Brend kultura 8

brend

ISSN 1849-7489

HR GOD III, 8/2017

powered by

LEA BREZAR

NEXT BALKANS INTERVJU I NAJAVA

NORBERT R. LUX

SUperbrands njemačka

SANDRA POCRNIĆ MLAKAR

Biznis i kultura

Vole se masovno

TEMA BROJA

POGLED UNATRAG

INTERVJUI: Dunja tadić, Ivana matić • SUPERBRANDS - 10 godina TEDx • POGLED UNATRAG • NLP U SLUŽBI BRENDA • EU FONDOVI • TEX

sadržaj 6

10 godina Superbrandsa 10

NEXT BALKANS

Superbrands njemačka

12 18 Intervju Dunja tadić

Impresum

Kultura i biznis 22 4

brend kultura

Izdavač: Dhar media Ulica kralja Zvonimira 66, Zagreb Glavna urednica: Lea Brezar Dizajn i prijelom: Dhar media Redakcija: Brend kultura Tisak: Kerschoffset Zagreb Naklada: 500 komada ISSN 1849-7489

30

Intervju ivana matić

36 NLP u službi brenda

PogleD unatrag

32

pogled unatrag Dobrano smo zakoračili u novu godinu, no čestitat ću je još jednom. Neka vam svaka nova donese puno kreativnih strategija, novih klijenata, novih projekata, dobrih komunikacija u timu i povrh svega strpljenja i zajedništva, bez čega ništa ne može postati - nešto. Ili brend. U ovu smo godinu ušli sa značajnom promjenom u uredništvu. Naša je Lana potražila druge izazove, a mi smo odabrali svoje pokazati već u ovom broju Brend kulture. Završili smo 2016. u plusu. Predstavljamo 10 godina Superbrandsa u Hrvatskoj, o projektu Superbrandsa u Njemačkoj govori Robert R. Lux, direktor Superbrands Njemačka. Najavljujemo NEXT Balkans konferenciju pa ako u vašim arhivama ima kreative koja nije vidjela svjetlo kampanja, prijavite se. Intervjuirali smo dvije iznimne žene, od kojih je jedna Ivana Matić, CEO Women in Adria. Što su prošle godine radili velikani svjetske biznis, čitaj brending scene, saznajemo u presjeku godine. Da ne zaboravite na sebe i koliko ste za kreativu važni baš vi, malo smo se okrenuli NLP-u, ali iz sasvim drugog ugla promatramo njegovu svrhu. U svakom slučaju, uživat ćete u čitanju, kao i mi u stvaranju osmog po redu broja Brend kulture.

Lea

uvodnik brend kultura

5

Pripremila Lea Brezar

10

Fotografije Dhar media

GODINA U HRVATSKOJ Uvijek prvi

Na internacionalnoj razini Superbrands vode vrlo iskusni i kvalificirani pojedinci (tvrtke) te nose prava za provođenje Superbrands projekta prema strogim pravilima Superbrands organizacije.

Dolazi iz Velike Britanije, osnovan 1995. Predstavio ga je i osmislio Marcel Knobil.

Nakon uspješne radioemisije na GLR Radiju, današnjem Radio Londonu. 1996. i 1997. objavljena su dva izdanja Superbrands knjige te je to postavilo temelje i za širenje na strana tržišta, tj. Australiju gdje je izdana prva australska publikacija. Izdavač te publikacije

6

brend kultura

i utemeljitelj Superbrands Internacionalnog koncepta je Steven P. Smith, a nakon toga je osnovana Superbrands Internacional organizacija koja danas posluje u 90 zemalja svijeta.

• Prva Superbrands knjiga sadržavala je jedinstvene studije o brendovima sa svjetske biznis-scene kao što su American Express,

Prema istraživanjima tržišta koje provodi Superbrands organizacija na lokalnim razinama oko 75% ispitanika radije bira proizvod ili uslugu sa Superbrands oznakom.

Coca-Cola i Cadbury. Trend predstavljanja internacionalnih i lokalnih brendova nastavio se i u ostalim zemljama svijeta tako da brending biblije sadržavaju samo studije o najboljim svjetskim i domaćim brendovima.

• 16% brendova iz prvog izdanja Superbrands publikacije nalazilo se i u Superbrands bibliji za 10-u godišnjicu 2005., a 38% brendova iz te publikacije postalo je članicama programa na internacionalnoj razini.

• U 2000. zabilježen je kontinuirani rast organizacije: Danska, Francuska, Hong Kong, Španjolska, Švedska, USA, a nedavno su se Superbrands International organizaciji pridružile i Argentina, Kanada, Njemačka, Japan i Južna Afrika.

90 zemalja Albanija, Angola, Argentina, Australia, Austria, Azerbaijan, Bahrain, Bangladesh, Belgium, Bosna i Herzegovina, Brazil, Bulgaria, Cambodia, Costa Rica, Croatia, Czech Republic, Denmark, Dominican Republic, Ecuador, Egypt, Estonia, Finland, France, Germany, Ghana, Greece, Guatemala, Honduras, Hong Kong, Hungary, India, Indonesia, Israel, Italy, Japan, Jordan, Kazakhstan, Kenya, Korea, Kosovo, Kuwait, Latvia, Lebanon, Lithuania, Luxemburg, Macedonia, Malaysia, Maldives, Malta, Mauritius, Mexico, Morocco, Mozambique, Netherlands, New Zealand, Nigeria, Norway, Oman, Pakistan, Panama, Philippines, Poland, Portugal, Quatar, Romania, Russian Federation, Saudi Arabia, Serbia, Singapore, Slovakia, Slovenia, South Africa, Spain, Sri Lanka, Sweden, Switzerland, Taiwan, Tanzania, Thailand, Turkey, Uganda, United Arab Emirates, United Kingdom, United States of America, Uruguay, Vietnam

JESTE LI ZNALI? * Superbrands je počeo s radom kao radijska emisija na GLR, danas BBC London. * Prva Superbrands biblija objavljena je 1995.

* Superbrands je objavio oko 10.000 studija o brendu za oko 2.500 najvrednijih i najjačih brendova.

GODINA POSTOJANJA

* Preko 20 godina ovi brendovi sudjeluju u Superbrands programu: American Express, Avis, Coca-Cola, DHL, Gillette, McDonalds, Nokia, Philips and Sony.

ZEMALJA SVIJETA

brend kultura

7

kolumna Superbrands Hrvatska:

Hrvatski brendovi među 2500 priznatih najjačih svjetskih brendova Lea Brezar, CEO Dhar media/Superbrands Hrvatska i Slovenija

U rukama vam je osmi broj Brend kulture, što znači da smo s vama već dvije godine, a ujedno to znači da nas toliko podržava Superbrands Hrvatska.

U projektu Superbrands sudjelovala sam godinama prije preuzimanja licence i to na različite načine: otvaranje i postavljanje procesa izbora Superbrands u Makedoniji, organizacija prodajnih aktivnosti za Hrvatsku te sada upravljajući projektom i svim aktivnostima u Hrvatskoj i Sloveniji.

Kada sam se prvi put susrela sa Superbrands konceptom, preplavio me WOW efekt, na koji nisu ostali imuni ni stručnjaci u Hrvatskoj te se priča o projektu proširila i postala prepoznatljiva i interesantna mnogim hrvatskim i stranim brendovima.

Superbrands je otvorio jedan potpuno novi kanal komunikacije, prvi započeo sistem ocjenjivanja brendova prema specifičnim kriterijima na hrvatskom tržištu i postao sinonim za izvrsnost.

POVIJEST: 2008. sve je izgledalo drugačije, kriza se još nije osjećala, budžeti brendova kojima smo se obraćali bili su neusporedivo veći nego danas. Tada su vrijedila neka druga pravila i neke druge mogućnosti. Komunikacija putem medija bila je još uvijek u fokusu, dok se danas taj fokus znatno proširuje društvenim mrežama. Povratna informacija o vrijednosti brendova dolazila je putem ostvarene prodaje i istraživanja tržišta.

Superbrands je otvorio posebno područje

8

brend kultura

u koje su mogli ući samo izabrani brendovi.

Superbrands je pokazao potrošaču da svaki pojedini brend vrijedi više ukoliko nosi ovu prestižnu oznaku. Istraživanje tržišta koje je provođeno niz godina pokazalo je da 75% potrošača prepoznaje i radije bira proizvode koji nose Superbrands znak.

DANAS: Danas je komunikacija postala pristupačnija te je svjesnost o važnosti ulaganja u brend veća i opsežnija. Društvene mreže su u tome odigrale značajnu ulogu te potrošačima pokazale kako ih njihovo mišljenje zanima, kako žele da s njima podijele dijelove svoga života i kako im je važno s njima se identificirati. U moru brendova treba se razlikovati i tu je bitku danas vrlo izazovno dobiti. Baš iz tog razloga brendovi jasnije i otvorenije komuniciraju kroz nove kanale, a time su se otvorile mogućnosti za implementiranje komunikacijskih strategija na nove načine i na one jeftinije. Sve su to poznate stvari svima koji prate tržište. Bile su i nama. No, mi smo pred sebe stavili velik izazov s kojim se nisu željele nositi ni neke od vodećih agencija za komunikacije pa čak i istraživanje tržišta. Dobili smo dvije odbijenice, no proces je započeo i mi smo se odvažili onako kako najbolje znamo – samo stručno i transparentno. Kada smo na razini uprave agencije radili strategiju za Superbrands projekt, uzeli smo u obzir sve prednosti i mane i odlučili se usredotočiti na podizanje percepcije o Superbrandsu te bez obzira na

krizu u kojoj se nalazio brend postigli smo “nemoguće”. Superbrands oznaku ponosno nose 27 brendova i komuniciraju to kroz marketinške te PR aktivnosti.

SUPERBRANDS 2016/17 • ocjenjivanje brendova (istraživanje i Stručno vijeće) • četiri broja Brend kulture i jedan specijal za Dane komunikacija • četiri eventa za predstavljanje projekta • kampanjom u medijima • 27 brendova koji ponosno nose Superbrands znak • brending biblija Volume VI

Superbrands oznaku ponosno nose 27 brendova predstavljenih u Volume VI

BRANDOVI NEKI OD BRENDOVA KOJI SU NAJVIŠE PUTA POTVRDILI ČLANSTVO U SUPERBRANDS HRVATSKA PROGRAMU

ZAGREBAČKA BANKA CITY CENTER ONE AGROKOR NATURAL WEALTH MLINAR GIBONNI, osobni brend

5 4 3 3 3 2

Vesna Sekalec, direktorica projekta Superbrands koja je preuzela operativno upravljanje brendom uz podršku Manuele Tunjić, koordinatorice projekata u Dhar mediji utjecale su na značajne pomake u percepciji Superbrandsa. Provodeći aktivnosti, opravdali smo povjerenje struke.

“Uz razvoj identiteta kompanije i proizvoda najvažniji faktor je uspješna komunikacija i kontinuirano prilagođavanje brenda tržištu.

Upravo u ovom koraku mnoge kompanije naprave pogrešku. Komunikacija brenda trebala bi biti stalni razgovor s korisnikom. Ono što najjače brendove izdvaja od prosječnih je komunikacija s potrošačem na prijateljski način. Tako se razvijaju pozitivni osjećaji i duboka osobna veza s brendom. Cjelokupna komunikacija treba imati svoj krajnji cilj prije nego što bude upućena prema onome kome se obraćamo. Moramo biti svjesni da brend ima samo jednu priliku da to postane i puno prilika da prestane biti prvi odabir potrošača.

Taj odabir se mora iz dana u dan potvrđivati, ponovnim odabirom, ponovnim iskustvom koje će potvrditi sliku koju nosimo u sebi. Sve što ulažete u tu sliku, svako nastojanje da emociju svojeg proizvoda prenesete kupcu vraća se višestruko i to oni najbolji jako dobro znaju. Stoga naglašavanje Superbrands pozicije na tržištu, osobito ukoliko je ona potvrđena godinama za redom, ima posebnu težinu u očima potrošača. Jedan adut više, dodatna potvrda da je njihov izbor najbolji.

Toga su svjesni i tu prednost koriste najjači brendovi svijeta. Kada govorimo o europskom tržištu, Superbrands oznaku aktivno koriste brendovi kao što su: COCA-COLA, ADIDAS, BMW, C&A, MIELE, CARGLASS, JACOBS, RTL, TOMMY, VILEDA, VARTA, VISA, WUESTENROT, AMERICAN EXPRESS, LIDL, MERCEDES, MASTERCARD, MOULINEX, GARMIN, FEDEX i drugi. Naglasite svoju prednost – potvrdite kupcu da ga cijenite nudeći mu najbolje.” - Izjavljuje Vesna Sekalec, direktorica Superbrands projekta za Hrvatsku i Sloveniju.

U Superbrands programu u prvih deset godina u Hrvatskoj sudjelovalo je 310 brendova. brend kultura

9

intervju

Pripremila Lea Brezar Fotografije Superbrands Njemačka

Norbert R. Lux, CEO

SUPERBRANDS NJEMAČKA

SUPERBRANDS NJEMAČKA: Od 2004. godine gradimo rastuću mrežu i dobre odnose s medijima što je jedan od temelja za uspješnost projekta.

S

uperbrands Njemačka ostvario je odlične rezultate u 2014/2015. godini, a slijede ih i ovi iz ovogodišnjeg programa. Zašto su Superbrands organizacija i njen rad prepoznati u Njemačkoj?

“Tajna” našeg uspjeha je u odličnim poslovnim odnosima i povezanošću s medijima, agencijama za odnose s javnošću te marketinškim agencijama, kao i sa sveučilištem. Od 2004. godine mi gradimo rastuću mrežu i dobre odnose s medijima što je jedan od temelja za uspješnost projekta.

Koliko dugo je Superbrands prisutan u Njemačkoj?

Superbrands je započeo s radom 2004. kada je objavio prvu Superbrands knjigu. Od tada do danas izdano je šest “brending biblija”: 2005., 2007/2008., 2009/2010., 2012. i

10

brend kultura

2014/2015. Trenutno pripremamo “volume 7” Superbrands Njemačka 2016/2017. koji ćemo predstaviti na godišnjem događaju u svibnju 2017.

Postoje li inovacije u Superbrands procesu nagrađivanja brendova?

Superbrands Njemačka izabire brendove prema istoj proceduri od samog početka rada.

Lista nominiranih brendova sadrži oko 1350 brendova, koji su nominirani putem javnih nominacija i istraživanja tržišta. Brendove također može nominirati i Stručno vijeće.

Svi nominirani brendovi ocjenjuju se od strane Stručnog vijeća prema sljedećim kriterijima: dominantnost i prihvaćenost brenda, prisutnost brenda, svjesnost o brendu i odanost potrošača. U prosjeku je stotinjak brendova nagrađeno Superbrands statusom.

Koliko brendova je potvrdilo Superbrands članstvo za prošlogodišnji program?

Superbrands program 2014/2015. - 51 brend te osobni brend Davida Garretta. Pripreme za Superbrands program 2016/2017. još uvijek traju, ali zasad imamo 48 brendova u programu.

Možete li nam navesti neke brendove koji kontinuirano potvrđuju suradnju sa Superbrands programom te koriste njegove pogodnosti u Njemačkoj?

Kako je Superbrands program u Njemačkoj dvogodišnji program, do sada smo predstavili sedam izdanja Superbrands knjige (sedmo je u pripremi).

Brendovi koji su s nama od početka su: C&A i ARAL, što znači sedam puta u Superbrands knjizi. Adidas, Alpina, Deutsche Bank, Poggenpohl, VARTA, šest puta u Superbrands knjizi te Bose, CosmosDirekt, Deutsche Post, DHL, FC

NJEMAČKI BRENDOVI KOJI SU PONAVLJALI ČLANSTVO U SUPERBRANDS PROGRAMU:

C&A, ARAL Adidas, Alpina, Deutsche Bank, Poggenpohl, VARTA Bose, CosmosDirekt, Deutsche Post, DHL, FC Bayern München, Miele, Persil, playmobil, Postbank, RTL

7 6 5

Bayern München, Miele, Persil, playmobil, Postbank, RTL, koji su potvrdili svoje članstvo pet puta.

- 2004. - Brand Liaison and PR Direktor Superbrands Njemačka - Od 2004, Norbert radi za Superbrands Njemačka, prvo kao Brand Liaison - 2006/2007. – odgovoran za Superbrands Austria - 2014. – Norbert i njegova žena Claudia postaju vlasnici licence za Supebrands Njemačka te samostalno upravljaju projektom - 2007/11. – razvijaju projekt GREEN BRANDS, u čijem je procesu odabira nagrađeno 120 brendova koji ujedno koriste GREEN BRANDS oznaku kvalitete brend kultura

11

intervju

NEXT BALKANS

Razgovarala Vedrana Prevendar Fotografije Dhar media

KREATIVA KOJA NIJE VIDJELA SVJETLO KAMPANJA

Lea Brezar, CEO Dhar media/ Superbrands Hrvatska i Slovenija

Što je NEXT BALKANS? NEXT BALKANS je konferencija u u čijem sklopu se održava natjecanje NEXT BALKANS –natjecanje za kreativna rješenja koja nisu vidjela svjetlo kampanja. Ideja konferencije je da okupi struku, pa čak i u regiji, te da pokažemo kako se kreativni procesi događaju svakodnevno te kako se iza jedne kreativne ideje koja ”prođe” nađu deseci onih, koji iz nekih razloga, ne zadovolje kriterije ”prolaza”.

Da ne spominjem projekte koji se planiraju pa odgode zbog opravdanih razloga ili kreativu koja nastaje prilikom brain storm procesa prilikom stvaranje stvaranja jednostavnijih kampanja ili oglasa u kreativnim timovima, ne samo agencija, već i tvrtki te medija. Za takva rješenja stvoren je NEXT BALKANS.

” E N “ o a k e r e j t Klijen ” E S I Ž A K O P “ o m e ž a k i m 12

brend kultura

NEXT BALKANS su ljudi - genijalci, talenti koji se ne gase ni kad rade 24/7.

NATJECANJE

GRATIS NEXT BALKANS je prilično inovativna ideja.

U struci se još nije dogodilo da netko ocijenjuje kreativna rješenja koja nisu vidjela svjetlo kampanja.

Do stvaranja NEXT BALKANSA došlo je prilikom kreiranja komunikacijske strategije za projekt Superbrands 2017. Razmišljala sam o stanju u struci, o nagradama, o brendovima i njihovim kreatorima, te o tom motoru koji non-stop radi. Dhar media je i sama jedan dobro podmazan motor koji dnevno producira velik broj kreativnih rješenja te u mnogim

situacijama promišljamo o projektima ”izvan okvira” kako bismo klijentima ponudili nešto novo – što uglavnom rade mnoge agencije.

No, nas krasi jedna osobina – mi se volimo uhvatiti u koštac s izazovima pomicanja granica, pokretanja novih inovativnih projekata ili čak podizati brendove iz pepela.

Tu je došla do izražaja moja ideja o NEXT BALKANSU i rješenjima koja stoje u ladicama (čitaj serverima). Vjerujemo da je takvih rješenja mnogo i da će pokazati upravo ovo: TKO ČINI KREATIVNU INDUSTRIJU U REGIJI?

Prijava za jedan rad.

Nije uključeno mjesto na konferenciji.

KOTIZACIJA

GRATIS Sudjelovanje na svim predavanjima, dva dana. Obećajemo korisno potrošeno vrijeme. Coffee break

brend kultura

13

Logotipi, Print, Radio, Video, Web- dizajn, Gerila, Social, Aplikacije, kategorije su u kojima se mogu prijaviti radovi. Prijaviti ih mogu pojedinci, tvrtke, kreativne i agencije za odnose s javnošću te brendovi.

Organizator NEXT BALKANSA. NEXT BALKANS i BREND KULTURA, časpopis koji ove godine slavi drugi rođendan. Njega sponzorira Superbrands Hrvatska, a operativno izvodi agencija Dhar media koja ga je osmislila kreirajući godišnju strategiju razvoja kanala komunikacije. Osim ideje i koncepta natjecanja, Dhar media je dizajnirala logotip konferencije, a ujedno i samu nagradu.

Logotipi, Print, Radio, Video, Web- dizajn, Gerila, Social, Aplikacije, kategorije su u kojima se mogu prijaviti radovi. Tko se može prijaviti na natjecanje i tko ocjenjuje radove?

Prijaviti se mogu pojedinci, kreativne agencije, agencije za odnose s javnošću i tvrtke putem online obrasca, a radove ocjenjuje Stručno vijeće NEXT BALKANS 2017. Stručno vijeće NEXT BALKANS čine stručnjaci iz svi14

brend kultura

jeta medija, marketinga i odnosa s javnošću, predstavnici stručnih organizacija, profesori, direktori tvrtki i ključne osobe u tvrtkama za određeni brend/tržište. Pravilnik o natjecanju nalazi se na službenoj stranici NEXT BALKANS, www.next-balkans.com .

NEXT ZONA: Kreativni pogon, naziv je konferencije koja će se održati 01.-02.03. 2017.

Uu Cinestaru/Branimir centar. Najavljujete zanimljiva predavanja - “case study” – tko su predavači na konferenciiji?

Kreativni pogon nam je bila prva asocijacija kod osmišljavanja teme konferencije. Svaka industrija ima svoje pogone pa tako industrija kreativnih rješenja ima svoje motore. To su ljudi, genijalci, talenti koji se ne gase ni kad rade 24/7. Osim izvrsnih predavača sprema-

mo i predah uz Studio smijeha koji priprema četiri zabavna stand up nastupa, a kroz konferenciju će nas voditi Marina Orsad. Povodom konferencije priprema se specijalno izdanje Brend kulture – NEXT BALKANS.

Tko čini industriju kreativnih rješenja?

intervju NEXT ZONA: KREATIVNI POGON

Žaklina Trbović, Članica uprave za marketing - Ines Kozina, Managing Director Deputy, UNEX Ivan Pakozdi, izvršni direktor za PR, Millenium promocija Martina Tomljenović, voditelj sektora za marketing i istraživanje tržišta, Borovo Zenel Batagelj, partner i predsjednik društva za marketinško savjetovanje i istraživanje Valicon Slovenija - Ismir Omeragić, CEO Valicon BiH - Josip Tvrtković, MSc. CEO Valicon Hrvatska Antonija Markić, Market Response Manager, Mediatoolkit Aljoša Bagola, Kreativni kreativni direktor, Pristop Lea Brezar, CEO Dhar media/ Superbrands HR/SLO

brend kultura

15

new

Pripremila Brend kultura Fotografije TISAK

Tisak se zahtjevima tržišta prilagodio na način da je svoju primarnu djelatnost, distribucija tiskovina, proširio na paketnu distribuciju koristeći najširu click&collect dostavnu mrežu u Hrvatskoj 16

brend kultura

Prilagodba poslovanja kao glavna

Tiskova prednost

Tisak d.d, na tržištu poznat kao najveći lanac kioska, svoje poslovanje širi i izvan maloprodajnog okvira. Prateći svjetske trendove, danas se Tisak bavi s nekoliko osnovnih djelatnosti u koje se ubrajaju maloprodaja i veleprodaja te ponuda različitih financijskih i elektroničkih usluga. Tako danas na kioscima Tiska kupci mogu odigrati igre na sreću Hrvatske Lutrije, platiti račune s 2D barkodom kao i one bez njega, promijeniti ili podići novac s tekućeg računa. Također, Tisak je idealan kanal za razvoj usluge “ticketinga” te omogućuje prodaju ulaznica iz sustava Eventima, i karata za gradski i međugradski prijevoz. Važan Tiskov podbrend čine Tisak media centri kojih danas ima 28 u 19 gradova

diljem Hrvatske, a njihov asortiman orijentiran je na multimediju, knjige i igračke.

Do diversifikacije Tiskovog poslovanja došlo je prvenstveno zbog promjene u globalnim i lokalnim tržišnim trendovima, zbog promjene u ponašanju kupaca i prilagođavanja kompanije novim okolnostima. U posljednje vrijeme Tiskovo poslovanje se okreće i u smjeru logistike, što je zapravo logičan slijed s obzirom na razvijenu distribucijsku mrežu infrastrukturne kapacitete kojima raspolaže.

Tijekom rujna 2016., lansiran je novi Tiskov brend TEX logistika. Uz dobru pripremu, Tiskova logistika je preselila na novu lokaciju, u moderan logističko-distributivni centar u Svetoj Nedelji, gdje tijekom cijele godine

NEW poslovnim partnerima nudi mogućnost kvalitativne i kvantitativne provjere robe, optimizaciju zaliha, obradu povrata, manipulaciju, deklariranje, etiketiranje i brojne druge operacije „skladišne proizvodnje“. TEX logistika posjeduje veliki vozni park od 650 suvremeno opremljenih dostavnih vozila.

Preko razvijene distribucijske mreže unutar Hrvatske pruža maksimalnu pokrivenost teritorija i svaki proizvod može u roku 24 sata distribuirati na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini.

Do diversifikacije Tiskovog poslovanja došlo je prvenstveno zbog promjene u globalnim i lokalnim tržišnim trendovima, zbog promjene u ponašanju kupaca i prilagođavanja kompanije novim okolnostima.

Razvojem online trgovine, mijenjaju se i prilike na tržištu dostave paketa Masivan pristup novim tehnologijama utječe na promjenu potrošačkih navika, razvija novu dimenziju trgovine, samim time diktira i nove logističke izazove.

Tisak se zahtjevima tržišta prilagodio na način da je svoju primarnu djelatnost, distribucija tiskovina, proširio na paketnu distribuciju koristeći najširu click&collect dostavnu mrežu u Hrvatskoj. Ako to prelijemo u brojeve, vlastita mreža Tiskove maloprodaje i maloprodajna mreža partnera je na više od 1000 kioska Tiska, 50 Paketomata, u Super Konzum prodavaonice, na kioske iNovina, kao i dostavu na adresu kupaca. Odgovarajući na potrebe potrošača koji se sve više oslanjaju na Internet, Tisak je prvi u Hrvatskoj uveo Paketomat – automat koji bez ograničenja i radnog vremena pruža mogućnost slanja i preuzimanja paketa u bilo koje doba dana

ili noći. Paketomat služi kao mjesto dostave kod kupnje putem interneta, no i kao klasično mjesto s kojeg se šalju i zaprimaju paketi.

Smješteni na 50 frekventnih lokacija diljem Hrvatske korisnicima pružaju maksimalnu praktičnost isporuke bez čekanja u redovima, 0-24 sata, 7 dana u tjednu. Cilj Tiska je razvijati modernu i inovativnu uslugu paketne dostave koju stalno razvijaju u skladu s zahtjevima dinamičnog tržišta. Samo neke

od prednosti koje nudi u paketnoj dostavi su „Track & trace“ sustav, SMS notifikacije o dospijeću pošiljke, Online najava i plaćanje na webu. Kod razvoja novih projekata sudjeluju upravljački i organizacijski timovi koji implementiraju dokazane metodologije kako bi efektivno pokrenuli novi brend. U konačnici, koriste se i savjeti stručnih agencija kako bi finalna usluga postigla očekivanja. Tu se posebno ističe usluga Tisak paket – usluga dostave paketa s kioska na kiosk, koja je zbog široke mreže Tiskovih maloprodajnih mjesta, brze i pouzdane Tiskove logistike, konkurentnih cijena i snažne marketinške

Kod razvoja novih projekata sudjeluju upravljački i organizacijski timovi koji implementiraju dokazane metodologije kako bi efektivno pokrenuli novi brend. brend kultura

17

intervju Dunja Tadić

ŽENSKI ROKOVNIK Razgovarala Manuela Tunjić Fotografije Ženski rokovnik

18

brend kultura

Žena ženi nije vuk Sve dosadašnje ostvarene poslovne suradnje nastale stvaranjem Ženskih rokovnika, dolaze iz srca i sasvim iskreno. Ženski rokovnik se danas razvija u prepoznatljiv proizvod. Kako je nastao? Ženski rokovnik nastao je, sada već davne, 2009. godine. Tada na tržištu nisam pronalazila rokovnik po mojoj mjeri, tj. onaj koji bi zadovoljio moje potrebe što mi je dalo ideju da kreiram jedan poseban. Viziju sam imala - i on se danas nakon devet godina postojanja prodaje u 20 000 primjeraka širom regije.

Koji su najveći izazovi u stvaranju prepoznatljivosti Ženskih rokovnika?

Naš najveći izazov je svake godine našim kupcima ponuditi nešto novo - 10 godina biti zanimljiv i drugačiji naša je misao vodilja. Sve dosadašnje ostvarene poslovne suradnje nastale stvaranjem Ženskih rokovnika, dolaze iz srca i sasvim iskreno – pripremamo nova kreativna rješenja rokovnika i njegovih novih izdanja kroz nove rubrike. Tako već dvije godine u Ženskom rokovniku postoji bojanka – žene danas teško nalaze vrijeme samo za sebe pa je bojanka osmišljena s tom idejom, ostavi 10-15 minuta za sebe.

Dodatna pogodnost tih dragocjenih minuta je činjenica da bojanje ima antistres učinak.

Pokazalo se da žene zaista crtkaju po tim listovima za bojanje pa smo tako ove godine napravili i jednu naslovnicu ”Be original” koja se može obojati.

Ženski rokovnici ove su godine razvili posebnu rubriku u suradnji s Alis Marić.

Ove godine smo imali, između ostalih, suradnju i s divnom Alis Marić, blogericom Čitaj knjigu, a spojila nas je ljubav prema knjigama. Kada sam 2009. radila prvi rokovnik, imao je rubriku “knjige koje želim pročitati” jer sam jedna od onih osoba, koja se tijekom čitanja jedne knjige voli unaprijed osigurati da je čeka nova. (Ne daj Bože da

U suradnji s Alis Marić napravli smo Dnevnik čitanja za sve zaljubljenike u knjige.

brend kultura

19

mi se dogodi da u pola noći završim čitanje knjige, a nemam spremnu sljedeću.) Tako smo Alis i ja osmislile jedan mali Dnevnik čitanja za sve zaljubljenike u čitanje koji je već sad odlično prihvaćen, a sigurna sam da će biti i iskorišten do zadnje stranice.

Koje marketinške kanale koristite za promociju ženskih rokovnika?

Najviše koristimo online oglašavanje, portale i društvene mreže, a naravno dosta smo i u printu, pogotovo kroz intervjue i članke.

U svijetu konkurencije kopiranje nije rijetkost, kako se nosite s time?

Baš mi je drago da ste me ovo pitali, jer sam prije par godina shvatila jednu jako važnu stvar, za to su valjda potrebne godine i iskustvo, a to je da ”žena ženi nije vuk” što je tema ovogodišnjeg rokovnika. Na stvaranju ovog rokovnika tijekom proteklih osam godina sudjelovalo je preko pedeset prekrasnih žena. Ja jesam kreatorica, no da nije bilo svih ovih žena, kao i svih divnih žena koje ga kupuju, ovaj rokovnik ne bi bio to što je danas - najpopularniji i najprodavaniji rokovnik u regiji. Godine poslovanja nauče vas da konkurencija utječe na vaš rast i da bez nje ni Ženski rokovnik ne bi bio ovo što je danas. Prije pet godina, kada je prvi sličan 20

brend kultura

rokovnik izašao na tržište, odlučila sam da moramo ostati bolji, da moramo raditi puno više i biti puno kreativniji. Zahvalna sam svima koji me motiviraju i potiču da slijedim svoj san i viziju onoga što sam zamislila 2009. Nisam opterećena konkurencijom, već sam joj zahvalna. Tržište je dovoljno veliko da svaki proizvod - rokovnik, ima svog kupca. Ženski rokovnik je prepoznat i žene ga vole jer je nastao srcem i srcem ga stvaramo.

Prije par godina sam shvatila jednu jako važnu stvar, za to su valjda potrebne godine i iskustvo, a to je da ”žena ženi nije vuk” što je tema ovogodišnjeg rokovnika. Na stvaranju ovog rokovnika tijekom proteklih osam godina sudjelovalo je preko pedeset prekrasnih žena.

zenskirokovnik www.zenskirokovnik.com

brend kultura

21

Biznis i kultura

vole se masovno Foto: Srećko Budek. fotograf MUO

Vrijednosti i sadržaj koje afirmira sponzorirani kulturni događaj - bila to vrsnost mladih glazbenika ili pak okupljanje publike oko nove knjige - uvijek povezuje sadašnjost i budućnost, rekapitulira dotad postignuto i usmjerava stremljenje prema naprijed, istovremeno je uspomena i vizija, oživljena u sadašnjem trenutku koji okuplja publiku.

I

zložba originalnih kostima i rekvizita iz baleta Orašar, postavljena u Muzeju za umjetnost i obrt, uveličala je ovogodišnji Advent u Zagrebu. Balet Orašar Petra Iljiča Čajkovskog jedan je od najpoznatijih na svijetu, koji se zbog božićnog motiva tradicionalno izvodi u prosincu u najuglednijim kazalištima na svije-

22

brend kultura

tu. Na izložbu u Muzej za umjetnost i obrt, nazvanu „Orašar – najljepša božićna bajka“,stigli su čak i kostimi s praizvedbe 1892. godine u Sankt Peterburgu, pa i oni s legendarne predstave u milanskoj Scali, koje je 1968. godine koreografirao RudolfNurejev te sa baleta postavljenih u Londonu, Berlinu, a i iz Hrvat-

skog narodnog kazališta u Zagrebu, koje balet Orašar – poznat i kao Ščelkunčik – tradicionalno postavlja pred Božić još od 1923. godine. Partner i glavni pokrovitelj ove zahtjevne izložbe, koja ostaje otvorena do 26. veljače, je Privredna banka Zagreb. Sve svoje klijente PBZ je pozvala na izložbu, darujući im ulaznicu

Otkako je Bobu Dylanu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, bjelodano je da kultura dobiva širi smisao i otvara mogućnosti za sve više interpretacija.

Piše Sandra Pocrnić Mlakar za izložbu u prosinačkom izdanju PBZ novosti.

Orašar u MUO, balet u muzeju, najpopularnija božićna priča uoči Božića, praznika svjetlosti i milosrđa na imućnijem dijelu zemaljske kugle, raskošan je primjer razumijevanja društvene odgovornosti i sponzoriranja relevantnih kulturnih događanja. “Orašar” u MSU dobio je velik publicitet, no smisao sponzoriranja kulture upravo je u tome da publicitet - koji nedvojbeno zaslužuju sponzorirani događaji, a ponekad ga čak i dobivaju - postaje manje bitan.

Povijesna izložba je postavljena, pamtit će se i prepričavati, a bez sponzora tako ambiciozan projekt bio bi nemoguć.

U svom godišnjem izvješću PBZ ponosno navodi da godišnje za donacije i sponzorstva u kulturi namjenjuje više od dva i pol milijuna kuna. Toliki su otprilike iznosi koje za sponzoriranja kulturnih događanja izdvajaju banke, osiguravajuća društva, telekomi te industrijski divovi. Treba li navoditi imena? Croatia osiguranje, Vipnet, Alianz, Erricson Nikola Tesla, Podravka... u našoj sredini, koja je toliko mala da svatko svakome gleda u lonac (pijat! - ta ri-

ječ obilježila nam je kulturnu godinu), dobro se zna tko koliko izdvaja i za što. A ma koliko žmirili, dobro se zna i tko među kulturnjacima što radi, tko proizvodi trajnu vrijednost i okuplja publiku kvalitetom. Činjenica je da za suradnju gospodarstva i kulture još uvijek imamo sve institucije i pretpostavke i kad se osvrnemo i zbrojimo rezultate, unatoč žrtvama, situacija (još) nije drastično loša.

Iznad osobnih interesa, pravila se znaju–veliki sponzori svake godine raspisuju natječaje za sponzorstva u kulturi, sportu, znanosti i obrazovanju i društvenim akcijama. Na natječaje se redovito javljaju kulturne institucije, sportska društva, nevladine udruge, a mnogi veliki sponzori imaju svoje stalne partnere među kulturnim institucijama s kojima surađuju na obostrano zadovoljstvo. Natječaji su javni, a na kraju godine sve se objavljuje i u godišnjem izvješću tvrtke.

U izvješća o održivom i poslovnom razvoju velike tvrtke ulažu mnogo truda, znanja i domišljatosti, tako da se njima ponose i postaju važan dio biografije svakog CEO. Osobito pre-

dano i maštovito dizajniraju ih veliki izvoznici i tvrtke u stranom vlasništvu, koje su navikle isticati se u međunarodnoj konkurenciji, štoviše, takvi su poslovni običaji i zaživjeli na našem tržištu ponajviše zahvaljujući njima. Ulaganje u kulturu u godišnjem izvještaju ističe se iz više razloga - tvrtka time pokazuje koje vrijednosti zastupa, a njezini klijenti na taj će način trajne vrijednosti povezivati s imenom tvrtke. Uz to, ulaganje u kulturu, svijest o široj slici i dobrobiti zajednice, pokazatelj je vizije vlastitog razvoja kao kontinuiranog i dugoročnog, pokazatelj velikodušnosti umjesto sebičnosti, obilja umjesto neimaštine i dobrog gospodarenja umjesto borbe za opstanak.

Jednom riječju, pokazatelj blagostanja koje tvrtka ne zadržava samo za sebe, već ga želi podijeliti sa zajednicom.

Otkako je Bobu Dylanu dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, bjelodano je da kultura dobiva širi smisao i otvara mogućnosti za sve više interpretacija. Coca-Cola je 2011. godine projektom Jezični priručnik– hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji, autorica Lane

Ulaganje u kulturu u godišnjem izvještaju ističe se iz više razloga - tvrtka time pokazuje koje vrijednosti zastupa, a njezini klijenti na taj će način trajne vrijednosti povezivati s imenom tvrtke. brend kultura

23

Biznis i kultura

Foto: ZABA

Ulaganje u kulturu dugotrajno je ulaganje u vrijednosti koje su pokretač društvenog razvoja te su zaslužne za širenje duha tolerancije i uvažavanja različitosti.

Hudeček i Maje Matković, osvojila Europsku nagradu za društveno odgovorno poslovanje za Hrvatsku. Jezični priručnik je razvijan od 2008. do 2011. godine u okviru tvrtkina projekta Kultura poslovne komunikacije i javnom objavom na ovim mrežnim stranicama tvrtka ga je 30. studenoga 2011. darovala zajednici.

Naravno da Coca-Cola HBC svake godine također aktivno sudjeluje u kulturnome životu i podržava brojne glazbene i plesne predstave koje odražavaju lokalnu tradiciju te umjetničke izložbe, koncerte, filmske festivale i zabavna događanja u posebnim prigodama (Vukovarski filmski festival, Rokaj Fest, Sinjska alka, Riječki karneval, Špancirfest itd.). Jezični priručnik

24

brend kultura

bio je te godine projekt koji se izdvojio idejom i realizacijom i otvorio je nove mogućnosti za kreativno razumijevanje i sponzoriranje ideja i novih vrijednosti.

Bit sponzoriranja kulture nije samo logotip na plakatu. Poslovni divovi koji znaju kako zaraditi traže način za dugoročno poslovanje u vremenu koje zahtijeva prekretnicu u odnosu prema izvorima energije i prirodnim resursima, prema okolišu i radnoj snazi. Vrijednosti i sadržaj koje afirmira sponzorirani kulturni događaj - bila to vrsnost mladih glazbenika ili pak okupljanje publike oko nove knjige - uvijek povezuje sadašnjost i budućnost, rekapitulira dotad postignuto i usmjerava stremljenje pre-

ma naprijed, istovremeno je uspomena i vizija, oživljena u sadašnjem trenutku koji okuplja publiku. Sponzor koji se pojavi na kulturnom događaju zato sudjeluje u ubiranju plodova prošlosti i sijanju za budućnost.

Ulaganje u kulturu dugotrajno je ulaganje u vrijednosti koje su pokretač društvenog razvoja te su zaslužne za širenje duha tolerancije i uvažavanja različitosti – izjavljuju u Zagrebačkoj banci, koja se ponosi svojim Natječajem za dodjelu donacija kroz koji je tijekom 14 godina doniran 21 milijun kuna na transparentan i objektivan način, što je potaknulo mnoge tvrtke da organiziraju dodjelu

donacija prema sličnom načelu.

Zagrebačka banka surađuje s umjetnicima od sedamdesetih godina, otkako se u njihovim poslovnicama izlažu likovna djela i od tada se stvara zbirka umjetnina Zagrebačke banke.

Ta se tradicija učvrstila 2002. godine kada je Zaba postala članica Grupe UniCredit, koja je jedna od najvećih bankarskih grupacija u Europi i jedan od najvećih partnera umjetnosti i kulture u europskim zemljama u kojima posluju njene članice.

Razlog sponzoriranja kulturnih događanja, navodi ZABA, je u tome što sponzorstva kulture pružaju mogućnost povezivanja Zagrebačke banke s pozitivnim događajima, omogućavaju prilagodbu na promjene potrošačkih sklonosti prema novim medijima i oblicima komunikacije. Sponzoriranje kulture ujedno pruža jaku potporu interne javnosti Zagrebačke banke, a i šira društvena zajednica (pod čijim budnim okom poduzeća obavljaju svoju djelatnost) sklonija je ulaganjima u sponzorstva od ulaganja u izravno oglašavanje. U konačnici, praksa je pokazala kako sponzoriranje specifičnih događaja omogućuje usmjeravanje komunikacijskih sadržaja ciljanoj publici, a najčešće su to klijenti i partneri Zagrebačke banke.

Učinci sponzoriranja kulture nisu trenutni, stoga sponzor treba imati dovoljno financijske snage i strpljenja, a istovremeno ustrajati u svojim vrijednostima i u ulaganjima u pozitivan razvoj zajednice. Zato je sponzoriranje kulture znak prestiža. Dok je marketing usmjeren na trenutno zarađivanje i vlastiti probitak, sponzoriranje pokazuje ozbiljnu namjeru da tvrtka traje i da se razvija uvažavajući kontekst i brinući za zajednicu. Sponzoriranje kulture zato klasičnom marketingu daje novu dimenziju i kontekst. Kod sponzoriranja, naime, medijska prisutnost ne završava s tri minute reklamne poruke, već traje kao doživljaj koji publika dijeli sudjelujući u njemu.

Partner Muzeja suvremene umjetnosti je T-com, teleoperater, koji je dolazak na hrvatsko tržište obilježio ulaganjem u kulturu i

Foto: TCOM

Učinci sponzoriranja kulture nisu trenutni, stoga sponzor treba imati dovoljno financijske snage i strpljenja, a istovremeno ustrajati u svojim vrijednostima i u ulaganjima u pozitivan razvoj zajednice. Zato je sponzoriranje kulture znak prestiža. brend kultura

25

Biznis i kultura kulturnom i političkom životu zemlje, naroda i jezika, a i šire. Pogotovo šire - na tu temu ćemo se još vratiti.

umjetnost u suradnji s t-portalom – s tim što je, treba istaknuti, već i sam informativni portal kulturni doprinos, koji svojom dostupnošću cijeloj Hrvatskoj objedinjuje kulturni prostor te unapređuje protok informacija, odgaja, educira, zabavlja i informira, što bi i trebala biti funkcija javnog medija, nezamjenjiva u cjelokupnom

T-com je, naime, u suradnji s t-portalom, raspisao najmanje dvije vrlo ugledne i relevantne umjetničke nagrade. Deveti put dodijeljena je nagrada za najbolji roman godine, a među laureatima su “Črna mati zemla” Kristiana Novaka, “Adio kauboju” Olje Savičević Ivančević, “Roki Raketa” Zorana Malkoča i “Tri” Drage Glamuzine. Nagrada je novčana i osim što je prestižna, vraća nadu da pisanje romana na hrvatskom jeziku - osobito dobrog - nije sasvim uzaludan i nepotreban posao.

Osim nagrade za najbolji roman godine, šestu godinu zaredom t.com i Muzej suvremene umjetnosti dodjeljuju T-HTnagradu@MSU.hr za radove s područja vizualne umjetnosti. Na natječaj stiže svake godine dvjestotinjak radova, a u uži izbor za izložbu u MSU ulazi njih četrdesetak koji, kako kažu u MSU, predstavljaju relevantan presjek trenutačnog stanja u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti u kojoj su ravnopravno zastupljene sve generacije umjetnika.

S obzirom na turističke potencijale Hrvatske, mogućnosti povezivanja kulturnih događanja s turizmom praktički su neograničene. Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto ili Motovunski

festival su najpoznatiji primjeri turističko-kulturnih događanja. Manji festivali kao što je kulturno-gastronomski festival Imena u Bolu na Braču pokazuje da je u okupljanjima oko kulture i gastronomije još mnogo mogućnosti koje bi itekako znali cijeniti i turisti i domaća medijska publika.

I tu dolazimo do najslabije točke hrvatske gospodarsko-kulturne razmjene - mediji.

Društvena odgovornost medija, naime, ograničava se također na medijskom pokroviteljstvu festivala i kulturno-zabavnih događanja, kao da su banke i osiguravatelji. Mediji, međutim, svoju društvenu odgovornost demonstriraju svakodnevno svojim proizvodom, svojim naslovima i temama koje emitiraju i u kojima jasno pokazuju koje su društvene i trajne vrijednosti za koje se zalažu. Iako je već jasno da senzacionalizam i konzumerizam ne mogu dugoročno održati ni naklade niti ugled hrvatskih javnih medija, od njih se i dalje ne odustaje, dok se kultura i dalje često smatra dosadnom i suvišnom u „tržišno orijentiranim“ novinama ili programima. No, inzistiranje na „tržišnoj orijentaciji“ i podilaženje publici senzacionalizmom, uz bahato izbacivanje svih sadržaja koji se smatraju nedovoljno zanimljivima, previše kulturnim ili čak edukativnim -

Foto: SMILJANA DRAME PEKERA

edukacija se iz nepoznatih razloga smatra strašilom za publiku - dokazalo se dosad jedino kao siguran recept za tapkanje na mjestu, ako ne i zajedničku propast.

Prazan prostor društvene odgovornosti koje ostavljaju “službeni” mediji entuzijastično ispunjavaju društvene mreže. Alis Marić sa svojim projektom „Čitaj knjigu” dosad je otvorila po nekoliko slobodnih biblioteka u Zagrebu, Splitu. Gospiću, Koprivnici, Osijeku, Dugom Selu… Otvaranje police za slobodnu razmjenu knjiga prilika je za cjelovečernje kulturno-zabavno druženje na kojem sudjeluju književnici, glazbenici i umjetnici, a prisutni mogu osvojiti knjigu u nagradnoj igri. Alis Marić odazvat će se na poziv i ugraditi gostovanje u svoje rasporede, pa događaj najaviti, a zatim i popratiti na društvenim mrežama. Za njezine posjete najviše su zainteresirani restorani, koji će rado pripremiti policu za knjige i okupiti publiku u svom prostoru. Mreža “Čitaj knjigu” okuplja više od 200.000 čitatelja, a taj broj i dalje

raste, čime se demantira uvriježen stav da knjiga nije dovoljno atraktivan i komercijalan medijski sadržaj.

Takvih dokaza sve je više. Ljetos su 2Cellos na Tomislavcu održali koncert koji je po nekim procjenama okupio 50.000 ljudi, a bio je to dar koji su Zagrepčanima priredili Grad Zagreb, Zagrebačka filharmonija i sami glazbenici 2Cellos - Luka Štulić i Stjepan Hauser. Broj od 50.000 gledatelja teško je zanemariti, pa bi se netko mogao čak bogohulno zapitati je li moguće da kultura može uspješnije okupiti publiku nego sadržaji koje nude mediji. Pola ure kulture više definitivno nije dovoljno.

Društvena odgovornost medija, naime, ograničava se također na medijskom pokroviteljstvu festivala i kulturnozabavnih događanja, kao da su banke i osiguravatelji.

Mediji, međutim, svoju društvenu odgovornost demonstriraju svakodnevno svojim proizvodom, svojim naslovima i temama koje emitiraju i u kojima jasno pokazuju koje su društvene i trajne vrijednosti za koje se zalažu. brend kultura

27

Razgovarala Lea Brezar Foto: Women in Adria

Žene sve više napuštaju korporativni svijet i pokreću vlastite biznise jer jednostavno žele promijeniti životni stil i raditi nešto što podržava način na koji žele živjeti.

Intervju Ivana Matić

Women in Adria

28

brend kultura

I

vana Matić, jedna od 50 najutjecajnih žena u IT industriji u Hrvatskoj, prije šest godina pokrenula je biznis s idejom networkinga koji je danas izrastao u iznimnu platformu.

Projekt Women in Adria umrežava žene poduzetnice, afirmira žensko poduzetništvo i organizira mnogobrojna druženja. Koji je bio prvi cilj projekta i da li su s vašim rastom rasli ciljevi?

Krenuli smo od networking evenata početkom 2012., a danas smo medijski brand za žene u biznisu. Moja dotadašnja karijera je bila u međunarodnim revizorskim i konzultantskim kućama i primijetila sam da su dobri ženski uzori imali ogroman pozitivan utjecaj na mene. Kad sam početkom krize ostala bez posla, shvatila sam važnost mreže kontakata i networkinga i pokrenula sam LinkedIn grupu Women in Adria kako bi se žene u regiji povezale. Tada sam bila na drugom porodiljnom dopustu pa sam imala vremena baviti se tom grupom, imali smo i druženja uživo i namjera mi je bila osnovati udrugu.

Pronašla sam i posao, ali sam ubrzo shvatila da ja nisam za korporativni svijet, konzalting mi je više odgovarao ali nisam više mogla putovati zbog djece. Također sam primijetila da taj ženski networking može biti i biznis i da ta populacija ambicioznih žena ima drugačije interese. Zato sam odlučila krajem 2011. pokrenuti vlastiti biznis. Ali se ubrzo pokazalo da kod nas taj biznis ne može funkcionirati samo od networking evenata i da stvari moraju biti puno šire. Tako smo se polako okrenuli izgradnji portala, a sve ostalo se događalo usput. Danas smo jedini medij za žene u biznisu koji ima sve što se medijima preporučuje da imaju, bavimo se i korporativnim ženama i poduzetnicama zato što danas više nitko nije cijeli život u jednoj tvrtki. Osobito je prisutan trend da žene sve više napuštaju korporativni svijet i pokreću vlastite biznise jer jednostavno žele promijeniti životni stil i raditi nešto što podržava način na koji žele živjeti.

Prošle godine smo izdali i dvije knjige. Prva je Kako pokrenuti i voditi posao od kuće, s kojom smo normalizirali kućni ured kao inkubator ženskog poduzetništva. Žene pokreću

vlastiti biznis kako bi mogle provoditi više vremena s obitelji i kako bi bile fleksibilne, a kućni ured upravo u tome pomaže.

Druga je 50 poduzetnica koje nas inspiriraju, predstavljena prilikom dodjele nagrada najboljim poduzetnicama prošle godine i predstavlja najinspirativnije ženske poduzetničke priče.

Sad je naš poslovni model sazrio i spreman je za širenje putem franšize.

Nekoliko je proizvoda koje nudite vašim članicama: online magazin, newsletter, networking breakfast i WIA akademija.

U proteklih pet godina razvili ste jednu zanimljivu platformu koja osim umrežavanja nudi povezivanje unutar vašeg WIA kluba.

Koji su benefiti nakon pridruživanja klubu.

Naš članski program je prvenstveno zajednica žena koje imaju iste interese i probleme. Kad ste ambiciozni, želite karijeru ili vlastiti biznis, teško je pronaći one koji razmišljaju kako i vi.

Odnosno, kad ih pronađete, nema vam kraja.

Tako da je cijela ova priča zapravo nadmašila moja očekivanja i nekoliko sam puta već ostala zatečena kad dobijem mailove da smo ženama puno pomogli u pokretanju vlastitog biznisa, prvenstveno kroz inspiracijute savje-

WIA članski program je prvenstveno zajednica žena koje imaju iste interese i probleme. brend kultura

29

INTERVJU

Pravi rast biznisa događa se tek kad dobijemo poslove s velikim tvrtkama i na taj način kreiramo dobre reference. Women in Adria ima partnere iz inozemstva s kojima poduzetnice umrežavamo s međunarodnim korporacijama.

30

brend kultura

te. Jednostavno se dešavaju multiplikativni efekti što se vidi i na našim eventima gdje se stvarno stvori posebna energija.

U članskom programu članice mogu postati naši partneri i dati pogodnosti ostalim članicama te dobivaju promociju na našem portalu i kroz ostale platforme i evente.

Upravo nadograđujemo program na način da ćemo imati dva „levela“. Važna stvar u tom projektu je povezivanje s velikim tvrtkama.

S jedne strane, korporacije koje targetiraju male poduzetnike zapravo jako teško dolaze u kontakt s njima i ne znaju šta oni žele. Mi naše partnere integriramo s nama kroz networking, edukacije ili pogodnosti koje daju članicama i na taj način dobivaju ne samo nove klijente nego i povećavaju njihovu lojalnost.

U okviru toga je inicijativa raznolikosti dobavljača koju uvodimo prvi u Europi. Ta praksa postoji već nekoliko desetljeća u SAD-u i IBM je jedina američka tvrtka koja ju primjenjuje u Europi. Naime, dobra praksa je da struktura supply chaina mora odgovarati strukturi kupaca. Na taj način kompanija upoznaje i jača svoje kupce i postaje njihov pravi poslovni partner, a zauzvrat dobiva lojalnog kupca koji neće otići konkurenciji zbog 200 kn. Suština svega je da se poduzetnicama povećavaju šanse za sudjelovanje u tenderima, ali posao naravno na kraju dobiva onaj tko ima najbolju ponudu neovisno o spolu.

Za poduzetnice je ovo jako važno jer svi znamo da se pravi rast biznisa događa tek kad dobijemo poslove s velikim tvrtkama i na taj način

kreiramo dobre reference. Imamo također partnere iz inozemstva s kojima ih umrežavamo s međunarodnim korporacijama.

Od 2015. godine organizirate nagrađivanje najboljih poduzetnica. Koliko prijava zaprimate po projektu/godišnje, tko se može nominirati i koji su uvjeti koji žene poduzetnice moraju imati da bi ušle u izbor za najbolju poduzetnicu?

Da, to je naš strateški projekt za promociju ženskog poduzetništva. Žene se mogu prijaviti same, a mi također pozivamo poduzetnice da se prijave. Imamo 4 kategorije, od startup do inspirativne poduzetnice, odnosno podržavamo i promoviramo poduzetnice u svim fazama rasta. A također to znači da svaka poduzetnica ima šansu da pronađe svoju kategoriju i da se prijavi.

Prijave su dosta detaljne, službeni revizor je Crowe Horwath. Konkurencija je velika u svim kategorijama. U svakoj kategoriji proglašavamo finalistice, i sve su redom fantastične žene.

Pobjednica je ona koja je za nijansu bolja.

Recite nam nešto o Projektu Future Leaders?

Još jedan dragi projekt koji smo pokrenuli prošle godine. Ako želimo povećati broj žena na vodećim pozicijama, moramo početi kreirati nove liderice. Ovdje tražimo i proglašavamo buduće liderice po industrijama. Projekt se pokazao kao pun pogodak i stvarno ima utjecaja na njihove karijere jer im dižemo vidljivost.

Ivana Matić, nominirana u 50 najutjecajnijih žena IT Industrije 2016. Čestitamo na tome.

Danas postoji trend ženskog poduzetništva, zašto je okupljanje uspješnih žena postao vaš životni poziv?

Ako iz onoga što volite možete napraviti biznis, uspjeh je zagarantiran. A ako još pozitivno utječete na ljude, onda je to najispirativniji posao na svijetu.

Tvoj životni moto?

Nema odustajanja, nikad pa ni onda.

WINE BAR & WINE BOUTIQUE

The tradition of wine growing and wine making in the Skaramuča family is just about as old as the family from Pelješac peninsula itself.

POgled unatrag

32

brend kultura

Pripremila Mateja Solomun Fotografije Dhar media, Shutterstock

P

rema Financial timesu i njihovom izvještaju o stanju kompanija u 2016. godini stoji da se kompanije bore s lojalnošću mlađih kupaca. Nekada je bilo jednostavnije zadržati potrošača, tj. kupca, ali danas, u brzorastućem društvu to je doista komplicirano. Prema njihovoj tablici – izvještaju, mjesta koja zauzimaju najjače kompanije svijeta odnose se na njihovu zaradu u protekloj godini u odnosu na prethodnu 2015. Neki od njih ne mijenjaju zauzeto mjesto dok drugi pak znatno napreduju prema samome vrhu. Kako? Jedna je riječ, inovacija.

Inovacija je prema definiciji primjena nove ili poboljšane ideje, postupka, usluge i slično. Zašto je bitna? Bitna je radi lojalnosti kupaca jer sa svakom novom inovacijom i poboljšanjem budimo interes kupca za našim proizvodom, a time i našom kompanijom.

S obzirom na to da su orijentirani inovaciji i pružanju poboljšanih i različitih usluga i konstantnom napretku, u prošloj godini, prema istraživanju Brendza, ovo su neke od najzamjećenijih i najuspješnijih kompanija.

Na koji način su u 2016. određene kompanije uspješno provodile svoje poslovanje i podizale uspješnost na svjetskom i lokalnom tržištu?

Brendiranjem i inovacijom tog istog.

pakiranjima otkriva novi svijet emocija koje nas vežu uz to stogodišnje piće. Pakiranje i rebranding bočica, bočice s imenima i nadimcima, te božićna bočica koja se može darivati kao poklon samo su dio njihovog „inovativnog“ asortimana. Coca-Cola svoje inovacije u kampanjama usmjerava na emocije te se

time iznova povezuje s kupcima i u konačnici utječe na njihovu lojalnost, što rezultira financijskim porastom koji je ostvarila u 2016. godini i ostala na prvom mjestu u svojoj kategoriji.

Coca -Cola

Coca-cola je apsolutni pobjednik u kategoriji bezalkoholnih pića u svijetu, ali i u Hrvatskoj, doduše godinama je već tako. Međutim, Coca-cola nikada ne prestaje s inovacijom i poboljšanjem svog brenda. Iako posebnih inovacija u okusu nema, Coca-cola nam uvijek donese nešto novo. Coca-Cola na svojim brend kultura

33

Foto: EKO TAXI

Toyota

U kategoriji automobilske industrije prema financijskim kriterijima, na vrhu rang-ljestvice nalazi se japanski brend Toyota. Sa svojim inovacijama za budućnost automobilske industrije uvjerljivo zauzima tržište i pomiče kriterije za napredak drugim proizvođačima automobila. Kompanija, poznata po svom zauzimanju za okoliš i napretku u održivom razvoju, sa svojim inovacijama prednjači pred drugim automobilskim kompanijama.

Toyota se zauzima za održivi razvoj i zaštitu okoliša pa tako i u Hrvatskoj automobili koje vozi Eko Taxi su baš marke Toyota. „Prilikom osnivanja u listopadu 2011. godine, ideja vodilja bila je osnovati poduzeće koje će pružati vrhunsku uslugu autotaksi prijevoza. Naspram ostalih autotaksi kompanija u Hrvatskoj, Eko Taxi se odlučio istaknuti ekološkim pristupom, zbog čega je u svoju flotu uvrstio hibridne automobile Toyota Prius, pa je i u sam naziv tvrtke stavljen prefiks Eko čime je, između ostalog, postignuta diferencijacija od konkurencije. Hibridna vozila Eko Taxija osigurala su, na razini flote, smanjenje CO2 plinova za

34

brend kultura

35%. Zanimljivo je spomenuti kako je 2011. godine kada je Eko Taxi započeo poslovanje, u Republici Hrvatskoj bilo registrirano samo 276 osobnih vozila na hibridni pogon. S brojkom od 30 Toyota Prius vozila, Eko Taxi zauzimao je 11% u ukupnoj brojci.“ – Izjavlju-

je Ivana Šimundić Vulin, voditeljica odnosa s javnošću, Eko Taxi.

Nike

Prema izvješću u posljednjem kvartalu 2016. godine i izvještaju Brandza, Financial

timesa, Nike je na prvom mjestu u kategoriji odjeće i obuće. Svake sezone donose nove inovacije u udobnosti sportskih kombinacija za svakodnevni izgled te sportske aktivnosti.

Jedan od najinovativnijih i najvećih aduta Nikea u 2016. godini je Nike hyperadapt tehnologija tenisica.

Hyperadapt tehnologija je zaslužna za udobnost i jednostavnost pokreta pri fizičkoj aktivnosti. Tenisica krojena po mjeri za svako stopalo. Uz to, u svakoj novoj kolekciji skriva se novi način produktivnosti materijala od koje je napravljena odjeća za svakodnevnu uporabu ili sportske aktivnosti, prilagođena zimskim, vanjskim, unutarnjim uvjetima.

McDonald’s

Što se tiče kategorije brze hrane, već godinama prvo mjesto na regionalnom i svjetskom tržištu zauzima McDonald’s. Kako bi ostali na toj poziciji, konstantno uvode nove ponude u svoje jelovnike i predstavljaju nove usluge. McDonald’s je u veljači 2016. proslavio 20 godina uspješnog poslovanja u Hrvatskoj te u protekloj godini ulagao u rebrending restorana. Prilagođavanje današnjem poslovanju i inovacijama u McDon-

ald’su je sveprisutno. Za vrijeme globalnog zastrašivanja ljudi klaunovima prošle godine, McDonald’s je smanjio pojavljivanje klauna Ronalda. „McDonald’s je značajno smanjio pojavljivanje svog klauna Ronalda McDonalda u javnosti. Razlog tome je sve češće pojavljivanje jezivih klaunova’, stoji u priopćenju lanca brze hrane.

Budweiser

Američko pivo koje zauzima prvo mjesto u kategoriji piva u Americi prema financijskom izvještaju Brandza i to s velikom prednošću ispred ostalih piva. Njihov adut u 2016. godini bili su rashlađivači u kojima se drže limenke piva, a na njima se nalaze logotipi omiljenih klubova američkog nogometa.

Cooleri se mogu naći na njihovoj izvornoj stranici, a oni su prvi napravili ovakav korak i time ujedinili navijače i njihovo omiljeno piće s omiljenim sportom.

U Hrvatskoj je godinama najjači brend piva Ožujsko čije kampanje iz godine u godinu ustraju u komunikaciji jedne poruke, a to je poruka pripadnosti te osjećaj ponosa vezan za nacionalni identitet. Te iskonske emocije vežu potrošača i on postaje odan brendu pa

je tako popularna ”Žuja” još uvijek na prvom mjestu i u Zagrebu, Špičkovini, Ženodragi, Gornjim Cjepidlakama, Štakorovecu i tako dalje.

“Svako od tih mjesta ima svoju prošlost, svoje korijene i svoje ime. Ta imena pričaju priču o davnim događajima koji su odredili njihovu prošlost i budućnost, no ponajviše pričaju priču o njihovim ljudima: o njihovoj duhovitosti, temperamentu, hrabrosti i prkosu, ali prije svega, ponosu”, kažu u Ožujskom.

Zaključak se nameće sam po sebi: nova ideja pretvorena u nešto kreativno i inovativno predstavljena kampanjom koja pokreće emociju uvijek je korak ispred konkurencije, pojačava prepoznatljivost brenda i opravdava investiciju uloženog.

Iskonske emocije vežu potrošača i on postaje odan brendu.

Foto: Komunikacijski laboratorij

brend kultura

35

NLP

u službi brenda

U

proteklih dvadesetak godina susreo sam se s različitim tehnikama i metodama i Neurolingvističko programiranje je bio i ostao moj prvi izbor. Bez obzira radilo se o treninzima, savjetovanju, coachingu ili facilitiranju procesa unutar menadžment timova, NLP pruža snažne alate za ostvarenje definiranih rezultata. Što se tiče primjene, u edukacijama kao i svim drugim područjima, naglasak je na ostvarenju rezultata. U domeni edukacije, u poslovnom svijetu, sve je veća tendencija da se u razvoju zaposlenika koristi pristup „blended learning“. Kombinacija online pripreme za trening u kojem se ovladava teorijom i treninga u kojem se ovladava primjenom, nakon toga “coachingom” kojim se postiže primjena u svakodnevnom radu, gdje se trajnost rezultata pokazala dobitnom kombinacijom.

Ono što polaznici NLP edukacija dobiju, a što je često važnije od uistinu moćnih alata i tehnika, je motivacija koja proizlazi iz osvještavanja svojih potencijala i aktiviranja resursa primjenom naučenog. To se pokazalo u čitavom nizu situacija, bilo da su mi na trening dolazili pojedinci ili sam radio sa zaposlenicima unutar kompanije. Najbolje od

36

brend kultura

Kolumna Piše dipl.ing.Ivan Petrić, NLP trener i coach Fotografije Ivan Petrić

svega je da se sve to može primijeniti kako u poslovnom tako i u privatnom okruženju.

Radeći za različite multinacionalne kompanije, susretao sam se s paradoksalnim situacijama gdje se sve mora odigrati brzo, a odluke iz središnjice se donose prilično sporo. Poslovanje se odvija na malom tržištu u recesiji, a učinci se uspoređuju s tržištima Kine i Indije koji rastu dvocifrenim stopama.

Organizacije su matrične pa je jako teško postići vertikalnu i horizontalnu integraciju.

U takvim situacijama, menadžment timovi su pod jako velikim pritiskom i vrlo često zbog količine informacija, zadataka i stresa izgube širu sliku, fokusiraju se samo na svoj rezultat tako da su komunikacija i odnosi na vrlo niskoj razini. Jedno od rješenja koje

Brend postoji isključivo u umu potrošača i sve ono što utječe na percepciju potrošača u tom kontekstu je bitno. se pokazalo učinkovitim je bila organizacija jednodnevnih i dvodnevnih sastanaka – workshopa na kojem sam na strukturiran način vodio sudionike kroz proces planiranja budućih poslovnih aktivnosti. U pozadini je bio niz inputa i aktivnosti koje su vodile poboljšanju komunikacije i osnaživanju odnosa, što je zapravo i bio glavni cilj. Ne bi se moglo reći da se radilo o timskom ”coachingu” ili grupnoj terapiji, ali rezultati su bili izuzetni.

Polaznici NLP edukacija dobiju, a što je često važnije od uistinu moćnih alata i tehnika, motivaciju koja proizlazi iz osvještavanja svojih potencijala i aktiviranja resursa primjenom naučenog.

U jednoj kompaniji u kojoj sam pored toga radio i ”coaching” cijelog menadžment tima, CEO i menadžeri su počeli organizirati slične sastanke sa zaposlenicima u situacijama koje su iziskivale planiranje ili uvođenje promjena.

Rezultat toga je kvalitetnije planiranje, jasnija komunikacija, veća motivacija i uključenost djelatnika i bolji odnosi.

NLP i brend Jedno od čestih pitanja je koliko je važan rad s timom i koliko se u njega isplati ulagati s

aspekta brenda. Kao prvo, važno je shvatiti da brend postoji isključivo u umu potrošača i da je sve ono što utječe na percepciju potrošača u tom kontekstu bitno. Zbog toga se kompanije žele pozicionirati kao etične, društveno odgovorne. Pored ostalog, našao sam podatak istraživanja koje govori da 89% kupaca kaže da su promijenili brend zbog lošeg iskustva (CX tj. customer experience).

A dobar CX može isporučiti samo zadovoljan i stručan zaposlenik. O tome sam se imao prilike osvjedočiti dok sam vodio tim trenera koji je za OMV vršio obuku i ”coaching” djelatnika na benzinskim servisima. OMV je dobro organizirana i strukturirana kompanija.

Odlike brenda su bile jasno definirane, strategija provedbe razrađena, pravila igre svima poznata, mjerenja konstantna i na osnovu tih rezultata se definirale pojedine aktivnosti.

U našem slučaju to su bili treninzi i coaching na radnom mjestu. Ovako to sve zvuči lako i jednostavno, ali ako se uzme u obzir da se radilo o jednoj vrsti franšize gdje OMV nije bio direktan poslodavac zaposlenika i da je u Hrvatskoj bilo više od 50 takvih franšiza i da je politika provedbe bila jednaka za sve zemlje bez obzira je li to Rumunjska, Austrija ili Hrvatska, iskustvo bi se u najmanju ruku moglo nazvati zanimljivim. Međutim, ostvareni rezultati su govorili više od riječi. Zaključak je da napori za održavanjem brenda zahtijevaju vrijeme i sredstva, ali da se u svakom slučaju isplate.

I za kraj, u slučaju da želite ulagati u sebe, svoje ljude i timove preporučio bih vam NLP kao vrlo kvalitetnu opciju. brend kultura

37

KUL

BUILD. FUTURE. NOW. 15. svibnja Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

38

brend kultura

TED je globalna platforma za promociju ideja vrijednih širenja, osnovana 1984. godine u SAD-u. Danas je popularna godišnja TED konferencija u kanadskom Vancouveru, a kroz TEDx događaje platforma je prisutna u više od 180 zemalja svijeta kojih je od 2009. do danas organizirano gotovo 20 tisuća konferencija. TEDx događaji se u Hrvatskoj održavaju od 2010. godine kada je u ožujku održan prvi TEDxZagreb u Muzeju suvremene umjetnosti, a do sada ih se održalo 65. Trenutno su aktivni TEDx timovi u Zagrebu (2), Rijeci, Puli, Dubrovniku, Osijeku, Slavonskom Brodu, Koprivnici i Varaždinu. U tijeku su pripreme za najveći regionalni događaj koji će se održati 15. svibnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pod nazivom TEDxZagreb BUILD. FUTURE.NOW.

Zašto x TED ?

Pripremila Lea Brezar Fotografija TEDxZagreb official photo

KUL

brend kultura

39

Pripremila Manuela Tunjić Fotografije PJR konzalting PJR konzalting je specijalizirana tvrtka za sva pitanja o EU fondovima. 600 klijenata od 2009. do danas i mnogobrojni realizirani projekti te vlastiti proizvodi.

Razgovarali smo s Anom Fresl, osnivačicom i direktoricom jedne od triju najpoznatijih hrvatskih tvrtki za EU fondove.

P

rojekt jednako razvoj d.o.o. je tvrtka specijalizirana za edukacije, savjetovanje, pripremu i provedbu projekata koji se financiraju iz EU fondova. Naš tim se sastoji od više od 20 stručnjaka za EU fondove, različitih profila koji se međusobno upotpunjuju. Od 2009. do danas radili smo s više od 600 klijenata u nekom od segmenata EU fondova, bilo da se radi o izradi kompletnih projektnih prijava pomoći u upravljanju projektom, pomoći u javnoj nabavi, educiranju i slično. Jedna smo od rijetkih konzultantskih kuća koja se uz izradu projektnih prijava bavi i provedbom projekata te izradom dokumentacije za postupke javne nabave. Kroz iskustvo smo primijetili da postoji potreba za dijeljenjem informacija i najboljih praksi iz područja javne nabave, zbog čega smo prošle godine pokrenuli portal www.javna-nabava.info.

Kako koristiti EU fondove kod ulaganja u vlastiti brend? Prema Vašem iskustvu, koliko se brendovi odlučuju na povlačenje sredstava iz EU fondova?

Naši klijenti dolaze iz civilnog, javnog i privatnog sektora bez obzira na vrstu djelatnosti.

Postoji niz različitih fondova EU pa tako svaka

40

brend kultura

PJR konzalting sve o EU fodovima

Intervju

Svaki projekt je poseban i inovativan na svoj način, no svakako su tu najveći izazov projekti koji se bave istraživanjem u svrhu razvoja novih proizvoda i usluga. vrsta organizacije može pronaći svoju nišu i priliku za korištenje bespovratnih sredstava.

Bespovratna sredstva EU fondova dodjeljuju se putem natječaja te svaki natječaj propisuje tko i pod kojim uvjetima može ostvariti potporu. Osim provjere zadovoljavaju li se svi uvjeti prihvatljivosti prijavitelja, projekta i troškova, posebnu je pažnju potrebno posvetiti cilju natječaja, što se može financirati natječajem te koji su dozvoljeni troškovi.

Sve više poduzetnika odlučuje se na povlačenje sredstava iz EU fondova zbog višestruke koristi - dobivanje sredstava za realizaciju svoje ideje te mogućnost informiranja i komunikaciju koja je usmjerena na različite ciljne skupine koje uključuju: krajnje korisnike projekta, opću i stručnu javnost te medije.

Za što se najčešće koriste sredstva iz EU fondova?

Bespovratnim sredstvima moguće je nabaviti opremu i strojeve, izgraditi proizvodne pogone, osigurati plaće zaposlenicima, ali i ostvariti

Sve više poduzetnika odlučuje se na povlačenje sredstava iz EU fondova zbog višestruke koristi - dobivanje sredstava za realizaciju svoje ideje te mogućnost informiranja i komunikaciju koja je usmjerena na različite ciljne skupine potpore za energetsku učinkovitost, modernizaciju i uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, internacionalizaciju poslovanja te osigurati sredstva za razne marketinške aktivnosti kojima se ostvaruje vidljivost projekta. Sve više poduzetnika odlučuje se na povlačenje sredstava iz EU fondova zbog višestruke koristi - dobivanje sredstava za realizaciju svoje ideje te mogućnost informiranja i komunikaciju koja je usmjerena na različite ciljne skupine koje uključuju: krajnje korisnike projekta, opću i stručnu javnost te medije.

koji se bave istraživanjem u svrhu razvoja novih proizvoda i usluga. Prošle godine je po prvi put otvoren jedan takav natječaj iz strukturnih fondova, a otvoren je i u 2017. g. za sve veličine poduzetnika u suradnji sa znanstveno-istraživačkim organizacijama i u okviru kojega je dostupno ukupno više od 200 milijuna eura. Osim mnoštva natječaja namijenjenih podupiranju konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika, očekujemo i mnogo natječaja za civilni i javni sektor iz takozvanog Europskog socijalnog fonda.

Koji je najinovativniji projekt za koji ste pisali EU projekt?

Svaki projekt je poseban i inovativan na svoj način, no svakako su tu najveći izazov projekti

Sustav EU fondova zahtjevan je i opsežan, ali iskustva brojnih provedenih projekata i zadovoljnih korisnika pokazuju da se u taj izazov isplati ući. brend kultura

41

je to igra. e v s , e s e jt o b e N bucite O . te š li ra ig je t o Živ ite tenisice, priprem ožda flaster i zavoj, m otvorite vam zatreba. Ali adanja, p n o k a N . e rc s i oči amo da preostaje nam s mo si: ustanemo i kaže

DA, I?

Potražite u knjižarama ili na www.leabrezar.com

Postanite onaj kojeg

slijede,

a ne onaj kojeg se boje.

facebook.com/LeaBrezarAuthor

PotraĹžite u knjiĹžarama ili na www.leabrezar.com

TEMA KONFERENCIJA: NEXT ZONA - Kreativni pogon 01. - 02.03.2017.

NEXT BALKANS KONFERENCIJA CINESTAR, BRANIMIR CENTAR

KLIJENT JE REKAO “NE” MI KAŽEMO

PRIJAVI SE! GRATIS

Logotipi, Print, Radio, Video, Web dizajn, Gerila, Social, Aplikacije POKAŽI TKO ČINI INDUSTRIJU KREATIVNIH RJEŠENJA! Prijavi svoja rješenja na natjecanje NEXT BALKANS i osvoji nagradu za najboljeg kreativca ili tvrtku u regiji.

www.next-balkans.com MEDIJSKI PARTNERI

mm marketinguj

me