ljudi. Nije tajna, i danas težimo uspjehu ali više nego ikada težimo slobodi!

N

ezavisni profesionalci, stručnjaci, honorarci i slobodnjaci - to su freelanceri. Osobe koje izvršavaju određene radne zadatke za fizičku osobu, poduzeće, organizaciju ili instituciju, a nisu u radnom odnosu s tim poslodavcem. Samostalno organiziraju svoje radno vrijeme i obveze.

Mogu raditi u bilo koje doba dana ili noći, iz udobnosti svog doma, iz kafića, parka, pa čak i u pidžami ukoliko to žele. Zvuči primamljivo, zar ne? Cijeli svijet je njihov ured. Rijetko su vezani za samo jednog poslodavca te istovremeno mogu obavljati posao za više klijenata. Broj freelancera svakim danom raste jer freelancer je sam svoj “gazda“ i upravo je to ono što najviše privlači pojedince u svijet freelancinga.

I dok je freelance nekad bio “posao iz nužnosti“ kojim su se bavili oni “koji su morali“, oni koji nisu mogli pronaći stalan posao pa su zbog egzistencije radili po dogovoru bez prijave radnog odnosa, danas taj put odabiru oni ipak malo hrabriji. Zbrajajući iskustvo, dobre kvalifikacije i velik broj kontakata, dobijemo dobre temelje za svijet poslo­ vne slobode, popularnog naziva “sam svoj gazda“. I dok kod dijela „samostalaca“ još uvijek postoji određen strah od neuspjeha na tržištu rada, oni drugi vide priliku za izdvajanje iz mase te daju najbolje od sebe kako bi ostvarili željeno.

Može se čuti i da je angažman freelancera neko vrijeme bio samo način da poslodavac plati manje određenu uslugu, no lako je utvrditi da je upravo tu stvoren kadar pro-

Broj freelancera svakim danom raste jer freelancer je sam svoj “gazda“ i upravo je to ono što najviše privlači pojedince u svijet freelancinga brend kultura

7

TEMA fesionalnih ljudi bogatog iskustva i širokog raspona znanja, koji pružaju drugačije, bolje i zanimljivije načine ostvarenja željenih ideja primatelja usluga. Jednostavno je, potrebno je samo smisliti nešto novo, do sad neviđeno. Dobro, možda i nije tako jednostavno ali forma freelancinga pruža dovoljno slobode da čak i u snu sanjamo san uspjeha i da svugdje i u svemu oko sebe vidimo način kako iznjedriti produkt naše ideje. Uspješne, nadamo se.

Danas, kada je popularnost freelancera u jasnoj putanji prema gore, mnogi s više povjerenja traže njihove usluge, kada im je projekt izrazito specijaliziran ili ukoliko nemaju odgovarajuću osobu u vlastitoj agenciji. Je li njihova popularnost rasla zbog tehničkih pitanja poput interne prebukiranosti projektima unutar vlastite agencije, manjka stručnog kadra ili jednostavno želje

8

brend kultura

za nečim novim i drukčijim, za tržište rada nije bilo bitno jer freelanceri su dočekani otvorenih ruku. Njihovo mjesto kao da ih je oduvijek čekalo. Tako danas u Hrvatskoj imamo desetak platformi za povezivanje freelancera, potencijalnih poslodavaca i klijenata. Jedna od najposjećenijih je Freelance. hr, web-servis za samostalne poslove koji je s radom započeo 2013. godine. Iste godine osnovana je i prva hrvatska burza za outsource poslove Rentaj.Me, na kojoj se susreću poslodavci koji sami definiraju konkretne zadatke te freelanceri koji se natječu za izvršenje zadataka.

Da bi bio tražen i “poželjan“, freelancer mora stvoriti brend temeljen na svome radu, on

Danas u Hrvatskoj imamo desetak platformi za povezivanje freelancera, potencijalnih poslodavaca i klijenata.

Jedna od najposjećenijih je Freelance.hr

TEMA

sam mora postati brend. Za startanje kao i nastavak uspješne karijere freelancera, i ne samo njih, najvažnije je imati i održavati bogatu mrežu kontakata. Širenjem mreže poznanika istovremeno se širi i mreža potencijalnih klijenata te je neizbježna potreba poznata pod pojmom “posvuduše“ – biti aktivan i uključen u sva događanja i evente iz struke. Odlična organizacija također se nalazi pri vrhu potrebnih kvaliteta, i ne samo zato što sami organiziraju svoje vrijeme već i jer sami odabiru projekte na kojima će raditi.

Važno je znati prepoznati projekt koji će u konačnici biti i dobra reklama. S one druge strane tu su predrasude, a jedna od glavnih koja se veže za freelancere je stigma neprofesionalizma. To najčešće nije opravdano, a s vremenom kao da je i tržište počelo shvaćati. Naime, upravo su freelanceri ti koji moraju stalno raditi na sebi, ulagati u svoju stru­ čnost, usavršavati se i pratiti što se događa u njihovoj poslovnoj sferi. Odabir nezavisnog poslovanja tjera ih na konstantnu edukaciju i napredak jer samo tako mogu opstati na tržištu, koje često nema milosti ni za koga.

Njihov uspjeh ovisi o njima samima, o njihovim vještinama i kompetencijama, tako da je teško vjerovati da će netko tko je odlučio postati “sam svoj gazda“ olako shvatiti svoj posao i prepustiti sve slučaju. Neke stvari su pitanje sreće, a neke druge ipak stvar uloga.

Biti uspješan freelancer znači imati poduzetnički duh te održavati izvrsnu profesionalnu

Da bi bio tražen i “poželjan“, freelancer mora stvoriti brend temeljen na svome radu, on sam mora postati brend.

komunikaciju i disciplinu. Specifičnost tog “slobodnjačkog“ načina rada jest upravo u spoju profesionalnosti, slobode i ljubavi prema onome što radiš. Rame uz rame svijetu koji se kontinuirano mijenja, tržište rada prilogađava svoju potražnju a tako i ponudu koja je ‘ta’ koja otvara vrata novom načinu rada, specijaliziranom kadru i drugačijem output – ‘freelanceu’. Kolika je budućnost raznih formi savjetovanja, dizajna, marketinga, PR-a, novinarstva i drugih upravo u freelanceu, prosudite sami. Ali jedno je jasno - izjednačenje kvalitete rada i sreće u životu poanta je svega, a to bi mogao biti baš freelance. brend kultura

9

Intervju Kristina Ercegović

SAM SVOJ GAZDA MOJA DEFINICIJA USPJEHA Pripremila Josipa Celinić

Foto Dhar media

Sreća je važna. Novac je važan. Jesu li poduzetnici doista sretniji ljudi koji imaju oboje? Krije li se zadovoljstvo bez-stresnog življenja u freelanceu? Ili se ipak spava mirnije ako si samo zaposlenik, dio sustava ili nečijeg tuđeg sna? Na to nam mogu odgovoriti samo uspješni pojedinci koji su postali brend, koji su svoje ime proslavili u obliku poslovnog izazova i karijere.

T

u kao primjer ističemo damu poznatu i pod imenom Spajalica, Kristinu Erce­ gović, jednu od najboljih poslovnih žena u Hrvatskoj. Operacija kralježnice ”gurnula” ju je u poduzetničke vode, nizanje uspješnih projekata, druženja i umrežavanja, u sferu kvalitetnog i slobodnog života, kako ona kaže.

Kako je sve krenulo, zašto radi to što radi i kako se izrodio njezin uspjeh na poslovnoj sce­ ni svakoga će zanimati, jer poduzetničke vode možda nisu mirna rijeka, ali sigurno iz svih ne­ vera izrone i neke posebne priče i poslovi koji ne samo da pobuđuju interes publike, korisni­ ka i kupaca već pružaju našem društvu novu, svjetliju i zanimljiviju perspektivu. Kristina je osmislila i pokrenula nekoliko takvih projekata, no i dalje radi, piše, osmišljava i…ne staje.

Tko je Kristina Ercegović? Mnoge će zanimati tko su ljudi koji uspijevaju uspješno voditi svoj posao i odgovaraju samo sebi?

10

brend kultura

Joj, to je najteže pitanje, obično ga coachevi postavljaju, hehe! Iskreno, još uvijek ne znam tko je, znam tko sam bila, ne znam što sve mogu biti i svaki dan se bolje upoznajem. Ali ono što su drugi prepoznali i kažu da sam serijska poduzetnica, spisateljica, blogerica, Lukina mama, partnerica, prijateljica... i zovu me Spajalica, jer volim spajati ljude.

Koje su temeljne razlike između poduzetnice Kristine Ercegović danas i Kristine, zaposlene djelatnice u velikoj kompaniji kao što je Pliva?

Ne znam kako sam ikad mogla raditi u kor­ poraciji. I kako sam izdržala 4,5 godine. Ništa protiv Plive, odlična firma, puno sam naučila, odlično iskustvo, ali danas sam nezapošljiva, danas mogu biti samo sama svoja gazdarica. Što Vas je potaknulo da se otisnete u poduzetničke vode, na start iz nule? Je li riječ

o nezadovoljstvu iskustvom u hrvatskom kompanijskom svijetu, sporosti ili možda čak nedovoljnim prilikama za napredak? Ili jednostavno želja za biti sam svoj gazda i mogućnošću ostvarivanja veće zarade?

Vodilja mi je uvijek samo sloboda, da sam sam svoj gazda, da biram s kime, kad, što i koliko radim. Pod svaku cijenu, iliti sloboda nema cijenu.

Kako ste došli na ideju Herakle, Zaokreta i ostalih? Prenosite li doista u opipljivu stvarnost ono što primijetite da je potrebno našem društvu?

Na ideju Heraklee došla sam za vrijeme oporavka od operacije kralježnice (imala sam i operirala skoliozu), gledala sam Oprah show na temu čudna zanimanja. Gošća je bila tajni kupac, rekla je da putuje, kupuje, jede u resto­ ranima, spava u hotelima i za sve to je plaće­ na. Meni je to odmah bilo TO – posao iz snova!

Istražila sam, vidjela da tog kod nas nema i dala otkaz, otvorila specijaliziranu agenciju za mystery shopping, koju sam prodala nakon 10 godina. Zaokret – dvije godine prije otvaranja zvonilo mi je Change your life... i došla sam na ideju za koju sam očekivala da ću iskoristiti zemlju koju sam trebala nasljediti, no sve se raspalo, nasljedstvo sam izgubila, razvela se, niz promjena... Istovremeno, ljudi su tražili radionice ‘Sam svoj gazda’ pa je iz njih nastala i knjiga, zatim Business Cafe jer se tražilo neko follow up druženje. Milda je nastala jer su mi rekli da ima i privatnih druženja na Business Cafeu pa sam to odvojila. I prodala brzo.

Jednom ste izjavili da je Zaokret Vaša životna misao; znači li to da ste i Vi na istim temeljima osobnog razvoja i vlastitog posla ostvarili sreću u svom životu?

Za mene se šale da kad nekog slučajno okr­ znem u prolazu da ta osoba napravi zaokret.

Moja životna misao, moto je da se jednom živi, da je to to, da nema reprize i da treba živjeti punim plućima svaki dan kao da je zadnji. A ako tako ne živimo treba nam zaokret, jer smisao života je živjeti ga, onako kako nas čini sretnima.

Vi istinski volite to što radite i radite samo ono što volite, odnosno ono što biste Vi, da ste se nekad prije susreli sa sličnim projektom, rekli Wow. Polje interesa se s vremenom proširilo pa ste već obuhvatili i privatnije sfere života, s projektom Milda npr?

Uvijek radim samo ono što volim, ako se zapletem u suprotno, vrlo brzo se izvučem.

Mildu sam brzo prodala, da, ona je bila spin off od Business Cafea. Što smatrate negativnim stranama freelance voda, i kakva je poduzetnička klima kod nas?

Koja klima? Nema je. 100% je antipoduzetni­

Vodilja mi je uvijek samo sloboda, da sam sam svoj gazda, da biram s kime, kad, što i koliko radim. Pod svaku cijenu, iliti sloboda nema cijenu. brend kultura

11

INTERVJU

Za mene se šale da kad nekog slučajno okrznem u prolazu da ta osoba napravi zaokret.

Moja životna misao, moto je da se jednom živi, da je to to, da nema reprize i da treba živjeti punim plućima svaki dan kao da je zadnji. čka. Poduzetnike se izjednačava s lopovima, tajkunima i slično, greške i neuspjesi se ne opraštaju, a bome ni uspjeh. Negativne strane freelancinga ne znam, meni je previše bitna sloboda pa ne vidim onu drugu stranu.

Smatrate li da je status “sam svoj gazda“ lakši i bolji izbor?

Da, ako vam je sloboda važna. To nije za svakoga. Samo 3 do 5% ljudi se mogu snaći u poduzetništvu.

Kada ste se otisnuli u freelance, koje su temeljne misli kojima ste se vodili?

Odmah sam krenula u poduzetništvo, 7 zapo­ slenih, 700 honoraraca, vodila sam se čime i uvijek – sloboda i sreća. I da radim ono što me veseli i ispunjava.

Ako poznajemo temelje rada naše branše, posjedujemo dobre kvalifikacije, iskustvo, kontakte i ideju, što je ono što bi nas moglo iznenaditi u svijetu freelancinga? Ljudi, način poslovanja ili nešto treće?

Ključno za uspjeh je mentalni sklop i networ­ king, poznavanje marketinga i prodaje te upravljanje novcem. I najvažnije, da postavi­ 12

brend kultura

mo sistem rada. U poduzetništvu nas čekaju mnoga iznenađenja. Kaže se - ako želiš raditi na sebi, otvori svoj biznis. No najveći problem su ljudi, naravno, s njima treba naučiti. Što biste voljeli da Vam je netko rekao prije nego ste odlučili biti sam svoj gazda?

Da se svakako odmaram jedan dan u tjednu, zdravo hranim i vježbam.

Vodite privatni posao, pišete knjige, blog, mentorica ste i motivacijski govornik, i posljednje, ali nimalo manje važno – organizirate druženja malih poduzetnika i spajate ljude i suradnje na Business Cafeu. Je li ljubav prema takvom načinu rada od Vas

učinila uspješnu poslovnu ženu u različitim sferama? Da li se rijeke kreativnosti i uspješnost doista kriju u tome da radite ono što volite, za sebe?

Organiziram Business Cafe i svoje radionice, nisam motivacijski govornik, bježim od te riječi i od riječi coach. Poduzetnica sam, autorica i poslovna savjetnica, bavim se edukacijom i umrežavanjem malih poduzetnika i pomažem im da pokrenu, izgrade i prodaju svoj posao.

Business Cafe je moja trenutna poslovna najveća ljubav. Tajna mog uspjeha je da radim za sebe i ono što volim jer mi omogućava slo­ bodu i kvalitetu života – sreću i ispunjenost.

Svatko ima svoju definiciju uspjeha, biti sam svoj gazda dio je moje.

We d(h)are.

Biti drugačiji.

Tel. 01/4817 328 E-mail: info@dhar-media.hr

Naši projekti govore o nama. Reference su dostupne na web stranici agencije. www.superbrands.hr • www.fulkulturno.com • www.dhar-media.hr brend kultura

13

Pripremila Adela Juhas Foto TZ Grada Rovinja, Shutterstock

‘’Zdravi’’ grad, kako ga stanovnici vole nazivati, uz dvadeset i dva otoka koja ga okružuju, čine zaštićenu prirodnu baštinu u kojoj se nalazi sjecište brojnih turista i posjetitelja. Ondje se, između ostalog, našlo i Superbrands priznanje, iz niza razloga.

‘’Najfotogeničniji’’ gradić Mediterana

Topli mediteranski ugođaj i srednjovjekovne uličice očaravaju oči i srca svakog posjetitelja.

Nekad je bio ribarsko, no danas je zasigurno turističko središte i veoma poznat istarski grad. Rovinj, grad s dušom, poznat je po mnogim povijesnim i kulturnim elementima i neizostavnim stajalištima svakog prolaznika.

Sam centar grada, zaštićena povijesna jezgra, posjetiteljima je najzanimljivije odredište u gradu. Bogatu povijest upravo u tom dijelu Rovinja upotpunjuju uske kamene ulice i mali trgovi. Srednjovjekovne, gotičke, renesansne i barokne zgrade i terase čine tek djelić čarolije u šetnji starom jezgrom. Na sjevernoj strani šetače dočekuju ostaci nekadašnjih zidina, koji još uvijek zorno dočaravaju obranu stanovnika od osvajača i pljačkaša.

Iznenađenja zasigurno ne nedostaje kada na svakom koraku i gotovo iza svakog ugla oduševljavaju razni spomenici, crkvice, stara vrata i lukovi.

Preporuke turističkih zajednica i drugih istarskih web stranica uputit će vas prema simbolu grada Rovinja – župnoj crkvi sv.

Eufemije, nekad crkvice sv. Jurja, mjestu gdje je grad nastao, odnosno po prvi se put spominje. Jedno od najljepših baroknih ostvarenja u Istri, kako je često nazivaju, sadrži relikvije spomenute svetice. S njezina se platoa pruža pogled na more i mnoge otočiće u daljini. Crkva se nalazi na uzvisini podno koje se spuštaju zbijene kućice na padini srednjovjekovnih i baroknih ulica. U starome je gradu obavezno proći Velim trgom s renesansnim

14

brend kultura

GRAD ROVINJ mediteranski grad brend Grad Rovinj ili popularnije u njemu bliskim krugovima – Rovigno, istarski je grad udaljen od Pule 40-ak kilometara.

Ljepote ovoga grada zabilježili su mnogi fotoaparati, ali i srca njegovih posjetitelja.

kućama iz 16. stoljeća i Bregovitom i Švalbinom ulicom s baroknim građevinama. Jedna od preporuka posjetiteljima jest i Balbijev luk iznad trećeg ulaza u stari grad. Svakako vrijedi prošetati i do Gradske vijećnice, nekad pretorske palače iz 1308. godine. U Rovinju je moguće posjetiti i Centar za povijesna

istraživanja s bibliotekom koja čuva više od 80 tisuća djela. Naravno, neizostavno je spomenuti i brojne simpatične ugostiteljske objekte u kojima ljubazno osoblje servira tradicionalna jela za svačije nepce. Mjesta predaha i odmora čine i brojne galerij(ic)e, suvenirnice i ostali objekti koji su pronašli

svoje mjesto u centru grada i dotjerali ga detaljima u njegovom duhu. U Ulici Grisia, primjerice, rovinjski umjetnici izlažu djela uz osobni pristup i razgovor s posjetiteljima.

Uz niz rovinjskih galerija, kulturni doživljaj upotpunjuje i Zavičajni muzej Rovinja.

Za mnoge znamenitosti grada Rovinja malo brend kultura

15

je reći da su oku ugodne te ih zaista vrijedi razgledati. I premda ih je teško sve nabrojiti i opisati na jednom mjestu, važno je istaknuti da je svaka od njih zaslužna za izuzetnost ovoga grada.

Simbioza povijesti, kulture, i – prirode Sam centar grada, zaštićena povijesna jezgra, posjetiteljima je najzanimljivije odredište u gradu. Bogatu povijest upravo u tom dijelu Rovinja upotpunjuju uske kamene ulice i mali trgovi.

16

brend kultura

Klimatske odlike ovog grada poznate su kao korisne za svačije zdravlje, još od davnina.

Epitet ‘’zdravog’’ grada tako nije nastao bez razloga, a njegovi se stanovnici trude i održati ga takvim. U tradiciju brige o gradu uplela se i priroda, koja svojim bogatstvima zaslužuje titulu zaštićene baštine. Čine je park šuma Zlatni rt, jedna od najpoznatijih na Mediteranu uz dubrovački Lokrum. Nekad kupalište, danas zaraslo područje postalo je stanište divljači. Nezaobilazan u prirodi je i Limski kanal, zatim ornitološki park Palud, kamenolom Monfiorenzo te posebno zaštićena laguna Saline i gnjezdilište galebova

Dvije sestrice. Ono što svi posjetitelji Rovinja znaju i odmah prepoznaju u njegovom prirodnom okruženju jest rovinjski arhipelag od 14 otoka i 6 hridi. Od 1968. godine rovinjski su otoci i priobalno područje proglašeni rezervatom prirodnih predjela.

Ako volite povijest, Rovinj ćete zavoljeti na prvu. Zbog njegove geografske pozicije, povijesne crtice grada prepune su burnih događaja koji su ostavili traga. Bizantska vlast, franačka vladavina, Habsburgovci, napadi uskoka, Austro-Ugarska monarhija, pripojenja…bilo je tu svega, i još puno više. A sve to doprinijelo je karakterističnim detaljima grada na njegovom pročelju, klimi te prepoznatljivosti njegovih stanovnika, Rovinjana tj.

Rovinježa.

Rovinj i njegova okolica isprepleteni su i mnogim stazama za turiste – rekreativnim, biciklističkim, jahaćim i pješačkim. Naravno, kopneni je prostor tek dio njihova bogatstva.

Naime, i morski je teritorij prepun ponude za

TEMA Neizostavno je spomenuti i brojne simpatične ugostiteljske objekte u kojima ljubazno osoblje servira tradicionalna jela za svačije nepce. posjetitelje koji žele jedriti, otkrivati podvodni svijet ili iskusiti terapijske učinke mora.

Upravo zbog svega navedenoga, Rovinj čini hrvatski Mediteran prepoznatljivim turistima iz cijelog svijeta.

Nagrade i međunarodna suradnja

Spomenuta bogatstva i njegove vrijednosti ostvaruju golemi potencijal u stvaranju brenda. Nije stoga čudno da je Rovinj postao jedna od omiljenih destinacija, zahvaljujući ne samo gradu kao takvom, već i svemu što je svojom prepoznatljivošću ostvario.

Od 2002. godine revno zaslužuje nagrade, ‘’Plavi cvijet’’ gotovo svake godine, kao i nekoliko nagrada ‘’Turistički cvijet’’ za najbolju veliku destinaciju na Jadranu. Nizu nagrada dodaje i onu Hrvatske turističke zajednice za najuspješniju destinaciju za ljetni odmorišni turizam, a Središnji državni ured Republike Hrvatske dodijelio mu je i priznanje najbolje prakse u lokalnoj samoupravi. Grad posjeduje i LRQA potvrdu o upravljanju kvalitetom društva, prema standardu ISO 9001:2008 koji se primjenjuje na aktivnosti upravljanja financijama Grada Rovinja i poticanje razvoja gospodarstva i poduzetništva.

Kada govorimo o međunarodnim suradnjama, Grad Rovinj - Rovigno udružio se s gradovima Adria i Camaiore u Italiji te Leonbergom u Njemačkoj. S gradom Pesarom u Italiji, do kojega se već više od tri desetljeća svakog proljeća održava jedriličarska regata, potpisao je povelju o bratimljenju luka.

Zbog svega navedenog, brojne organizacije i festivali odabiru upravo ovu destinaciju za svoje projekte, susrete i održavanja; poput Weekend media festivala, Dana komunikacija i ostalih koji ugošćuju posjetitelje iz mnogih zemalja.

Pravi super brend grada na Mediteranu,

Rovinj-Rovigno, iz godine u godinu nastavlja nizati svoje uspjehe i povećavati broj posjetitelja. Pa ako znamo da je brend neki vidljivi identitet prepoznat od strane javnosti, stručnjaka, kritičara i korisnika, ako je brend neka vrijednost, osjećaj, i zadovoljstvo koje dobivamo pri ”korištenju” tog istog brenda ili ga povezujemo s njim, savršeno je jasno kako je taj očaravajući gradić dobio tu titulu.

A za doživljaj Rovinja – grada brenda trebat ćete spakirati kofere i odabrati prijevozno sredstvo. Njegova ponuda će vas razoružati i nećete ostati ravnodušni na taj šarmantni istrijanski Rovigno.

17

BREND KOJI

VEZUJE ljubav ,

BAŠTINU I

Razgovarala Josipa Celinić Foto Academia Cravatica, Dhar media

DOSTOJANSTVO Academia Cravatica – ustanova koja promovira i brendira Hrvatsku kao domovinu kravate

B

aš poput priče o kravati - priče iza koje stoji odanost i emocija, priče o vremenima kada je djevojka svom odabraniku vezala rubac oko vrata kao simbol ljubavi i vjernosti, ovaj intervju zaintrigirao nas je povijesnim detaljima i raznovrsnošću evenata koji se priređuju u čast i slavljenje kravate i njezine domovine, preLijepe naše. Sigurno se sjećate divovske kravate oko pulske Arene? E pa iza tog spektakla koji je preko medija obišao svijet, stoji Academia Cravatica – učiteljica i čuvarica hrvatske baštine kravate. Pored brojnih ostvarenih projekata, poput kravate u Europskom parlamentu, oko Hrvatske i kravate u žitu, svake godine održava se spektakularan program Dana kravate, jedinog hrvatskog i europskog festivala posvećenog tom odjevnom detalju. Ove godine, točnije 18. listopada 2017. proslavom na zagrebačkom Europskom trgu na Svjetski dan kravate festival je započeo svoje predstavljanje postavljanjem crvenih kravata na zagrebačke spomenike, a pridružila se tradicionalno i kompletna Kravat pukovnija s konjanicima, Zagrebačke mažoretkinje i drugi. Tako iz godine u godinu svakog slučajnog prolaznika, turista i građanina na prepoznatljivom pročelju našeg Grada oduševljavaju brojni šaroliki programi kreativnog tima AC.

18

brend kultura

Upravo zato smo potražili informaciju više o Academiji Cravatici, njihovom djelovanju, odgovornosti i cilju, provjerili smo kakav spektakl možemo očekivati u nadolazećoj 2018. godini, koji je najuspješniji projekt AC i još puno toga; a našoj znatiželji udovoljio je Hrvoje Bušić, stručni savjetnik u AC-u i dozapovjednik Počasne satnije Kravat pukovnije; čovjek koji nosi kravatu svaki dan.

Mnogi vjerojatno nisu upoznati s postojanjem ustanove kao što je Academia

Cravatica pa nam recite nekoliko riječi o Akademiji, o temeljima na kojima je nastala i ciljevima kojima teži?

Akademiju je najbolje predstaviti definicijom njenoga poslanja koje kaže da je Academia Cravatica ustanova koja istražuje povijest kravate te promovira njene simboličke vrijednosti. Ujedno predstavlja kravatu kao identitetsku oznaku naše zemlje na tragu slogana: „Hrvatska – Domovina kravate, Zagreb – Prijestolnica kravate“. Autor slogana je Marijan Bušić, utemeljitelj branda Croata i

Autor slogana „Hrvatska – Domovina kravate, Zagreb – Prijestolnica kravate“ je Marijan Bušić, utemeljitelj branda Croata i osnivač Akademije koja ova godine obilježava 20 godina svoga postojanja i djelovanja. osnivač Akademije koja ova godine obilježava 20 godina svoga postojanja i djelovanja.

partnerstvu s Turističkom zajednicom Grada Zagreba.

ljudske osobe, radost svečanih trenutaka, poslovni duh…

Je li fokus Academije na promociji kravate kao hrvatske baštine ili općenito na turističkoj promociji Hrvatske uz pomoć kravate?

Zasigurno i jedno i drugo. Prvenstveni je cilj promovirati kravatu kao iznimno važnu sastavnicu hrvatske baštine na temelju čega smo ovdje u Academiji Cravatici već razvili projekte kojima uspješno promoviramo i brendiramo Hrvatsku kao domovinu kravate.

Jedan od njih je i projekt Smjene straže Počasne satnije Kravat pukovnije, kojeg provodimo od 2008. godine u uspješnom

Što po Vašem mišljenju predstavlja kravata u svijetu? Smatrate li da je ona simbol poslovnog i svečanog svijeta?

Kravata je tijekom svoje tri i pol stoljetne povijesti postala simbol mnogočega; od dvorskoga odijevanja u samim počecima do građanske mode, a uvijek je iskazivala dostojanstvo u svečanom te uspješnost u poslovnom smislu. Hrvatskoga podrijetla i naziva, kravata simbolički izražava duh i vrijednosti zapadne civilizacije koje su istodobno i općeljudske vrijednosti: dostojanstvo i uljudnost, sloboda i odgovornost

Teško je vjerovati da je nešto toliko rašireno, toliko poznato, ‘naše’, i da se iza cijele povijesne priče krije toliko zanimljivih činjenica. Uspijeva li Academia Cravatica kroz svoja djelovanja i projekte prikazati ponos naše zemlje u punom smislu? Kakve su povratne informacije?

Narativni potencijal koji leži u kravati je upravo nevjerojatno bogat i teško ga je dovoljno naglasiti. AC svakako uspijeva kroz svoje projekte – a ovdje ću spomenuti tek nekoliko: Kravata oko Arene, autorsko djelo Marijana Bušića iz 2003., Kravat pukovnija brend kultura

19

INTERVJU

koja uspješno nastupa već osam sezona, umjetnička izložba Izazov kravate koja je realizirana u gradovima širom svijeta: od Beča do Johannesburga, od Berlina do Santiaga de Chilea, od Budimpešte do Kaira, od Sofije do Strasbourga (u parlamentu EU!) – prikazati, i to vrlo uspješno, dio, naglašavam samo dio, toga potencijala.

Hrvatska kravata je brend jedinstven u svijetu, da li je zbog toga lakše promovirati se, postavljati projekte i dogovarati suradnje ili ta jedinstvenost nosi sa sobom i neke probleme tehničke naravi?

Prema našoj Hrvatskoj postoje autoputevi kojima se k nama dolazi i kojima se uvozi, a što god se iz Hrvatske izvozi – izvozi se puteljcima i stazama; tako smo i mi bili u situaciji da krčimo putove, ali uz sve teške okolnosti, mi uspijevamo, možda nam je samo zbog okolnosti bilo potrebno nešto više vremena.

Ponosno mogu reći da smo doista u našoj misiji uspostavili komunikaciju s cijelim svijetom. Komuniciramo svojim projektima o Hrvatskoj kao domovini kravate s milijardama ljudi širom svijeta. I to je doista tako.

Nedavno smo proslavili festival Dana kravate, možete li nam reći za kojim se ciljem vodila Academia Cravatica prilikom postavljanja festivala Dana kravate? Je li misao vodilja bila promocija ili približavanje jedne hrvatske specifičnosti građanima i posjetiteljima naše prijestolnice?

I jedno i drugo je sadržano u ciljevima kojima smo se rukovodili u organizaciji festivala Dana kravate. Godine 2008. Hrvatski sabor proglasio je 18. listopada Danom kravate u RH. Od tada se Dan kravate svake godine obilježava svečanim programima diljem Hrvatske, u organizaciji naše ustanove, a tijekom posljednjih godina i u svijetu, kao Svjetski dan kravate. Uz podršku brojnih kulturnih institucija i organizacija, osnovnih i srednjih škola i vrtića u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, uz podršku udruženja naših 20

brend kultura

U stara vremena djevojke su svojim zaručnicima, odabranicima, vojnicima, vezivale oko vrata svoj rubac, kao znak njihove međusobne ljubavi i vjernosti. Tako su se rupcem, koji je preteča kravate, međusobno obvezali i vezali, ali i obznanili svoju ljubav i pripadnost drugima.

iseljenika u dijaspori, ovaj se dan doista proslavlja globalno. Vraćajući se Hrvatskoj kao domovini kravate i Zagrebu kao Prijestolnici kravate, potpuno je prirodno da se upravo ovdje održava svake godine globalna središnja proslava Svjetskog dana kravate, što je upravo i razlog zašto smo pokrenuli festival Dani kravate koji je ujedno i jedini festival posvećen fenomenu kravate u čitavoj Europi.

Velika nam je želja da ovaj festival postane tradicionalna zagrebačka i hrvatska atrakcija, kako za naše sugrađane i goste iz cijele Hrvatske, tako i za goste iz cijeloga svijeta.

Dodatnu popularnost kravati i zagrebačkom i hrvatskom identitetu kao takvom pomaže sigurno i Kravat pukovnija?

S obzirom na kontinuiranu podršku koju Kravat pukovniji pruža grad Zagreb, odnosno TZGZ, možemo reći da je to najuspješniji projekt AC do sada i pukovnija je nedvojbeno uvelike doprinijela spomenutim identitetima.

Od 6. do 11. studenoga mogli smo pogledati izložbu Hrvati, Francuzi i kravata, kojom se obilježila 350. obljetnica imenovanja kravate i 350. godina od njezina uvrštenja u visoku modu; što smo mogli vidjeti ondje?

Izložba pod tim nazivom objedinila je dvije teme: jedno je povijest prisutnosti hrvatskih vojnika u francuskoj vojsci tijekom 17. stoljeća, s osobitim vrhuncem koji je u historiografiji precizno zabilježen, a radi se o završetku preustroja elitne kraljevske pukovnije nazvane Royal Cravates 20. svibnja 1667. godine, drugo je trenutak ulaska kravate u

S obzirom na kontinuiranu podršku koju Kravat pukovniji pruža grad Zagreb, odnosno TZGZ, možemo reći da je to najuspješniji projekt AC do sada brend kultura

21

Izložba Hrvati, Francuzi i kravata objedinila je dvije teme: jedno je povijest prisutnosti hrvatskih vojnika u francuskoj vojsci tijekom 17. stoljeća a drugo je trenutak ulaska kravate u visoku modu

HRVATI, FRANCUZI i kravata

6. – 11. studenoga 2017.

visoku modu što nam svjedoči kompozicija koja komemorira događaj iz te iste godine, a na kojoj vidimo brojne povijesne ličnosti s čipkastim okovratnikom među kojima se izdvajaju kralj Louis XIV. i njegov brat Philipe po tome što nose kravatu. Dovodeći u korelaciju te dvije teme, ostvarili smo novi naglasak kojim nastavljamo interpretaciju povijesti kravate.

Djeluje li Academia Cravatica samo na prostorima Hrvatske ili svoje projekte plasira i preko granica Lijepe naše?

AC je, zahvaljujući svojim projektima, već petnaestak godina prisutna na međunarodnoj sceni. Primjerice, inicijativa AC za proglašenje Europskoga dana kravate prihvaćena je od hrvatskih europarlamentaraca i u tijeku su nastojanja koja trebaju dovesti do te odluke. Od ove godine usko surađujemo s Hrvatskim svjetskim kongresom putem kojeg su se našem festivalu Dani kravate pridružili i nacionalni kongresi i svjetske podružnice ove ugledne organizacije koja povezuje sve Hrvate i Hrvatice, hrvatske Udruge i ustanove izvan Domovine.

Nosite li i Vi kravatu i što ona za Vas predstavlja, modni dodatak ili ugađa jednom ideološkom osjećaju?

Ja osobno nosim kravatu i doživljavam kravatu kao neizostavni dio odijevanja.

hrvati, francuzi i kravata, 2017._institut francais.indd 1

22

brend kultura

6.11.2017. 19:22:36

Koja Vam je najdraža činjenica ili crtica o kravati i njezinoj povijesti s kojom možda mnogi nisu upoznati?

U korijenu priče o kravati je priča o ljubavi i vjernosti… To još uvijek mnogo ljudi ne zna.

U stara vremena djevojke su svojim zaručnicima, odabranicima, vojnicima, vezivale oko vrata svoj rubac, kao znak njihove međusobne ljubavi i vjernosti. Tako su se rupcem, koji je preteča kravate, međusobno obvezali i vezali, ali i obznanili svoju ljubav i pripadnost drugima.

Kakav je osjećaj raditi jedan tako lijep i odgovoran posao prikazivanja, upoznavanja i njegovanja hrvatske baštine i brenda kao takvog? Kreativnosti u današnjem svijetu medija, gdje je sve na dohvat ruke, vjerujem ne smije nedostajati?

Vrlo izazovno i uzbudljivo, uz puno kreativne energije o čemu ponajbolje svjedoči produktivnost našeg tima Academije Cravatice koji iz godine u godinu kreira nove izazovne projekte. Tako se već sada pripremamo za nadolazeću 2018., u kojoj ćemo u srcu Zagreba prirediti veliki i višednevni vojno-po-

vijesni spektakl Kravat pukovnije, o čemu u ovom trenutku ne smijem puno više otkriti, a festival Dani kravate doživjet će još brojne inovacije i proširene sadržaje. U pripremi je još niz novih projekata o kojima ćemo detalje otkrivati mjesec za mjesec.

Slažete li se da s jedinstvenim fenomenom kravate Hrvatska ima veliku i vječnu ulogu u svjetskoj modi?

To je nedvojbeno tako. Kravata je u svakom smislu na neki način odjenula i obilježila modernog muškarca. Ali trebamo imati na umu i da kravata nije samo znak otmjenosti i kulture odijevanja. Vertikala kravate simbolizira ljudsku vertikalu – ljudsko dostojanstvo, samosvijest, trenutke svečanosti i slavljenja.

Ravnotežom između svoje lepršavosti, s jedne strane i čvora, s druge strane, kravata simbolizira civilizacijsku ravnotežu između slobode i odgovornosti.

Pripremila: Josipa Celinić Fotografija: Zagreb Insider

Zagreb Insider mini Guide – insajderska perspektiva metropole!

Na svakom putu koji je posut trnjem, iza trnja čeka zelena livada Znaš onaj trenutak kada ti pukne film?

Popne ti se na vrh glave okolina kakvu poznaješ, a od administracije, birokracije, države i poslodavca samo ti se okreću oči. Onaj trenutak kada te zaboli glava i ne prestaje.

Totalno te prevlada osjećaj da si iznad svega banalnog što te muči, ali svejedno ne znaš kako bi si pomogao i olakšao život. I onda, 24

brend kultura

TEMA

kod mame na ručku, pod tušem ili dok čekaš da ti narežu salamu u dućanu, napokon ti sine – idem u slobodnjake! Nešto slično dogodilo se i Luki Jagariću, junaku ove priče.

Proputovao je gotovo cijeli svijet, pisao, isprobao na desetke vrsta vina, diplomirao agroekonomiju i prešao u poduzetnike, freelancere. I sve to jer mu jedna ideja nije prestala čeprkati po mislima – ideja o drugačijoj promociji Zagreba – projekt Zagreb Insider mini Guide. Vodič je uskoro postao opipljiv komad papira, a Luku je prestala boljeti glava jer sad živi i radi ono što voli.

“U životu te nevolja često natjera na neki korak koji si trebao učiniti već odavno. Prekid stalnog radnog odnosa kod poslodavca gdje sam radio osam godina, što je uključivalo i odlazak na burzu, potaknulo je staro razmišljanje o otvaranju vlastitog poslovnog subjekta. A i kad ću probati nešto samostalno ako ne sad na pragu četrdesetih i sad kada sam (bio) na burzi?“.

Pitala sam ga: “Je li put freelancea doista posut trnjem?“, a on je kratko odgovorio: “Na svakom putu koji je posut trnjem, iza trnja čeka zelena livada“.

Pa krenimo u Lukinom pozitivnom stilu naprijed. Što je Zagreb Insider mini Guide, kako i kada se rodila ideja za radom na turističkom projektu kao slobodnjak?

Zagreb Insider mini Guide je mali besplatni tiskani turistički vodič s preporukama restorana, barova&klubova, shopping destinacija, muzeja, tekućih događanja i još pokojom korisnom informacijom. Namijenjen je sve većem broju turista koji dolaze u naš grad i preko vodiča dobivaju informaciju o objektima u koje će otići nakon klasične sightseeing ture po gradu. Uz tiskani vodič na engleskom, projekt Zagreb Insider uključuje Facebook stranicu i blog na hrvatskom gdje objavljujem zanimljivosti o Zagrebu u raznim

Junak ove priče – Luka, pozitivan je lik od kojeg nikoga ne boli glava. S njim samo nasmijano kroz Grad, otvorenih usta od oduševljenja nad novootkrivenim tajnama o našem kozmopolitskom gradu. formatima. Ideja cijele priče se zavrtjela usporedo s izborom da krenem kao slobodnjak u cijeli projekt.

Putovao si po cijelom svijetu, po čemu je tvoj mini Guide drugačiji od drugih vodiča Zagreba ili neke druge metropole?

Upravo su putovanja i korištenje sličnih vodiča potaknuli ideju za nečim takvim u Zagrebu. Vodič je namjerno mali formatom

i brojem subjekata u pojedinoj kategoriji.

Po podacima Turističke zajednice turisti su prosječno u Zagrebu svega par dana. Za tih dan, dva, tri trebaju dobiti kratku i brzu informaciju o točno određenom tipu objekta koji ih zanima. Ekskluzivnost i lak dolazak do informacije čine vodič drugačijim od drugih.

Koliko je teško samostalno obavljati sve od ideje do realizacije, distribuciju i promociju? brend kultura

25

TEMA Koliko je teško konkurirati drugim izdavačima i vodičima?

Ideja je čak najlakši dio priče. Realizacija je već puno teža. Prodaja najteža. Kad si freelancer – početnik, većinu stvari pokušavaš obaviti samostalno. Tako je i s distribucijom.

Sam pješice nosim vodiče na oko 115 adresa na kojima se vodič nalazi. Isto je i s promocijom, uredništvom tiskanog izdanja, pisanjem bloga i objava, fotografiranjem te svim drugim poslovima, osim dizajna i prijeloma kojeg radi grafički dizajner. Konkurencija nije velika, ima mjesta za sve. Blog i FB stranica su vid promocije i nešto u čemu guštam. Volim pisati o Zagrebu i to posebno o stvarima za koje smatram da nisu prožvakane, da su insajderske.

Jednostavno je kako Luka i kaže, kao freelancer moraš živjeti svoj projekt - ništa nije teško dok je u egidi strast i ljubav posla, dok radiš iz zanosa projekta iza kojeg prvi put stojiš s poslovnim subjektom. “Svaki moj privatan odlazak u novi restoran, kafić ili klub potencijalna je potraga za novim objektom za vodič. Naravno da neće baš svatko koga bih volio imati u vodiču, pristati na moju ponudu. Ali isto tako i ja, pomalo bahato, neću bilo koga reklamirati. Uvijek moraš čvrsto stajati iza onog što preporučuješ. Ideje za blog i objave na Facebooku padaju i pri šetnji gradom. To je ta pozitivna strast, stalna uživljenost u projekt“.

Vodič se može pronaći u Turističkim informativnim centrima u Zagrebu, 40-ak apartmana, 22 hotela, 22 hostela, vidikovcu Zagreb 360° i objektima koji su u vodiču.

26

brend kultura

Kako si se nosio sa strahom od konkurencije i možda nepovjerenjem u tebe kao freelancera?

Uvijek postoji strah od neuspjeha. To je sasvim normalno. Radio sam godinama kao urednik, vodio malu izdavačku kuću, autor sam više od 100 članaka slične tematike, godinama pratim klupsku i restoransku scenu, posjećujem događanja u gradu... To mi je dalo snagu i vjeru u uspjeh. Malo pozitivne samouvjerenosti uz puno straha, nije na odmet! Ovo je tek početak, zasad sam zadovoljan i držim fige da tako bude i dalje. Što te najviše razočaralo, a što oduševilo prilikom podizanja svog posla na noge?

Kako sam u vrijeme pokretanja posla bio na burzi, aplicirao sam i dobio potporu za samozapošljavanje. To mi je veliki vjetar u leđa za ovu prvu godinu. I cijeli taj kontakt s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i sve radnje vezane uz otvaranje paušalnog obrta, sva ta papirologija prošla je suprotno negativnim komentarima mnogih. Brzo i profesionalno, bez ikakvih problema. To me oduševilo. Neko veliko razočaranje zasad nisam doživio. Neka tako i ostane.

Vodič se može pronaći u Turističkim informativnim centrima u Zagrebu, 40-ak apartmana, 22 hotela, 22 hostela, vidikovcu Zagreb 360° i objektima koji su u vodiču.

Jesensko izdanje je već razgrabljeno, a novo, posljednje izdanje za ovu godinu ide u prosincu. Uz informacije u kojem restoranu petkom imate sjajnu živu svirku, gdje je najbolji grill u gradu, a gdje imate gluten free slastice, u vodiču možete pronaći i obaveznu destinaciju za ljubitelja piva, suvenirnicu s hrvatskim handmade suvenirima te hrvatski fashion i jewellery brend. Kao i tekuće evente u gradu.

Junak ove priče – Luka, pozitivan je lik od kojeg nikoga ne boli glava. S njim samo nasmijano kroz Grad, otvorenih usta od oduševljenja nad novootkrivenim tajnama o našem kozmopolitskom gradu.

Importanne Galerija Optika 5, Importanne Galerija Iblerov trg 10, Zagreb

Savska 87 Optika 5, Savska 87 Zagreb

brend kultura

27

28

brend kultura

RADIO KAO SUPER BREND Usputno. Kad bi me netko pitao na koji način slušam radio, to bi bio moj odgovor. No, s obzirom da unatoč tome i dalje znam imena koja stoje iza poznatih glasova nekih radija, isto kao što znam i njihove aktivnosti na društvenim mrežama, rekla bih da je baš to „usputno“ čar radija kao medija – možda nismo ni svjesni koliko je prisutan, koliko nas informira, obrazuje i zabavlja, pa čak i kad peremo suđe ili se odmaramo.

Razgovarala Petra Sedlanić Foto Shutter, Narodni radio, Yammat FM, Antena Zagreb

D

ok se moji roditelji godinama drže glazbene linije koja nas za vrijeme svakog ručka prati glasovima prepoznatljivih lokalnih radiostanica, ja zajedno sa svojim digitaliziranim vršnjacima slušam live stream na laptopu ili mobitelu. Opće oduševljenje u društvu uz vraćanje u djetinjstvo nastalo je kad je prijateljica pronašla retro, možda već i muzejski primjerak radioprijemnika. Osim toga, radio je dobar prijatelj svakog vozača, pa i opuštenijih radnih mjesta.

Načini slušanja i uređaji očigledno su se promijenili, isto kao i publika, a što se mijenja kod radija kao brenda?

Iz stručne i analitičke perspektive

Marina Mučalo, izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti, s iskustvom rada, a i znanstvenim pogledom na radio kao medij, osoba je koja zbog dugogodišnjeg aktivnog praćenja radija zna odgovor na to pitanje, između ostalog i iz perspektive sadržaja.

Sa svakim novim medijem pretpostavlja se

da će oni prethodni nestati ili pak značajno oslabiti. No radio je i dalje prisutan zbog svojih karakteristika koje ga čine dugovječnim. „Tajna je u jednostavnosti medija. Riječ je o pasivnoj konzumaciji budući da radio „samo“ slušamo. Samim tim, medij nas ne ograničava u drugačijim i zahtjevnijim aktivnostima, a ipak nam nudi osjećaj uključenosti u svijet oko nas,“ rekla je Marina Mučalo i dodala kako ova karakteristika ima i svojih negativnosti koje su radiju odavno priskrbile status „zvučne kulise“ ili „usputnog medija“.

Naglasila je kako i starosna dob ljudi ima važnu ulogu. „U srednjoškolskoj i studentskoj dobi glazba je izrazito važan identifikacijski element i sami radimo svoje play liste. Odrastanjem i sazrijevanjem više za to nemamo vremena, a često ni motivacije. Posljedično, u zrelijim godinama prihvaćamo tuđi glazbeni izbor, a sve su nam značajniji i govorni sadržaji jer želimo biti informirani,“ rekla je i zaključila: „Tajna radijskog uspjeha leži u njegovoj stalnoj, ali nenametljivoj prisutnosti te navici slušanja brend kultura

29

TEMA koju razvijamo ulaskom u zrelu dob.“ Dok se o ukusima kod sadržaja ne raspravlja jer svatko može odabrati nešto za sebe u izrazito bogatoj ponudi koja je uglavnom potpuno besplatna, u formalnom smislu Mučalo smatra kako je najvažnija karakteristika modernog radija njegova dostupnost, putem frekvencije i putem streama, uz odgovarajuću kvalitetu zvuka. „Ponuda komercijalnih FM radija u Republici Hrvatskoj izuzetno je bogata, možda čak i pretjerana s obzirom na gospodarsku snagu našeg tržišta. Krajem 2017. godine, kod nas program emitira oko 140 FM radija, od čega svega osam neprofitnih,“ rekla je te naglasila da tom broju treba dodati još osam regionalnih i tri opća radijska kanala Hrvatskog radija. „Sadržajno gledano, većina komercijalnih programa izrazito sliče jedni drugima tako da domaća radijska scena djeluje poput zbornog pjevanja s ponekom light&fast temom.

Programi Hrvatskog radija, s druge strane, većinom su izrazito staromodnog radiofonskog izričaja. Između te dvije vrste potpuno suprotnih poimanja radijskog medija i sadržaja, nema ničeg. Mišljenja sam da vrijeme u kojem živimo, a osobito naša mlada demokracija, traže (i) drugačije sadržaje. U tom bi se grmu moglo skrivati i eventualno brendiranje nekog od FM radija. Nažalost, ovakva programska uniformiranost ponajprije je posljedica manjka vizije ukupnog razvoja radijske scene, ali i

potrebe ili hrabrosti za različitošću. Šteta“, zaključuje Mučalo.

Svakom je brendu potrebno konstantno održavanje kvalitete, ali i nužnost prilagodbe promjenama. Superbrands Hrvatska odabrao je tri radija koji rade na svojoj različitosti, a ističu se i po drugim kriterijima za dobivanje Superbrands znaka; pouzdani su, kvalitetni te ostvaruju emocionalni učinak, čak i izvan samog studija.

Nove perspektive na Yammat(ov)u

Na pitanje kakav mora biti radio 21. stoljeća, direktor Yammat FM-a Alen Balen, u šali odgovara –ugašen. „Radio 21. stoljeća, kao uostalom niti bilo koji drugi medij tog stoljeća, ne smije biti imun na promjene koje se događaju svjetlosnim brzinama. Kako medij, tako ni društvo u kojem medij djeluje i radi“, rekao je Balen i dodao da medij treba biti praktičan, proaktivan i nuditi svojoj zajednici nove perspektive u razmišljanjima. „Yammat FM to postiže programskim povezivanjem Zagreba s drugim velikim europskim gradovima; nas zanima na koji se način društveno relevantna pitanja komuniciraju u Kopenhagenu, Berlinu, Amsterdamu ili Beču; mi želimo shvatiti, ali i primijeniti dio najboljih europskih i svjetskih iskustava i u svom radu“, ističe.

Kao dobar primjer funkcionalnosti i ispravnosti njihove neformalne komunikacije brenda navodi Yammatovo koje se, kako kaže, iz

prvobitno zamišljene rođendanske proslave odmetnulo u smjeru društvenog događaja za koji se danas traži što više karata. „Veseli nas činjenica da smo se, unutar kratkog roka i u ozbiljnoj tržišnoj konkurenciji, uspjeli pozicionirati kroz Yammat i Yammatovo kao svojevrsno medijsko osvježenje, za koje publika u Hrvatskoj itekako postoji. U Hrvatskoj, ali i šire“, zaključuje.

Narodni: FM signal postao je stil života

Programski direktor Narodnog Dario Antunović smatra kako je način života postao apsolutno drugačiji pa je i promjena medija nužnost: „Radio prati slušatelja kroz dan i kroz život, a da bi opstao, morao se mijenjati ili se pretvoriti u nostalgičnu naviku starijih slušatelja“. Dodaje kako je radio prvi prepoznao da je stiglo novo vrijeme – vrijeme konstantnih promjena, s kojima se Narodni uhvatio u koštac pa tako ove godine rade na digitalizaciji. „To će otvoriti niz novih mogućnosti, ali i savršeniji zvuk. Narodni je danas na svim društvenim platformama ne u reklamnom, nego u interaktivnom obliku“, rekao je.

Osim toga, Narodni je ove godine dobio i novi vizualni identitet i inovativnu mobilnu aplikaciju. „Koncept ‘Narodni – radio koji te sluša’ osmislila je jedna od najnagrađivanijih hrvatskih reklamnih agencija Bruketa&Žinić OM, a temelji se na povezivanju trenutnog raspoloženja slušatelja s vizualnim identitetom radija i glazbom koja se pušta. Slušatelji tako uz pomoć mobilne aplikacije Narodnog i na web stranici narodni.hr imaju priliku utjecati

Kao dobar primjer funkcionalnosti i ispravnosti njihove neformalne komunikacije brenda navodi Yammatovo koje se, kako kaže, iz prvobitno zamišljene rođendanske proslave odmetnulo u smjeru društvenog događaja za koji se danas traži što više karata.

30

brend kultura

Radio je odavno prestao biti FM signal, danas je radio stil života“, zaključio je programski direktor Narodnog Dario Antunović najveće fanove“, rekla je. „Mislim da radio od svih medija najbolje koristi tehnološke trendove. Ima originalan sadržaj koji možemo plasirati publici na različitim platformama“, rekla je te zaključila kako se trendovi mijenjaju velikom brzinom, ali radio će ih sigurno pratiti i koristiti kako bi ostao medij broj jedan. na promjenu glazbe, ali i logotipa radija“, rekao je Antunović te pojasnio kako se promjenjivi logotip radija manifestira u pet različitih boja koje su povezane s pet različitih raspoloženja. „Slušatelj Narodnog može slušati i posebne ‘mood’ kanale ovisno o trenutačnom raspoloženju“, objašnjava. „Narodni je već 20 godina najslušaniji radio u Hrvatskoj, sviramo ‘najbolju domaću glazbu’, a brend nastavljamo izgrađivati stavljajući slušatelja u središte i okrećemo priču – oni ne slušaju samo nas, mi prije svega slušamo njih“, ističe Antunović te dodaje da slušatelji odlučuju koju glazbu žele slušati, a kad nisu u prilici slušati radio, s njima se druže na društvenim mrežama. „Radio je odavno prestao biti FM signal, danas je radio stil života“, zaključio je.

Antena Zagreb: od prvenstveno glasovnog medija do dobrodošle vizualne komponente

Iako su se razvitkom tehnologije navike ljudi promijenile, programska direktorica Antene Zagreb Katarina Sučić, smatra kako je jedna stvar ipak ostala ista – potreba ljudi za pripadanjem. Smatra kako je radio oduvijek

bio intimniji te da se niti s jednim medijem ne možete povezati kao s radijem: „Na radiju su pjesme koje volim, voditelji koji me razumiju i znaju kako provodim dane“.

U povezivanju sa slušateljima, tehnološki im napredak predstavlja korak naprijed. „Na Anteni Zagreb sa slušateljima činimo zajednicu jer dijelimo iste vrijednost, i na FM-u, i na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Nama je pojava društvenih mreža i pametnih telefona dobrodošla jer više nismo samo zvuk, možemo dati i sliku. Antena Zagreb u posljednje vrijeme pokušava razvijati video sadržaj, tj. radijskim sadržajima dajemo tu vizualnu komponentu“, rekla je Sučić i kao najbolji primjer navela Bullhit Antene Zagreb koji na Youtubeu ima milijunski broj pregleda.

Smatra da iako prije 10 godina video na radiju nije bio opcija, danas je neizbježan. „Sve što radimo trudimo se zabilježiti kamerom, od uređenja vrtića u našoj društveno odgovornoj akciji „Za ljepši grad“ do rođendanskih koncerata s Gibonnijem i Parnim valjkom za naše

Recept za emociju

Pa, kakav je dakle, radio kao brend, danas?

Ono što ga obilježava i održava je jednostavnost, nenametljivost, ali stalna prisutnost.

Uvijek se možemo osloniti na svoj omiljeni radio – dočekat će nas glazba koju je netko odabrao po našem ukusu, prepoznatljiv voditeljski glas te relevantne informacije i nove perspektive gledanja na njih. Digitalizacijom se, osim kvalitete samog zvuka, poboljšava i učvršćuje i emotivni učinak, bez kojeg nema brenda. Emocija koju svaki radio želi izazvati kod svojih slušatelja je – povezanost.

Prijateljstvo, ugoda, međusobno uvažavanje.

Zajednica se osim na društvene mreže koje su omogućile da i radio sluša slušatelje, seli u stvarni prostor, koji je društveno odgovoran i/ili zabavan. Održavanje kvalitete sadržaja, kao i odnosa sa slušateljima, prema vlastitoj originalnoj priči svakog radija i uz praćenje trendova i prilagodbu promjenama, recept su za uspješan brend radija koji će svakako izroditi kraljicu svakog brenda – emociju.

Na Anteni Zagreb sa slušateljima činimo zajednicu jer dijelimo iste vrijednost, i na FM-u, i na Facebooku, Instagramu i Twitteru.

31

32

brend kultura

Looly Boo - brend koji slavi životne zgode

LJUBAVI, JESI KAKALA? Jel ti to El Stinko u peleni?

Razgovarala Josipa Celinić Foto Looly Boo brend kultura

33

INTERVJU

S

vi mi živimo jednim uobičajenim životom, do dana kada ga jedno malo slatko biće ne okrene naopačke i onda ga zavrti još jednom u suprotnom smjeru.

To biće te zove ‘mama’ ili ‘tata’ a tvoj gard poslovne hardcore ličnosti pada u vodu… i ti, padaš na koljena i gugućeš riječi jezika kojeg do tad nisi razumio. Zatim trenutak u kojem spoznamo da svijet više nije onakav kakav smo do tada poznavali, ulice više nisu sigurne, a baka koja sporo šeće možda je maskirani razbojnik. Dobro, možda nismo sasvim realni kada je riječ o našim mini verzijama, ali razlog je samo želja da im pružimo najbolje.

Tako su Vanja i Marko, očarani malom Laurom, odlučili ostaviti svijet prividne sigurnosti iza sebe, posvetiti se pravim životnim vrijednostima i raditi nešto što vole. Nastao je brend Looly Boo, a zasluge pridajemo Lauri, njihovoj kreativnoj muzi. “Zbog nje“ ovaj dvojac je strogi poslovni svijet pun pravila zamijenio freelanceom, kreativnim radom od kuće, fleksibilnim poslom koji im ne skida osmijeh s lica i koji im omogućava da provode više vremena zajedno. Na oduševljenje mnogih njihovoj mašti nikad kraja jer zgoda iz odrastanja naših najslađih je bezbroj. Tako nastaje Looly Boo - kreativna organska odjeća za djecu. I El Stinko.

Ponosni ste vlasnici brenda Looly Boo, hrvatskog dizajnerskog brenda za najmla­ đe. Možete li nam se opisati u nekoliko riječi? Tko čini Looly Boo? Od kud ime?

Looly Boo čine: Vanja Tolić - magistra prava koja je svoju karijeru započela radom u odvjetničkom uredu. Danas je mama, suosnivačica branda Looly Boo i osoba koja ne zna reći slovo “r”. Marko Tolić je magistar ekonomije, tata i suosnivač branda Looly Boo koji sve naše ideje pretvara u ilustracije.

Naš cijeli svijet se vrti oko jedne male, slatke, čudesne Laure. Zovemo je Looly, a kad je bila beba, najslađi smijeh smo dobili kada smo igrali igru Looly Boo, odnosno u prijevodu skrivanje i otkrivanje svoga lica s popratnim BU!

34

brend kultura

Odabrali smo najmlađe jer nas je naša kćer motivirala i inspirirala za pokretanje zajedničkog posla. S obzirom na to da smo se tijekom pokretanja branda apsolutno zaljubili u dizajn, ostavljamo otvorene ruke za sve njegove smjerove.

Zašto ste odabrali baš najmlađe? Vidite li se možda nekada i u dizajnu za odrasle?

Odabrali smo najmlađe jer nas je naša kćer motivirala i inspirirala za pokretanje zajedničkog posla. S obzirom na to da smo se tijekom pokretanja branda apsolutno zaljubili u dizajn, ostavljamo otvorene ruke za sve njegove smjerove.

Kada i kako je pala odluka da ostavite svoje stalne i sigurne poslove i krenete u vode freelancea?

Nismo provodili mnogo vremena skupa zbog dugih prekovremenih sati na poslu. Kada se rodila naša mala Laura, preokrenula je naš svijet naglavačke i počeli smo razmišljati o pravim životnim vrijednostima te smo se usudili pokrenuti posao koji istinski volimo i koji možemo raditi skupa kao obitelj. Dvije godine smo se educirali o dizajnu i pohađali razne tečajeve kako bismo bili kompetentni za posao koji želimo raditi, a to je crtanje, dizajniranje i stvaranje.

Koje su prepreke s kojima ste se susreli prilikom pokretanja vlastitog posla?

Najveće prepreke s kojima smo se borili bile su nedostatak financijskih sredstava da proizvedemo sve točno kako želimo i u količini kojoj želimo, činjenica da smo oboje druge struke i da nam je trebalo vremena da se educiramo i savladamo sve dizajnerske programe. No možda najveća prepreka nam je bila kako naći adekvatne partnere koji će biti kvalitetni i imati svu potrebnu opremu, a

Za uspjeh je potrebno znanje i dobra ideja. Ukoliko postoje ta dva faktora, početni kapital nije nužan jer se može steći kroz razne crowdfunding kampanje, državne poticaje ili suradnje s poslovnim anđelima.

35

Naš cijeli svijet se vrti oko jedne male, slatke, čudesne Laure. Zovemo je Looly, a kad je bila beba, najslađi smijeh smo dobili kada smo igrali igru Looly Boo, odnosno u prijevodu skrivanje i otkrivanje svoga lica s popratnim BU!

da ne traže ogromne količine za proizvodnju te da se nalaze u Hrvatskoj. Što smatrate da su prednosti freelanca?

Imate li više vremena za svoju obitelj ili ste jednostavno manje napeti jer vam šef neće zamjeriti što ste otišli ranije s posla?

Najveća prednost freelanca je što možemo raditi posao koji istinski volimo, a kojega možemo organizirati na naš način i uživati u slobodi odlučivanja i odgovaranja samima sebi. Nadalje, definitivno bismo istaknuli fleksibilnost organiziranja posla, što znači da možemo provesti više vremena s djetetom, a da pritom ne radimo manje. Jednostavno završimo ranije, pokupimo dijete iz vrtića i nakon kvalitetnog druženja opet radimo.

Da li je stres manji kada radiš sam za sebe i nešto što voliš, ili strah od “neuspjeha“ igra svoju ulogu?

Hm… stres je veći, ali slađi. U početku poslovanja teško je stvoriti prihode tvrtke koji bi bili dovoljni za adekvatnu plaću i daljnja ulaganja. Većina ljudi zbog straha od neuspjeha neće ni probati pokrenuti posao, mi smo probali i bar se nećemo pitati što bi bilo da je bilo. Olakotna okolnost je ta što imamo radno iskustvo u struci za koje smo se ško36

brend kultura

lovali. U slučaju neuspjeha, imamo se gdje vratiti ili barem raditi paralelno dva posla, što Marko sada i radi jer je zadržao jedan od svojih projekata i na taj način nam osigurava financijsku sigurnost. I Vanja je nebrojeno puno puta razmišljala da li da radi dva posla, zbog financija i zbog toga što joj trenutno ne ide staž u zanimanju za koje se školovala, no za sada smo odlučili riskirati, jer je ovaj posao sve ono što mi istinski želimo. Kada ćemo probati, ako ne sada.

Je li za uspjeh potreban velik ulog?

Za uspjeh je potrebno znanje i dobra ideja.

Ukoliko postoje ta dva faktora, početni kapital nije nužan jer se može steći kroz razne crowdfunding kampanje, državne poticaje ili suradnje s poslovnim anđelima. Mi smo najviše ulagali u znanje: skoro dvije godine smo uložili u obrazovanje i razne edukacije jer sve radimo sami.

Kako su vaši najbliži i kolege reagirali na vašu odluku kretanja u poduzetničke vode?

Recimo to ovako: da smo slušali okolinu, nikada ne bismo pokrenuli ovaj posao.

Svakako su nam svi bili podrška u cijeloj ideji, svidjela im se, ali kad je krenula realizacija, strah od financijske sigurnosti im je bio jači

od dobre ideje i govorili su nam da je najbolje da se držimo prava i ekonomije. No kada su vidjeli da smo mi ipak tvrdoglavo krenuli, naša obitelj nam je punila početni kapital i rasli su s nama uz puno podrške i ljubavi, kao i naši bliski prijatelji.

Odlazi li koji El Stinko i preko granica Lijepe naše? Vidite li budućnost u plasiranju na vanjsko tržište?

S obzirom na to da smo tek pokrenuli posao, orijentirali smo se na prodaju u Hrvatskoj, iako je bilo i narudžbi iz inozemstva. To nam je definitivno cilj i želja, i uskoro krećemo ozbiljnije raditi na tome da ostvarimo dobre uvjete za prodaju naših hrvatskih proizvoda u inozemstvu.

Kakav je osjećaj raditi nešto što voliš i biti slobodnjak? Možete li dati rečenicu podr­ ške onima koji nikako da se ohrabre prijeći u zonu freelancea?

Osjećaj je neopisivo savršen. S obzirom na to da većinu svoga dragocjenog vremena provodimo na poslu, divno je osloboditi se tuđih očekivanja i to vrijeme provesti u onome što istinski volimo. Ukoliko želite da vam ponedjeljak postane jedan od najdražih dana u tjednu, krenite!

Pripremila Josipa Celinić

Foto Croata

UMJETNOST OKO VRATA Osim u muzejima i galerijama, umjetnost ćete ove zime proučavati i na svilenim Croata kravatama i rupcima.

Croata Art – nova linija svjetskog brenda Croata

Umjetnost, lijepe unikate i limitirane predmete nekad smo mogli vidjeti samo u muzejima i galerijama, na strogo čuvanim mjestima, gdje ih nismo smjeli dotaknuti već samo gledati iz sigurne udaljenosti. I diviti se. Danas tu istu umjetnost, ako poželimo, možemo nositi i oko vrata i uživati ne samo u činjenici da nosimo umjetničko djelo, već i u statusu luksuza koji nam daje. Upravo takva djela moći ćemo vidjeti ove zime u novoj liniji svjetskog brenda Croata – svile­ ne kravate i rupce s pečatom Zlatka Price, našeg slikara i grafičara međunarodne reputacije. Domaći modni brend inspiraciju za svoju novu ediciju marama pronašao je u njegovom slavnom djelu Trubač iz Tara iz 1983. godine. brend kultura

37

Umjetnik bogatog slikarskog stvaralaštva i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, koji je nažalost preminuo 2003. godine, još uvijek nas “uči umjetnosti“ te kroz svoja djela prenosi brojne emocije. Njegov utjecaj je nepromijenjen, uloga neizostavna, samo su mediji kojima se prenose djela, drugačiji.

Kravate i rupci koji nose Pricin pečat impre­ sioniraju i pobuđuju osjećaje – baš kao i njegovo slavno djelo pa ne iznenađuje činje­ nica da je spoj likovne umjetnosti i svile, kao materijala sa statusom, odlična kombinacija.

Svila kao sinonim za lijepo i luksuzno uvijek nadmašuje druge materijale svojim svojstvi­ ma, oduvijek je darivala onaj dašak otmjeno­ sti i elegancije osobi koja ju nosi te je uvijek spretno mamila poglede znatiželjnika svojim očaravajućim dezenima. Njezina popularnost je nepromijenjena, poželjnost tog luksuznog

Uvijek na listi želja zagreb kaptol 13, ilica 5 (oktogon), avenue mall, westgate, arena centar split krešimirova ulica 11 (peristil), mihovilova širina 7 (voćni trg) dubrovnik pred dvorom 2 (stari grad) rijeka korzo 3 varaždin trg kralja tomislava 2

38

brend kultura

modnog dodatka jednaka je danas kao i prije nekoliko desetaka i stotina godina.

Kravatama i rupcima često se izražava stil, precizan stav, njima se često šalje poruka.

Tako smo ih nekad prije vezivali uz određeni stalež i sinonim za luksuz i bogatstvo, a da­ nas je jasan znak za otmjeno, profesionalno i lijepo. Ti luksuzni modni komadi polako su se ali sigurno uvukli u naše živote gdje su na prvi dodir i ostali. Zato nas ne čudi činjenica da su dizajneri u stalnoj potrazi za što upe­ čatljivijom inspiracijom koja će se vezati oko vrata mnogih žena i muškaraca. Upravo je zbog toga modni brend Croata inspiraciju za svoju novu ediciju marama pronašao i ostva­ rio u spoju Trubača iz Tara i svile. Nepogrešiv spoj za lijepu kreaciju i uspješnu promociju – zanimljiva povijesna priča u luksuznom modnom izričaju svjetski prepoznatljivog umjetničkog dezena.

Brend kazalište

ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH „Gdje drugi prestaju i zaključuju neke teme, mi nastavljamo, produbljujemo ih i tražimo dalje.“

Pripremila Petra Sedlanić Foto ZKM brend kultura

39

BREND

U

jednom se razgovoru o brendovima i brendiranju pojavila i ova tvrdnja – kultura je sama po sebi brend jer sadrži emociju. I to je doista tako, emocija je pokretač brendova, emocija je pokretač umjetnosti i kulture. Svaka umjetnost prenosi emocije na svoj specifičan način, a način na koji to radi kazalište doista je sveobuhvatan.

Odvija se tu i sada, ispred nas, ispred publike, čime se doživljaj emocije pojačava.

Već i dramski tekst sadrži poruku kojom nas glumci u svojoj izvedbi „šamaraju“, provociraju, izazivaju, tjeraju na promišljanje, smijeh i suze. Ukazuju nam na ono što nije dobro, pa na ono što je predivno, na svakodnevnu ironiju, tjeraju nas na proširivanje vlastitih vidika i spektara razmišljanja, pokazuju nam ono drugačije – uvijek ispočetka.

Osim emocije, neizbježna je kvaliteta – dramskih tekstova, izvedbe, rada cijelog osoblja, samog kazališnog prostora, umjetničke organizacije... Ona se najbolje očituje i potvrđuje vraćanjem istom gledalištu.

Zajednice, odnosno publike odjeljuju se u razne vrste kazališta kojima je jedno zajedničko – kazalište je uvjetovano društvenom zbiljom, a upravo na nju i utječe. Jedinstvena priča svakog kazališta ono je što ih izdvaja od mase i privlači njihovu publiku, a upravo je različitost ključni kriterij predstavljanja (brenda) Zagrebačkog kazališta mladih, suvremenog hrvatskog kazališta etabliranog i u europskom kazališnom prostoru, koje uvijek ide korak dalje, korak dublje.

Ciljana skupina ZKM-a je mlada urbana publika, no kako kažu, to nije ograda njihovih širenja: „Tu su predstave za najmlađe, mlade, imamo stalnu publiku treće dobi. Otvoreni smo svima, svi su otvoreni nama i to nas veseli. Susret nas sve mijenja.“ 40

brend kultura

Goruće društvene teme u suvremenom kazalištu

Kao što i sam naziv govori, suvremeno kazalište je ono koje živi u svom vremenu. Ono se koncentrira se na suvremene tekstove, ponajviše domaće, traži autore, priređuje praizvedbe. „Ni jedno europsko kazalište ovakove profilacije koje drži do sebe ne zaobilazi domaće dramsko pismo. S druge strane, radimo li klasičan tekst, on mora biti pročitan u suvremenom ključu i mora govoriti o ovome sada i ovdje. Brišemo prašinu sa starog željeznog repertoara i udahnjujemo mu novi život“, kažu iz ZKM-a.

Spomenuti „novi život“ podrazumijeva fokusiranost na aktualne teme jer ZKM je umjetničko kazalište s društvenom zadaćom i odgovornošću te angažirano obrađuje socijalna i politička pitanja. „Bavimo se aktualnim temama, hrabro i bez zadrške i ne podilazimo nužno trendovima, što ne znači da ih ne prepoznajemo. Govorimo o gorućim društvenim temama na načine koji nas razlikuju od svih drugih hrvatskih kazališta“, objašnjavaju u ZKM-u. Kako kažu, gdje drugi prestaju i zaključuju neke teme, oni nastavljaju, produbljuju ih i traže dalje kad svi posustanu.

Vrijednosti brenda: dugotrajnost, kvaliteta i inovativnost

Kontinuirani rad odrednica je uspješnih i etabliranih brendova, a ZKM će sljedeće godine u ožujku proslaviti svojih 70 godina širenja prostora slobode, filozofskog i umjetničkog promišljanja. „Teatar ovog tipa nije mjesto s kojeg očekujemo da se izađe s osjećajem lagane zabave, potrošivosti i brzog zaborava“, objašavaju u ZKM-u te dodaju kako su ponosni što ZKM kao brend jamči kvalitetnu izvedbu, visoku profesionalnost i poseban odnos prema publici, što je u kombinaciji s dugogodišnjim radom kazalište izgradilo iznutra i izvana kao brend koji je neizostavni dio hrvatskog kulturnog identiteta.

Ono što navedenim vrijednostima značajno pridonosi su oni koji sudjeluju u samoj izvedbi, a ZKM-ov je ustroj karakterističan prema tome što ansambl djeluje kao jedno

tijelo i nema sustav prvakinja i prvaka, što, kako kažu, stvara ugodnu atmosferu za rad i djeluje na učinke i stvaranje umjetničkog djela.

Kako kažu iz ZKM-a, u skladu s programskim smjernicama ravnateljice ZKM-a Snježane Abramović Milković, kazalište s fleksibilnim ansamblom spremnim na sve izazove gradi repertoar predstava koje su prepoznate u zemlji, regiji i širem inozemstvu, što dokazuju i brojna gostovanja. „Trenutačno se spremamo u Tel Aviv u njihovo poznato kazalište Cameri, a u siječnju će oni doći k nama. Publika će imati rijetku prigodu gledati izraelsku dramsku predstavu“, najavljuju.

Emocija je kraljica brenda, ali ono bez čega brend ni ne postoji njegov je temelj – funkcionalnost.

41

Zagrebačko kazalište mladih ističe se kvalitetom izvedbe i profesionalnošću kadra, dok kazališne dvorane zagrebačke Tesline ulice uvijek nude nova iskustva i doživljaje za publiku, s kojom ZKM ima poseban odnos.

Kriterij odabira nekog dramskog teksta je kvalitete predloška, odnosno ono što određeni tekst može reći današnjoj publici – direktno, konkrento, smjelo i s otvaranjem daljnjih pitanja. „Djelo koje ne korespondira s trenutkom mrtvo je i ne zanima nas. Zato postoje bezvremenska djela koja funkcioniraju u svakom trenutku i koja se opiru modi.

Ona preživljavaju ispit vremena i u ZKM-u se oplemenjuju suvremenošću“, objašnjavaju iz ZKM-a te dodaju kako kvalitetan tekst traži i pripadajući autorski tim.

Iz Učilišta u hrvatsko glumište

Učilište Zagrebačkog kazališta mladih inicijalno je nastalo nakon Drugog svjetskog rata, „kako djeca ne bi bila prepuštena sama sebi nego se u okviru pedagoške institucije bavili onime što vole, sjecali znanja i vještine glume, govora, plesa...“ Danas okuplja oko 1500 djece i mladih koji svoja znanja prikupljaju u dramskom, plesnom i lutkarskom studiju, gdje osim razvoja scenskog stvaralaštva, rade na svojim komunikacijskim 42

brend kultura

vještinama kod javnog nastupanja, a na taj način i razvijaju svoju osobnost uz potporu stručnog kadra. Iz ZKM-a ističu: „Poznato je da su brojni polaznici ZKM-a kasnije postali glumci, dapače perjanica hrvatskog glumišta, no i vrlo uspješni ljudi na svim područjima života.“

Susret nas sve mijenja

Ciljana skupina ZKM-a je mlada urbana publika, no kako kažu, to nije ograda njihovih širenja: „Tu su predstave za najmlađe, mlade, imamo stalnu publiku treće dobi. Otvoreni smo svima, svi su otvoreni nama i to nas veseli. Susret nas sve mijenja.“ Sudeći prema tome, hrvatska kazališta publika vrlo je živa i spremna za istraživanje.

Iz ZKM-a kažu kako su hrvatski teatarski gledatelji znatiželjni i u zabludu ih se može dovesti samo jednom: „Prepoznaju kvalitetu i njoj se vraćaju, ako su prevareni - to je kraj.“ Možemo zaključiti je gotovo 70 godina ZKM-a omogućilo publici da prepozna kvalitetu, a ZKM-u da stvori svoju vjernu publiku.

Kako kažu, osim toga, rade i na razvoju nove.

“Publika se diferencira prema željama. U Zagrebu ima dovoljno mjesta za sve“, kažu iz ZKM-a i dodaju kako kvalitetnim sadržajem privlače nove ljubitelje ZKM-a.

Osim kvalitetnog sadržaja, neizbježna je promocija. „Kanali promocije su svi alati PR-a, zatim sve društvene mreže i sve vrste oglašavanja. Svi imaju svoje prednosti u odnosu prema segmentu i cilju kojem služe“, kažu, a zanimljivo je to što publika ima priliku na njihovoj web stranici postaviti pitanje omiljenom glumcu iz ansambla.

Brend koji uvijek ide korak dalje tamo gdje su drugi stali

Emocija je kraljica brenda, ali ono bez čega brend ni ne postoji njegov je temelj – funkcionalnost. Zagrebačko kazalište mladih ističe se kvalitetom izvedbe i profesionalnošću kadra, dok kazališne dvorane zagrebačke Tesline ulice uvijek nude nova iskustva i doživljaje za publiku, s kojom ZKM ima poseban odnos. Grade publiku s kritičkim pogledom na teatar, cilj kojeg je pružanje drugačije perspektive na goruća društvena pitanja. Suvremeno su i jedinstveno kazalište koje u obradi relevantnih društvenih tema nastavlja korak dalje tamo gdje su drugi stali i zaključili.

Kvaliteta izvedbe, jedinstveni pristup kazalištu i publici, povjerenje publike koju uvijek iznova iznenađuju i na taj način izazivaju i produbljuju emotivni učinak, cilj je umjetnosti i svakog brenda.

KOLUMNA

Ž

ivimo u ”fejk” vremenu. U vremenu gdje ćemo svi nekome u facu reći ono što žele čuti, a ne naše iskreno mišljenje, u vremenu gdje ćemo reći da nam se nešto sviđa samo zato što se sviđa tisućama na fejsu, u vremenu gdje se istina zakopava diplomacijom. Bolje laži da te se ne doživi krivo...

Nedavno mi prijateljica dolazi na kavu i priča kako njezina kolegica ne radi svoj posao kako spada i da ona radi pola njenog posla; pitala sam ju zašto ne razgovara prvo s njom pa onda s nadređenima ako treba, i na to dobijem odgovor: ”Savjetovano mi je da je najbolje držati to za sebe jer je na višoj poziciji od mene pa da ne ispadnem isfrustrirana, zavidna i slično”.

I s obzirom da to čujem često kao savjet i sama, taj odgovor me ponukao na ovu kolumnu jer iskreno ne mogu shvatiti zašto je to tako. Najčešće me savjetuju tako, kada me novinari ili netko iz publike pita za određenu osobu konkretno pitanje, a ja znam istinit’ odgovor, ali k’o budala, da ne ispadnem šta god, lažem. I to je super za mene i moju karijeru. Ozbiljno?! Nije li to umanjivanje mog kredibiliteta kao osobe i umjetnice jer sve se kao ipak sazna na kraju? Neću li onda ispast’ glupa i ista kao i osobe o kojima nisam rekla istinu? I zašto je normalno da ako kažeš istinu drugi te dožive loše? Zašto je normalno da živimo u svijetu gdje ako poželiš ukazati na nepravdu netko ti sugerira: ”Ma pusti, bolje šuti i radi svoj posao, šta se miješaš?”. Ne znam, meni to nije ok i uznemirava me.

GDJE

je nestao dječak koji će reći “Car je gol”?

Piše: Marina Orsag

Razumijem da svi ponekad lažu da bi zaštitili ili da ne bi povrijedili ljude do kojih im je stalo, ili da izbjegnu svađu. Čak smo izmislili boju za te laži. Bijele. Nevine. Ali ako lažeš u vezi ljudi do kojih ti nije stalo ili ako šutiš u vezi nepravde, koga time štitiš?

Sebe ne jer takve stvari zasigurno uznemire.

Koliko puta vam se desilo u životu da ste samo jednostavno nekome htjeli reći: ”E, aj prestani s…! Znam da sve to što pričaš nema veze s vezom i samo prestani više s…!“ Koliko puta vam se dogodilo da ste “držali” neku nepravdu, laž u sebi dugo zbog svih gore navedenih razloga?

Svima nam se to dogodilo barem jednom. I većina nas je to prešutila i to nam je negdje sjelo na organizam. Umjesto da smo to izbacili iz sebe. Ne bi li trebali živjeti u svijetu gdje je ok reći svoje mišljenje? U svijetu gdje je ok reći istinu i da te se ne doživi krivo?

Vjerujem da bi onda živjeli bolje i zdravije.

Kada bi se stvorila svijest gdje svatko može reći što misli, bez da ikoga zaista vrijeđa te reći istinu bez ružnih posljedica, vjerujem da bi ljudi postali jači, svjesniji i samopouzdaniji.

Postali bi ljudi koje ne bi bilo strah izaći na ulice i mijenjati svoje sudbine. I svima bi nam bilo realnije i stvari bi bile puno manje “fejk”.

A do tada, do tada samo možemo čekati dječaka koji će bez straha ustati i reći, “Car je gol”. Ili možemo početi tražiti tog dječaka u sebi.

Foto: Studio Smijeha brend kultura

43

JUBILARNI 40.

INTERLIBER

– manifestacija za sve generacije

44

brend kultura

Najveći književni događaj u Hrvatskoj

Pripremila Josipa Celinić Foto Interliber, Dhar media

O

miljeni sajam knjigoljubaca i svih knjigomana - Interliber ove je godine proslavio svoj 40. rođendan. I doista, jubilarnim rođendanom samo je potvrdio zrelost svojih godina. A zrelost znači iskustvo, što je jednako uspjehu. Baš tako je sajam knjiga i učila, ta najveća književna manifestacija u Hrvatskoj koja se svake godine održava sredinom studenog, ove godine uspješno okupila preko 300 izlagača iz 16 zemalja na 13.000 m2, na sveopće zadovoljstvo tisuća i tisuća posjetitelja. I kao da nas svake godine treba podsjetiti da volimo knjigu i čitanje, Interliber nam je to i dokazao brojkom od preko 130.000 posjetitelja svih generacijskih skupina. Brojke su se vinule u nebesa, a predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić istaknuo je da je broj posjetitelja bio veći za 10 posto nego lani, a prihodi nakladnika veći za 10 do 20 posto. Bravo, svima!

Pa iako, kako se ono kaže, i ptice na grani znaju za Interliber, reklamne kampanje prođu bez puno pompe i kao da nikog nešto posebno ne zanima…a kad tamo tvoj prvi susjed, frend iz srednje, kolege suradnici, mala prijateljica moje kćeri i šefica naravno.

Metež imena, poznatih lica iz stvarnog kao i fiktivnog svijeta. Dobro, šeficu, spisateljicu s već šest izdanja kako poezije, romana, self-helpa…htjela sam samo istaknuti kao razlog više za moju posjetu ovogodišnjeg sajma knjiga i učila.

Protokol, pravila, zahvale sponzorima i organizatorima, sve razumijemo i svi vam se zahvaljujemo jer bez vas ne bi ni bilo sajma, ali ovdje i sada stavljam fokus na pisanu riječ, maštu, stručnost i kritiku. Riječ je o nama i vama, čitateljima i književnicima.

S tom mišlju, čim su brojni kolege iz medija popratili uvod, krenuli su za pravim ciljem svog dolaska, poput mene. Uzbuđeno krećem u osvajanje mora knjiga, dobro,

prednost dajem pričama i slikovnicama za toddlere. Prioriteti su prioriteti. Vrlo brzo sam utonula u bespuća knjiga nešto ozbiljnijih tema u kojima medo i ”lija” nisu glavni likovi. Nastavljam bauljati…prolazim pored štanda gdje platiš samo nekoliko kuna da ti napišu ime na japanskom ili kineskom…nije me zanimalo; zatim pored nekog dedeka koji je uporno ispitivao sve prolaznike o nekom izdavaču biografije Donalda Trumpa.

Doista svaka roba nađe svoga kupca, kako je govorila moja baka. Doduše ona je govorila o udaji i ženidbi, ali i to se može ovdje primijeniti.

Različitost ponude i cijena

Ubrzo zaključujem, tu doista ima svega…od izdanja koja su snižena samo nekoliko kuna, valjda im prodaja dobro ide i po punoj cijeni, do onih znatno sniženih, nešto oštećenih izdanja i onih po nekoliko tisućica. Primjerice, na V.B.Z.-ovom štandu u ponudi je bila nova knjiga Dana Browna Origin, prevedena kao ‘Postanak’. S redovnih 250 kuna sajamska cijena je spuštena na 150 kuna. U ponudi je bilo i starijih Brownovih naslova, od kojih su neki mogli biti u vašem vlasništvu već za 40 kuna. Primjerice, ‘Da Vincijev kod’ je bio 50, a inače košta 149 kuna.

Znanje je u ponudi na svome štandu imalo najavljeni ovogodišnji hit, roman ‘Tko nađe, njegovo’ Stephena Kinga. Cijena je s redovnih 99 bila spuštena na 70 kuna.

Za sve prave ljubitelje stripa, na Fibrinom štandu, mogao se pronaći svezak s dvije prve priče o Hellyboyu Mikea Mignole, ‘Sjeme propasti’ i ‘Buđenje đavla’. Prestižno izdanje velikog formata na više od 300 stranica uz brojne dopunske materijale. Taj novitet bio je u ponudi za 250 kuna. Školska knjiga je pak u ponudi imala zanimljiva vintage Penguinova izdanja na engleskome jeziku, za manje od 80 kuna. Na štandu Mozaik knjige sve zainteresirane čekala je također

brend kultura

45

TEMA

zanimljiva ponuda - dvije knjige kupite, a treću dobijete na poklon. Sličnu ponudu imao je i Lumen, komplet knjiga ‘Godina potopa’ i ‘Gazela i Kosac’ spisateljice Margaret Atwood u prodaji je bio za 199 kuna, dok bi u redovnoj prodaji obje knjige koštale nešto manje od 280 kuna.

Na Profilovom štandu za samo devet kuna ‘Zbogom, dragi Krleža’ Igora Mandića postala je vaše vlasništvo, a naslove Mirka Kovača na štandu Frakture mogli ste kupiti već od 50 kuna, izdanja Harryja Pottera već od 40-ak kuna, Grimmove bajke i drugo. Svega je tu bilo, ovisno o tomu koliko je dubok čiji džep, željene naslove ste mogli nabaviti već od nekoliko kuna do specijaliziranih, starih i rijetkih knjiga kojima je cijena sezala i preko 4.000 kuna. Na skuplje primjerke nisam naišla. A istina je da ih nisam ni tražila.

No, interliberska publika je već uhodana ekipa jako dobro upoznata s formom i sadržajem sajma, većina se odmah uputila u željenom smjeru dok je samo nekolicina besciljno lutala, kao ja… Vrlo brzo shvatiš, ako nisi baš OK s orijentacijom, da se nećeš znati vratiti na polazišnu točku…ali i to nije smak svijeta 46

brend kultura

Broj posjetitelja ovogodišnjeg sajma bio je veći za 10 posto nego lani, a prihodi nakladnika veći za 10 do 20 posto.

jer već na prvom štandu pronađeš nešto što nisi ni znao da želiš imati, pročitati i držati u rukama. Isto tako je i s drugim sadržajima u kojima smo mogli sudjelovati drugim osjetilima.

Više od 200 pratećih programa i 100 gostiju

Kultura i biznis, premda se često tako ne percipiraju, idu „ruku pod ruku“ i ne samo da stvaraju nove brendove na književnoj već i na kulturnoj sceni općenito i često čine upravo savršen spoj.

Interliber je ove godine bio bogatiji novim programima koji su oduševili brojne posjetitelje. Već prvi dan održavanja sajma, u organizaciji Superbrands Hrvatska i naše vrijedne ekipe iz magazina, sajam je obogaćen novim festivalskim programom na punktu #Fulkulturno, koji je otvorila Lea Brezar, CEO Superbrands Hrvatska i Slovenija i organizatorica FUL KULTURNO punkta. Lea je istaknula da je cilj razgovora potaknuti promjene na hrvatskoj književnoj sceni. Slijedeći taj cilj, kulturni punkt je organizirao okrugle stolove, razgovore i diskusije, teme poput kako se snaći u pojavi hiperprodukcije knjiga te u kakvom su položaju književni kritičari koji nam pri tome mogu pomoći.

Kada se govori o književnoj kritici, sugo-

vornici: Nenad Bartolčić, glavni i odgovorni urednik portala Moderna vremena Info; doc. dr. sc. Davor Piskač, profesor s Odsjeka za kroatologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te Luka Ostojić, glavni urednik portala booksa.hr, složili su se da od samog pisanja književni kritičari ne mogu živjeti.

U prilog tomu ide i činjenica da postoji sraz između književne kritike i ostalog medijskog sadržaja mainstream medijima. Razgovor u kojem su se spomenule nove tehnologije, internet i e-knjige te novonastali fenomen književnih blogera, zaključen je još jednom važnom temom – hrvatskom književnom scenom izvan granica RH gdje postoji interes za hrvatskim knjigama, no znatiželjnici im i dalje nemaju mogućnost pristupiti.

Bilo je tu i “Vrijeme za promjene“, razgovor o kritičnim točkama u današnjoj organizaciji knjižara i odnosu nakladnika i knjižara, isticanja akcije poticanja čitanja od strane Školske knjige te sudjelovanja i nešto mlađih snaga, točnije studenata Visoke škole za komunikacijski i turistički menadžment 47

„Edward Bernays“, u pratnji Ivana Pakozdija, izvršnog direktora za razvoj, koji su dali jasan odgovor na pitanje može li knjiga biti brend – apsolutno može!

Razgovor u kojem su se spomenule nove tehnologije, internet i e-knjige te novonastali fenomen književnih blogera, zaključen je još jednom važnom temom – hrvatskom književnom scenom izvan granica RH gdje postoji interes za hrvatskim knjigama, no znatiželjnici im i dalje nemaju mogućnost pristupiti Posjetitelji su mogli prisustvovati gostovanjima stručnjaka iz različitih sfera književnog svijeta, mogli su dobiti uvid u knjiška događanja, govoriti o poetskim izričajima i naučiti stvar ili dvije o spoju kulture i biznisa.

Stručnjaci iz menadžmenta, poduzetništva i kulture, zajedno s mladim nadama, željnih rada u kulturi, dokazali su da kultura i biznis, premda se često tako ne percipiraju, idu „ruku pod ruku“ i ne samo da stvaraju nove brendove na književnoj već i na kulturnoj sceni općenito i često čine upravo savršen spoj.

Predstavljeni rezultati istraživanja - Koliko se i što čita u Hrvatskoj No, jedan od sigurno najzanimljivijih događaja sajma, koji je pobudio veliki interes 48

brend kultura

Razgovor u kojem su se spomenule nove tehnologije, internet i e-knjige te novonastali fenomen književnih blogera, zaključen je još jednom važnom temom – hrvatskom književnom scenom izvan granica RH gdje postoji interes za hrvatskim knjigama, no znatiželjnici im i dalje nemaju mogućnost pristupiti publike, organiziran je također na Fulkulturno punktu – predstavljeni su rezultati istraživanja - koliko se i što čita u Hrvatskoj.

Rezultate istraživanja, u organizaciji ekipe iz magazina Brend kultura te Superbrands Hrvatska, pripremio je Valicon Croatia, a predstavili su ih Josip Tvrtković, MSc., CEO VALICON Croatia i Lea Brezar.

Podaci su pokazali da gotovo polovica naših građana navodi čitanje knjiga kao omiljenu aktivnost u proteklih godinu dana, a njih 43% čita knjige najmanje jednom mjesečno.

Knjige se najviše posuđuju, a zatim i kupuju.

Najpopularniji žanrovi su krimići, trileri i misterije. Po pitanju žanrovskih preferencija, jedino se ističe da osobe višeg obrazovnog statusa u manjoj mjeri preferiraju čitati ljubavne romane, ali ih također čitaju, iako među osobama višeg stupnja obrazovanja

Interliber je još jednom nadišao nacionalne okvire i istaknuo međunarodni značaj, što potvrđuje rast broja inozemnih izlagača iz godine u godinu

ima više čitalaca općenito. Visokih 85% čitatelja bloga čine upravo žene, za koje se često smatra da su uglavnom publika ljubavnih romana.

Zanimljiv podatak je i taj da je tek 9% ispitanika istaknulo da su pročitali knjigu u elektroničkom formatu, što govori o velikom prostoru za razvoj elektroničkih knjiga.

Detaljnije o istraživanju možete pročitati na web stranici https://www.fulkulturno.com/ Od 7. do 12. studenog na zagrebačkom Velesajmu zabava je bila zagarantirana svima bez obzira na godine, jer osim panel rasprava poznatih pisaca, bilo je tu i radionica stripa, crtanja, igara, zabavnog čitanja lektire; sadržaj Znanstvenog kvarta, interaktivan program popularizacije znanosti, organiziran u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara pri HGK, privukao je mnoštvo znatiželjne djece i odraslih.

Na otvorenoj pozornici ispred paviljona 5 svakodnevno se moglo uživati i u nastupima DJ-a i glazbenih bendova. Za taj poseban ugođaj brinuli su se brojni glazbenici, a mi izdvajamo Željka Bebeka,TBF, Cinkuše, Vjekoslava Crljena i Piano jazz trio.

Uz sve to, na ovogodišnjem sajmu bili su prisutni mnogi književnici koji su potpisivali svoje knjige, napr., Miro Gavran, Igor Mandić, Mani Gotovac, Goran Tribuson, Julijana Matanović, Đorđe Balašević i brojni drugi.

Nakladništvo u Hrvatskoj zna i pronalazi put do ljubitelja knjige Jubilarno 40. izdanje sajma obilježilo je više od 200 pratećih programa i 100 gostiju.

Okupivši svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom knjiga i učila na jednom mjestu, promovirajući knjigu, znanje i znanost, Interliber je još jednom nadišao nacionalne okvire i istaknuo međunarodni značaj, što potvrđuje rast broja inozemnih izlagača iz godine u godinu.

Najznačajniji domaći nakladnici s bogatim programima svojih novih izdanja i najboljim naslovima domaće i svjetske književnosti, dokazali su još jednom da nakladništvo u Hrvatskoj zna i pronalazi put do ljubitelja knjige. Potvrda su rijeke ljudi koje su se slijevale iz svih smjerova grada upravo u zagrebački Velesajam. Svaki posjetitelj koji je kročio u to carstvo literature, dobro se pogurao da dosegne željeni roman, svatko tko

se pokušao cjenkati i sudjelovao u svađi oko parkinga, zna da to iskustvo ne bi mijenjao nizašto. Ljubav prema knjigama i čitanju dovela nas je sve, i tebe, i mene, tvog susjeda i onog dedeka upravo na Interliber. Sve nas povezuje ta neraskidiva spona ljubavi prema slovima na papiru, i zato je bespotrebno pisati o tom magičnom iskustvu koje nas odvede u potpuno drugi svijet, vrijeme i mjesto. Ako ste ljubitelj knjiga i Interlibera, onda znate o čemu pišem, a ako niste, nema veze, naučit ćete… I imam jedan savjet za vas nemojte dopustiti da prođete kroz život bez knjiga, nemojte ostati zakinuti za sve lijepe stvari, osjećaje, prijateljstva i znanja kojima vas knjiga može obogatiti. Početi čitati nikad nije kasno. Krenite i uživajte. brend kultura

49

TEMA

BLAGDANSKO RUHO KONTINENTALNE HRVATSKE

Zašto posjetiti Advent u Slavoniji

50

brend kultura

Zašto posjetiti Advent u Slavoniji

TEMA

Pripremila Adela Juhas Foto Organizatori Adventa u Osijeku

O

bilje blagdanskog ugođaja, mnoštvo srdačnih odnosa i topline unatoč prosinačkim minusima celzijusovim – razlozi su zašto se veselimo ovome mjesecu.

I premda Božić ne slave svi građani, malo tko se ne veseli blagdanskom raspoloženju i adventskim programima diljem zemlje.

Jedan od hrvatskih gradova čija adventska čarolija privlači brojne građane čitave zemlje je Osijek, grad na Dravi koji u ovo doba godine postaje blagdanski ‘’must visit’’. Osim što ga resi nedavno dobivena nagrada za najuspješniju destinaciju kontinentalnog turizma (nagrada na Danima hrvatskog turizma), grad je podijelio s posjetiteljima još svojih posebnosti.

Razgovarali smo sa Sandrom Đurđević, direktoricom hotela Osijek, i otkrili zbog čega ovaj grad dobiva velik broj poena kada je o adventima u hrvatskim gradovima riječ.

Osječki Advent ili „Osijek u malom, samo zamotan u blagdansko ruho“, ove godine održava se po četvrti put kao posebno organiziran svakodnevni program.

Osječki Advent ili „Osijek u malom, samo zamotan u blagdansko ruho“, ove godine održava se po četvrti put kao posebno organiziran svakodnevni program

Dašak blagdanske čarolije u Gradu na Dravi

Premda lijepo uređen i dobro organiziranog programa, „emocija i doživljaj najvažniji su pojmovi u opisu ove manifestacije“, otkrila nam je Sandra. Mjesec dana kroz Advent grad pruža svojim posjetiteljima priliku da osjete život u Osijeku, i sažima sve što sa brend kultura

51

TEMA

svojim građanima može dati: „gradske institucije, potpuno raznolike i šarene udruge, generacije, ali i posebno izabrane okuse i mirise u svom gastronomskom dijelu“, navodi Sandra i dodaje, „I sve to s daškom nepoznatog, jer Osječani su i jako znatiželjni - pa je tu uvijek i poneka kućica ili nastup koji unosi kozmopolitski duh u tipično osječki Advent!“. Što je tipično osječki Advent, pitali smo se i dobili još jedan uvjerljiv odgovor: „Na Adventu su stoga prisutni i tradicijski proizvodi, ali i suvremena gastronomija, vinarije cijele regije, motoristi, gradski tramvaj, dječje udruge, škole, vrtići, različiti KUD-ovi, umjetnici, manjine i sportaši“. I dok mnogi veliki hrvatski i svjetski adventski sajmovi njeguju logiku kraćih posjeta, osječka je publika prisutna na Adventu gotovo svakodnevno – građani sudjeluju u tematskim programima, natjecanjima i nagradnim igrama.

U želji za ugodnim ambijentom neplaniranog susreta i ugodnog razgovora, organizatori Adventa sjećaju se davne kulture i one kulture Korza iz osamdesetih, „kada su se ljudi po gradovima okupljali u večernjim satima i jednostavno družili uz razgovor“, i tome duhu prilagođavaju cjelokupnu organizaciju.

Osječki Advent u novom duhu

„Osječki Advent prvu je godinu završio s oko 30.000 posjeta. Već druge, to se popelo na 70.000, a treće na preko 100.000, s tim da je treće godine 55% posjeta ostvareno s posjetiteljima van grada“, napominje Sandra.

Upravo novi duh osječkog Adventa zaslužan je za spomenute brojke. Naime, Osijek ne uzima druge adventske sajmove za uzor, već spaja potencijale i potrebe grada i njegovih stanovnika u jedan novi, specifičan koncept. „Kao kakav novi i privremeni kvart u gradu, s vlastitim vizurama, komunikacijom i stanovnicima“, ambijent koji građani mogu posjetiti obiluje tradicionalnim elementima - poput peći oko kojih se okupljaju, razgovaraju i upoznaju; zatim neobičnim događajima – kao što je velika torta skrivena u divovskom 52

brend kultura

poklonu; ili zabavnim sadržajima kao što je natjecanje u cijepanju drva. Svi posjetitelji Adventu i gradu općenito prepoznaju izdvojivost ovog grada i na nacionalnoj razini, zbog čega i odlaze zadovoljni. Ove im se godine servira još jedna novost. Naime, nekada održavan u staroj jezgri Tvrđe, Advent će u prosincu preseliti u sam centar grada. „Želja je omogućiti mu veći rast, ali i pozitivan duh koji je Advent donio u Osijek, širiti iz centra koji je posljednjih godina postao pust“, navodi Sandra temeljni razlog ovakve promjene.

Ovom prilikom, događaj će se održavati na mnogo većoj površini i tako povezati dva glavna gradska trga u središtu sa šetališnom zonom. Uz navedeno, po prvi put Osijek će imati i klizalište u samome centru grada, a okružit će ga još veći broj kućica i novih sadržaja. „Angažirali su se i najbolji osječki

To su dani u godini u kojima se hotelom širi miris bora, kuhanog vina i cimeta, ali i onaj posebni ugođaj zbog kojeg je mnogima to najdraže vrijeme u godini.

TEMA

restorani pa će Advent uistinu biti Osijek u malom. S brižno planiranom ponudom u kućicama, posjetioci Osijeka će moći doživjeti okuse, mirise i boje cijele regije, a ambiciozan glazbeni i zabavni program neće ostaviti nikoga ravnodušnim“, napomenula je Sandra, dodajući: „Osijek se u turističkom smislu tek budi, posjetiti ga sada, znači biti jedan od pionira, privilegiranih da doživljaj nečeg novog iskuse među prvima“.

Osijek: grad budućnosti hrvatskog turizma

Svi posjetitelji Adventu i gradu općenito prepoznaju izdvojivost ovog grada i na nacionalnoj razini, zbog čega i odlaze zadovoljni.

Ove im se godine servira još jedna novost. Naime, nekada održavan u staroj jezgri Tvrđe, Advent će u prosincu preseliti u sam centar grada.

Adventski program zimi, ali i cjelokupna ponuda grada svakako opravdavaju titulu najuspješnije destinacije kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. U Osijek se prelijeva sve veći broj turista iz godine u godinu. U posljednjih deset godina grad je doživio brojne promjene u turističkom smislu, zahvaljujući brojnim privatnim investicijama, otvaranju novih ugostiteljskih objekata poput šarmantnih vinskih barova, pivnica i restorana koji obogaćuju gastronomsku ponudu grada.

Afiniteti gostiju zadovoljeni su ponudom čitave regije. Bogatstvo koje čine vinske ceste i podrumi, restorani s autohtonom kuhinjom, netaknuta priroda koja se nalazi tek deset minuta vožnje od centra grada, tokovi rijeka Dunava i Drave i lokalni dvorci – sve se to nudi posjetiteljima ovog dijela Hrvatske. Upravo zato, i sam Advent postaje

sve posjećeniji u Osijeku, pa se i ove godine traži mjesto noćenja više.

Kako nam javljaju iz hotela Osijek, rekordan broj noćenja zabilježen je za ovu zimu, bilo da se radi o sudionicima raznih kongresa ili odmorišnim gostima. Hotel Osijek mjesto je, kako kažu, na koje se gosti uvijek rado vraćaju. U prilog tome ide i činjenica da se u hotelu njeguje tradicija božićnog ruha: „svake smo godine u potrazi za 6-metarskim borom koji će krasiti naš hol i veselimo se trenutku paljenja tisuća lampica i paljenju svjećica na adventskom vijencu. To su dani u godini u kojima se hotelom širi miris bora, kuhanog vina i cimeta, ali i onaj posebni ugođaj zbog kojeg je mnogima to najdraže vrijeme u godini“, rekla je Sandra Đurđević, direktorica hotela. Naravno, cjelokupni dojam ne bi niti djelomično bio potpun da nije one istinske slavonske dobrodošlice koju svaki posjetitelj prepoznaje i zbog koje se i vraća Gradu na Dravi. Upravo to njeguju zaposlenici hotela Osijek: „pohvale gostiju za ljubaznost osoblja neizostavan su dio posjeta svake grupe.

Unatoč impresivnom dizajnu i luksuznom uređenju smatramo da su naši nasmijani i ljubazni djelatnici naše najveće bogatstvo“, zaključila je Sandra.

Osijek zasigurno možemo nazvati gradom budućnosti hrvatskog turizma, a u sadašnjosti – inspiracijom za posjet ovogodišnjem Adventu. brend kultura

53

ju

a koje jesu

ovora

čna i au osti a ce

Bez ljubavi ničega nema, potpuni je mrak.

Promjene unose red u kaos.

Od autorice hita “SUPERJUNAKINJE”

Lea Brezar

KRADLJIVCI SREĆE

ektor aju e ,

&

knjiga

Lea Brezar

hu? oju e sebe jem

Zima

Od ljubavi nam rastu krila...

KRADLJIVCI

sreće

“Žalosno je to što ne prepoznajemo da smo kradljivci sreće, vrlo često, upravo mi sami.”

edia, g ekte

Next

6312-4-8

31248

www.leabrezar.com

Danas je jedino što postoji.

...Samo se ljubiti mora, samo to smisla ima, jer nemamo kud iz kože, unatoč svemu i svima.

NE POSTOJI “VELIKI I MALI KLIJENT” SAMO JE ZADOVOLJAN KLIJENT

NAJBOLJI PARTNER U KREATIVNOSTI I INOVACIJI

KREATIVNA INTERAKTIVNA RJEŠENJA @hiperproduction

HIPERPRODUKCIJA.HR

AUDIO VIDEO RENTAL info@hiperprodukcija.hr

Svi mogu reći da su NAJBOLJI. Samo neki to zaista JESU. www.superbrands.hr

2017 - 2018