Priroda vraća zdravlje MEDANA je robna marka Poljoprivrednog gazdinstva „Dabić“ iz Inđije. Osim livadskog, zlatnog bagremovog, suncokretovog i lipovog meda, ova porodična pčelarska radionica zdravlja, proizvodi preparate kao što su Omanis (za čišćenje pluća), Pčelinji Mix (za jačanje imuniteta), Polenko (protiv anemije i hroničnog zamora), Feniks (za uspostavljanje životne ravnoteže), te zdrave, ukusne i slatke medene mešavine za mališane. Latinska izreka kaže da „lekar leči, a priroda ozdravljuje“. Njenu tačnost na svom primeru iskusio je Goran Dabić, ekonomista po vokaciji, sa 26-togodišnjim iskustvom u banci, odnedavno posvećen isključivo deljenju zdravlja. Da život nije prava linija uspona, ovog bivšeg sportistu, ljubitelja prirode, uverio je događaj iz 2007. godine, kada doživljava anafilaktički šok, a zvanična medicina mu zabranjuje boravak u prirodi i prepisuje doživotnu terapiju. Posle osam godina strogog pridržavanja uputa lekara, nezadovoljan opštim stanjem svog zdravlja, dešava se preokret: - U to vreme upoznajem dr Mirjanu Jovanovnić, zagovornika koncepta po kojem osoba koja pati od alergija treba da se izlaže istim, u manjim količinama, uz detoksikaciju organizma. Zvučalo mi je to logično i uz dalje istraživanje zaključio sam da su kombinacija meda i limuna početna tačka mog oporavka - seća se gospodin Dabić. Naredni korak bila je, po nagovoru prijatelja, nabavka tri košnice i početak bavljenja pčelarstvom. Upotreba meda, svakodnevna posvećena aktivnost usmerena na košnice, te sporadični ubodi pčela, za godinu i po dana doveli su do nestanka svih simptoma. Potrebe za lekovima više nije bilo, ali za proširenjem košnica jeste. Danas, na osnovu ličnog iskustva, a
sledeći omiljen moto da „što više delimo to više imamo“, Goran Dabić se trudi da pomogne onima sa sličnim problemima, bodreći ih da budu istrajni. Trenutno vodi brigu oko 80 košnica i planira, kada se za to ispune uslovi, dalje širenje. Baza svih njegovih proizvoda su bagremov, lipov, suncokretov i livadski med, i svaki je dobar, samo treba da se koristi. - U Srbiji se koristi svega 400 grama meda na godišnjem nivou po glavi stanovnika, što je izuzetno malo, nasuprot
prirodan, je dobar. Odlučio sam se da pravim neke miksove, jer sam sebi obećao da svako ko dođe u punionicu mora da nađe nešto što će mu se svideti. Uspeo sam da napravim razne kombinacije na bazi meda sa lešnicima, kakaom, liofilizovanim voćem i drugim ukusima. Pokazatelji govore da sam uspeo i da deca rado jedu MEDANA proizvode. Njegova mala punionica danas je izrasla u mali porodični biznis u kojem osim njegove porodice radi i porodica njegove
Goran Dabić Nemačke u kojoj je godišnja potrošnja 24 kilograma. Med je jedina hrana koja se ne kvari i koja, pri pravilnom unosu, direktno ulazi u krvotok. Med se može uneti i u čaju, mleku (mlakom) kao zaslađivač, ali je najveći efekat kada se polako topi u ustima. Dnevna doza ne bi smela da je veća od 60 grama, odnosno tri supene kašike, s obzirom da se izvesne količine šećera unose putem voća, slatkiša i sl., ali to je druga priča - objašnjava ovaj pčelar, koji je otišao i korak dalje i kreirao posebne ukuse da bi mališani med lakše prihvatili i zavoleli. - Med je med i svaki, ako je domaći,
sestre. Njihova misija je da šire i prenose ono što znaju. Za razliku od mnogih u ovom poslu koji svoju proizvodnju baziraju na izvozu, oni su se dotakli prave suštine, a to je da kvalitetom svojih prozvoda ljudi u Srbiji počnu da koriste med i da se zdravo hrane. Njihova misija je da vrate slatkiše u domaćinstva i detinjstva mališana širom Srbije. Uprkos njihovoj opredeljenosti ka pčelarstvu, priznaje da nije sve ni u medu. Potrebno je da se što više krećemo, družimo, provodimo više vremena u prirodi. Jer, istina je da se dobre navike teže stiču, ali se sa njima lakše živi.
49