Brend kultura 7

brend

ISSN 1849-7489

HR GOD II, 7/2016

powered by

INTERVJU

EKREM DUPANOVIĆ

KULTNI BREND

BOROVO

Povratak otpisanih

Art&Business

SAJAM

INTERLIBER Samo za knjigoljupce

TEMA BROJA

FUL KULTURNO Spoj kulture i biznisa

NICK COLGAN • IMAGO - KRILA LJUBAVI • LOVE, ANA SUPERBRANDS SNAGA BRENDOVA • FREZ U VELVETU • INTERVJU - ALIS PEČARIĆ MARIĆ FESTIVAL KNJIGA • LOŠINJ OTOK VITALNOSTI • MEDIATOOLKIT • FESTIVALSKA MEKA

sadržaj 6

Snaga brendova Superbrands 29

Festivali knjiga

KUL KAMPANJA #ODA POEZIJI

16 30 Kul brend Ana Tevšić 32 MUZEJ PREKINUTIH VEZA

Impresum Izdavač: Dhar media, Ulica kralja Zvonimira 66, Zagreb Glavna urednica: Lana Milčec Dizajn i prijelom: Dhar media Redakcija: Dhar media Tisak: Kersch Naklada: 500 komada ISSN 1849-7489

4

brend kultura

47

Borovo kultni brend

54 Lošinj - otok vitalnosti

Mediatoolkit mrežni detektiv

56 Ful kulturno

Krenuli smo nakon ljetne stanke paaa, recimo, usporenije nego inače. Kad kažem usporenije, mislim zapravo na vremenski aspekt ‘odrade’ nekih tema, a ne na sadržajni. Nikako sadržajni!

Sadržaja, tema, priča i brendova ima na pretek. Kao i uvijek, uostalom. Ova je godina bila, jednom riječju – svakakva. Nekome lošija, nekome bolja, a nekima se odnos između boljeg i lošijeg izmjenjivao na dnevnoj bazi. Dakle, s pravom rečeno – svakakva. Krenuli smo u ovaj broj s mišlju presjeka događanja i brendova godine, a završili s kulturom. I pomiješali jedno s drugim, jer i kultura je (p)ostala brend.

Da se o kulturi priča, da se na njoj radi i da je se sve više štuje, više nam je nego drago vidjeti i čuti.

A na kakvim se sve projektima radilo ove godine, i to kako raznorodnima tek, saznat ćete u ovom, jesenskom, broju Brend kulture, nazvanom (sasvim logično) – ful kulturno. Priredili smo svašta: izjave korisnika Superbrands znaka o snazi i uspjehu svog brenda, pričali smo o festivalima knjiga koji iz godine u godinu marljivo rade na okupljanju nas knjigoljubaca (i onih koji to još nisu) na fantastično organiziranim događanjima sa zajedničkim nazivnikom – knjigom. Ekrem Dupanović, Alis Pečarić Marić, Damir Ciglar, Nick Colgan, Martina Tomljenović i Ivan Bihar imena su s kojima smo razmijenili rečenice te, onako ful kulturno, saznali sve o njihovim poslovnim iskustvima, uspjesima i planovima. Ma, pričali smo o svemu – o kul kampanji poezije, o kul brendu Ane Tevšić, o kul biznisu Muzeja prekinutih veza, o festivalskoj meki zvanoj Hvratska, o velikom brendu koji se vraća na velika vrata – Borovu, o novitetu iz Velvet cafea i mrežnom alatu Mediatoolkit. I premda vrlo raznorodne, u svojoj suštini sve su teme iste - ful kulturne.

Magazin Brend kultura možete naći, osim u tiskanom izdanju, i na Issuu platformi. Na našim web i FB stranicama pratite sve Superbrands novosti i odvažite se napisati nam koju (inspirativnu, duhovitu, bezveznu) na e-mail adresu info@superbrands.hr.

Lana

uvodnik brend kultura

5

SNAGA brendova

6

brend kultura

Pripremile Vesna Sekalec, Manuela Tunjić, Lana Milčec Fotografije Dhar media, arhiva brendova

U moru zvanom tržište, kako izgraditi svoj brend i pritom biti visoko pozicioniran na pripadajućoj ljestvici? Što uopće znači imati snažan brend? Na ova pitanja odgovara istraživanje nezavisne organizacije Superbrands i to prema Medianetovom istraživanju kao i rezultatima iz sustava ocjenjivanja brendova Stručno vijeće Superbrands 2016.

P

rema Superbrandsovom istraživanju najboljih brendova za 2016. godinu, u raznim kategorijama pozicionirali su se oni brendovi koje je tržište prepoznalo kroz četiri kategorije ocjenjivanja, a to su razlika, pouzdanost, kvaliteta i emocionalni naboj. Iako su pri kupnji proizvoda bitne sve navedne karakteristike, rekli bismo da je najsnažnija ona emotivna. No, za razvoj brenda i njegovo lansiranje u Superbrands svijet potrebno je puno truda, strateškog promi-

šljanja, istraživanja i pravih aktivnosti.

Dakle, brend raste iz konstantnog ulaganja, inovacija i jake priče. Da su upravo takvi brendovi dobili status Superbrands, potvrđuje nam i popis brendova koji nose oznaku upravo toga - super brenda. Donosimo izjave vodećih ljudi nekih hrvatskih brendova koji su gledano iz pozicije struke objasnili zašto su ih potrošači i stručno vijeće prepoznali kao brendove koji su 2016. godinu obogatili svojom snagom i postizanjem zavidnog uspjeha.

KONČAR Prvenstveno mislimo da smo prepoznati kroz kvalitetu proizvoda u koju nije utkana samo povijest koja datira još od osnutka tj. 1921. godine već i kontinuirano ispunjenje potreba i zahtjeva kupaca. Uz kvalitetu, zadnjih nekoliko godina poseban naglasak je stavljen na ekološki naprednija/prihvatljiva rješenja (manja potrošnja energije) koja su utkana u naše proizvode novijega datuma proizvodnje.

Drugi bitni faktor koji pomaže u prodaji i s kojim smo više prepoznati kod kupaca, nego kod struke je cijena. Cjenovno pozicioniranje naših proizvoda je takvo da se može reći da smo u zlatnoj sredini dok smo po garantnom periodu (većina aparata ima 5 godina garancije) u samom vrhu što je jedan od bitnih faktora prilikom odabira robne marke pri kupovini kućanskih aparata. Dizajn naših aparata je takav da prati najnovije trendove kod potrošača i kod struke tako da i u ovom segmentu više ne zaostajemo za liderima. Tehnička rješenja i funkcije koje nude naši aparati su u samom vrhu industrije kućanskih aparata. Post prodajne aktivnosti Društva u vidu brzog i efikasnog rješavanja reklamacija (ukoliko do njih dođe) također su pomogle u prepoznavanju naše robne marke na tržištu.

Tomislav Pilić, direktor za komercijalne i financijske poslove

brend kultura

7

8

LADO

DALMARE shopping centar

TZ KOPRIVNICA

Osim činjenice da je Ansambl LADO jedini nacionalni profesionalni folkorni ansambl u državi, riječ je o ustanovi u kulturi koja kontinuirano djeluje više od 67 godina te sustavno prikuplja, obrađuje i scenski prikazuje najljepše primjere bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. Uz nebrojeno mnogo nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, LADO je svojom interpretacijom osvojio publiku diljem svijeta o čemu svjedoče njihove oduševljene reakcije kao i brojni napisi i stručni osvrti u medijima.

Sve to, uz iznimnu kolekciju narodnog ruha i tradicijskih instrumenata, kao i činjenicu da se LADO s lakoćom transformira iz plesnog ansambla u folkorni zbor, čine naš jedini profesionalni folklorni ansambl superbrendom na tržištu kulture. Zahvaljujući organiziranosti, predanosti i profesionalnom pristupu svakog pojedinog umjetnika, koncerti Ansambla LADO jedinstven su doživljaj u kojem spoj tradicije, raznolikosti plesnog i glazbenog izričaja te raskoš originalnih narodnih nošnji, publiku ne ostavljaju ravnodušnom.

Krešimir Dabo, ravnatelj Ansambla LADO

Shopping centar Dalmare od samog početka isticao se potpuno drugačijim konceptom između ostalih shopping centara u Hrvatskoj. Kao prvi shopping centar u Šibeniku i okolici, na površini od 90.000 m2, od prvog dana uspješno objedinjuje modu, supermarket, opremu za građenje i opremanje doma te zabavu. Danas, nakon 12 godina postojanja, ova sinergija i dalje traje uz 70 trgovina domaćih i svjetskih brendova, među kojima su H&M, Mango, Hervis, dm, Jysk, NewYorker, Levi’s, McDonald’s, Gyms4you te vodeći trgovački lanci Pevec, Konzum i veleprodajni centar Velpro. Uz pomno osmišljen miks trgovina, Dalmare osigurava bogatu zabavnu ponudu poput CineStar kina i zabavnog parka Happy Land, prometnu dostupnost s 1500 besplatnih parkirnih mjesta, pet-friendly koncept i interaktivni odnos s lokalnom zajednicom.

Upravo sve to čini Dalmare drugačijim od ostalih na tržišno-komunikacijskom polju te dostojnim oznake Superbrands i stajanja uz bok s najuspješnijim tvrtkama u Hrvatskoj i regiji.

Jelena Bajkić, marketing Dalmare shopping centra

Koprivnički Renesansni festival 11 godina nudi originalnu, sadržajnu, kvalitetnu i interaktivnu turističku priču u kojoj potrebe za zabavom, edukacijom, opuštanjem, gastronomskim užicima i otkrivanjem noviteta mogu zadovoljiti sve generacije. Pomno osmišljena uprizorenja događanja, vještina i načina života vjerno oslikavaju mistična minula vremena, a svake godine sadržajno i organizacijski festival raste. Turistička zajednica grada Koprivnice dosljedno inzistira na korištenju vjernih replika opreme, oruđa i oružja, odjeće, glazbala, igračaka, recepata za spravljanje hrane, ne dozvoljava korištenje plastike pa posjetitelji doista mogu zaroniti u renesansno doba i svim čulima upijati raznovrsne sadržaje kakvih nema na drugim manifestacijama. Festival iz godine u godinu nudi sve atraktivnije nastupe viteških skupina i zabavljača iz desetak zemalja, a sve brojniji kostimirani sudionici s puno entuzijazma i veselja kreiraju nezaboravnu atmosferu. Potrošači su prepoznali da Festival ima dušu.

Renato Labazan, prof., direktor Turističke zajednice grada Koprivnice

brend kultura

SPECIJALNA BOLNICA SV. KATARINA Specijalna bolnica Sv. Katarina godinama gradi “priču” koja je iskrena, jedinstvena, dosljedna i emotivna. Ključan aspekt našeg rada je izvrsnost, kao i odnos prema pacijentu stavljajući ga u samu srž našeg poslovanja. Zadovoljstvo pacijenata te individualizirani (personalizirani) pristup u rješavanju specifičnih zdravstvenih problema, što nas razlikuje od drugih, bio je i ostao prioritet što dokazujemo svakodnevno u našem radu. Tu našu osobnost, prepoznatljivost, pristup, ugled, lojalnost ali i obećanje prepoznalo je i stručno vijeće kao našu stratešku prednost. Ponosni smo na priznanje “Superbrands 2016” koje nas obvezuje u godinama koje slijede promovirati izvrsnost, pružati vrhunske usluge i graditi kvalitetan i profesionalan odnos s pacijentima, jer jedino pozitivna interakcija s pacijentima je garancija opstanka i jačanja brenda Sv. Katarine.

Jadranka Primorac, članica Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina

INDEX.hr Index.hr je najutjecajniji neovisni medij u Hrvatskoj i najposjećeniji hrvatski news portal (neovisno istraživanje Alexa, istraživanje DotMetrics u kategoriji Pageviews). Index dnevno posjeti više od 700,000 različitih ljudi (Google Analytics). Angažiranim istraživačkim novinarstvom doveli smo do smjene triju ministara ‘umočena’ u afere - što je novinarski uspjeh kojim se ne može pohvaliti niti jedan drugi medij u Hrvatskoj te smo dobili i nagradu Miko Tripalo za doprinos demokraciji. Uz politiku, Index visoku posjećenost osigurava pokrivanjem sporta, showbiznisa i niza drugih tema, kao i servisima poput Index Oglasa, najbrže rastućeg oglasnika u Hrvatskoj. Indexove stranice na Facebooku prati više od milijun ljudi. Smatramo da smo zbog svoje neovisnosti i svega ranije navedenog prepoznati kao SB u našoj kategoriji.

Vana Šalov Volić, direktorica Index.hr-a

Fotografija: Petar Glebov/PIXSELL

LIDER

POSLOVNI SAVJETNIK

PULA FILM FESTIVAL

VEČERNJI LIST

Poslovni tjednik, konferencije, ekskluzivni klubovi i internetski portal četiri su stupa na kojima Lider već više od desetljeća uspješno djeluje u poslovnoj zajednici. Čitatelji poslovnog tjednika prepoznali su da se ne damo uvući u medijsko krdo i najveći uspjeh je kada nam kažu da se u Lideru doista ima što pročitati. Posebno nam je drago da je prepoznat naš trud u organizaciji poslovnih konferencija kojih godišnje održimo preko 25 te na kojima okupljamo i do 350 sudionika. Visoki uzvanici, medijski odjeci nakon konferencija i njihova prepoznatljivost pokazatelj su postignute razine relevantnosti tih skupova.

Posebnu pozornost posvetili smo izvoznicima, obiteljskim tvrtkama i studentima koje okupljamo u ekskluzivnim klubovima: Studentski Lider klub, Klub obiteljskih tvrtki i Klub izvoznika, čime smo dodatno učvrstili Liderovu poziciju.

Miodrag Šajatović, glavni urednik

Časopis Poslovni savjetnik na tržištu postoji i redovno izlazi, svaki mjesec, već 12 godina tijekom kojih smo sazrijevali sa svojim čitateljima, pratili trendove i prilagođavali se zahtjevima tržišta. Zaštićeni brend Poslovnog savjetnika originalni je hrvatski proizvod nastao kao rezultat dugogodišnjeg rada i truda čitavog produkcijskog tima, dobitnik je brojnih nagrada za kvalitetu i kao takav prepoznat je i van granica Hrvatske. Poslovna ideja dolazi uz pravi savjet – credo je Poslovnog savjetnika koji nas je doveo do pozicije lidera u poslovnom izdavaštvu i savjetovanju iz radnog prava, menadžmenta, poreza i sličnih tema. Savjet se bazira na tradiciji i povjerenju, bez toga nema niti opstanka, niti stvaranja brenda. Upravo tu je naša najveća snaga - kupcima dati pravi savjet za uspješnije poslovanje.

Sandra Mihelčić, mr. oec., CEO&Owner Business Media Group

Veličanstven kulturni ambijent pulska Arena, ogromno filmsko platno koje zaokuplja pažnju mnoštva u jednom dahu, obiteljska tradicija gledanja filmova pod otvorenim zvjezdanim nebom, najljepše su značajke Pulskog filmskog festivala. Jer, Festival je zapravo, sasvim osobna priča. Osobni film, zapisan u trajnoj memoriji medija, filmskih djelatnika, organizatora, stranih i domaćih gostiju, sponzora te publike, i - njihovog zaštitnog znaka Arene. Slijedom tog jedinstvenog doživljaja preko šezdeset tisuća posjetitelja svake godine dolazi na festivalske programe i čine Festival prepoznatljivim u svojoj promociji i komunikaciji prema svim segmentima ciljanog tržišta.

Festival se pozicionirao u svijest posjetitelja, filmske estrade, medija i sponzora kao čarolija pod zvijezdama koja se ne propušta.

Sandra Petrović Dishpalli, voditeljica marketinga

Prema istraživanju hrvatskog tržišta, Brand KPI, Ipsos lipanj, 2015., na pitanje za koje dnevne novine su čuli, najviše Hrvata, čak 86%, spontano navodi Večernji list.

Status Superbrands Exclusive dao nam je dodatnu potvrdu da smo i dalje na pravom putu kad je u pitanju objektivni pristup u praćenju relevantnih tema od strane brojnih kvalitetnih novinara i kolumnista. Ujedno smo i najprodavanija dnevna novina u kategoriji 7 kuna u prvoj polovini godine prema istraživanju ABC Croatia H1/2016., a naš portal vecernji.hr nalazi se među top 3 hrvatska news portala.

Fokus cijele redakcije na kvalitetu i sadržaj konstantno donosi opipljive rezultate, što dokazuje i konstantan rast broja pretplatnika.

Drago nam je da je naš trud i rad prepoznat od strane potrošača te da je i struka prepoznala našu pouzdanost i kvalitetu.

Dražen Klarić, glavni urednik

ORYX ORYX Rent a car do sada je osvojio mnoga priznanja za vrhunsku uslugu najma vozila, za najbolji omjer cijene i kvalitete usluga te za najveću razinu korisničkog iskustva prilikom odabira rent a car usluga. Najponosniji smo ipak što nam je najveći svjetski online rent a car sustav dao prestižno priznanje da su upravo naše tri aerodromske poslovnice u Dubrovniku, Splitu i Zadru klijenti ocijenili kao one s najvišom razinom kvalitete usluge u Hrvatskoj. S poslovnicama diljem Hrvatske, ORYX pruža svojim klijentima ultimativno iskustvo te efikasnu i profesionalnu asistenciju pri svakom kilometru, a bez obzira na prigodu, za svoje klijente brine se osigurati im sigurnost, udobnost i bezbrižnost vožnje. Svi segmenti ponude stvoreni su kako bi korisnicima u najvećoj mjeri olakšali svakidašnjicu i iskustvo putovanja. Vjerujemo da su sve to razlozi koji su omogućili da ORYX bude prepoznat kao Superbrands. Žaklina Trbović, članica Uprave za marketing ORYX Grupe

UNIQA Potrošači i stručnjaci prepoznali su nas kao Superbrands jer već godinama pažljivo gradimo UNIQA brend, prije svega kroz kvalitetnu uslugu, inovativne proizvode i pozitivan stav, kojim je prožeta i naša brending kampanja „Misli UNIQA“. „Misli srcem za svoju sreću. Misli UNIQA“ nije običan slogan. To je način razmišljanja, pozivnica u bolji svijet, putokaz prema uspjehu, zadovoljstvu i zajedništvu. Misli UNIQA je radost života. Poziva vas da preispitate ključne životne odluke i posvetite se svim onim malim i velikim stvarima koje vaš život čine ljepšim i sretnijim.

UNIQA će se pobrinuti za sigurnost na svakom koraku i izazovu koji prihvatite, a na vama je da slijedite svoje snove… UNIQA vam poručuje da uzmete sudbinu u svoje ruke i vodite aktivan i nesputan život. To su emocije koje pobuđujemo našim stavom, porukama, odnosom prema klijentima, zaposlenicima, partnerima i zajednici.

Naši osiguranici ostaju nam vjerni i često na svoju preporuku dovode nove klijente jer uviđaju da mogu imati puno povjerenje u svog osiguratelja.

Dragica Marjanović Prce, Marketing i PR Manager UNIQA osiguranja d.d.

CITY CENTER ONE Neke čimbenike koji određeni brend čine posebnim i prepoznatljivim moguće je izmjeriti – kad se o City Centeru one radi prednjače brojke o 10 godina uspješnog poslovanja, velikom broju posjetitelja u sva tri Centra, odličnim prometima koje ostvaruju trgovine, broju osoba koje sudjeluju u događanjima… Međutim, ono što jedan brend čini Superbrandom ima velike veze i s emocijom, onim neopipljivim, onim što se ne može tako jednostavno staviti na papir i matematički promatrati. Vjerujem da su i potrošači i vijeće imali na umu obje strane ovog novčića te da su City Center one prepoznali kao Superbrands vodeći se i brojkama, ali i osjećajem. Bilo da se radi o ugodnom osjećaju dok šeću hodnicima Centra, bilo da su im u sjećanju ostale humanitarne i druge akcije u kojima su sudjelovali, bilo da tu emociju povezuju s kampanjama koje su imali priliku vidjeti u medijima, bilo da je to nešto što možda ne mogu izraziti riječima, ali znaju da su s brendom povezani pozitivnim emocijama. A to je ono što je najteže postići i na čemu treba iznova raditi svaki dan. A to mogu samo Superbrandovi.

Marija Gamulin, PR manager City Center One 27.09..pdf 27.9.2016. 10:52:42

65 godina tradicije

GALEB

Galeb d.d. je tvrtka koja ove godine slavi 65. godina postojanja i tradicije, koja je dugi niz godina po istraživanju tržišta prva marka u kategoriji trikotaže i donjeg rublja. Posjedovanje vlastite pletionice, dorade i konfekcije, omogućuje nam brzo reagiranje na zahtjeve kupaca. Galeb posljednjih godina širi maloprodajnu mrežu te trenutno imamo preko 40 trgovina pa smo sve dostupniji krajnjem potrošaču.

Misija tvrtke ostaje ista - desetljećima sa zadovoljstvom stvaramo odjeću, u skladu s prirodom i vremenom, za one koji odabiru vrhunsko, a vizija tvrke je da Galebov dućan bude u svakom gradu, sreća na licu svakom našem članu! Oduvijek smo poklanjali pažnju kvaliteti i udobnosti svojih proizvoda. Stavljajući kvalitetu uvijek na prvo mjesto, kroz godine rada zaslužili smo mnoge certifikate: Hrvatska kvaliteta, Povjerenje u tekstil, Best Buy, ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, ISO 50001, GOTS i Superbrands.

Mandalina Baučić, voditeljica promocije i razvoja proizvoda brend kultura

11

12

PLODINE

LOŠINJ

UČILIŠTE EXPERTA

ROWENTA

Vjerujemo da je razlog toj tituli - potrošači, jer su uvijek na prvom mjestu. Od samog osnivanja tvrtke, 1993. g kontinuirano osluškujemo potrebe i zahtjeve naših kupaca te na njih odgovaramo držeći se striktno zadanih standarda koji garantiraju ugodno iskustvo kupovine te zadovoljstvo istom. Široki asortiman prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje kupcu štedi i vrijeme i novac jer svoju kupovinu može obaviti na jednom mjestu, a povoljnim cijenama, koje su u mnogim slučajevima i diskontne, osnovne prehrambene namirnice i kućne potrepštine činimo dostupnim svima. Kompanija drži korak s europskim trendovima trgovine, a naši supermarketi kojih je trenutno 75, udovoljavaju najvišim građevinskim i energetskim standardima.

Puno pažnje pridajemo i kadru kojeg zapošljavamo jer smo svjesni da je često upravo taj ljudski faktor onaj koji čini razliku. Zbog toga se neprestano razvijamo i educiramo, ulažemo u ljudske resurse te brinemo o našim zaposlenicima.

Ivana Kasunić, rukovoditeljica marketinga

Lošinj je ovom nagradom dokazao svoje mjesto među svjetski prepoznatljivim destinacijama. Zahvaljujući sinergiji posjetitelja i stanovništva, još jedanput je nagrađen trud koji destinacija ulaže u svoju održivost.

Temeljem toga, otok vitalnosti smatra se dugoročnom destinacijom koja povezuje prirodne ljepote i očuvanost krajolika s kvalitetom života na otoku. Već godinama se možemo pohvaliti dobrim turističkim rezultatima s ostvarenih 2 milijuna noćenja.

Obzirom da je cilj pokretanja destinacijskog brend menadžmenta 2006. g bio turističku ponudu koncentrirati na cjelogodišnje poslovanje, odlučili smo osmisliti i organizirati projekte i dodatne programe koji zadovoljavaju potrebe gostiju tijekom cijele godine. Zahvaljujući brojnim prirodnim činiteljima i bogatijoj ponudi Lošinj ima sve predispozicije za postizanje uspješnog cjelogodišnjeg poslovanja. Kvalitetnim destinacijskim menadžmentom, kao i tradicijom zdravstvenog turizma Lošinj je razvio brend zdravlja i vitalnosti.

Gari Cappareli, gradonačelnik grada Malog Lošinja

Smatramo da razloge zašto je struka opetovano prepoznala Expertu treba tražiti u nekoliko činjenica. Ponajprije u petnaestogodišnjem kontinuiranom djelovanju, u pomnom odabiru predavača, u svakodnevnoj brizi o zadovoljstvu polaznika, u prilagođenim programima koji prate poslovnu svakodnevnicu te možda najvažnije u usmenoj predaji završenih polaznika.

Hrvoje Ropuš, struč.spec. comm. Učilišta Experta

Rowenta se percipira kao super brend zbog visoke kvalitete svojih proizvoda, uvijek profinjenog dizajna i vrhunske tehnologije. Više od 100 godina povijesti, nje­mačko podrijetlo, elegantne linije, ergonomija i dotjeranost jamči savršene rezultate. U Rowenti, performanse su u srcu svega što radimo. Naš potrošač uživa u tehnologiji, ali i najvišoj razini ugode pri uporabi cijele palete naših proizvoda.

Anaïs Taillard, SCE Marketing Manager

brend kultura

POLLEO SPORT Činjenica da je Polleo Sport, regionalni lider u industriji sportske i zdrave prehrane te fitness opreme, ponovo dobio priznanje međunarodne organizacije Superbrands te na taj način stao uz bok drugim, velikim brendovima poput Nike-a i Adidas-a, pokazuje kako imamo snagu dostojnu poznatih svjetskih brendova. Tajna uspjeha leži u educiranim zaposlenicima koji žive fitness koncept života što je temeljna ideja Polleo Sport-a. Cilj nam je na kupce prenijeti važnost pravilne prehrane i redovitog vježbanja. Kada kupci uđu u našu poslovnicu, želimo da se osjećaju kao dio zajednice koja svakodnevno radi na svom boljitku i koja koristi naše proizvode.

Vjekosav Mravunac, kreativni direktor

ŽENA.hr Portal Žena.hr prvi je specijalizirani portal za žene na hrvatskom webu pokrenut u prosincu 2006. godine. U početku zamišljen kao središnje mjesto informiranja žena, kroz godine je postao mnogo više: mjesto interakcije, gdje svojim komentarima, idejama, savjetima i iskustvima žene nesebično pomažu jedne drugima i obogaćuju sadržaj našeg zajedničkog portala. Portal Žena.hr količinom sadržaja, rubrika i alata daleko nadilazi sve ostale ženske portale u Hrvatskoj i regiji. Jedna od glavnih značajki portala su kvalitetni autorski članci što su prepoznale čitateljice, ali i struka. Redakcija portala žena.hr svakodnevno kreira nekoliko autorskih članaka koji čitateljicama pružaju informacije i savjete o zdravlju, ljepoti, modi, vježbanju, seksu, ljubavi, obitelji, majčinstvu, kućanstvu, financijama… Osim toga, redakcija svakodnevno kreira ostali sadržaj koji obogaćuje ponudu portala: recepte, kvizove, ankete, foto galerije, aukcije… U kreiranju sadržaja osim redakcije u velikoj mjeri sudjeluju i čitateljice portala kroz mnoge rubrike. Od velike koristi našim čitateljicama je i rubrika Proizvodi koja im omogućuje da ocjenjuju kozmetičke, prehrambene i ostale proizvode široke potrošnje te na taj način pomognu drugima kod odabira i kupovine nekog proizvoda.

Davor Balaško, direktor portala Žena.hr

VISOKA ŠKOLA EDWARD BERNAYS Biti proglašen jednim od najboljih hrvatskih brendova veliko je priznanje, no biti Superbrand drugu godinu zaredom čast je i dodatna potvrda kvalitete svega onoga što je Bernays predstavio struci, tržištu i studentima. U samo tri akademske godine postali smo visoko učilište na kojem predaje 100 sveučilišnih profesora i znanstvenika te stručnjaka iz prakse, s kojim redovito surađuje preko 70 domaćih i inozemnih partnera i na kojem svoje akademsko obrazovanje stječe više od 300 studenata. Ponosni smo i na svoje znanstvene projekte, međunarodnu konferenciju Communication Management Forum i međunarodni časopis Communication Management Review, koji su dodatno doprinijeli u stvaranju Bernaysa kao vodećeg brenda u visokom obrazovanju. Od samoga početka kontinuirano ulažemo u cjelokupni nastavni proces, dodatno povezivanje institucije sa strukom te profesionalni razvoj naših nastavnika i studenata, a jedan od naših najvećih uspjeha je činjenica da je svaki četvrti Bernaysovac već za vrijeme studija dobio stalni angažman ili posao. Vjerujem kako smo dosadašnjim radom uspjeli u stvaranju pravog komunikacijskog akademskog središta u Hrvatskoj, ali i da su dosadašnji rezultati tek početak i predstavljaju dodatni poticaj za nadolazeće razvojne aktivnosti. dr. sc. Damir Jugo, dekan Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment

intervju Kultura kao afirmacija biznisa, vani je trend i uobičajena praksa. Kako stvari stoje u regiji?

Kao ni po mnogim drugim stvarima, tako se s razvijenim svijetom ne možemo mjeriti ni po poimanju značaja kulture i umjetnosti za razvoj biznisa. U razvijenim zemljama kompanije za izdvajanja u kulturu i umjetnost ne plaćaju porez. S druge strane, naše kompanije očekuju od sponzorstva direktan povrat investicije kroz povećanje prodaje svojih proizvoda i usluga, a to je pogrešan način razmišljanja. Kultura i umjetnost obogaćuju život ljudi, čine ih zadovoljnijim, a zadovoljan čovjek je spreman na veću potrošnju i investicije i to bi trebao biti glavni motiv sponzorima.

Možemo li reći da su tvrtke koje podržavaju kulturna događanja, svjesnije važnosti komunikacije svog brenda u tom kontekstu?

S obzirom na kulturna događanja, gdje se uvijek radi o direktnoj vezi emocije i inspiracije pojedinaca - što onih koji stvaraju, što onih koji primaju.

Moglo bi se reći da je to tako. Ali, ponavljam, nije toliko bitna komunikacija samog brenda koliko dobrobit za cijelo društvo čiji su tvrtke važan dio. Sponzorstvo ima, naravno, pozitivne prednosti i za sam brend, ali to nije isključivi razlog da bi netko podržao projekt iz kulture i umjetnosti. Sberbank je, recimo, u svojim pravilima zapisala da se u njenim poslovnicama diljem svijeta može puštati samo jazz muzika.

To je bio dovoljan razlog Sberbanci u Sarajevu da sponzorira Sarajevo Jazz Fest.

S obzirom da ste dugogodišnji marketingaš, osnivač portala Media marketing, mjesta na kojem možemo pratiti sva događanja u strukovnom svijetu, recite nam što vas je motiviralo da pokrenete portal Art & Business?

Ja sam već 46 godina u marketingu. Najveći dio tog vremena bavio sam se sponzorskim

Emocija igra ulogu kod stvaranja brenda u svim branšama pa tako i kulturi. Kroz kulturu se višestruko vraća, jer kultura nadahnjuje i obogaćuje život ljudi. Sretni ljudi preduvjet su za stvaranje uspješne nacije, a s time dolazi i ono što sponzori priželjkuju: profit nakon ulaganja. projektima i to uglavnom sponzorstvom u sportu. Sponzorstvo u kulturi i umjetnosti me privlači jer ima više prestiža i sjaja, ta vrsta sponzorstva predstavlja leptir-mašnu u marketingu. Što sam više ulazio u tu oblast, to sam više shvaćao da postoji problem i na strani onih koji traže i na strani onih koji daju novac za sponzorstvo. U sportu se sve može točno izračunati, za svaki sport postoje točni podaci koliko je jedan sponzor vidljiv u jednom satu televizijskog prijenosa. Pomnožite taj broj s ukupnim brojem sati prijenosa jednog sportskog događaja i uzmite u obzir sve zemlje koje su taj događaj prenosile. Onda izračunajte koliko ste minuta bili viđeni, koliko košta jedna minuta oglašavanja u pojedinoj zemlji i koliko ste točno dobili više, nego da ste kupovali vrijeme u klasičnim reklamnim blokovima. Kod kulture i umjetnosti ne ide tako. I zato smo pokrenuli portal Art&Business kako bismo educirali i sponzore i sponzorirane.

Za iduću godinu planirate neka zanimljiva događanja te ste stvorili i zanimljivu nagradu za kulturne projekte: Art & Busines Award; recite nam nešto o tome?

Iduće godine u studenom ćemo u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu organizirati veliku konferenciju o sponzorstvu u kulturi i umjetnosti na kojoj ćemo govoriti o primjerima dobre sponzorske prakse u regiji i svijetu. U okviru konferencije organizirat ćemo i gala svečanost dodjele nagrada za najbolje spon-

Budućnost svih ekonomija ovoga svijeta je u kreativnim idejama, a njih najviše ima u agencijama. Sve je jednostavno, samo treba imati ideju.

14

brend kultura

zorske strategije u kulturi i umjetnosti. Želimo promovirati sponzorstvo i odati počast najboljim organizatorima i najboljim sponzorima.

Klasici oglašavanja Media Marketinga, zamišljen kao centralni godišnji događaj regionalne komunikacijske industrije koji bi se svake godine održavao u drugom gradu Adriatic regije, projekt je koji slavi klasike oglašivačke industrije. I tu se dogodilo spajanje umjetnosti i biznisa. Nameće nam se ideja da je umjetnost vaša strast?

Klasici oglašavanja je koncert klasične glazbe kojeg namjeravamo organizirati jednom godišnje, uvijek u drugoj metropoli regije i s drugim filharmonijskim orkestrom kao neku vrstu praznika komunikacijske industrije. Namjera nam je da na koncertu okupimo lidere oglašivačke industrije iz agencija, medija i oglašivača, da zajedno slave kreativnost i svoje uspjehe.

Budućnost svih ekonomija ovoga svijeta je u kreativnim idejama, a njih najviše ima u agencijama. Sve je jednostavno, samo treba imati ideju. Kada su jednog slavnog kompozitora pitali kako uspijeva skladati tako sjajna djela klasične glazbe, odgovorio je: “Vrlo jednostavno. Ja samo poredam sedam nota onako kako to nitko prije mene nije uradio i to je to.” Pitali su i jednog slavnog kipara kako je napravio jednu fantastičnu statuu slona. Njegov odgovor je bio: “Vrlo jednostavno. Uzeo sam jedan veliki mramorni blok i s njega odstranio dijelove koji ne liče na slona.” Sve je u ideji!

Razgovarala Lea Brezar Fotografija Media Marketing

intervju Ekrem Dupanović MEDIA MARKETING

Art&Business sve je u ideji!

brend kultura

15

festivalima knjiga

Istinska slika kulturnog entuzijazma i upornosti

Pune dvorane NA

Riječ nosi ideje i povezuje ljude, u riječi je prošlost, budućnost i sadašnjost.

Nigdje to nije očito kao na književnim festivalima. Odvijaju se na reprezentativnim gradskim prostorima, pune kinodvorane, muzejske atrije, trgove i kavane, otvaraju najaktualnije svjetske teme, najavljuju rješenja. Tu se ljudi upoznaju, pronalaze zajedničke interese i dogovaraju nove projekte, na svim svjetskim jezicima.

K

njiževni festivali istinska su slika kulture i entuzijazma koji kod nas vlada oko knjige. Mediteran i jugoistočna Europa ne pristaju na periferno mjesto na globalnoj karti, kultura je odavde potekla i ovdje se čuva, pod svaku cijenu. Što je manje novca, treba više upornosti i domišljatosti, pa organizatori daju sve od sebe, a uspješni festivali svake godine obaraju vlastite rekorde i postaju još uspješniji.

– Sjajno je što se javilo toliko novih književnih festivala – ocjenjuje Magdalena Vodopija, direktorica jednog od prvih književnih festivala kod nas, Sa(n)jam knjige u Istri, koji se organizira već 22. godinu. – Godina je duga, a potreba promocije knjige velika. Medijska

16

brend kultura

prisutnost knjige je neznatna, stranice kulture kao i kulturni prilozi iščezavaju iz novina, svjedoci smo drastičnog ukidanja televizijskih emisija posvećenih knjizi. Dodir s čitalačkom publikom stoga je važniji no ikad – rezolutna je Magdalena Vodopija. Vrh sezone književnih festivala je rana jesen i kasno proljeće, iako ima i organizatora koji održavaju kontinuitet kroz cijelu godinu. Navodimo samo neke od njih.

Svima je zajednička kreativnost i originalnost u osmišljavanju programa, ali i znanje, stručnost i informiranost i radišnost. Jer, iako se održavaju jednom godišnje, festivali se pripremaju dvanaest mjeseci u godini. A ponekad i cijeli život.

Pripremila Sandra Pocrnić Mlakar Fotografije arhiva sajmova

MORE KNJIGA KADA? Tjedan na prijelazu iz lipnja u srpanj, od 10 do 23 sata GDJE? Zrinjevac, Zagreb ORGANIZATOR? Lumen izdavaštvo OSNIVAČICA I VODITELJICA? Ana Marija Žužul GODINA OSNIVANJA? 2015.

POKROVITELJI I PARTNERI? Grad Zagreb, Kreativna Europa OSOBITOST: Plaža u središtu grada, sa suncobranima i ležaljkama, pored kojih čitatelje čekaju pripremljeni najnoviji izdavački hitovi. Oko plaže su kiosci s ponudom osvježenja.

Pijesak, ležaljke, suncobrani, šum vode i puno knjiga nadohvat ruke – „More knjiga“ jedinstvena je priredba za zagrebačke knjigoljupce koja usred grada, na Zrinjevcu, stvara ugođaj pješčane plaže. Neobičnu ideju o čitanju na plaži u središtu grada domišljato je ostvarila mlada ekipa iz Lumen izdavaštva Školske knjige, a publika je s oduševljenjem prihvatila ljetne izlaske u grad u kupaćim kostimima i na „Moru knjiga“ provode se vruća ljetna popodneva, opuštajući vikendi i traži se knjiga i ležaljka više. „Htjeli smo vezati čitanje i knjige uz zabavu, ugodu, nešto uzbudljivo. A kada ljudi najviše čitaju?

Kada idu na more i na plažu. Plaža je zabavna, na njoj je toplo i ugodno. Taj začudni element željeli smo iskoristiti u našem događanju i palo nam je na um doslovno napraviti plažu u središtu grada. Isprva nam se takva ideja učinila neostvarivom, ali odlučili smo upustiti se u taj poduhvat,“ priča Ana Maria Žužul kako je nastalo „More knjiga“.

Festival „More knjiga“ prošle je godine bio toliko uspješan da su organizatori ove godine odlučili napraviti dvostruko veću plažu. Na 240 četvornih metara ponudili su 150 naslova koji su se mogli besplatno čitati uz osvježenje s kioska. Knjigama Lumen izdavaštva dodani su i klasici svjetske književnosti Školske knjige te još veći izbor knjiga na engleskom jeziku za turiste.

brend kultura

17

Festival svjetske književnosti KADA? Početak rujna GDJE? Zagreb - Kino Europa i Knjižnica Bogdan Ogrizović; Split - Knjižnica Marko Marulić ORGANIZATOR? Fraktura OSNIVAČ I VODITELJ? Seid Serdarević GODINA OSNIVANJA? 2012.

POKROVITELJI I PARTNERI? Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb, Kreativna Europa, Knjižnice Grada Zagreba, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, kulturni instituti i strana veleposlanstva OSOBITOST: Predstavljajući poznate književnike i djela recentne svjetske književnosti, festival je stekao velik ugled u Hrvatskoj i regiji. Privlači književne znalce i poklonike, a izaziva i veliku pažnju medija koji koriste priliku za informiranje o aktualnom trenutku svjetske književnosti.

Stotinu domaćih i stranih pisaca i istinske književne zvijezde na više od šezdeset priredbi u reprezentativnim prostorima, sa filmskim projekcijama i raskošnom multimedijskom podrškom – Festival svjetske književnosti doista je, kao što mu i ime govori, svjetski. Festivalski program stvara ugodnu gužvu oko lokacija gdje se održavaju književni razgovori o relevantnim temama s uglednim književnicima i publicistima. Festival je besprijekorno organiziran - razgovori s gostima simultano se prevode, svi su materijali pregledni i prepoznatljivog dizajna, distribuirani na najfrekventnijim kulturnim punktovima.

O festivalu bruje svi kulturnjački portali, a mainstream mediji u vrijeme festivala otvaraju svoje stranice za portrete gostiju festivala i predstavljanja njihovih knjiga, pa čak i oni koji tijekom godine izbjegavaju književne sadržaje.

Svjetski festival dio je projekta Sharing the Wor(l)d i razmjenjuje autore sa slovenskim festivalom Vilenica i irskim festivalom Cuirt. Pregled je aktualnoga, ali i onoga što dolazi pa je ove godine obuhvatio i strip predstavljanjem nekih od trenutno najtraženijih svjetskih stripaša. Prema sutrašnjici su usmjerene i književne matineje koje moderiraju, a jedan od odgovora na pitanje kakva je budućnost knjige na ovogodišnjem je festivalu dala i instalacija postavljena u medijateci Francuskog instituta. Digitalna književna kabina L.I.R. (Livre In Room), koju je osmislio francuski umjetnik Joris Mathieu, instalacija je u kojoj se može izabrati knjiga, skenirati barkod i pojavljuje se hologramski lik glumca koji pet minuta čita ulomak iz knjige. Prvi izbor knjiga za L.I.R su klasici književnosti za djecu i odrasle na francuskom, a u svojoj konačnoj verziji L.I.R. trebao bi imati knjige na svim jezicima svijeta, pa i na hrvatskom.

18

brend kultura

Gornjogradski književni festival KADA? Prvi tjedan u listopadu GDJE? Didov san, Cinkuš, K&k Milčec, Škrabatorij ORGANIZATOR? Radio Gornji Grad, Kulturna mreža jugoistočne Europe OSNIVAČ I VODITELJ? Marijan Grakalić GODINA OSNIVANJA? 2012.

POKROVITELJI I PARTNERI? Skupština Grada Zagreba, strana veleposlanstva. Ove godine partner festivala je Kosovo.

OSOBITOST: Gornji grad kao mjesto susreta različitih kultura i književnosti, jer su stotinama godina na Gornjem gradu, osim Hrvata, živjeli i Nijemci, Slovenci, Talijani, Srbi, Židovi i druge nacije.

Mi smo festival bez izdavača, prodaje, estrade i parade, kaže Marijan Grakalić za Gornjogradski književni festival koji se održava u gornjogradskim gostionicama, gdje se, zaklonjeni starim zidinama od medija i senzacionalizma, okupljaju književnici kako bi jedni drugima bili i izvođači i publika. Festival se organizacijski naslanja s jedne strane na portal za kulturu Radio Gornji Grad, a s druge na tradicionalna okupljanja zagrebačkih urbanih pisaca i pjesnika u starim kavanama i gostionicama, u koje unose boemski duh sličan onome u pariškim umjetničkim četvrtima. Pjesnici će ovdje uvijek naći svoju publiku, a nadahnuta čitanja proze i stihova autentičan su kulturni sadržaj za ugostiteljske prostore s patinom. Na taj način stare kavane postaju atrakcija za domaće istinske ljubitelje pisane riječi, kao i za strane turiste koji zastaju kako bi zapljeskali piscima i njihovim temperamentnim ili pak samozatajnim nastupima.

Festival europske kratke priče KADA? Kraj svibnja, u 2017. godini od 28. svibnja do 2. lipnja GDJE? Zagreb - Polukružna dvorana Teatra &td, Klub Booksa, Multimedijalna dvorana Filozofskog fakulteta; grad partner sljedeće godine - Rijeka ORGANIZATOR? Hrvatsko društvo pisaca GODINA OSNIVANJA? 2002.

OSNIVAČ I VODITELJ? Roman Simić POKROVITELJI I PARTNERI? Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH te kulturni instituti i veleposlanstva (British Council, Goethe Institut, Talijanski kulturni institut, Francuski institut za kulturu, Austrijski kulturni forum... veleposlanstva Španjolske, Nizozemske, Mađarske, Švedske, Izraela...).

OSOBITOST: Kontinuitetom i kvalitetom jedinstven na našoj književnoj sceni, ovaj projekt prepoznat je i izvan Hrvatske. Član je međunarodne platforme Literature AcrossFrontiers i surađuje s brojnim europskim kulturnim fondacijama i institucijama (Traduki, ILE, ITHL, Scottish Art Council, Institut Etxeparre…).

FEKP je jedini festival na kojem mladi pisac može ravnopravno nastupiti uz dobitnika Bookerove ili Pulitzerove nagrade pred istom publikom koja je tu isključivo zbog dobre priče, ističe Roman Simić, neumorni organizator i najstarijeg europskog književnog festivala posvećenog kratkoj formi. Na FEKP svake godine u Zagrebu i gradu-partneru gostuje četrdesetak pisaca, a nešto manje od pola su gosti iz inozemstva. Kako kaže Roman Simić, prije desetak godina bio je to prvi domaći festival koji je imao zemlje-partnere i svako izdanje bilo je posvećeno nekoj nacionalnoj književnosti. Prednost su pritom imale takozvane „male književnosti“ ili književnosti koje nastaju na više jezika, a izbor jezika za pisca je osobni, estetički, ali i politički izbor. Predstavljena je tako irska, škotska, katalonska, nizozemska, velška, brazilska književnost… „A onda smo odlučili izdanja početi posvećivati temama koje određuju trenutak u kojemu živimo. Na ovogodišnjem FEKP-u izbor su bile granice, odnosno zabrana njihova prelaženja – cijena koju pisci plaćaju za to. I nije bila riječ samo o očitom –naši gosti razgovarali su i tematizirali granicu spola i roda, jezične granice, poetičke granice, granične teme koje piscu mogu donijeti mnogo nevolja…“ FEKP se dijelom programa seli u druge hrvatske gradove (Osijek, Beli Manastir, Hvar, Zadar, Rijeka, Split, Dubrovnik, Pazin, Varaždin, Šibenik…). U 2017. grad partner bit će Rijeka, a tema je „Luka Europa, Rijeka kao europska prijestolnica kulture 2020. godine“. brend kultura

19

Zagreb Book Festival KADA? Kraj svibnja, od 22. do 28. svibnja 2017.

GDJE? Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt ORGANIZATOR? Naklada Ljevak / Udruga Mediart OSNIVAČICA? Petra Ljevak GODINA OSNIVANJA? 2015.

POKROVITELJI I PARTNERI? Ministarstvo kulture, Grad Zagreb, strana veleposlanstva OSOBITOST: Atraktivan prostor Muzeja za umjetnost i obrt, glazbeni program i intermedijalni sadržaj. Svake godine partner festivala je jedna od stranih zemalja, a književni program festivala upotpunjen je radionicama stripa za najmlađe i projekcijama filmova vezanih uz književna djela.

Bajkoviti atrij Muzeja za umjetnost i obrt, spoj neba, zelenila, lijepe muzejske zgrade i pozornice postavljene za knjige i autore koji su u prvom planu, scenografija su Zagreb Book Festivala. Glavni njegov dio hrabro se održava u atriju na otvorenom, unatoč svibanjskim promjenama vremena, a program se širi i u prostor muzeja i ispred njega. „Festival povezuje različite grane umjetnosti, glazbu, film i književnost u njihovom stvarnom ishodištu, a to je dobra priča, bez koje nema ni skladbe ni filmskog ostvarenja,“ kaže Ivana Bodrožić, koordinatorica programa. „Pokazujemo kako je konzumiranje kulturnih sadržaja u izravnoj vezi s kvalitetom života i bavimo se aktualnim društvenim temama iz našeg bližeg i šireg okruženja te dovodimo renomirane svjetske pisce koji nam približavaju udaljene svjetove i čine nas širima.“ Atrij Muzeja za umjetnost i obrt u danima festivala postaje pretijesan za sve koji bi htjeli pratiti priredbe festivala, književne večeri upotpunjuje glazbeni i filmski program, koji se ove godine održavao u Kinu Tuškanac.

Festival se razvija prema intermedijalnim sadržajima, a posebna pažnja i ubuduće će se poklanjati sadržajima za djecu, kaže Ivana Bodrožić i dodaje: „Djeca koja zavole knjigu postaju čitatelji za cijeli život, a onda i građani razvijenijeg kritičkog mišljenja.“ Planovi za budućnost vezani su uz aktivnije medijsko praćenje festivala. „U dogledno vrijeme bilo bi nam važno da i ostali programi nacionalne televizije, pored trećega, prepoznaju važnost i stvarnu atraktivnost kulturnih sadržaja. Tako se odgaja publika, a to je jedan od glavnih ciljeva Zagreb Book Festivala,“ napominje Ivana Bodrožić.

Fra Ma Fu festival KADA? Drugi vikend u rujnu GDJE? Virovitica i okolica ORGANIZATOR? SINKO, Studijski institut za novinarstvo, kulturu i obrazovanje, Virovitica GODINA OSNIVANJA? 2015.

OSNIVAČ I VODITELJ? Goran Gazdek POKROVITELJI I PARTNERI? Hrvatsko novinarsko društvo, Turistička zajednica Virovitice i Grad Virovitica.

OSOBITOST: Festival reportaže i reportera nazvan po slavnom piscu, fotoreporteru i scenaristu stripova Franji Martinu Fuisu.

U znak sjećanja na Fra Ma Fua, festival je posvećen svim njegovim talentima, pa okuplja novinare, fotoreportere, stripaše i književnike.

Već nakon prvog izdanja Fra Ma Fu festivala, organizator Goran Gazdek nominiran je za Povelju F.E.S.T. koju Europska federacija turističkih novinara dodjeljuje zaslužnim pojedincima. Goran Gazdek je prošle godine prvi put organizirao festival reportera i reportaže, koji afirmira danas nepravedno zanemarenu novinarsku vrstu, što je naišlo na veliko odobravanje kolega. I sama nominacija je veliko priznanje, a kao i kolege novinari, potencijale festivala reportera i reportaže prepoznali su i nadležni u lokalnoj turističkoj zajednici i gradskoj upravi, pa je festival ove godine u svom drugom izdanju dobio i izdašniju potporu i veći publicitet.

Virovitica nije zaboravila Franju Fuisa, rođenog u tom gradu 1908. godine. Virovitički je Strip klub 85 organizirao Dane stripa i dodjeljivao nagradu za afirmaciju stripa koja je nosila ime Fra Ma Fu. Fuisove stripove i danas objavljuje nakladnik i urednik Veljko Krulčić, a veliki Fuisov poklonik je i stripaš Davor Schunk, koji se pobrinuo i za superiorni vizualni identitet festivala. No, strip je samo dio sadržaja jer festival obuhvaća izložbe reporterske fotografije, filmske projekcije te radionicu reportaža.

Održavaju se okrugli stolovi o stanju u novinarskoj profesiji, a mladi novinari mogu razmijeniti iskustva sa starijim kolegama.

Za novinare je posebno atraktivan obilazak lokacija o kojima je nekada pisao Fuis pod radnim naslovom „Tragovima Fra Ma Fua“, koje prati i gastronomsko i enološko predstavljanje virovitičke županije, Bilogore, Podravine i Slavonije.

Sa(n)jam knjige u Istri KADA? Početak prosinca, od 1. do 11. prosinca 2016.

GDJE? Pula - Dom hrvatskih branitelja, Galerija Makina, Muzejsko-galerijski prostor Sveta srca, Galerija Cvajner, Galerija Poola, Gradska galerija Antun Motika, Srpski kulturni centar u Istri, Restoran Alighieri, Caffe bar P14 ORGANIZATOR I SUORGANIZATOR? Udruga Sa(n)jam knjige u Istri i Castropola d.o.o.

OSNIVAČICA I DIREKTORICA? Magdalena Vodopija GODINA OSNIVANJA? 1995.

POKROVITELJI I PARTNERI? Generalni pokrovitelj: Zagrebačka banka. Pokrovitelji: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Istarska županija, Grad Pula, Grad Ljubljana – Oddelek za kulturo. Donatori: Turistička zajednica grada Pule i Turistička zajednica Istarske županije. Partneri: CasaFernandoPessoa, InstitutoCamões Zagreb, Francuski institut Zagreb, Arheološki muzej Istre, Hrvatski P.E.N. centar, Sveučilišna knjižnica u Puli OSOBITOST: Najveći autorski sajam knjiga u Hrvatskoj, najveći festival autora u široj regiji, hrvatski Leipzig. Izlaže 250 nakladnika i sudjeluje više od 200 autora, prevoditelja i književnih kritičara.

Prvi i najdugovječniji sajam književni festival u Hrvatskoj je Sa(n)jam knjige u Istri koji je prije više od 20 godina započeo nastupima autora i razmjenama knjiga. Organizirao je predstavljanja u Zagrebu i prvi stvorio poticajnu gužvu oko knjige.

Pulski festival knjige i autora osnovala je Magdalena Vodopija koja napominje kako i danas razmišlja kao knjižar i festivalske aktivnosti smatra vrhuncima cjelogodišnjeg promoviranja knjiga koje je nužno za razvoj čitateljske publike. „Ono što nas drži jest pronalaženje novih modela u predstavljanju knjige, stvaranje novih programa, posebne atmosfere koja se u Puli stvara oko autora. Ove smo godine fokusirani na razvoj i oblikovanje programa za srednjoškolce.“ Izostanak dodjele nagrade Kiklop, namijenjene najboljim izdavačkim projektima, prošle je godine izazvalo dosta ogorčenja među izdavačima. Jedna godina, međutim, nije dovoljna za oporavak jer ni ove godine Kiklop se neće vratiti. „Na žalost, mi smo ovu godinu potpuno izgubili. Prvo smo pola godine radili bez saznanja o budžetu, a onda je stigla odluka Ministarstva kulture o dodjeli sredstava koja je u trenutku srušila ne samo ono što smo radili u prvom dijelu godine, već je dovela u pitanje kompletnu strukturu Sajma, sve što smo stvarali 22 godine.

Zato smo se bacili na saniranje štete i opstanak Sajma i morali zaboraviti ne samo Kiklop, već i važne stručne programe.“ Nakladnička scena ipak nije poražena, zaključuje Magdalena Vodopija, iako su uvjeti vrlo teški. „Odbijanje potpore knjigama koje su važne za hrvatsku kulturu u koju se Ministarstvo zaklinje znači da smo direktno uletjeli u teatar apsurda, ali onaj opasnih namjera. Ono što je poticajno u svemu tome jest da izdavači i u nemogućim uvjetima nisu posustali niti odustali.

Objavljuju se, istina usporeno, sjajne knjige i doista mi je žao što baš ove godine nećemo moći vratiti Kiklop.“

Festivali Krune Lokotara Agilni i višestruko nagrađivani urednik Kruno Lokotar posebna je pojava na festivalskoj sceni jer je dosad, u Hrvatskoj i u inozemstvu, kombinirajući svoju kreativnost sa suradnicima različitih telenata, osnovao čak osam književnih festivala. Prvi od Lokotarovih festivala, FAK, osnovan 2000. godine otišao je u legendu, ali zato raste nedavno utemeljeni pomladak kao što je zadarski KaLibar Bestival, šibenski FALIŠ, Prvi prozak na vrh jezika i Spikigin u Zagrebu, dok je splitski Pričigin proslavio desetgodišnjicu. Lokotarovi su i festivali „Odakle zovem“ u Podgorici i beogradski KROKODIL – Književno Regionalno Okupljanje Koje Otklanja Dosadu I Letargiju. Kako kaže Lokotar, za književnu scenu važno je festivalsko druženje, upoznavanje i umrežavanje, jer uživo se ideje bolje krčkaju i plode.

Prvi prozak na vrh jezika, festival nagrađenih pisaca mlađih od 35 godina ove godine održan je drugi put, a okuplja najbolje mlade književnike nagrađene nagradama „Prozak“ za prozu, „Na vrh jezika“ za poeziju, „Goran za mlade pjesnike“, natječaja „Ulaznica“ iz Zrenjanina i „Edo Budiša“ iz Pazina. Festival se održava u kafiću „U dvorištu“, uz proglašenje dobitnika nagrada „Prozak“ i „Na vrh jezika“, predstavljanja knjiga prošlogodišnjih dobitnika, te medijsku pažnju i festivalsku atmosferu koju mnogi mladi pisci ovdje prvi put okuse. Uredništvo festivala, uz Lokotara, čine najprevođeniji mladi hrvatski pisci Olja Savičević Ivančević i Marko Pogačar, prvi laureati nagrada Prozak i Na vrh jezika, koje je Lokotar utemeljio prije deset godina.

brend kultura

21

Razgovarala Sandra Pocrnić Mlakar

Fotografije Slaviša Brezar

Čitaj! (knjigu)

Intervju Alis Marić

Stotine tisuća čitatelja knjiga koji na društvenim mrežama komentiraju pročitane knjige, lajkaju odlomke i citate, razmjenjuju informacije o autorima i promocijama ili pak biraju prijatelje prema tome koja im je knjiga bila najdraža u djetinjstvu – nevjerojatni podaci za tržište na kojem se knjiga prodana u tisuću primjeraka smatra hitom.

P

opularnost projekta „Čitaj knjigu“ koji je na Facebooku, Instagramu i blogu pokrenula Alis Marić iznenadila je sve poznavatelje hrvatske nakladničke scene, a knjigu vratila u fokus. S Alis Marić razgovaramo o uspjehu njezina projekta na webu i akcijama koje ga prate.

Projekt „Čitaj knjigu“ okuplja već 200.000 čitatelja. Kako ste došli na ideju da napravite facebook stranicu o knjigama koja će se baviti preporukama, a ne kritikama? Jeste li u početku očekivali takav uspjeh? „Čitaj knjigu“ na društvenim mrežama postoji malo više od dvije godine, a okuplja 200.000 knjigoljubaca iz cijele regije. Brojke koje rastu

22

brend kultura

iz dana u dan sve govore. Volim reći da sam zarazila Hrvatsku i regiju ljubavlju prema čitanju i knjigama. Kako je to moguće? Lako!

Jedan od razloga je taj što moje preporuke dolaze iz srca, koliko god to nekome patetično zvučalo. Ja ne dociram i ne kritiziram s pozicije književnog kritičara jer to i nisam, nego stvaram dobar osjećaj. Riječi mi dolaze iz srca - bez negativnosti, s mnogo ljubavi i iskrene zanesenosti knjigama. Knjige koje mi se ne sviđaju i koje me ne osvoje ne komentiram.

Njih naime ni ne čitam. Ne stignem. Bavim se onim knjigama koje mi „sjednu na prvu“. Slično kao i s ljudima.

Na mojim stranicama zaljubljenicima u knjige pružam zanimljive i pouzdane informacije,

preporuke, poučne ulomke, atmosferu čitanja i zabavne knjiško-životne citate. Sve to začinim lijepim fotografijama. Danas uspješno surađujem sa svim hrvatskim nakladnicima.

Ideju sam dobila slučajno, zahvaljujući sve većoj popularnosti društvenih mreža. Facebook je odličan i koristan „alat“ za tako nešto. Iako naravno nisam ni sanjala da će „Čitaj knjigu“ u tako kratkom vremenu postati toliko popularan i tražen.

Jednog jutra mi je samo došla poruka – Čitaj knjigu. Kako mi je uvijek manjkalo sugovornika za pročitane knjige, odlučila sam komentirati knjige na Facebooku i Instagramu. Blog je bio treći komunikacijski alat za one koji nisu na Facebooku i Instagramu. Sada uspješno,

svakodnevno pišem na svim trima platformama. Angažman je ogroman, ali meni inspiracije ne nedostaje. Misli i ideje samo naviru. A ja uživam. Ponekad ostanem do 2-3h ujutro uz kompjuter pišući i čitajući.

U početku sam govorila da ću biti sretna ako uz mene bude 500 zanesenjaka. A evo što se dogodilo! I ja sam ugodno iznenađena i oduševljena. Svakodnevno mi moji pratitelji šalju prekrasne poruke i poručuju da bez „Čitaj knjigu“ više ne mogu započeti dan i ne mogu zamisliti Facebook. Da sam im pravo osvježenje, pejsmejker i inspiracija. Sretna sam da radeći ono što volim nadahnjujem ljude. Nema boljeg recepta za uspjeh i zadovoljstvo.

Koja je prava slika hrvatske čitateljske publike – pasivni čitatelji koje knjiga ne zanima, što se može zaključiti po niskim nakladama i stanju u nakladništvu, ili zainteresirana, pozitivna i aktivna publika koja voli knjige i o njima rado raspravlja, kao što je na Vašim stranicama?

Oduvijek tvrdim da Hrvati čitaju i vole knjige.

To pratim već duže vrijeme. Nikada mi se nije činilo da je taj trend u padu. Ne raste, ali po meni stagnira. Istina je da se knjige manju kupuju. To je razumljivo, s obzirom na ekonomsku situaciju u Hrvatskoj. Knjiga je postala luksuz. Ali ljubitelji čitanja i knjige se snalaze na sve moguće načine. Nemoguće je da knjigoljubac svaki mjesec izdvoji 500-1000 kn za sve novitete koji ga zanimaju i privlače. A to bi bilo otprilike neophodno ako bi željeli biti u toku. Internet je pridonio tome da interes i znatiželja za knjige i novitete raste. Svi danas mogu brzo i jednostavno doći do informacija o novitetima, što se čita, što treba čitati i ima mogućnost izbora. Znači Internet nije prijetnja knjigama, već odličan vodič kroz sva nova izdanja, ali i knjiške događaje, festivale i večeri.

Zato je i „Čitaj knjigu“ uspio. Nedostajalo je takvih vodiča kroz svijet knjige i književnosti koji će uputiti, podsjetiti, usmjeriti.

Inače mislim da roditelji premalo potiču svoju djecu na čitanje i premalo im čitaju dok su još jako mali. A kasnije je tu problem u školi. Nastavni programi su prenabijeni i ide se velikom brzinom naprijed. Previše se buba gradivo napamet, a premalo se razvijaju prezentacijske i govorne vještine. Bolje bi bilo da se u školi razgovara o knjigama, pročitanom i doživljenom.

Popis lektire bi trebao biti zanimljiv i ažuriran.

„Čitaj knjigu“ organizira police za slobodne biblioteke u kafićima i drugim društvenim prostorima i dosad je postavljeno desetak polica u Zagrebu, Splitu, Gospiću, Dugom Selu... Što trebaju učiniti ugostitelji i organizatori koji žele pozvati u posjet projekt „Čitaj knjigu“?

Da, drago mi je da sam, osim na društvenim mrežama, ljubav prema knjigama i čitanju pokrenula i u svijetu knjiga. Nije sve ostalo na lijepim slikama i porukama. Svako postavljanje polica prati knjiška večer. Pričamo o ljubavi prema knjigama, čitanju i novitetima i na kraju otvorimo „slobodnu razmjenu knjiga“ na tom mjestu. To je na neki način moj uvjet da

dođem na predstavljanje. Dosad smo postavili police na šest lokacija u Splitu te u Gospiću, Koprivnici, Osijeku, Dugom Selu, Samoboru, Zagrebu. Svatko tko ima prostor u kojem bi želio pokrenuti slobodnu razmjenu knjiga kafić, klub, informativni centar i slično - može me kontaktirati i ja ću se rado odazvati, uz uvjet da se tamo organizira postavljanje police, a ja donosim knjige i započinjem razmjenu.

Kasnije ta razmjena zaživi i nastavlja se. Ljudi se pomalo uključuju i knjige kruže po pravilu - posudi/pročitaj/vrati/pokloni. Ne bi trebalo biti izgovora da je knjiga skupa i nedostupna.

Preferiram manje sredine jer tamo je manje knjižnica i knjižara.

Internet nije prijetnja knjigama, već nezamjenjiv vodič kroz nova izdanja i događaje brend kultura

23

Dobrotvorni rad i darivanje knjiga važna je dimenzija projekta „Čitaj knjigu“ i dosad ste opremili police u čekaonicama Klinike za tumore. Na kakav publicitet nailazi dobrotvorno i društveno odgovorno djelovanje? Kako javni mediji prate projekt „Čitaj knjigu“?

Dobro je činiti dobro knjigama. Knjigama sam opremila tri bolnice u Hrvatskoj. Kliniku za tumore u Zagrebu, odjel dječje onkologije u Zagrebu i ginekološki odjel u gospićkoj Općoj bolnici. Taj je projekt odlično prihvaćen. Javljaju mi se ljudi na „Čitaj knjigu“ i hvale tu moju inicijativu. Kažu da im je boravak u bolnici bio lakši i opušteniji. A kući su ponijeli neku svoju omiljenu knjigu. Fora, zar ne? Želja mi je opremiti sve bolnice u Hrvatskoj kutkom za čitanje. Ali za to mi treba pomoć. Možda bi to bio poticaj da se u moj projekt uključe mladi srednjoškolci i studenti i na taj način pokažu koliko vole knjigu. Radit ću na tome ovu jesen i zimu. Publicitet je dobar. Opremanje Klinike za tumore je popratila Hrvatska televizija u emisiji „Dobro jutro, Hrvatska“. Javni mediji prepoznaju ovu inicijativu i čini mi se da se sve više priča o čitanju i njegovoj važnosti za razvoj i daljnji prosperitet Hrvatske. Ne možemo napredovati bez obrazovanih, načitanih i informiranih mladih ljudi.

Sve je popularnija Vaša akcija udomljavanja knjiga preko društvenih mreža. Koliko ste knjiga dosad udomili? Kamo odlaze udomljene knjige? Jesu li za udomljavanje knjiga više zainteresirani čitatelji u provinciji ili u gradovima?

Kako od izdavača dobivam sve novitete i pretrpana sam knjigama, odlučila sam veliku većinu svojih knjiga udomiti kod drugih knjigoljubaca. Nemam kod kuće mjesta za sve njih. I apeliram da i drugi to čine. Knjige trebaju „kolati“ i „putovati“. To radim preko svoje facebook stranice i do sada sam udomila sigurno oko 350 knjiga. Ja ih osobno nosim na poštu i šaljem na kućnu adresu udomitelja. Nastojim da knjigoljupci iz manjih sredina, iz nekih sela ili manjih mjesta ravnomjerno dobiju knjige kao i oni iz gradova kojima je, naravno, lakše doći do željene knjige.

Meni inače ne prođe dan da ne uđem u knji24

brend kultura

žaru i/ili knjižnicu jer volim mirisati i dodirivati knjige; volim lijepe korice, mjesta za čitanje, udobne fotelje i meke i mirisne krevete gdje se može opušteno čitati. To su rituali bez kojih ne mogu zamisliti dan.

“Vino i knjiga” jedinstven je program koji kombinira vinske okuse ugođajima u knjigama. Kome je taj program namijenjen i koliko je posjetitelja dosad okupio?

Kako sam aktivna članica udruge Žene i vino (Women on wine) došla sam na ideju da u nadahnjujućoj, kreativnoj i posebnoj radionici, „Vino i knjiga“ spojim te dvije strasti – vino i knjigu. Nas dvije strastvene ljubiteljice vina i knjiga, Jelena Šimić Valentić – vrhunska som-

Čini mi se da se sve više priča o čitanju i njegovoj važnosti za razvoj i daljnji prosperitet Hrvatske. Ne možemo napredovati bez obrazovanih, načitanih i informiranih mladih ljudi.

melierka i osnivačica Vinske škole „Pupitres“ i ja vodimo polaznike u potpuno novi doživljaj.

Održale smo već 6 takvih radionica, najčešće u cafeu Velvet. Idealno je kada nas na radionici ima desetak, tada je doživljaj intiman i potpun.

Sudionici se potpuno opuste, odvedemo ih u jedan drugi svijet. Lica su nasmijana i opuštena. Često izmamimo i suze na oči od siline pozitivne energije. Radionice su poput svojevrsne psihoterapije.

Odaberemo četiri vrhunska vina kao suptilne pratioce uz četiri posebna karaktera knjiga.

Listajući knjigu, razgovaramo o snažnim porukama uz vrhunska vina te zajedno pronalazimo ljepotu istraživanja ovih dviju umjetnosti.

Ova vinska radionica nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Kakva iznenađenja pripremate za svoju publiku na najvećem sajmu knjiga u Hrvatskoj?

Prije dvije godine - 2014., kada sam tek pokrenula “Čitaj knjigu”, uzaludno sam lutala na Interliberu od štanda do štanda u potrazi za bilo kakvim kontaktom i pokojom knjigom. Nije baš bilo pozitivnih reakcija. Za izdavače sam bila nova i nepoznata blogerica. Već sljedeće godine, 2015., na Interliber sam došla s malim koferom na kotačićima u koji sam jedva stavila

sve knjige koje sam dobila od svih izdavača.

Tada sam već bila prepoznata i relevantna blogerica čije se preporuke itekako uvažavaju. Moja Facebook stranica je tada brojala oko 70.000 pratitelja, a na blogu je bilo oko 200.000 pregleda.

Ove godine će Interliber za mene biti posebno važan. Krajem 2016. moja Facebook stranica ima skoro 200.000 pratitelja, na Instagramu se druži 13.000 knjigoljubaca, a na blogu ima oko pola milijuna prikaza. Na ovogodišnjem Interliberu planiram imati svoj kutak “Čitaj knjigu” u kojem će se knjigoljupci moći zaustaviti, odmoriti, ugodno sjesti, prolistati knjigu, pričati o knjigama i čitanju i popiti finu kavicu. Iznenađenje je i da “Čitaj knjigu” na Interliberu 2016. najavljuje pokretanje vlastitih izdanja knjiga pod nazivom “Biblioteka Čitaj knjigu”. S mojom partnerskom izdavačkom kućom Iris Illyrica promovirat ću i prvu knjigu Biblioteke “Čitaj knjigu” - “Djevojka sa sedam imena” korejske autorice Hyeonseo Lee. Knjiga je svjetski bestseler i čita se u jednom dahu. Riječ je o istinitoj priči o bijegu iz mraka na svjetlo, ali i o sazrijevanju, obrazovanju i ponovnom građenju života i to dva puta – jednom u Kini a drugi put u Južnoj Koreji. Snažna knjiga o pobjedi duha.

Retreat your body and soul in one of our boutique hotels...

4* Hotel Life, Rogoznica E-mail: info@hotel-life.hr Tel: 00385 22 558 128

4* Heritage Hotel Life Palace, Šibenik E-mail: info@hotel-lifepalace.hr Tel: 00385 22 219 005

Pripremila Lana Milčec Fotografije Interliber

INTERLIBER

[sajam za ljubitelje knjiga]

Ima li boljeg mjesta za jednog knjigoljupca od sajma posvećenog isključivo tom mediju?

Pa još kada se, uz pregršt novih naslova, nadovežu predstavljanja knjiga, dolasci hrvatskih i inozemnih književnih zvijezda, razgovori s autorima, susreti nakladnika, knjižara i knjižničara, književne radionice i pripadajući okrugli stolovi, tada taj sajam postaje pravi knjiški raj. Interliber već godinama puni paviljone Zagrebačkog velesajma, i drago nam je vidjeti da je iz godine u godinu posjetitelja sve više. I baš kao u nekom romanu, svakim takvim sajmom čitalački hepiend je zajamčen...

Posjetiteljima sajma Interliber od utorka 8. do nedjelje 13. studenog prije svega se nude tisuće knjiga, od beletristike, udžbenika, priručnika, stručne literature, stripova, časopisa, raznih učila i multimedijskih

26

brend kultura

sadržaja... Ponudu sajma upotpunjuju uvijek zanimljive promocije novih knjiga kao i susreti i razgovori s autorima, glazbeni i edukativni sadržaji.

Posebno se ističe nastavak suradnje sa

Zajednicom nakladnika i knjižara u organizaciji programa znanstvene kulture – ZNANSTVENI KVART, već drugu godinu zaredom, u sklopu kojeg će moći uživati svi željni znanja u praksi. Taj posebno osmišljeni dodatni

39. međunarodni sajam knjiga i učila

8. – 13. 11. 2016.

Beletristika, udžbenici, školska, obrazovna i stručna literatura, dječje knjige, slikovnice, stripovi, novine, časopisi, priručnici, vodiči, multimedija, nastavna sredstva i pribor…

Predstavljanja knjiga, druženje s autorima, radionice, čitaonice, zabava… i ZNANSTVENI KVART

brend kultura

27

sadržaj Interlibera predstavlja interaktivan pristup prenošenja znanja i popularizaciju svih znanosti na praktičan i zabavan način.

Inovacija Znanstvenog kvarta prošle je godine posjetiteljima na zabavan način odškrinula vrata svijeta znanosti; udruge, fakulteti, instituti zajedno sa stručnjacima, naučili su posjetitelje kako se čitaju hijeroglifi, izrađuju fosili, pripremaju kemijski pokusi, zašto su gumeni bomboni šareni, kako se izolira DNK iz tkiva... I ove će godine posjetitelji sajma Interliber moći sudjelovati u raznim interaktivnim pokusima i radionicama kao i poigrati se sa znanstveno-tehnološkim izlošcima.

Za ovu godinu organizatori su pripremili nekoliko novosti, a jedna od njih je otvaranje galerije u paviljonu 5 koju će posebno urediti sadržajima za velike i male. Kako bi svima olakšali boravak na Interliberu, posjetitelji će kao i lani moći koristiti Knjižidere u paviljonima za odlaganje knjiga i garderobe.

Interliber u brojkama Prošle godine Interliber je oborio rekorde; u paviljonima 5 i 6 svoja izdanja izložilo je preko 230 renomiranih, malih i velikih izdavača, organizirano je više od 70 različitih pratećih događanja dok se procjene broja posjetitelja kreću oko 130.000.

I bez obzira na krizu, ljudi kupuju knjige...

U ovakvim, kriznim vremenima možda se ne kupuju skupe knjige ili se kupuju pažljivo odabrane, ali svih ovih godina gospodarske krize nije se dogodilo da se knjige uopće ne kupuju, što je u najmanju ruku – pohvalno.

Interliber je jedinstvena prilika koju svi ljubitelji knjige iščekuju kako bi željene knjige mogli kupiti po povoljnijim cijenama.

I nakladništvo je u krizi već neko vrijeme. Kako se oni snalaze u nepovoljnim uvjetima za rad i poslovanje, saznajemo od voditeljice sajma Dine Grozdanović Poštolke.

Interliber je jedinstvena prilika koju svi ljubitelji knjige iščekuju kako bi željene knjige mogli kupiti po povoljnijim cijenama.

28

brend kultura

„Nakladnici su u svakodnevnoj poslovnoj stvarnosti opterećeni brojnim problemima, ali ipak gotovo svi uspješno preživljavaju. A za sve njih upravo je Interliber najvažnija godišnja svečanost knjige na kojoj publici pokazuju cjelokupnu svoju produkciju.“ Ministarstvo kulture dugogodišnji je pokrovitelj sajma Interliber i aktivno je uključeno u organizaciju stručnih i popratnih sadržaja, a pozitivni dojmovi samih izlagača potvrđuju da je knjiga živa i još uvijek tražena. Ukusi su, naravno, različiti no kupuje se zaista sve.

Na Interliber svake godine dolaze brojne književne zvijezde, što je posebna poslastica za sve knjigoljupce. Nakladnici rade na svojim programima i najave dolazaka takvih ‘book zvijezda’ postoje, no konkretna imena nismo uspjeli saznati.

Hoće li moderna tehnologija zamijeniti knjigu?

Prema riječima Dine Grozdanović Poštolke, knjigu ne može i neće zamijeniti nova tehnologija. „Izvor informacija jest na modernoj tehnologiji, smartphoneima, tabletima i ostalim uređajima. Ali knjige predstavljaju puno više od puke informacije; čitanje i držanje knjige u ruci predstavlja ritual, uranjanje u radnju, likove, poistovjećivanje s njima, izaziva posebne emocije i otkriva nove svjetove…“ Interliber svakako daje izvrstan poticaj ljudima u tom smislu. Da više čitaju i više kupuju knjige... „U to smo uvjereni i upravo posjetitelji dokazuju da interes za knjigu ne jenjava. Uz popuste koje posjetitelji imaju na cijene knjige, Interliber predstavlja mjesto prezentacije novih knjiga kao i mogućnost druženja s njihovim autorima te poticanja čitanja i stvaranja novih čitateljskih generacija.“, naglasila je za kraj Dina Grozdanović Poštolka.

KULkampanja

Ovog puta smo kulturno šokirani poezijom koja je cijeli šesti mjesec inspirirala Zagrepčane na city light plakatima – i to na sedam lokacija. Poezija je najbrži put do srca – bio je slogan kampanje, KULturne instalacije koju potpisuje autorica Lea Brezar. Jednu od pjesama s plakata – Zaljubi se u mene (Oda godinama), uglazbila je akademska glazbenica i pjevačica Zrinka Posavec koja je i sama autorica poezije (Soba za buđenje).

#ODApoeziji

KULturna instalacija koja je inspirirala Zagrepčane

Pripremila Lana Milčec Fotografije Lea Brezar

www.facebook.com/LeaBrezarAuthor

brend kultura

29

KUL

Ana Tevšić, odnedavno i Nauković, dobro je poznata produkt dizajnerica.

Ana sve što radi radi sa srcem pa ni ne čudi njezin globalni uspjeh jer ljudi prije svega prepoznaju – ljubav. Svi Anini uradci napravljeni su ručno, uz pomoć lokalnih obrtnika i materijala koji se mogu naći samo u našoj zemlji.

Izrađuju se male serije produkata s naglaskom na njihovu funkcionalnost, no čiste linije dizajna, jednostavnost, eko pristup i vidljiva interakcija produkta s njegovim korisnikom je ono što daje Love, Ana brendu prepoznatljivost.

I mi smo ga prepoznali i predstavili vama...

S ljubavlju, Brend Kultura 30

brend kultura

Pripremila Irina Steiger Fotografija Love, Ana

We Ana Oko samog imena, brendiranja puno se razmišljalo jer, naravno, to je ono što vas predstavlja, prvo što vidite. Ime se zapravo formiralo samo od sebe. Strancima (s kojima Ana ipak najviše komunicira) je bilo teško izgovoriti Anino prezime pa se u mejlovima potpisivala samo s – Love, Ana. Kad je došlo vrijeme da se odabere naziv za studio, ovo je bio jedini logičan izbor.

Ime joj je priraslo srcu prvenstveno zbog toga što vrlo direktno komunicira njezinu ljubav prema dizajnu i poslu, ali i zbog činjenice da ju ono dobro predstavlja u tom smislu. Postavljanje vizualnog identiteta napravio je Anin dugogodišnji kolega Dario Dević koji je predložio ovako razigrani, ručno crtani logo - bila je to ljubav na prvi pogled.

KUL PRODUKT DIZAJN

Od cijele lepeze produkata koje je napravila, najdraža joj je Traveller prijenosna lampa.

Inspirirana je ljetnim večerima na terasi, kada je uvijek nedostajalo nekog svjetla koje može pridonijeti toj ugodnoj atmosferi. „Suprug i ja bili smo u Puli na terasi i komentirali kako ćemo radije sjediti u mraku nego upaliti onu pravu balkonsku rasvjetu zato što bi nam ugušila ugođaj. Nakon te večeri posvetila sam se toj ideji i nastao je Traveller.“, prisjeća se Ana trenutka kad joj je na pamet pala ideja za lampu.

Nagrade ne donose same po sebi nove poslove, to ipak isključivo ostaje na neprekidnom radu.

TORBA PUNA NAGRADA

Dobiti nagradu lijepa je pohvala za rad, svojevrsna afirmaciju u poslu. Do sada je dobila broncu za uređenje studija u Dežmanovom prolazu, zatim AZ People’s Choice Award for Design Excellence za Traveller prijenosnu lampu te nagradu “Best Products” iz selekcije poznatih časopisa koji su odabrali razne proizvode iz njezine palete kao važeće za pojedine kategorije. No, nagrade, kako kaže, ne donose same po sebi nove poslove, to ipak isključivo ostaje na neprekidnom radu. Živjeti od dizajna nije jednostavno; bezbroj

puta je Ana došla do točke kada se pitala ima li sve to smisla, ali se isto tako uvijek odlučivala za nastavak rada. Njezina ljubav i predanost poslu mješavina je naivnosti (jer vjeruje da će sve biti u redu) i ozbiljne crte radoholičara. Ipak, vidi neke pozitivne reakcije i rezultate na svoj rad pa joj to daje motivaciju za dalje.

KREATIVAC U PODUZETNIŠTVU

Svojim najvećim dostignućem smatra činjenicu što je uopće krenula u samostalne

vode, usprkos trenutnom stanju ekonomije i tržišta. Ovo nije najsretnije vrijeme za takve pothvate i upravo je zato činjenica da ima svoj studio u kojem može proizvesti sve ideje koje zamisli te ih predstaviti svijetu, tako slatka.

Poslovni plan je jedan od bitnijih faktora za bilo koje poslovanje. Nažalost, to je naučila u hodu jer joj (kao pravom kreativcu) nije najprirodnije svoje ideje stavljati u kontekst www.facebook.com/loveanadesign

brojeva i prodaje. S vremenom je svašta naučila u ovom poslu, pa i to kako od ideje napraviti proizvod koji se prodaje.

Anina najveća želja je da svake godine napreduje i razvija se „Htjela bih da mogu svoje proizvode ponuditi na novim tržištima te da imam priliku raditi na posebnim projektima. Nadam se da će tako i biti.“, rekla nam je Ana za kraj, a mi joj želimo to isto od sveg srca. loveanadesign

brend kultura

31

KULbiznis

Pripremila Mateja Solomun

MUZEJ prekinutih

veza

Svaka ljubav ima svoj početak i kraj, a začetnici ovog muzeja su u nečijem kraju našli svoj početak...

Inovativni muzej prekinutih veza krenuo je kao putujuća izložba s glavnom idejom o propalim vezama i njihovih „ruševina“, to jest njihovim ostacima. Ovaj muzej daje ljudima priliku proći kroz prekid pomalo i na kreativan način, donacijom poklonjenih stvari, memorabilija iz propale veze muzeju.

Koncepciju Muzeja osmislili su Olinka Vištica i Dražen Grubišić u Hrvatskoj, a otada je obišao svijet i prikupio nevjerojatnu zbirku, često obojenu osobnim iskustvom, lokalnom kulturom i poviješću.

Krenuo je 2006. godine i obišao svijet, a stalni postav dobio je u Zagrebu 2. listopada 2010. godine.

Ova godina je bila značajna za njihov muzej.

Naime, tijekom ljeta imali su dvije putujuće izložbe koje su potpuno osvojile ljude u Helsinkiju i na južnokorejskom otoku Jeju. No, to nije sve - od ljeta Muzej prekinutih veza možete posjetiti i u Los Angelesu. Tko bi rekao da će jedna, prije svega, originalna ideja postati svjetski poznat biznis?! Čestitamo!

32

brend kultura

www.facebook.com/Muzejprekinutihveza

Fotografije Muzej prekinutih veza

WINGS of love

Razgovarala Lana Milčec Fotografije Imago

Ma tko još ne zna za Malenu i Klepetana? Najljepša ljubavna priča ikad ispričana! Ni Titanik mu do koljena nije. Eh, pa baš Imagova kampanja Krila ljubavi, dobila je Cannes Lionsa iliti komunikacijskog Oscara za brend Jana, voda s porukom. A kako biste saznali pozadinu cijele priče, samog projekta i koliko je ljubavi u nju uneseno, pročitajte intervju s direktorom Imaga, Damirom Ciglarom.

Kampanja Klepetan i Malena dobila je nagradu Cannes Lions. Oni iz struke znaju o kojoj je nagradi riječ, no za one koji nisu ‘iz branše’ ona malo znači. Kakva je to nagrada i koju ona težinu ima, pogotovo vam?

Cannes Lions u komunikacijskoj branši predstavlja ono što Oscar predstavlja u filmskoj! Dakle, vrhunac! Nema više! Agencije koje osvajaju kanskog lava privlače klijente, i popratna komunikacijska vrijednost nagrade je ogromna!

Koliko je to značajno i veliko za Imago možemo zaključiti i iz toga što je u 63 godine održavanja Cannes Lions festivala kreativnosti ovo prva ikad osvojena nagrada za hrvatsku agenciju. Jest da je ‘samo’ bronca, ali su efekt i značaj barem zlatni!

I tako sam se i ja uvjerio da ljubav uvijek pobjeđuje, ovaj puta ljubav Malene i Klepetana!

PRIZNANJE AGENCIJI – PRIZNANJE BRENDU

Ovo nije samo priznanje Imagu kao agenciji, već je i priznanje za jedan veliki brend – Janu. Koliko se ta kampanja (pa i priznanje za nju) odrazilo na vas kao agenciju, na poslovnom, ali i u međuljudskom, timskom ushitu unutar agencije?

34

brend kultura

Naravno, jedna dimenzija nagrade je priznanje za lijepu i uspješnu kampanju. Ovaj prvi lav za bilo koju hrvatsku agenciju pokazuje da se može osvojiti ta toliko željena nagrada za komunikaciju za pravi komercijalni brend, a ne samo za humanitarnu ili političku komunikaciju (za što je uglavnom dosad osvojeno tih nekoliko lavova u cijeloj regiji). Time se otvara i nova dimenzija, a to je upravo motivacija o kojoj pričate. Ne samo da su svi uključeni u kampanju kao i svi u Imagu veseli i motivirani zbog nagrade na nove kreacije, već vidimo i po interesu za zaposlenje u agenciji da je ta motivacija bitno šira od interne agencijske.

ne zvuči puno. No, s obzirom na tehničku kompleksnost, kao i ostale aktivnosti podrške, u projekt je bilo uključeno još 50-ak ljudi, od Agrokora i Jamnice i njihovih suradnika do realizatora live streaminga, čiji angažman nije bio bezazlen. Radi se ipak o velikoj (za hrvatske pojmove) kao i tehnički zahtjevnoj kampanji, a angažman kolega iz Imaga kao i većine suradnika daleko je nadmašivao profesionalna očekivanja u smislu dostupnosti i reakcije. Npr., kad se desila greška u prijenosu uživo u noći, ekipa iz Zagreba išla je u Brodski Stupnik kasno noću, preko vikenda, samo da realizacija bude maksimalno dobra!

Okej, bacimo se sad na brojke i konkretne stvari. Koliko ste radili na samoj kampanji i koliko je ljudi bilo involvirano u projekt?

Konkretno, iz Imaga i 1&0, digitalne agencije, u projektu je sudjelovalo 6 ljudi, što, naravno,

Kako je uopće tekao proces? Od same ideje do realizacije...

Ideja za Krila ljubavi (kako se zove kampanja) bila je, zapravo, dodatna ideja na zahtjev klijenta (Jamnice) za kreiranjem komunikacije za Janinu ediciju s temom ljubavi na porukama na boci. Nakon što smo prezentirali ideje za komunikaciju koje su bile odgovor na zahtjev, prezentirali smo i ovu ideju koja je kreirana samoinicijativno, najviše inicijativom kolege Darka Bosnara koji je i zadužen za slične projekte u Imagu. Za realizaciju ove ideje nije postojao budžet, ali kako smo vjerovali u nju, odlučili smo se na njezino predstavljanje klijentu.

Ljubav Malene i Klepetana jest, naravno, okosnica ove ljubavne priče, no možda je još više fascinantna ljubav gosp. Vokića prema Malenoj!

Kakva je bila reakcija klijenta kada ste im prvi put predočili ideju za projekt?

Sažeto u jednoj riječi – oduševljenje! Ovdje zaista moram istaknuti i pomoć gospođe Ive Balent koja je, nakon što je odslušala ideju, iskreno i impulsno odlučila da upravo ta, brend kultura

35

Emocije su sastavni dio brenda, bez njih imamo samo proizvod. Koliko (pozitivnih) emocija uspijemo ugraditi u brend, toliko snage će brend pokazivati u odnosu na konkurenciju. dodatno prezentirana samoinicijativna ideja bude ishodište i glavni element kampanje, tražeći da se napravi realokacija budžeta na način da se ljubavnoj priči Malene i Klepetana pruži apsolutna podrška, komunikacijska i financijska. A kako je i cijeli marketinški tim Jane bio oduševljen idejom, realizacija kampanje bila je zaista školski primjer suradnje i angažmana.

u grijanom podrumu, čak joj i noge maže kremom jer joj u takvim uvjetima puca koža.

Ta ljubav prema životinji ovdje je isprepletena s romantičnom pričom dviju roda, ali se ta ljubav, naravno, očitovala i u zaštitničkom stavu gosp. Vokića u dogovorima oko cijelog projekta. Naravno da nam je on bio od velike pomoći, ali smo također morali poštivati i njegovu zaštitničku ulogu.

LJUBAVNA PRIČA NA HRVATSKI NAČIN

Imate li nekih zanimljivosti, pikanterija ili smiješnih situacija za koje javnost ne zna?

Naime, ipak se tu radi o nesvakidašnjim akterima projekta...

Uf, takvih stvari je bilo napretek! Pikanterija koja je ipak bila vidljiva gledateljima koji su pratili jest uporno ‘udvaranje’ susjednog rodana koji se, očito, vratio ranije od Klepetana, pa je uporno htio popravljati ‘dobrosusjedske odnose’ (čitaj: naskakati Malenu). A dozu humora unijeli smo u kampanju i s billboardom dobrodošlice Klepetanu kojeg smo, umjesto prema prolaznicima, okrenuli prema nebu (iako nisam siguran da rodan zna čitati).

Priča o Malenoj i Klepetanu poznata je već dugi niz godina, barem u Hrvatskoj.

Ta ljubavna priča uvijek izazove pozitivne reakcije. Kakva je reakcija bila njihovog skrbnika, g. Vokića kada ste mu predočili projekt?

Ljubav Malene i Klepetana jest, naravno, okosnica ove ljubavne priče, no možda je još više fascinantna ljubav gosp. Vokića prema Malenoj! On se, naime, o njoj brine godinama, svaki dan lovi nekoliko kila ribe za njezinu prehranu, čuva je cijelu zimu 36

brend kultura

IGRANJE S EMOCIJAMA

Puno se govori o brendovima i tezi da ‘igraju’ na emocije. Koliko su emocije, naravno one pozitivne, bitne za proboj nekog brenda? Mogu li reklame bazirane na ljubavi (ili nekoj drugoj pozitivnoj emociji) biti presudne za postanak (ili ostanak) velikog brenda?

Emocije su sastavni dio brenda, bez njih imamo samo proizvod. Koliko (pozitivnih) emocija uspijemo ugraditi u brend, toliko snage će brend pokazivati u odnosu na konkurenciju. Strategije korištenja emocija (i ljubavi) u komunikaciji brenda su ne samo česte, već i često uspješne – osnovna je postavka pri tome da korištena emocija ima jasnu i nedvosmislenu vezu i povezanost sa samim brendom. I, naravno, jasnu poveznicu s ciljanim potrošačem. Što mislite o pojmu Storytellinga? Ima li on veći utjecaj kod gledatelja kada se radi o prezentiranju nečega?

Storytelling se možda kao pojam vezan

intervju

uz oglašavanje koristi relativno kratko, no sadržajno se koristi ne samo od početka oglašavanja, već od početka svijeta! Ljudi vole dobre priče, oduvijek. Zbog dobre priče ostajemo budni noću uz film ili knjigu, ili nestrpljivo iščekujemo novi nastavak serije.

Priče nas angažiraju na emotivnoj razini kao rijetko što drugo. Dapače, može se jasno vidjeti snaga pojedinog brenda u zanimljivosti priče koju može ispričati o sebi kao i zanimljivosti priče kroz koju se može približiti potrošaču. Winston Churchill je rekao da ne smijemo dozvoliti da istina ubije dobru priču.

A ako je još priča i istinita, onda možemo osvojiti i Lava :) Zašto ste se odlučili za streaming? Zbog samog trenda današnjice ili ste mislili da ćete tako najbolje prenijeti ovu ljubavnu priču?

Streaming nam se učinio logičan s obzirom na postavku ideje, a to je iščekivanje povratka Klepetana. Naravno da je streaming još uvijek i tehnološki zanimljiv, a priču smo

prenosili ne samo preko posebne web-stranice i youtube kanala i live bannera, već i na veliki ekran na centralnom zagrebačkom trgu. Taj video feed su također preuzimali svi mediji koji su popratili priču, hrvatski i strani, tako da smo u konačnici imali preko 5 milijuna minuta gledanja, što je brutalno puno! I, iskreno, neočekivano! Što mislite, koliko se sama kampanja odrazila na samu sliku Hrvatske?

Kampanja je dobila ogroman međunarodni publicitet! Gotovo svi veliki svjetski mediji preuzeli su priču (i video feed), japanska nacionalna televizija imala je prilog od 5 minuta u prime time terminu (za koji smo im omogućili pristup našim materijalima). Priča je, dakle, lijepa i pozitivna, očito zanimljiva, pa je utjecaj koji može imati na Hrvatsku samo pozitivan (bez obzira što za to nemamo neko konkretno istraživanje).

brend kultura

37

Festivalska meka Hrvatska je zemlja koja se tek u zadnjih nekoliko godina počela razvijati u smjeru međunarodnih projekata. Pritom se misli na fenomen festivala koji su posljednjih godina zavladali hrvatskom scenom. Već nekoliko ljeta zaredom, mnogi se svjetski poznati festivali održavaju diljem Dalmacije. Održavanje festivala potpomaže brendiranju zemlje, odnosno potiče stvaranje prepoznatljivih elemenata te ističe različitost i jedinstvenost države. Hrvatska sa svojim prirodnim bogatstvima poput čistog mora i prekrasnih plaža ima velik potencijal za privlačenje još većeg broja partijanera koji će uživati u sve većoj ponudi koncerata.

T

he Guardian, britanski tjednik Music Week, Beatport, DJ Mag… svi ovi svjetski magazini naveli su Hrvatsku kao jednu od najboljih festivalskih destinacija. Beatport, najveća svjetska platforma za distribuciju elektroničke glazbe, smjestila je čak tri hrvatska festivala na svoju top listu trinaest najljepših festivalskih destinacija.

Drugo, treće i sedmo mjesto zauzeli su Dimensions Festival u Puli, Hideout Festival na Zrću i Garden Festival u Tisnom.

Prema istraživanjima britanskog portala specijaliziranog za prodaju ulaznica i putnih

38

brend kultura

aranžmana Festicket, Hrvatska je najpopularnija festivalska destinacija na svijetu.

“Ultra Music Festival“ koji je 2013. prvi put došao u Hrvatsku svakako je bio ključan faktor lansiranja Hrvatske među najbolje svjetske festivalske destinacije. Hrvatska je 2013. godine po broju posjetitelja festivala prestigla Njemačku koja inače ima status najpopularnije destinacije velikih glazbenih događaja. Ta činjenica ne bi niti trebala čuditi s obzirom da se kod nas održava više od 30 festivala godišnje.

A zašto baš Hrvatska? Naša zemlja ističe

Pripremila Amadea Bilanović Fotografije BK arhiva

Festival je proizvod kulture, a zabava je njegova posljedica se po mnogočemu među ostalim svjetskim destinacijama te nudi svojim posjetiteljima mnoge pogodnosti. Možda su i najvažniji faktor dobrog festivalskog turizma jeftine avionske veze i više nego prihvatljive cijene u zemlji. Nasuprot jeftinim cijenama u Hrvatskoj, na Ibizi se cijene piva kreću oko 14 eura, a za ulaz u klub posjetitelji moraju izdvojiti 100 do 150 eura. Kada već uspoređujemo najpoznatiju lokaciju za partijanere s Hrvatskom, važan je faktor i taj da se u Hrvatskoj velika većina koncerata održava pod vedrim nebom, a nerijetko i na samoj plaži, dok na Ibizi terase za koncerte u Spaceu i Amnesiji imaju krov. Izvrsna lokacija, autentičnost i nekomercijaliziranost zemlje, sunce zagarantirano cijelo ljeto, nastupi različitih DJ-eva iz cijeloga svijeta, svakodnevne zabave na brodovima… sve su to čari koje posjetitelji festivala u Hrvatskoj mogu iskusiti i razlozi zbog kojih se svake godine vraćaju u Hrvatsku.

Organizacija festivala iziskuje puno vremena, sredstava i suradnje s lokalnim vlastima pa može biti veoma naporna za promotore i organizatore. Za razliku od situacije u Britaniji gdje je sve puno papirologije, u Hrvatskoj vlasti podržavaju održavanje festivala jer su svjesni da oni pridonose turizmu više nego išta drugo. Vlasti su voljne surađivati s promotorima što cijelu organizaciju čini znatno lakšom.

Festivale u Hrvatskoj većinom organiziraju Britanci, no ima ih i iz Italije (Barrakud) i iz Hrvatske (Fresh Island i Terraneo). U Hrvatskoj, što se organizacije festivala tiče, većinom djeluju individualni promotori koji imaju veliku prednost u odnosu na promoto-

re van Hrvatske, a to je njihova sposobnost da prate tržište i trendove te se s lakoćom prilagođavaju promjenama.

Mnogi smatraju kako se kultura treba pozicionirati kao jedan od najvažnijih faktora za izgradnju imidža zemlje. Zato se i sami festivali trebaju jasno kulturno-politički pozicionirati kao kulturni brend čime bi se stvorio imidž Hrvatske kao “nacije kulture”.

Festivalska se djelatnost legalizirala, odnosno došlo je do osnivanja poduzeća zbog većeg broja festivala, a samim time i većeg opsega posla. Unatoč tome što mnogi misle suprotno, festival je proizvod kulture, a zabava je njegova posljedica.

Sve je započelo s klubom “Papaya” na plaži Zrće koji je prvi posvetio pažnju festivalskom turzimu, a on danas čini više od 30% sveukupnog turizma.

Prvi festival elektronske glazbe u Hrvatskoj bio je The Garden Festival. Njegovi osnivači su Nick Colgan i Eddie O’Callaghan. Prije desetak godina klupski je promotor Nick iz Birminghama došao na odmor u Dalmaciju. Lijepa Naša ga je toliko oduševila da je odlučio kupiti noćni klub u Zadru i doseliti svoju obitelj. Zatim je na njegov poziv došao i drugi promotor, Eddie O’Callaghan sa svojom obitelji. Njih su dvojica postali partneri i postali organizatori The Garden Festivala koji je 2006. ugostio tristo ljudi, a već 2008. festival je imao 3000 posjetitelja. Ove je godine festival bio održan posljednji puta, a naslijedit će ga Love International festival.

Održavanje festivala samo je po sebi odlična promocija Hrvatske, a i vodeći ljudi u državi svjesni su kako bi gubitak bilo kojeg od festivala bio poguban za lokalnu i državnu ekonomiju s obzirom da se procjenjuje kako festivali priskrbljuju oko 180 000 000 funti turističke potrošnje. Većina posjetitelja festivala sklona je kupnji festivalskih paketa koji uključuju prijevoz, smještaj i ulaznicu. Prošle je godine 60 posto posjetitelja festivala kupilo festivalski paket, dok se ove godine za tu varijantu odlučilo 95 posto posjetitelja.

Istraživanja pokazuju kako prosječan svjetski posjetitelj festivala koji putuje u inozemstvo potroši oko 700 eura. brend kultura

39

intervju Nick Colgan THE GARDEN

An

Englishman N

ick Colgan, jedno od onih novih, starih imena u Hrvatskoj, pokrenuo je još jedan projekt. Čovjek koji se na našim prostorima isprofilirao kao stranac-poduzetnik, niže svoje projekte jedan za drugim. I to uspješno, mogli bismo dodati. Nakon The Garden Loungea, Festivala i Resorta, te kluba Barbarellas na red je došao i The Garden Brewery projekt. S Nickom smo razgovarali o brendiranju Gardena, o Hrvatskoj kao novonastaloj festivalskoj meki, ali i činjenici da je on i dalje ovdje – i uživa. Pa Nick, uživali smo i mi, a sada je red na vama...

S obzirom da ste se u svom radnom vijeku bavili i on-stage i backstage poslom (bavili ste se produkcijom i promocijom), a sad ste pak menadžer, možemo reći da ste se za-

40

brend kultura

in Zagreb

pravo bavili stvarima koje ste voljeli. Postoji li neki posao u kojem niste uživali, primjerice pranje suđa u nekom restoranu?

Iskreno, oduvijek sam imao sreću da uživam u onome što radim. Čak sam volio i svoj prvi posao, kada sam imao 16 godina. Tata mi je našao posao u tvrtki koja se zvala Carterovi rashlađivači gdje sam radio kao praktikant u izradi stakloplastike za frižidere. Taj posao nije dugo trajao zato što sam jednog jutra drugim radnicima napunio čizme tekućom pjenom i dobio otkaz nakon samo 6 tjedana.

Kada ste došli u Hrvatsku, jeste li kanili svoj biznis zadržati u okvirima muzičke industrije ili je već onda postojala ideja da bi se to moglo proširiti i na neke druge grane?

Ne, preselio sam se u Hrvatsku s namjerom

Pripremila Amadea Bilanović Fotografije Domagoj Kunić Antun Cerovečki

da pokušam pobjeći od glazbene industrije.

Iako, to se nikada ne bi zaista i dogodilo jer mi je glazba u krvi; to je ono što znam i ono što radim najbolje. Dalje su se stvari razvijale same od sebe. Pronašli smo odlično mjesto – ‘The Garden Lounge’ u Zadru i sada ga vodimo već 13 godina. Ubrzo je uslijedio i ‘The Garden Festival’ koji je postepeno rastao i dao veliki doprinos u preokretu europske festivalske scene. Mi vodimo i noćni klub Barbarella’s koji je mjesto za after partije nakon festivala i koji je bio na 39. mjestu na listi top 100 klubova u časopisu DJ mag ove godine. Nakon desetljeća trajanja ‘The Garden Festivala’ koji je bio iskustvo života, odlučili smo postati domaćini event lokacije ‘The Garden Resort’ u Tisnom gdje smo upravo završili petu sezonu sa sedam festivalskih partnera koji su bili s nama ovog ljeta. Naravno, najnoviji član obitelji je naša omiljena pivovara ‘The Garden Brewery’, koja je prvenstveno mjesto proizvodnje, ali i mjesto s osobnošću. Volim ono što radim i to je ono što me zasigurno gura naprijed.

Da se podsjetimo, krenuli ste iz Britanije, bili ste u SAD-u, konkretnije San Franciscu, a sada ste u Hrvatskoj. Jeste li razmišljali o odlasku nekamo nakon Hrvatske ili se vidite i dalje ovdje?

Gdje god da idem, uvijek gledam uokolo i tražim neku priliku ili mjesto koji se daju iskoristiti za nešto. Mislim da pomalo već izluđujem svoju ženu time, jer, stalno gledam na nove poslovne prilike (smijeh). Doduše, veoma smo sretni u Hrvatskoj koja je postala naš dom, ali i mjesto gdje su naša djeca odrasla. Zadovoljni smo nedavnom odlukom o preseljenju u Zagreb; to je grad koji živi cijele godine te je zbog toga savršeno mjesto za naše nove avanture.

The Garden Brewery dugoročan je projekt tako da se nemamo namjeru seliti nikamo u bliskoj budućnosti.

Kada ste došli u Hrvatsku, je li to bila ‘ljubav na prvi pogled’ ili se to dogodilo postepeno? Postoji li uopće ‘ljubav na prvi pogled’ (privatno ili poslovno)?

Mislim da postoji i da, to je bila ljubav na prvi pogled kada smo došli u Hrvatsku. Da smo predugo razmišljali o mogućnostima kada

Da smo predugo razmišljali o mogućnostima kada smo stigli, možda ne bismo odlučili napraviti poteze koje smo napravili – uvijek treba slijediti svoje srce.

smo stigli, možda ne bismo odlučili napraviti poteze koje smo napravili – uvijek treba slijediti svoje srce. Što mislite o birokraciji u Hrvatskoj? Naime, znamo da su neki poduzetnici koji su htjeli pokrenuti posao u Hrvatskoj odustali ili su se veoma namučili kako bi ostvarili ono što su naumili. Kako je taj cijeli proces izgledao?

Neću se pretvarati da je lako, jer uistinu nije. Tu postoji mnogo stvari koje frustriraju.

Morao sam naučiti biti strpljiv i ne dopustiti preprekama i poteškoćama da me obeshrabre. Po prirodi sam poprilično tvrdoglav i

Cijelo vrijeme sami sebi zadajemo nove izazove, naš tim razmišlja unaprijed te smo spremni za bilo koju vrstu inovacije. brend kultura

41

mislim da mi je ta osobina pomogla u tom teškom razdoblju.

pa je to učinilo stvari mnogo lakšima u tom smislu.

Postali ste svojevrstan brend u Hrvatskoj, jeste li ikada mislili da će se to razviti na taj način?

Na početku nisam mislio o tome, ali smo shvatili da ako želimo uspjeti na međunarodnoj razini, brend je važan faktor u onome što radimo. Sada je brend ‘The Garden’ poznat diljem Europe i šire.

S partnerom Eddiem O’Callahanom suradnja je prestala, ali je već novi partner u igri. Što se dogodilo?

Eddie i ja radili smo godinama zajedno i jednostavno je za obojicu došlo vrijeme za promjenu. Eddie je želio raditi druge stvari i ja mu nikada ne bih stao na put. Sada imamo Marka Broadbenta, koji je poznato lice na Ibizi i u glazbenoj industriji općenito, a sada radi s nama kao koordinator evenata. S obzirom da ima dobar ugled, pomogao nam je otvoriti mnoga nova vrata koja još istražujemo.

S obzirom da ste izgradili malo carstvo u Hrvatskoj, recite nam koliko ljudi radi za vas (uprava, organizatori, konobari…)? Jesu li ljudi u vašem timu uglavnom Hrvati ili ima i stranaca?

Kada budemo u punom pogonu s pivnicom, imat ćemo 26 stalnih radnika koji će pokrivati proizvodnju, maloprodaju, evente, marketing, PR i širenje poslovanja. U ljetnim mjesecima potrebno nam je puno više radnika pa uzimamo privremene radnike za evente i poslove za vrijeme sezone. Naša obitelj se većinom sastoji od Hrvata, ali naš je glavni voditelj u pivovari, recimo, s Novog Zelanda.

Jeste li kontrol frik kada se radi o poslu?

Istina, tako se govorka, ali u posljednje vrijeme shvatio sam koliko je važno biti dobar vođa. Sada imamo odličan tim u Gardenu

Recite nam nešto više o vašem zadnjem projektu The Garden Brewery. S obzirom da je to najnoviji projekt, koliko vam se čini uspješan do sada?

Otvoreni smo relativno kratko, od lipnja ove godine pa je još rano za bilo kakve analize.

Idemo ka cilju i što je još važnije, pivo je vrlo pozitivno prihvaćeno. Naša pivovara također je mjesto za druženje pa se nadamo kako će pomoći udahnuti život industrijskom istoku grada i okolnom susjedstvu. Već imamo dogovorene posjete iz inozemstva što je dokaz kako je craft beer turizam također u razvoju.

Pivovara je ponajprije tvornica, ali s nekim različitostima. Unutar tvornice postoji bar s

Jednom kada se odlučite na nešto, ne osvrćite se, nego idite naprijed – punom snagom.

U posljednje vrijeme shvatio sam koliko je važno biti dobar vođa.

42

brend kultura

Mislim da je važno da se o idejama dobro promisli i prodiskutira i ja sam sigurno naučio da je najbolje gledati na nešto kao na dugoročni plan… Ne treba žuriti s nečime što nije spremno. točionicama što je potpuno nov koncept u Hrvatskoj, i streetfood kuhinja koju isporučuje Submarine. Otvoreni smo svaki dan za ljude koji rade u blizini, a osim organiziranja evenata planiramo raditi i obilaske po pivnici; edukativne programe, a obiteljski eventi pod nazivom Sunday Sessions pokazali su se kao odlična zamisao. U nadolazećim mjesecima planiramo proširiti program žive muzike; ulična hrana i zabava za cijelu obitelj. Stvarno želimo vratiti život u ovo područje nudeći nešto više od poznatih proizvoda. Naš je cilj pomoći u oživljavanju područja kod Žitnjaka i dati mu vlastitu osobnost. Uskoro imamo veoma uzbudljivo događanje u pivovari ovdje na Žitnjaku, pa bacite oko na to područje.

Koja je bila ideja projekta The Garden Brewery? Što se htjelo postići time?

Craft pivo je nešto oko čega sam oduvijek bio strastven, a o pivovari razgovaramo već godinama. Zatvaranje The Garden Festivala nakon 10 odličnih godina nam je dalo

vremena i energije da krenemo u realizaciju planova. To se ostvarilo zahvaljujući pronalasku savršene lokacije i partnera. Osim što smo jedina pivovara s ogromnom disko kuglom, mi smo i fanovi limenki. Dobre su za okoliš, ne puštaju da kisik ispari iz piva, bolje hlade i štite od svjetla. Limenke postaju sve popularnije i mi smo veoma uzbuđeni što smo prva craft pivovara u regiji koja ima liniju s limenkama. Cijelo vrijeme sami sebi zadajemo nove izazove, naš tim razmišlja unaprijed te smo spremni za bilo koju vrstu inovacije. To je ljepota svih craft stvari.

Od kuda crpite svoje ideje? Dolaze li u obliku ‘from the top of my head’ ili je to više kao ‘ongoing process’, u razgovoru s ljudima?

Iskreno rečeno, od svuda pomalo. Kao što sam već rekao, kada odem nekamo, tragam za poslovnim prilikama i to ljude izluđuje.

Okružen sam veoma talentiranim ljudima koji mogu pretvoriti misao u realnost, a to je uvijek teško u poslovnom svijetu.

Koliko je, po vašem mišljenju, važna inovativnost u poslovanju? Treba li uvijek imati novu ideju ili ideja može biti ‘već viđena’, a obogaćena nekim novim detaljima?

Oboje. Tajming je uvijek jako važan, ali biti prvi u nečemu nije uvijek najbolji način za napredovanje. Mislim da je važno da se o idejama dobro promisli i prodiskutira i ja sam sigurno naučio da je najbolje gledati na nešto kao na dugoročni plan… Ne treba žuriti s nečime što nije spremno.

Nižete projekt za projektom, osjećate li se umornim ili ste jedan od onih koji jednostavno ne mogu prestati raditi?

Ne mogu si zamisliti ništa drugo što će me održati ovako pokretnim i mladim. Ne mogu se pretvarati da se ponekad ne osjećam umorno od svega toga, ali pomisao da prestanem tražiti nove ideje i pretvarati ih u realnost mi je pomalo zastrašujuća. U tome ima nešto posebno i zadovoljavajuće.

brend kultura

43

Festivalizacija nacije

Pripremila Amadea Bilanović Fotografije Arhiva festivala

U Hrvatskoj je ove godine održano 45 muzičkih festivala. Ponavljam, 45. Impresivan broj za ovako malu zemlju, zar ne? Tu brojku je trebalo svesti na jednoznamenkastu i osvrnuti se na one najupečatljivije i najposjećenije... Uspjeli smo (nakon mnogo rasprava i polemika, doduše) popis suziti na brojku od šest, i evo ga – ta daaa! Prikaz najvećih festivala ove godine...

44

Zagreb Classic

Hartera Festival

INmusic festival

Ove se godine prvi put u Zagrebu na Trgu kralja Tomislava održao Zagreb Classic, prvi open air festival orkestra. Zagreb Classic dio je programa Zagrebačkog kulturnog ljeta.

Festival je trajao od 25. lipnja do 12. srpnja, te su na njemu nastupali svjetski poznati izvođači poput 2Cellos-a i ruskog dirigenta Stanislava Kočanovskog. Posebnost je ovoga festivala to što publika ima priliku pod vedrim nebom uživati u klasičnoj glazbi te doživjeti izvedbe profesionalnih muzičara poput pijanista Aljoše Jurinića, Simfonijskog orkestra Hrvatske vojske, Simfonijskog orkestra Muzičke akademije te Zagrebačke filharmonije.

U Rijeci se već dvanaest godina zaredom sredinom rujna održava Hartera Festival. Na festivalu je gostovalo 300-tinjak raznovrsnih izvođača. Prije se festival održavao u strogom centru Rijeke, no zbog opsežnosti ovogodišnjeg programa, festival će se održati u bivšoj Tvornici papira. Nekadašnji najbolji butik festival ove će godine imati raznovrsniji program zbog alternativnijih sadržaja s modernijim pristupom zvuku i slici. Dvodnevni je program podijeljen na rock i electro glazbu domaćih, ali i stranih izvođača.

INmusic festival, najveći open air festival u Hrvatskoj, održava se u Zagrebu na Jarunu.

Festival je osmišljen kao trodnevni program rock, pop i elektronske glazbe. Kroz jedanaest godina, koliko se festival održava, mnogi su poznati izvođači nastupali na njegovim pozornicama. Arctic Monekys, The Prodigy, Franz Ferdinand, Lily Allen i Rudimental samo su neki od njih. Ove je godine INmusic oborio vlastiti rekord posjećenosti, te je ugostio oko 85 000 posjetitelja. U sklopu INmusic festivala svake se godine postavlja kamp koji turistima nudi smještaj prihvatljiv cijenom i lokacijom.

brend kultura

Obratite nam se s povjerenjem, jer naših 25 godina iskustva sa sigurnošću donose vrhunsku uslugu i hranu pripremljenu prema najvišim standardima ugostiteljske profesije.

Prema Vašim potrebama odaberite iz naše ponude: - slane i slatke zalogaje - dizajnirane slane i slatke zalogaje - hladno-tople buffet-e - pauze za kavu uz domaće kolače - dizajnirane domaće torte - peciva iz vlastite proizvodnje

Odaberite lokaciju bilo gdje u Hrvatskoj a organizaciju prepustite nama i našem timu! Vaše zadovoljstvo i sreća Vaših gostiju naša je misija!

Više informacija i ponude zatražite na:

telefon: +385 1 3325 666 e-mail: info@catering-tm.hr www.catering-majetic.hr

FESTIVALI

46

Špancirfest

Ultra

Fresh Island

Na varaždinskim trgovima i ulicama svake se godine održava Špancirfest. Ovaj ulični festival već osamnaestu godinu zaredom predstavlja svojoj publici raznovrsne izvođače poput Nene Belana, Hladnog piva i Manu Chaa. No, osim koncerata, Špancirfest nudi svojim posjetiteljima nekoliko vrsta programa i 300-tinjak potprograma, među kojima se najviše ističe ulična umjetnost. Dječje i lutkarske predstave, akrobati i žongleri svake godine zabavljaju posjetitelje festivala jednako kao i slučajne prolaznike.

Najpoznatiji festival elektronske glazbe, Ultra Europe, održao se u srpnju već četvrtu godinu zaredom u Splitu u Hrvatskoj. Ultra je svjetski poznati i višestruko nagrađivani muzički festival koji se održava na lokacijama diljem svijeta. Avicii, Tiesto, David Guetta, Hardwell, Madonna, Black Eyed Peas i Carl Cox samo su neka od najpoznatijih imena sa svjetske glazbene scene koja su tijekom protekle četiri godine nastupala na festivalu. Festival se održava na splitskom stadionu, Poljudu, na koji dolazi oko 200 000 ljudi iz cijeloga svijeta došlo slušati svoje omiljene izvođače. Program festivala trajao je sedam dana koja su uključivala trodnevni koncertni program i četiri dana partijanja, od Openinga do Closing Partyja.

Fresh Island Festival ove je godine trajao od 12. do 14. srpnja na plaži Zrće na otoku Pagu.

Taj trodnevni događaj festival je hip-hop i r’n’b glazbe, a neki od poznatijih izvođača koji su nastupali na festivalu su Chris Brown, Wiz Khalifa. Snoop Dogg, The Game, Iggy Azalea i drugi. Fresh Island se održava već petu godinu zaredom te je u potpunosti u hrvatskoj organizaciji i produkciji te je jedini europski hip-hop festival na plaži. Koncerti su održani na četirima pozornicama u klubovima Aquarius, Kalypso, Noa i Papaya ispred otprilike 15 000 posjetitelja iz cijeloga svijeta.

brend kultura

Borovo

Pripremila Lana MilÄ?ec Fotografije Borovo

kultni brend

Povratak otpisanih

intervju Martina Tomljenović brend kultura

47

Nadam se kako će naši dosadašnji kupci ali i neki novi prepoznati kvalitetu naših proizvoda. Ipak, mi obuću proizvodimo prije svega s ljubavlju.

Borovo je jedan od najstarijih hrvatskih brendova, ali i simbol kvalitete, proizvodnje i mode skoro cijelog prošlog stoljeća. U ovih 85 godina staža isprofilirao se u jednog od najboljih proizvođača cipela u bivšoj nam državi. Imao je burnu karijeru – svoj uspon, pad i sada opet uspon. To novo rođenje Borova dočekali smo raširenih ruku i s osmjesima na usnama, jer osim što su nas nastavili obuvati, uspjeli su ponovno izgradili svoj brend i pritom unijeli malo nade u samu budućnost industrije u Hrvatskoj. Kako su to postigli, što im je bio najveći izazov, kako su izvukli najbolje iz ničega te kako zamišljaju budućnost, pročitajte u razgovoru s Martinom Tomljenović, voditeljicom marketinga i istraživanja tržišta.

Ispričajte nam priču o Borovu! Svima je poznat kao veliki, uspješni hrvatski (zapravo i jugoslovenski) brend, no proteklih 20-tak godina Borovo je prolazilo kroz teške trenutke. Što se zapravo događalo s Borovom u poslovnom smislu (tko je preuzeo tvornicu, dućane, je li Borovo državna tvrtka ili privatna)?

Borovo je u potpunosti državna tvrtka. Proizvodnja Batine tvornice u Vukovaru započela je 1931. godine u nekoliko malih, improviziranih radionica tako da smo 7. lipnja ove godine obilježili punih 85 godina postojanja Borova. Na vrhuncu svoga uspjeha, osamdesetih godina prošloga stoljeća, Borovo je zapošljavalo 23.000 djelatnika, godišnje je proizvodilo 23 milijuna pari obuće, Borovo maloprodajna 48

brend kultura

mreža tada je imala 620 prodavaonica diljem bivše Jugoslavije, a proizvode su izvozili diljem svijeta. Neizmjerno visoka ratna šteta od 308 mil. € koju je Borovo pretrpjelo u Domovinskom ratu, od tvrtke koja je uvijek bila okosnica gospodarskog razvoja ne samo Vukovara, nego i Hrvatske pa i šire, pretvorila je Borovo u tvrtku koja se svakim parom proizvedene obuće bori za svakog svog radnika i očuvanje života u Vukovaru. Dolaskom nove uprave u Borovo d.d. 1.10.2013. zatečeno je stanje tvrtke u operativnim gubicima iz 2012. od 180 mil. kuna i višemjesečnim zastojem u proizvodnji kožne i gumene obuće. Gubitke smo postepeno uspjeli smanjiti tako da su 2013. godine iznosili 45 mil. kuna, 2014. su bili 25 mil. kuna, a prošle godine 19 mil. kuna. Što se tiče proizvodnje, još 2013. smo do kraja godine uspjeli proizvesti skoro 240.000 pari obuće, da bi kasnije proizvodnja narasla i do 400.000 pari. Dodatna otežavajuća okolnost je, što je Borovo d.d., zbog situacije u kojoj se našlo, izgubilo naklonost banaka, ali i dobavljača pa gotovo sav repromaterijal moramo financirati avansno. Unatoč svemu tome, i dalje uspijevamo povećavati našu proizvodnju, pronaći nova tržišta i osigurati nove ugovore.

Nažalost, konstantno se pojavljuju neki dugovi iz prošlosti i vjerujemo da će nam trebati još barem jedna do dvije godine kako bismo našu tvrtku doveli u red. Borovo d.d. trenutno zapošljava 699 osoba, od toga 423 u Vukovaru.

Prosječna starost zaposlenika je 44 godine, a samo u posljednjih godinu dana zaposlili smo skoro 150 osoba. Unatoč velikoj razlici u broju zaposlenih prije rata i danas, Borovo d.d. je još uvijek najveći poslodavac u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

INDUSTRIJA U HRVATSKOJ

Borovo je vukovarski dragulj. Koliko se radi na poboljšanju industrije u Hrvatskoj?

Načelno većina hrvatskih tvrtki nalazi se u sličnoj situaciji kao i Borovo ili su na izlasku iz iste. Svima poznato Kamensko nije imalo sreću da uspije pozitivno završiti svoju priču iako njihova Udruga, s kojom uspješno surađujemo, djeluje i danas. U vrlo dobrim smo odnosima i s Varteksom koji je prošao našu priču. Vjerujemo kako će i Vlada prepoznati napore koje rade hrvatske tvrtke u državnom vlasništvu

te nam svima dati puno veću podršku. Borovo jest državna tvrtka, iako je u ovom trenutku u potpunosti samodostatna, što znači da živimo isključivo od plodova svoga rada tj. raspolažemo sredstvima koja sami osiguramo kroz kanale maloprodaje i veleprodaje. Intenzivno se prijavljujemo na razne natječaje koje državne tvrtke raspisuju kako bismo se i na taj način profilirali u segmentu radne i zaštitne obuće. Što je s prodajnim mjestima? Znamo da ih ima mnogo diljem Hrvatske, a s obzirom na specifičnu financijsku situaciju, imate li nekih planova po tom pitanju?

Slijedom mjera financijskog i operativnog restrukturiranja društva Borovo d.d. u postupku predstečajne nagodbe, unazad godine dana zatvaraju se određene prodavaonice uslijed neprofitabilnog poslovanja. Imajući u vidu tradiciju Borova, svakako nam je želja dugoročni opstanak društva Borovo d.d., zadržavanje radnih mjesta te zadržavanje kvalitete hrvatske proizvodnje. Odluke su nekada teške, no trudimo se omogućiti dugoročni prosperitet Društva. Po zatvaranju, u trgovačkoj mreži društva Borovo d.d. je danas 90 trgovina.

Nekretnine ostaju u vlasništvu Društva te nije isključeno ponovno otvaranje pojedinih prodajnih mjesta kada se za to stvore potrebni preduvjeti.

baštini veliku emocionalnu komponentu kako svojih kupaca tako i medijske scene u Hrvatskoj te će mnogi mediji s radošću popratiti naše aktivnosti. S druge strane maksimalno se trudimo, cijeli sektor marketinga, kako bismo poslu pristupili kao da je tvrtka naša osobno, što na neki način i je. Svi radimo vrlo predano, maksimalno se trudimo racionalno raspolagati sredstvima koja su nam na raspolaganju.

Kampanje osmišljavamo interno, u raznim diskusijama sa dizajnericama obuće. Sa svim suradnicima se trudimo imati partnerski odnos pun razumijevanja, podržavanja i korisnih savjeta za kvalitetan rad.

Koliko ste dugo u Borovu, na ovoj poziciji?

U Borovo sam nakon, možemo reći dugih 15 godina staža što po marketinškim agencijama što na strani hrvatskih i inozemnih kompanija, došla sredinom rujna 2015. godine direktno s porodiljnog dopusta.

Koliko imate ‘odriješene ruke’ kada se radi o provođenju svojih strategija?

Kompletna marketinška strategija kreirana je uvelike u suradnji sa sektorom za razvoj,

proizvodnju i maloprodaju. Vrlo je bitno da smo svi usuglašeni oko svi detalja naših proizvoda. Od samog dizajna, pravovremenog termina proizvodnje i odgovarajućeg plasmana u našim trgovinama. Ostatak posla je na meni i kolegama i mogu reći da uživam veliku slobodu. Povjerenje koje mi je dao predsjednik uprave je zaista veliko i usuđujem se reći da su mi ruke zaista odriješene. Kada bih usporedila to s prethodnim iskustvom rada s klijentima iz prizme marketinških agencija, zaista je ta sloboda kreativnog izražavanja vrlo velika.

Koja je vaša vizija Borova?

Treba li reći da sam se u samo Borovo i sve što ono danas predstavlja zaljubila već prvog radnog dana u Vukovaru? Borovo ima ono nešto što vas tjera da svaki dan dajete maksimalno od sebe, da oko sebe skupljate partnere i suradnike koji dijele vaš žar prema tom poslu. Vjerujem kako se na sve naše dosadašnje marketinške aktivnosti zaista prenosi naš entuzijam i strast koju imamo za svoj posao. Iako je tek godina dana iza mene, dala sam obećanje predsjedniku Uprave kako ću omogućiti da se napravi sve kako bismo

Uspjeli smo za svaki brend kreirati identitet te ga prenijeti kroz kampanje sve do uspješne prodaje.

MARKETINŠKE STRATEGIJE

S obzirom na dosadašnju uspješnu marketinšku komunikaciju, na koji način provodite svoje marketinške strategije?

Istina je da nemamo novca za marketing. U modnoj industriji sve što je ispod ulaganja od sedam posto prihoda u marketing je neshvatljivo. Borovo je prošle godine imalo 100 milijuna kuna prihoda i u marketing uložilo samo milijun i 700 tisuća kuna. Ali smo gerila marketingom dobili ogromni medijski prostor.

Američka priča o Startasu u Vogueu nije stajala ništa. Bio je to rezultat rada naših distributera za američko tržište i odluka Voguea da izabere baš nas. Nadalje, naklonost hrvatskih medija prema Borovu je zaista značajna i veliko im hvala na tome. Kako nismo u mogućnosti angažirati PR agenciju (uslijed odluke Vlade kako državne tvrtke ne smiju koristiti usluge PR agencija), sav PR odrađujemo sami. Borovo brend kultura

49

ponovo Borovu vratili stari sjaj i obojali ga nekim novim bojama još jačeg imidža. S druge strane ne smijemo zaboraviti da je Borovo državna tvrtka. Tako da dugoročna vizija ovisi o vlasniku, a ne o meni. Rješenje cjelokupne situacije tvrtke je u državi. Tvrtka treba tržišne osnove i privatizaciju, ali da bi došlo do toga u iduće dvije godine i država je treba malo pogurati. Da nemamo kvalitetan proizvod još bismo i razumjeli, ali imamo proizvode koji su pet puta bolji od konkurencije, a pristupačniji po cijeni. Naš proizvod je odličan. Vjerujem da treba raditi na podizanju svijesti potrošača o kupovini hrvatskih proizvoda te je zadaća nove Vlade svojim djelovanjem to i omogućiti.

DOSADAŠNJI USPJEH

Napravili ste veliki uspjeh ove godine. Osim domaćih, mnogo je i inozemnih medija pisalo o vama i vašim modelima cipela. Slobodno možemo reći da ste se ‘probili’ na inozemno tržište. Koja vam je poslovna strategija sad u planu po tom pitanju?

Iako najveći dio naše proizvodnje plasiramo

Planirate li pokrenuti web shop i koliko bi to bio dobar potez?

Apsolutno vjerujemo da bi, i već neko vrijeme radimo na tom projektu. Očekujemo da početkom iduće godine projekt zaživi kako bismo naše najprepoznatljivije brendove mogli ponuditi mlađoj ciljnoj skupini koja već ima naviku kupovine online. Sam tempo života se mijenja, i moramo pratiti taj ritam.

Tko je zaslužan za sve kampanje Borova dosad?

Sve kampanje osmišljavamo sami, sektor marketinga uz pomoć dizajnera same obuće.

Imamo širok krug suradnika s kojima ostvarujemo dobru suradnju i do sada se to pokazalo vrlo uspješnim. Uspjeli smo za svaki brend kreirati identitet te ga prenijeti kroz kampanje sve do uspješne prodaje.

DIZAJN I BUDUĆNOST

Dizajn Startasica, ali i Boromina je vrlo moderan, šik, mladenački, urban. Tko je zaslužan za to?

Startasa. Iva je također zaslužna i za razvoj i dizajn Boromine koja se pojavila na policama 2014 godine. Svoje je Borosane preoblikovala, a postolara zamolila da joj na potplat nalijepi dodatni sloj mikropjenaste gume kako bi noga u njima djelovala elegantnije. Novi model svidio se njezinim prijateljicama i počele su stizati narudžbe, a dizajnerica ih je predstavila i predsjedniku uprave Borova koji je prepoznao njihov potencijal. Do sada je izišlo već nekoliko kolekcija koje svaki put iznova razvesele ljubiteljice ovog modela obuće. Vesele i šarene ili odmjerene jednobojne, savršeno se uklapaju u nove modne trendove.

S obzirom da u Hrvatskoj postoji stvarno jedno more kreativaca, jeste li otvoreni za to da vam dizajneri šalju svoje ideje za nove uratke cipela, ili je to ipak ostavljeno za neku od kreativnih agencija?

Trenutno naš tim dizajnera radi sav dizajn, kako platnene, tako platneno-gumene i kožne obuće. Apsolutno smo otvoreni za nove suradnje, iako moram napomenuti kako je to dosta

Izvozimo u Francusku, SAD, Njemačku, Koreju, Japan, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Španjolsku, Veliku Britaniju i Njemačku, a trenutno pregovaramo s potencijalnim kupcima iz Kanade, Finske i Singapura. putem naše maloprodajne mreže trgovina širom Hrvatske, možemo reći da se trudimo povećavati i izvoz koji trenutno iznosi oko 10% naše proizvodnje. Izvozimo u Francusku, SAD, Njemačku, Koreju, Japan, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Španjolsku, Veliku Britaniju i Njemačku, a trenutno pregovaramo s potencijalnim kupcima iz Kanade, Finske i Singapura. Za sada su to sve partnerske suradnje koje svakim danom imaju sve veći potencijal proširenja.

50

brend kultura

Godine 2008. Startas tenisice doživljavaju pravu revoluciju i pod palicom dizajnera Maura Massarotta dobivaju novo lice i cjeloviti redizajn. Od 2014. Startas tenisice dizajnira Iva Ćurković Spajić te svake godine u kolekciju uvrštava nekoliko novih modela. Najnovija kolekcija proljeće-ljeto 2016. – u godini kada Startas slavi 40. godišnjicu od prvog proizvedenog para – na police trgovina dolaze dva modela visokog Startasa u sad već svima poznatom otisku jednoroga i sedam modela niskog

opsežan i zahtjevan posao. Uključuje cijeli razvoj proizvoda, dizajn i samu proizvodnju.

Pritom svakako treba voditi brigu o atraktivnosti kreiranih modela koje je moguće plasirati određenoj ciljnoj skupini kroz našu maloprodajnu mrežu.

Jeste li već imali takvu ili sličnu suradnju?

Ove smo godine imali dvije takve suradnje.

Prva sa Đurđicom Vorkapić i njenim brendom Hippy Garden, koja je kreirala espadrile From

MINI INTERVJU Brand menadžer Startasa, Dubravko Šimenc

Croatia with love. Ljetos smo sa Zoranom Aragovićem a u suradnji s časopisom Diva Style kreirali dva modela espadrila pod njegovim brendom Bite My Style.

Oživjeli ste Startas model tenisica i model Boromina. Planirate li oživjeti još neki model cipela?

To nam ostaje vidjeti u nadolazećim sezonama.

Tu je i Borosana koja ima potencijala i svakako je nešto na čemu ćemo raditi za narednu godinu. Uz postojeće brendove, tu su i novi brendovi koje izlaze svake godine. Tako smo na tržište prošle godine plasirali balerinke My Ballerinas, najesen Rubber modnu gumenu čizmu, a ovog proljeća i The Big Blue kožni program obuće za slobodno vrijeme. U pripremi je i ekstenzija na brendu Startas koja će se na policama pojaviti ove jeseni. Više o tome uskoro...

Za kraj, koji su planovi za budućnost?

Nakon tradicije od 85 godina, vjerujemo da nas čekaju neka nova vremena. Kako sam

Ovo je velika godina kako za Borovo tako i za brend Startas. Naime, Startas slavi 40 godina postojanja, dok Borovo slavi 85 godina. Kako je biti dio te velike priče? Kako je sudjelovati u revivalu jednog velikog hrvatskog brenda?

Osjećaj da si dio povijesti, da si dio nečega tradicionalnog što traje već 85 godina je prekrasno. Kao mali sam odrastao uz Borovo, a danas, zajedno sa svim djelatnicima, pokušavamo Borovu vratiti stari sjaj.

Kada imaš za predsjednika uprave čovjeka koji vjeruje u svoje ljude, u uredu prijatelje koji isto osjećaju prema svojoj domovini, onda je uspjeh zagarantiran. Zajedno s vrijednim ženama u Vukovaru, koji svaki dan vrijedno rade, moraš biti ponosan da oko sebe imaš ljude koji žele sačuvati radna mjesta, i ljude koji žele napraviti nešto vrijedno za sebe i svoje obitelji.

Nosite li obuću iz Borova?

Naravno. Imam privilegiju i sreću da tvorspomenula, faktora je mnogo, od vlasnika pa nadalje. Ono što je sigurno je da kvalitetan i prepoznatljiv brend imamo. Potencijala za razvoj novih proizvoda, novih brendova imamo i na tome se stalno radi. Tu su i izvozna tržišta s velikim potencijalom za rast. Nadam se kako će naši dosadašnji kupci ali i neki novi prepoznati kvalitetu naših proizvoda. Ipak, mi obuću

nica može proizvesti i gumeno-platnenu i kožnu obuću u mom broju. 48!

Jeste li bili u tvornici u Vukovaru?

Svakako, iako imamo ured u Zagrebu, vrlo često odlazimo u Vukovar. Razne su prigode, ali vrlo je bitno da smo u stalnom kontaktu s kolegama u upravi i u proizvodnji. Iako je danas uz telefon i mail svejedno gdje ste, neophodno je ostati u osobnom kontaktu sa svim divnim ljudima koji tamo rade.

Recite nam nešto više o zadnjem projektu Borova.

Ove godine je 25. godina od pada herojskog Vukovara. Prije 25 godina branitelji su na nogama nosili naše čizme, tzv.

“Zenge”, i uspjeli smo napraviti repliku te Borovske cipele. Više detalja o tom projektu bit te aktualno na Dan sjećanja na žrtvu Vukovar, 18.11.

proizvodimo prije svega s ljubavlju. Naša je proizvodnja orijentirana na korištenje prirodnih materijala, ručne je izrade i dan-danas je sva proizvodnja smještena u Vukovaru. Iskreno se nadam kako će sve navedeno postajati svakim danom sve bitnije na tržištu te ćemo biti ponosni na hrvatsku proizvodnju i vrhunski kvalitetan proizvod.

brend kultura

51

Pripremila Lana Milčec Fotografija Saša Šekoranja

Svi znamo za FREZ, jel?

Free Reading Zones je projekt svjetskih izdavača, knjižnica, i ostalih organizacija koje se zalažu za promidžbu pismenosti i čitanja. FREZ pretvara javne i privatne prostore u zone u kojima su knjige dostupne za čitanje na svim uređajima instanto i besplatno. Tako je i zagrebački, kultni café Velvet postao prvi café na svijetu koji se priključio ovoj hvalevrijednoj misiji.

52

brend kultura

Velvet café

u Zoni Besplatnog Čitanja

S

vi gosti Velveta mogu se ulogirati u virtualnu knjižnicu (koja se sastoji od 100,000 knjiga na nekoliko svjetskih jezika, uključujući i hrvatski) i čitati knjige u najsuvremenijem digitalnom formatu bez ograničenja i prekida. Knjige su uglavnom svjetskih izdavača te se naslovi svaki tjedan dopunjuju. Zastupljene su sve vrste knjiga. Od pop fictiona, ozbiljne književnosti, duhovnosti i kuharica, preko poezije, putopisa, zabave i sporta pa sve do slikovnica i novela za

tinejdžere, stručne literature i znanstvenih knjiga. Brojni ljubitelji čitanja i dragi gosti Velveta sudjelovali su u promociji ove, slobodno možemo reći, inovacije u čitanju.

Gosti poput Josipe Lisac, Ivane Roščić, Judite Franković, Daniele Trbović, Darije Lorenci, Nataše Dangubić, Mislava Čavajde, Damira Markovine, Filipa Šovagovića i Vlatka Kolarovića prvi su imali čast ući u virtualnu knjižnicu i uživati u brojnim svjetskim i domaćim bestsellerima.

BREND

KAKO FREZ ZAPRAVO RADI?

Sve što je potrebno je instalirati reading app na bilo kojem iOS ili Android uređaju (smartphone ili tablet) i registrirati se s Access Codeom koji svaki gost dobije. Nakon autorizacije gosti mogu skidati knjige bez ograničenja i kreirati vlastite police (Shelves) unutar aplikacije. Projekt Free Reading Zones (FREZ), osnovan u Americi u suradnji s izdavačima i tvrtkom iz Izraela koja stoji iza ‘reading appa’, pretvara razne javne i privatne prostore u zone unutar kojih se čita besplatno i neograničeno (čitatelji su identificirani putem wi-fi ili GPS koordinata). To mogu biti parkovi, bolnice, vlakovi, autobusi, zračne luke, škole, ili bilo koja druga geografska površina koja se definira kao zona unutar koje se čitateljima nudi potpuno besplatan pristup knjigama iz cijelog svijeta i koja raste svaki tjedan. Čitanje podržavaju privatni ili državni sponzori, a izdavači i autori su plaćeni za svako čitanje.

Do sada je pokrenuto nekoliko FREZ projekata izvan Hrvatske, ali ovo je prvi café na svijetu pretvoren u Zonu Besplatnog Čitanja.

Velvet je zapravo postao otvorena virtualna knjižnica za koju nije potrebna iskaznica

ZAŠTO BAŠ U ZAGREBU? I ZAŠTO VELVET?

Voditeljica FREZ-a Mirela Rončević je prepoznala Velvet Café kao idealno mjesto za početak FREZ priče u Hrvatskoj. „Bez da puno znate o Velvetu, na prvoj kavi prepoznate da je to poseban prostor u kojem se slavi ljudska kreativnost u svakom obliku,” izjavila je Mirela Rončević, urednica iz New Yorka koja je pokrenula FREZ u Hrvatskoj. „Kad sam razmišljala o mogućim zonama u Hrvatskoj gdje će ljudi uživati u besplatnom čitanju, htjela sam da to na početku bude usko vezano uz hrvatski društveni život, a Hrvatska je zaista kultura caféa, za razliku od Amerike koja ipak nije, i najlogičnije mjesto za prvu zonu u Hrvatskoj je upravo café. Velvet ujedno ima dugu tradiciju suradnje s izdavačima i promocijama knjiga i mnogi ga asociraju

s kulturnim događajima. U našem prvom razgovoru o mogućoj suradnji, vlasnici Velveta Saša Šekoranja i Ana Petričić Gojanović su odmah prepoznali veličinu projekta i prihvatili naš poziv na suradnju. Zahvalni smo što je Velvet pristao biti prvi u Hrvatskoj gdje ljudi mogu doživjeti budućnost u čitanju, i to ne samo građani Zagreba već i mnogobrojni turisti koji ga posjećuju.“ Velvet je ovime zapravo postao otvorena virtualna knjižnica za koju nije potrebna iskaznica i mjesto gdje svi ljubitelji knjige mogu otkrivati nove autore svjetske književnosti i širiti svoje horizonte bez ograničenja. Velvet je tako postao primjer cijelom svijetu jer ukazuje na to što je moguće s knjigom u 2016. izvan okvira knjižara, knjižnica, i učionica. I Hrvatska je danas postala primjer cijelom svijetu jer pokazuje da

se u njenim caféima može ne samo naručiti vrhunski espresso i pojesti dobar kolač, već i čitati na do sada neviđen način.

Iako je većina knjiga na engleskom, kolekcija sadrži knjige na nekoliko svjetskih jezika, i knjige na hrvatskom se dodaju svaki tjedan. „Vrhunski hrvatski izdavači su pristali na suradnju s nama od samog početka i to je sigurno vjetar u leđa. Planiramo surađivati sa svim izdavačima koji imaju knjige spremne u epub formatu kako bismo izložili što više hrvatskih pisaca i promovirali što više hrvatskih knjiga.” objasnila je Mirela Rončević.

Glavni cilj FREZ-a je proširiti Free Reading Zone diljem Hrvatske kako bi ljudi u raznim gradovima – velikim i malim – imali pristup knjigama i znanju kao što danas imaju u Velvetu. Velvet je, dakle, prva stanica ali svakako ne zadnja. Velvet je zapravo početak jedne priče koja će zauvijek promijeniti svijest ljudi u Hrvatskoj (i šire) o tome što je moguće s knjigom kada se iskoristi potencijal suvremene tehnologije. brend kultura

53

Pripremila Lana Milčec Fotografije TZ Lošinj

LOŠINJ

[otok vitalnosti]

Tradicija zdravstvenog turizma dulja od 125 godina važan je segment ponude, a kombinacija mirisa guste borove šume i ljekovitog bilja te aerosoli mora kreiraju jedinstvenu aromaterapiju na otvorenom.

Blaga klima, bogata bioraznolikost, ugodna atmosfera te 250 kulturno-zabavnih manifestacija – samo su neki od epiteta koji opisuju lošinjski arhipelag. Tradicija zdravstvenog turizma dulja od 125 godina važan je segment ponude, a kombinacija mirisa guste borove šume i ljekovitog bilja te aerosoli mora kreiraju jedinstvenu aromaterapiju na otvorenom. No,

54

brend kultura

da je Lošinj daleko više od svoje tradicijske slike, potvrđuje njegova raznovrsna ponuda koju prenosimo u sljedećim redcima...

Počnimo s florom i faunom...

More visoke kakvoće i zrak prve kvalitete s više od 200 sunčanih dana godišnje s 1018 biljnih vrsta od kojih 939 pripada autohtonoj flori,

www.visitlosinj.hr LOSINJ-ISLAND-OF-VITALITY visitlosinj

Lošinj čini aromaterapeutskim središtem koji potiče da prodišete punim plućima. Uz bogatu floru, otok vitalnosti može se pohvaliti i svojim rezervatom dobrih dupina koji broji više od 200 jedinki, a za njih se brine Centar za istraživanje mora - Plavi svijet u Velom Lošinju.

Kulturni turizam i aktivni odmor

Bogata kulturna baština koja datira još od antike, osim u arhitekturi traga je ostavila u običajima, pričama i legendama. Jedan od najvažnijih podvodnih arheoloških nalaza je APOKSIOMEN, remek-djelo hrvatske i svjetske kulturne baštine (2.–1. st. pr. Kr.). Antički brončani kip mladog atleta, visok 192 cm, izvađen iz podmorja između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja 27. travnja 1999., jedina za sada pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana.

U travnju 2016. otvoren je jedinstven Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju kojeg svakako trebate posjetiti. Za posjetitelje je otvoren tijekom cijele godine, a novija povijest lošinjskog otočja predstavljena je u Lošinjskom muzeju.

Ponuda inspirirana Apoksiomenom uvodi posjetitelje u potpuni kulturni i destinacijski doživljaj, kroz spoj prirode, tradicije, kulture i zdravlja. Upoznajte Apoksiomenove proizvode, iskušajte Apoksiomenovu prirodnu kozmetiku i masažu, uputite se Kulturnim rutama i zaplovite antičkim plovnim putovima. Ljubitelji gastro delicija zasigurno će uživati u Apoksiomenovoj antičkoj kuhinji, spoju kreativne ponude lošinjske gastronomije i gastronomije u vrijeme antike.

Prirodne ljepote ističu se i na 280 km mirisnih šetnica i pješačkih staza (Šetnica vitalnosti, Put dupina, Šetnica lošinjskih kapetana ...) te uzduž čarobnih plaža i brojnih skrivenih uvala.

Poznata su i manja mjesta bogata bioraznolikošću; Punta Križa, zatim Ustrine s prekrasnim pogledom i antički Osor. Belej, Sveti Jakov, Nerezine, Ćunski, Artatore, Veli Lošinj te okolni otoci biseri su lošinjskog arhipelaga, a ponuda otoka obogaćena je brojnim sportskim i adrenalinskim aktivnostima.

praćenje, upravljanje i jačanje održivosti turističkog odredišta. Niz od 27 glavnih i 40 izbornih pokazatelja korisno je sredstvo za praćenje rezultata, donošenje boljih upravljačkih odluka i utjecanje na odgovarajuće politike odredišta, a uz obavezne, Lošinj se može pohvaliti i da je počeo mjeriti i neobavezne indikatore pa mjeri gotovo sve što je mjerljivo u destinaciji.

Lošinj je i primjer najbolje prakse za upravljanje kvalitetom u Hrvatskoj te destinacija s više od 2 milijuna ostvarenih noćenja godišnje.

Ponosni je vlasnik prestižne Ulysses nagrade

Posjetite: • Muzej Apoksiomena • Lošinjski muzej - tri zgrade, dva otoka, jedan muzej: Palača Firtzi u Malom Lošinju, Kula Veli Lošinj i Arheološka zbirka Osor!

• Miomirisni otočni vrt • Tematski vidikovac Providenca • Institut Plavi svijet Više znamenitosti i atrakcija: www.visitlosinj.hr

za izvrsnost u inovacijama i turizmu dodijeljene od strane Svjetske turističke organizacije (UNWTO). U sklopu programa jubilarne 10.

Internacionalne akademije turizma i domaćinstva na moru - ITHAS, predstavio se kao hrvatska destinacija održivog razvoja, u kojoj je ugostio 114 studenata i profesora s najprestižnijih fakulteta za ekonomiju i turizam iz 30ak zemalja po temi „Sustainable development of tourism destination“. Dobitnik je i brojnih drugih međunarodnih turističkih nagrada, poput Zlatnog Interstasa, a sve temeljem visoko kreativne kvalitete rada, projekata, razvojnim programima, turističkom prezentacijom te kulturnim, duhovnim i drugim programima koji sveukupno pridonose prosperitetu, kvaliteti te boljitku i razumijevanju među ljudima i narodima. Rezultat je to dugogodišnjeg strateškog planiranja, višemilijunskih ulaganja u podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta te sinergije javnog i privatnog sektora. Skorašnja izgradnja aerodroma važan je segment turističke budućnosti destinacije.

Održivost prije svega

Uz 100 destinacija Europe, Lošinj među prvima u Hrvatskoj sudjeluje u projektu Europske komisije: ETIS - Europski sustav pokazatelja za turizam za održiva odredišta, kojima se upravlja na lokalnoj razini, a namijenjen je za

brend kultura

55

Mediatoolkit intervju

mrežni

detektiv

Ivor Bihar

MEDIATOOLKIT

B

ilo da ste iz menadžmenta, kreativne industrije ili samo internet frikovi, mora da ste čuli za Mediatoolkit. Alat više nego koristan u poslovanju, vidljiv u ovakvom obliku od 2014., sve više se profilira kao brend. Pa kako i ne bi, pitamo se, kada se specijalizirao na poboljšanje online reputacije tvrtki i klijenata. Eh, pa kako oni njuškaju o drugima, tako smo mi odlučili pronjuškati o njima - donosimo intervju s operativnim direktorom Ivorom Biharom koji nas je upoznao s ovim hvalevrijednim projektom. Pročitajte... Što je Mediatoolkit i zašto ga izabrati?

Mediatoolkit je aplikacija namijenjena poslovnim korisnicima kojima je važno u pravo vrijeme znati što se o njima, konkurentima i industriji piše na internetu. Koriste nas prvenstveno brend menadžeri i stručnjaci za odnose s javnošću koji žele poboljšati

56

brend kultura

online reputaciju svojih tvrtki i klijenata.

U Mediatoolkitu volimo reći da je internet medij s 3-4 milijarde novinara, od kojih neki baš sada mogu pričati o vašoj tvrtki, a da to ni ne znate. Razna istraživanja pokazuju da je internet zamijenio televiziju kao glavni izvor informacija, što znači da je brendovima izuzetno važno doznati što se o njima piše kako bi mogli reagirati, kako na prilike tako i na opasnosti. Često se priča kako je internet donio dvostranu komunikaciju potrošača s brendom i to je istina: sada potrošači redovito objavljuju i pohvale i kritike o brendovima i očekuju odgovor. Ali spominjanja na različitim kanalima je toliko da ih je danas nemoguće pratiti bez za to specijaliziranih alata, zbog čega smo razvili Mediatoolkit.

Kako Mediatoolkit funkcionira?

Mediatoolkit analizira sadržaj na više od 10

Pripremila Lana Milčec Fotografije Mediatoolkit

milijuna web-stranica i društvenih mreža i traži pojmove koje je korisnik sam odredio. Na primjer, ako neki korisnik želi pratiti pojam “Superbrands”, upisivanjem pojma daje “naredbu” Mediatoolkitu da svakih nekoliko sekundi pretražuje online izvore i javi kad se taj pojam spomene. Čim nađe vijest, Mediatoolkit šalje obavijest mailom ili putem mobilne aplikacije. U vremenu dok popijete kavu, naš softver je umjesto vas već desetak puta pročitao 10 milijuna stranica na internetu. Bilo kojem zaposleniku bi za samo jedan pregled svih izvora koje program pregleda u nekoliko sekundi trebalo više od 400 sati. Osim što pruža obavijesti, važno je napomenuti da Mediatoolkit automatski izrađuje i medijske analize koje korisnicima pomažu da bolje shvate poziciju svog brenda na internetu.

PREDNOSTI I PROCEDURA

Koje su prednosti tog alata i kako to utječe na poslovanje?

Mediatoolkit ima više prednosti, ali najvažnija je da pronalazi važne informacije do kojih bi

korisnik teško sam došao ili bi do njih došao prekasno. Zahvaljujući Mediatoolkitu, korisnici u svakom trenutku imaju uvid u to što se o njima piše na internetu, mogu analizirati spominjanja te lako doznati snagu i slabosti svog brenda u očima javnosti. Važno je i potencijalno sprečavanje kriza: na internetu vrijeme reakcije može značiti razliku između krize na nacionalnoj razini i brzo ugašenog požara. Koristeći Mediatoolkit, naši korisnici doznaju za situaciju u trenutku kad se dogodi i dobivaju dragocjeno vrijeme u kojem mogu brzo reagirati. Praćenje vijesti na internetu je i najlakši način da prate sve novosti o konkurenciji, pa čak i stavove potrošača na društvenim mrežama o konkurentima.

Koja je procedura za korištenje vašeg alata?

Procedura je poprilično jednostavna: korisnik samo treba otići na stranicu www.mediatoolkit.com i besplatno se registrirati putem maila te upisati pojmove koje želi pratiti.

Budući da je riječ o vrsti usluge koja je nova na našem tržištu, korisnicima nudimo i savjetovanje preko telefona o načinima na koje

Stalno tražimo nove ljude, od programera do društvenih i humanističkih znanosti, a mjesečno nam se pridruži najmanje jedan novi član tima.

WINE BAR & WINE BOUTIQUE

The tradition of wine growing and wine making in the Skaramuča family is just about as old as the family from Pelješac peninsula itself.

brend kultura

57

im alat može pomoći. Alat se može besplatno probati u razdoblju od dva tjedna, a za manje korisnike imamo i poseban besplatni plan.

Koje društvene mreže su zastupljene vašim alatom, odnosno koje društvene mreže Mediatoolkit obuhvaća?

Trenutačno pokrivamo Facebook, Twitter, YouTube i Disqus platformu, a uskoro uvodimo i praćenje Instagrama. Riječ je o društvenim mrežama s najvećim brojem korisnika u svijetu i u regiji pa smo razvoj softvera usmjerili prema njima.

Na kojim je platformama Mediatoolkit prisutan?

Mediatoolkit je dostupan na stranici www. mediatoolkit.com, ali budući da naši ciljani korisnici često nisu u uredu ili za računalom, alat smo razvili i kao posebnu Android i iOS aplikaciju kako bismo osigurali da u svakom trenutku imaju dostupne informacije.

Ovaj alat prati ključne riječi i na stranim jezicima. Koji su sve jezici zastupljeni?

Pratimo sadržaj na više od 60 svjetskih jezika, a od pisama pratimo latinicu, ćirilicu, arapsko i kinesko pismo.

KONKURENCIJA, TIM, KLIJENTI

Imate li konkurenciju na tržištu?

Mediatoolkit je jedini ovakav alat u Hrvatskoj i regiji, dok se na globalnoj razini natječemo s nekoliko rješenja. Ono što nas osobito veseli je da smo iz male zemlje kao što je Hrvatska u veoma kratkom roku uspjeli razviti alat za koji dobivamo brojne pohvale od stranaca koji su prije Mediatoolkita koristili alate koji na tržištu postoje puno duže od nas.

U vremenu dok popijete kavu, naš softver je umjesto vas već desetak puta pročitao 10 milijuna stranica na internetu.

58

brend kultura

Koliki je vaš tim?

U timu trenutačno radi 25 osoba, od kojih nam se 15 pridružilo u posljednjih godinu dana. Ta će brojka do izlaska ovog izdanja vjerojatno još narasti: naime, upravo smo oglasili još 4 nova radna mjesta za prodajne pozicije u Poljskoj i Austriji koje su sljedeća tržišta na kojima se želimo širiti. Stalno tražimo nove ljude, od programera do društvenih i humanističkih znanosti, a mjesečno nam se pridruži najmanje jedan novi član tima.

Jako nam je važno privući najbolje zaposlenike pa im nudimo brojne pogodnosti poput potpuno fleksibilnog radnog vremena, a nedavno smo uveli i mogućnost da nakon tri mjeseca probnog roka sami odluče žele li dalje nastaviti raditi kod nas. Ukratko, ako smo zadovoljni zaposlenikom, ponudimo mu daljnju suradnju.

Vjerujemo da će se većina vidjeti u Mediatoolkitu, ali one koji se usprkos svemu odluče za odlazak za iskrenost nagrađujemo naknadom u visini još triju mjesečnih plaća.

Time zaposleniku olakšavamo da kaže “želim se profesionalno razvijati u drugom smjeru” bez straha da će odmah ostati bez prihoda, a istovremeno znamo da ljudi koji ostaju raditi ostaju iz pravih razloga - jer se žele dugoročno razvijati s nama.

Koliko zasad imate klijenata?

Kad smo prije godinu i pol započeli s promidžbom alata u sadašnjem obliku koristilo, nas je 50 tvrtki, dok danas brojimo više od 1000 plaćenih korisnika iz više od 300 tvrtki, a ukupno imamo 14.000 korisnika. Najveći broj klijenata je iz regije, ali imamo korisnike u više od 60 zemalja, od SAD-a preko Velike Britanije i Francuske, Poljske pa čak i u Indoneziji i Singapuru. Sretni smo što su nam u regiji povjerenje dali veliki brendovi poput Atlantic grupe, Red Bulla, Plive, Spana, kao i vodeće marketinške i PR agencije. Čiji je Mediatoolkit brend? Tko je osnivač ili idejni začetnik cijelog projekta?

Mediatoolkit je tvrtka-kćer najveće digitalne agencije u regiji Degordian, a osmislili su ga vlasnici Degordiana - Tomislav Grubišić i Daniel Ackermann. Mediatoolkit je isprva zamišljen kao proizvod agencije koji bi novinarima i klijentima otkrivao najpopularnije teme na internetu, a kasnije smo shvatili da tu uslugu možemo dodatno proširiti u alat koji bi pratio sve što se o tvrtkama piše na internetu. Sada je naša vizija još i veća: razvijamo se u alat koji će svim zaposlenicima neke tvrtke davati relevantnu informaciju u trenutku kad im zatreba.

Jednom kada se odlučite na nešto, ne osvrćite se, nego idite naprijed – punom snagom.

je to igra. e v s , e s e jt o b e N bucite O . te š li ra ig je t o Živ ite tenisice, priprem ožda flaster i zavoj, m otvorite vam zatreba. Ali adanja, p n o k a N . e rc s i oči amo da preostaje nam s mo si: ustanemo i kaže

DA, I?

Potražite u knjižarama ili na www.leabrezar.com

Postanite onaj kojeg

slijede,

a ne onaj kojeg se boje.

facebook.com/LeaBrezarAuthor

60

brend

PotraĹžite u knjiĹžarama ili na www.leabrezar.com