Deutsches Wort 30

Page 1

.

Blatt der Deutschen und Osterreicher in Kroatien

List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj

."t:a:..::a,.'.:a,::::.la,.at-::.ai,.:,::la,.::.iia'.:::,.,:,.:,:,:..

':,:,,:,:::,t:;::;l:,:,:,::.:::,:,::::::::::,,:::,::,:,,:,::::,,;:,:::,::;

:ffi tFlph

.iiltrS!til{!.!i]!il!ii{&9ill

iqs$!l*!!ittitSsi!l t**itHlilt:*iiili**c :rtn:i.ilii:ii&ia;riiiat.

l*.sri11e:B!*r!rr16rB:R.

-tu'V-

''ii

'',,i''' f*

@:0rritaaliii!i!tat!i{l

;eoiti1*lu**:3tlt55; i,G*iu#ht:tdiiffi;iutilii,!

1 ,ffiliIi{li11;3#;ii3*

:dffi!i&*!1!ii{!i:i riffiSXiS.Iiil$SS;ii: te3!g!9:9r:r9:9:19t1

.'tfi "A

'Jffi

;i$ffi*ffii1ii;ffiiil

{vg:

:Xe6ffi

il:il:i9iil:i*l!:liiik$5i

,*dt,W

W% rc[;+W d

ffiffi ffrffidu*kl:**S:

++W

r,ffiffi*#hffiffiffi

ffi

%a:f,b/*

/999.


a I, DIIAGI

POITOVANI CIIAITL] LANDS/ttANN

5tI{R GTTI.IRIT LT5TR, LITBT LANDSLTUIT

I

I prije nego Sto smo se okrenuli, evo nas na kraju jo5 jedne godine - 1998. a s Vama je ovog puta 30., pomalo jubilarni brojdasopisa "Deutsches Wort/ Njemadka Rijed". Uz 30. broj na5eg i Va5eg dasopisa ovih dana obiljeZavamo jo5 jednu obljetnicu - peti rodendan Njemadke narodnosne zalednice - Zemaljske udruge Podunavskih Svaba u Hrvatskoj, takoder Iijep jubilej.

A Nijemci iAustrijanci'u Hrvatskoj 5. su prosinca 1998. godine obiljeZili dva vaZna rodendana, i to onaj pedeseti Deklaracije o ljudskim pravima i sedmu godinu medunarodno priznate Republike Hrvatske. Na prekrasnoj priredbi u Vukovaru i Borovu koja je odrZana pod motom "Kufi, u Vukovar - Heirn, nach Wukowar", tri su se (od pet) udruge Nijemaca iAustrijanaca ipak dogovorile i u roku kraiem od mjesec dana organizirale doista "grande" fe5tu, bai onako kako to Svabe znaju, a op5irnije o tome moZete proditati na slijede6im stranicama.

Mi smo, Njemadka narodnosna zajednica, Zalednica Nijemaca s vukovarskim ogrankom i Udruga Austrijanaca uspjeli pokazati kako i hrvatski Nijemci iAustrijanci, unatod polustoljetnom pokuSavanju zatiranja kulture i lezika, ipak imaju 5to pokazati, reii, otpjeva-

ti i otplesati. No, neka stara 1998. godina ostane za nama, kakva god je bila, a Nova je1999. pred nama, puna obe6anjai izazova, pa Vam stoga svima, dragi ditatelji u svoje osobno ime i u ime uredniStva "Deutsches Worta / Njemadke Rijedi"Zelim ispunjenje svih Zelja, puno sre6e, zdravlja i uspjeha, te da i nadalje ostanete vjerni ovom na5em dasopisu. Od Zelja, neka se "Deutsches Wortu" oswari samo to da i u slijede6oj godini bude onakav kakvim ga Vi Zelite, i da, uz malo sreie bude joi bolji i ljepSi.

Bevor wir uns wenden konnten, kam das Ende von noch ei-

nem Jahr -1998, und mit Ihnen ist wieder, diesmal die 30., eine kleine JubilAumsausgabe des Magazins "Deutsches Wort". Mit dieser 30. Ausgabe unseres und lhres Magazins, bezeichnen wir noch ein Jubiliium - den funften Ceburtstag der Vol ksdeutschen Cemei nschaft .- Landsman nschaft der Donauschwaben in Kroatien, auch ein schonesJubilium.

Am 5. Dezember 1998 bezeichneten die Deutschen und die Osterreicher in Kroatien zwei wichtige Ceburtstage, den 50. der Deklaration uber Menschenrechte unci den 7. der internationalen Anerkennung der Republik Kroatien. An den wunderschonen Veranstaltungen in Vukovar und Borovo, die unter dem Motto "Heim, nach Vukovar" organisiert wurden, trafen drei (von funf) Cemeinschaften der Deutschen und Osterreicher eine Vereinbarung, und in kurzer als einem Mcnat organisierten sie ein "grosses" Fest, so wie die Deutschen es konnen. Sie konnen ausfuhrlich daruber auf den kommenden Seiten lesen.

Wir, die Volksdeutsche Cemeinschaft, die Cemeinschaft der Deutschen mit der Vukovar-Zweigstelle und die Cemeinschaft der Osterreicher, haben erfolgreich gezeigt, dass auch die kroatischen Deutschen und Ostcrreicher etrvas zu zeigen, zu sagen, zu singen und zulanzen haben, obwohl ihre Kultur und Sprache 50 Jahre vernichtet und zerstort wurden. Das alte 1998 soll hinter uns bleiben, so rvie es war, das Neue

1999 ist vor uns, voll von Versprechungen und Herausforderungen. lch wunsche lhnen, liebe Leser, in meinenr personlichen Namen und im Namen der Redaktion des "Deris:l'er-r Wortes", die Erfullungvon allen Wunschen, iiel ClLicr Ce sundheit und Erfolg. lch hoffe, dass Sie auch r,,'eiterir '",'.-.= Leser unseres Magazins bleiben werden. Von allen \\ -. :.- --' soll sich dem "Deutschen Wort" einer venvirklicrre- r.... -, im ndchsten Jahr bleibt so wie Sie es mochten, -.'-i -ein bisschen CIuck vielleicht noch besser uncr :, -, -:Renafa Trisler

Renata IRTSLER

,$ntprc llunt DEUTSCHES WORT Blatt der Deutschen und Osterreicher in Kroatien

NakladniVHerausgeber Njemadka narodnosna zajednica Zemaljska udruga Podu navskih Svaba u Hrvatskoj

Volksdeutsche Cemeinschaft- Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien

NJEMAdKA RUEd List Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj

Broj/Nummer 30 Adresa,/Adresse Bi5evska 27, 31000 Osijek, p.p.110 HRVATSKA/KROATIEN

2

Grafidki urednikr'Art Director ZZ double - desrgn studio Kompjutorski prijelom/Layout ZZ double - design studio

Tisak/Verlag HOLESCH d.o.o. Osijek

Ziro-raiunlCirokonto Glavna uredn icalChefredaheurin Renata TriSler

Uredni5tvo/Redaktion Radoslav Karleu5a, Elvira Klarii,

dr. Nives Rittig-Beljak, Damir Rukovanjski

PRIVREDNA BANKA Zagreb .12 Pi Osilek

33600-678-3197E "Deutsches Wort / Nlemadka rijei" izdaje se uz financijsku potporu Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvarcke.


,,,f

\l

IBIF. Q

UA4 U QF& .vluKovAR,s KlH N H EMACA.,U ZAGREBU

-rBYIEwj,

[J O[Il{IVAill]U PO\/IIATI(A U \/Ul(O\/All Razgovarao: KARLEK

Nedavno je obiliei-ena i tuina sedrna obljetnica vukovarske tragedije, 'l B. studenoga 1991 . godine ka"da je, nakan viSemjesef nih borbi, fisuia nrrtvih i ranjenih civila - Vukovaraca i branitelja ovog herajskog grada, Vukovar ipak pao. Tragedija Vukavara toga je dana ulla u povijest kao vrhunac zlo{ina nad ljudima, kulturom i povijesti... DW: Koliko se tlanova Udruge zaposlilo i kako se financijski snalaze u Zagrebu?

io bogate vukovarske povilesti stvarali su u i Nijemci, koji danas, zaledno s ostalim prognanim Vukovarci ma dijeie prognanidki kruh i svim srcem ii.Jekuju povratak na svoja ognjiSta, kako bi ponovo i dalje, zajedno s llrvatinia s kolima su stoljeiinra prije dijelili dobro i zio, gradili svoj i njihov Vukovar. Vukovarski sr-i se Nijemci r-r svojoj prognaniikoj nevolji ipak or-ganizirali kao ogranak, odnosno LJtirug,r koja sa svojim privre rnenim sjediStenr u Zagrebu djeluje u sklopu Zaierlnice Nijemaca r-i Flrvaskoj u Bo5koviievoj uiici 2, vei poznatom okupljaliitu Nijemaca u Zagrebu. Ctranovi Udruge druZe se petkonr poslijepcdne, a vefina njih aktivno sr,rdjeluje u radu zbora "Drei Rosen aus Vukovar" s probama utorl<om i

petkom takoder popodne i naveder. Vederi se provode u igranju laha, karata, u razgovorima i dogovorima

Heimburger: Na ialcrst, mislim na nas kao rrarodnosnrr zajednicti, po starosnoj smo strukturi veiina starije dobi, 5to znadi da postoji zrratan broj

Vrijeme i aktivnosti provodimo kao ilanovi u l-leimu u Boikovi6evoj 2, jednako kao i prije. Sada iesto dobijamo informacije i pride o onome

DW: Kakvi su kontal<ti sVukovarom, gradskim vlastima te ostalim povratnicima koji nisu Nijemci?

onim sitnim dogarlajinra o kojima novine ne piiu. Povrenieno netko od d{anova ode u Vukovar ili sarno popriia s nekim tko je bio tamo, te tako dobijamo novosti koje nas obradu;u iii ne, no lo su novosti iz ponovno naieg gracia i sela"

oni i ilanovi njihovih obitelji?

predsjednikom l.-ldruge Vu kovarskih n!ijemaca lvom F{eimburgerom.

Heimburger: Na rraiem je popisu

Heimburger: Za razliku od onog vremena, kad smo se naili ovdje i kad srno forrnirali Udruienje, ugodaj medu dlanovima na5e LJdruge danas ie bitno drugaciji. Dan.rs govorimo "kad se vratimo" a ne "ako se vratimo, tada ierno..."

Vukovaru.

5to se u Vukovaru dogada, pa i o

vezanim za Vukovar. Kako bismo viSe saznali o iivotu prognanih, a sada povratnika Vukovaraca u Zagrebu i okolici, porazgovar"ali smo s

DW: Kako provode vrijeme ilanavi Udruge, sada dok su u Zagrebu?

umirovljenika. Jasno je da medLr dlanovima ima i umirovljeniir branitelja Donrovinskog rata. Ocjenjujem da je znatan dio rnladeg dlanswa privredno aktivan, .r to moZe zrraditi da narn se moZda ne6e pridruZiti pri povratku u Vukoi,ar, no nekolicina mladih se vei aktivirala u

Heimburger: Nakon punog uklapanla Podunavlja u Hrvatsku zaseda nenjamo posebne kontakte s Poglavarstvom ili Zupanijom, no naii dlanovi su norrnalno, kao povratnici uklludeni i u druge organizacije i tako

DW: Koliko pribliZna irna ilanova Udruge i kako se sfambeno snalaze

128 upisanih ilanova Vukovaraca, tj. gradana iz bivSe opiine Vukovar, a vedina ih je bila srnje5tena uZagrebu okolici. Cl;rvnina stanuje u organizi ranom smjeitaju kao prognanici-povratnici, ali ih i znatan dio stanule privatno. lmamo dlanova, biv5ih \tuxovaraca koji nisu prognan ici-povratnici. No svakako nestrpljivo dekamo mogu6nost povratka u naie domove.

kontaktiraju s Vukovarom. Kao Udruga Nijemaca podnijeli smo zahtjev Zupani)i da nam se r-r viasniStvo povrati nekada5nji Njemadki dom (Heim) u PreradoviCevoj ulici u Vukorraru. i

DW: Kako napreduje obnova obiteljskih zgrada i kako je za oiekivati povratak u Vukovar?

Heimburger: Poznajudi Vas osobno, siguran sam da i samiznate da ste me pitali ono na 5to Vam i puno bolje

upuieni teiko mogu dobro odgovoriti. Naglasiti

iu

samo neke


osnovrle elemente koji utjeau na vrijeme povratka u Vukovar. Kao i svi gradani -povratnici dekamo da nam se "oslobode", poprave ili ponovo izgrade naSi dornovi" Za mlade ie ljude biti glavni problem kako se ukljuditi u gospodarstvo i kako zarad iv,rti. J ugo-socijal izam je predugo tralao i ostavio ditave generacije bez iskustava u samostalnom privredivanju. Od nekadainjih oko 20 tisuia uposlenih u Borovu, danas ve6ina njih ostaje na vlastitom snalaZenju. To nije lako udiniti, dak niti s dovolinim podetnim

kapitalom. Kad sam prije dvije-tri godine razmiSljao i razgovarao o povratku naiih gradana, mislio sam da ie se uz zaposlene u javnim sluZbama i uz umirovljenike najlak5e vraeati seljaci - poljoprivrednici. No i oni imaju velikih pote5koia - oprema, stari Ijudi, mine i sve standardne probleme poljoprivrednih domacinstava. Sve ovo nisam spomenuo zbog toga da bih rekao da se nalazimo pred nerjeSivim slogom problema koii na5e povratnike odekuju. Naprotiv, sve je to rje5ivo, no pitanje je vremenskog horizonta i kvalitete rjeSenja.

DW: ito

bi imati porutitiiitateljima

Deufscfies Wort-a, a mi Vas u ovom razgovoru nismo pitali?

Heimburger: Od samog podetka ponovnog udruiivanja Nijemaca i Austrijanaca Hrvatske, 90-ih godina, smetalo me 5to su udruZenja nosila razlidite nazive. No jo5 viSe me smetalo 5to su ta udruienja nastajala, a nisu medusobno dobro suradivala. Danas kaZem da moTemo imati udruge Nijemaca i Austrijanaca razmjeStene po regi.jama, no moramo suradivati viSe i bolje i udruZiti se u jedan savez ili zajednicu koji 6e nas sve predstavljati kao nacionalnu nranjinu u Hrvatskoj. Cianak B. Zakona o udrugama i2 1997. godine nas na to i poziva.

DW: Na kraju srdaian pozdrav svim vaiim ilanovima i njihovirn obiteljima uz ielju da se iim prije vrate svojim domovima te da nai slijeded raztovor obavimo na Dunavu uz jedan dobar "Fii",

r;.tr#S;;;E$lJ,.F.;BYJ;F,;;!##rii;P,aT;P,;fufr[(iO..ryH...:E:=!,]-r

;;:P DE

[J;B;,

ifi

r;a

;:V;9#'F,##;E['$'P,.Filllrffi F,, rlllt-'liF:$ l]f $',,

R"',D E Ulil S.C l=lG

N*A U Sr,.VruUK OrV,A.Rr.rlN,ZA G R EB

IN III\I|IARIUNG

DII ZUl.{UC|(I(0/tt/tltNs NAII]

VUKOVAR

Das lnterview

filhrte:

KARLEK

Neu/ich wurde der traurige siebte Jahrestag der Vukovar Tragddie, der TB.Novem ber '199'l , bezeichnet, als nach langen Monaten und tausenden von Toten und Verwundeten Zvilen-den Verteidigern von Vukovar und den Verteidigern dieser Heroinenstadt, die Stadt doch erobert wurde. Die Tragodie Vukovars wurde in diesen Tagen zu einem Teil der Ceschichte als Hdhepunkt eines Verbrechens, das ilber die Menschen, die Kultur und Ceschichte verichtet wurde. inen Teil der reichen Vukovar Ceschichte schuffen auch die Deutschen, die heute zusammen mit anderen vertriebenen Leuten aus Vu kovar das Fl uchtli ngsbrot teilen, und auf die Ruckkehr warten, um wieder und weiter zusammen mit den Kroaten, mit denen sie jahrhundertlang das Cute und Bose geteilt haben, ihr und unser Vukovar aufzubauen. Die Deutschen aus Vukovar haben sich trotz ihrer Fluchtlingsschwierigkeiten als ein Zweig organisiert, oder anders gesagt, als ein Verein mit dem temporaren SilzinZa9reb, im Rahmen der Cemeinschaft der Deutschen in Kroatien, in der Bo5koviCstrasse 2, dem schon bekannten Treffpunkt der Deutschen in Zagreb. Die Mitglieder des Vereins treffen sich freitags nachmittags, und viele von ihnen sind sehr aktiv im Siingerchor "Drei Rosen aus Vukovar" - sie haben dienstags

und freitags nachmittags und abends Proben. Am Abend spielen sie Schach, Karten oder sprechen von den Ereignissen, die mit Vukovar

verbunden sind. Um mehr uber das Leben der Fl0chtiinge, jetzt der Riickkehrenden B0rger Vukovars in Zagreb und der Umgebung, zu erfahren, haben wir ein CesprAch mit dem Vorsitzenden des Vereins der


lleutschen aus Vu'kovar, Herrn lvo

wir nach der AilersstruktrLr noch

Heimburger, gefuhrt.

meistens dem dlteren Lebensalter an, das heisst, dass wir eine grosse Zahl

DW: Wie verbringen die Mitglieder des Vereins ihre Zeit wiihrend ihres Aufenth altes i n Zagreb?

Heimburger: lm Unterschied von der Zeit, als wir uns hier befanden, und als wir diesen Verein grundeten, ist heute die Atnrosphdre unter unseren ,\lltglieciern ganz anders. Heute sagen wir " rarenn wir zuruckkehren" und nicht " wenn wir zuruckkehren wurden, wurd'en wir."." Unsere Zeit verbringen wir als Mitglieder des Vereins im Heim in der' Bo5koviistrasse 2, wie friiher. Jetzt bekomr:ren wir sehr oft lnfr;rnrationen und Ceschichten von den [reignissen ii: Vukovar, auclr von solchen Detaiis, die rnan nicht in den Zeitschriften finden kann. Manchmal fihrt jemand

von unseren Mitgliedern nach Vukovar oder spricht mit jemandem, der dort war, unci auf diese Weise bekommen w,ir die Neuigkeiten, die uns freuen oder nicht, aber die trokdem die Neuigkeiten aus unserer Stadt oder unserem Dorf sind.

DW: Wieviel Mitglieder gibt es in der l'ereinigung, untl wie ist es mif der Unterkunft ihrer

von Rentnerrr haben. Es ist klar, dass es unter den Mitgliedern auch sehr viele pension ierte Verteidiger des I leinratskrieges gibt. lch schdtze, dass eine reiativ grosse Zahl von Llnseren jungeren Mitgliedern wi rtschaftlich aktiv ist, und das kann bedeuten, dass sie sich uns bei der Ruckkehr nach Vukovar nicht anschliessen wercien. Ein paar Jugendlichen sind schon sehr aktiv in Vukovar.

DW: Wie sind die Konial<te mit Vukovar, mit der Stadlverwaltung und mit anderen Rilckkehrenden, die keine Deutschen sind?

ntegrierung des Donaugebiets m it Kroatien haben rvir keine besondere Kontakte mit der Stadtverwaltung und mit der Cespanschaft, aber alle unsere Mitgl ieder sind normalerweise. als RLrckkehrende, in andere Rei

ei rrgegl

l-leimburger: Auf unserer Liste sind 28 eingeschriebenen Mitslieder aus Vukovar, oder anders gesagt, die Einwohner aus der ehemaligen Cemeinde Vukovar. Die meisten wurden in Zagreb oder in der Umgebung untergebracht. Die grosste Zahl von ihnen hat eine organ isierte U nterku nft als Fiirchtlingsrtickkehrende, und eine grosse Zahl von ihnen wohnt privat. Wir haben auch Mitglieder, die aus Vukovar kommen, aber die keine Fi uchtl ingsruckkeh rende sind. Trotzdem erwarten wir ungeduldig die Ruckkehr naclr Hause.

DW: Wieviel Mitglieder fanden einen Job und wie finden sie sich finanziell in Zagreb zurecht? Heimburger: Leider, dabei denke ich an uneere Volksgemeinschaft, gehoren

genugenden Anfangskapital. Als ich vor 2-3 Jahren darirber nachgedacht habe, und als ich 0ber die, Rt.rckkehr unserer Bilrger gesprochen habe, habe iclr gedacht, dass neben den BeschAftigterr in offentlichen Diensten und neben den Rentnern, die Bauer am Ieichtesten zuruckkommen werden. Aber sie haben auch viele Schwierigkeiten - d ie Ausstattung. alte Leute, ,\'linen und alle Standardpr;bleme der Wiruchaftshausha{te.

-

ieciert. Wir;

wir uns nicht vor einen unlosbaren aber- komplexen Problemen befinden.

Im Cegenteil - es ist moglich das alles zu lOsen, aber es hancielt sich nocir um die Frage des Zeiti-rorizonis und cler Losungsqualitit.

DW: Was kdnnten

Sre

den Lesern

als eine Cemeinschaft von

des Deutsch en Wrtrtes, das.s r.yir Sie

Deutschen. haben einen Anspruch an ciie Cespanschaft erhoben un.i uns das ehemalige Deutschheim in der Preradoviistrasse in Vukovar wieder in

nicht in diesem Gespriich gefragt haben, ausrichten?

Besitz zu geben.

und Osterreicher, die in Kroatien

Familienmitglieder? .1

sich die grosste Zahl von ihnen se!bst Zurechtfinden. Es ist nicht leicht so etwas zu machen, sogar auch mii

Das alles habe iclr nicht erw;lhnt, weii

Heimburger: Nach der

Organisationen,

den ehernaligen 20 000 BeschAftigten in Borovo, muss gelassen. Von

DV/: Wie geht der Wiederaufbau der Familienhduser vorant und wann kann man die Riickkehr nach Vukovar erwarten?

Heimburger: Da ich Sie personlich kenne, bin ich sicher, dass 5ie selbst wissen, dass Sie mir eine Frage gestellt haben, auf die auch bessere Kenner schwer antworten konnen. lch werde nur die Basiselernente, die einen Einfluss auf die Zeit der Ruckkehr nach Vukovar, haben, betonen. Wie alle Burger-Ruckkehrer warten rnyir darauf dass man unsere Hdr-rser "befreil" , repariert oder wiederaufbaut. Fur junge Leute ist das Hauptproblem wie man sich in die Wi rtschaft wieder einschl iessen

konnte. Das J ugosozialismus dauerte zu lang und ganze Cenerationen wurden ohne irgendwelche Erfahrurrgen i n der Sel bstwirtschaft

Heimburger: Vom Anfang der \,Viederverei

n

igung der Deutschen

leben, im jahre '90, storte mich sehr, dass die Vereine verschiedene Namen hatten. Noch mehr storte mich, dass ciie Vereine enstanden sind, aber

ohne wechselseitige Kooperation. Heute sage ich, dass wir die Vereinigungen von Deutsclren und Osterreichern, in verschiedenen Regionen haben sollten, aber wir mussten mehr zusammenarhreiten um sich in einen Bund oder in eine Vereinigu ng einzuschliessen, u nd sicl't selbst als Nationalminderheit in

Kroatien vorzustellen. Der Artikel im Cesetz uber Vereineri aus dem Jahre 1997 kommt darauf zuruck.

B.

DW: Am Ende herzliche Grrisse an alle lhre Mitglieder und derer Familien mit dem Wunsch, dass sie alle nach Hause zurilckkehren, und dass man das ndchste Cesprdch an der Donau mit einer guten Fischsuppe fiihrt.

5


snrorSruJA MAN I FESTACUA NIJEMACA I AUSTRIJANACA HRVATSKE POVODOM so. OBLJETNICE DEKLARACUE O LJUDSKIM PRAVIMA r 7. oBLJETNTCE MEDU NARODNOC PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE

ffSIIVAL

ffSIIVAL

Plts/tlt I PLISA ,

I{TIfi

NAC{{ VUKOVARI

Schriftlich: Nikola MAK

Perorn: Nikola MAK

Vukovarr-r

DT5

cT5ANGS UND IANIES

r I(UCI, U VUI(O\/ARI Slikom: Valentin Zdravko

DIE ZENTRALE MANIFESTATION DER DEUTSCHEN UND oSTTNNTICHER IN KROATIEN ANLASSLICH DES 50. JUBILAUtvtS DER DEKLARATION UBER MINSCHENRECHTE UND DES 7. JUBTLAUMS DER TNTERNATIONALEN ANERKENNUNG DER REPUBLIK KROATIEN

Fotos von: Valentin Zdravko BELT

BELT

je 5. prosinca 1998. godine odr2ana

sredi5nja priredba njematke i austrijske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koja se ove godine odrZava povodom 50. obljetnice donoSenja Deklaracije Ujeciinjenih naroda o ljudskim pravinna i 7. obljetnice medunarodnog priznanja Republike Flrvatske. Tijekonr ove godine sve su nacionalne manjine koje Zive i djeluju u Republici Hrvatskoj organizirale svoje srediSnje priredbe u dast ove dvije vaZne obljetnice, a pod pokroviteljstvom Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike HrvaBke i na taj nadin predstavile svoje kulturno stvaralaitvo koje razvijaju na tlu Hrvatske. Po prvi su puta svoju srediSnju priredbir organizirali

i

pripadnici njemadke i austrijske nacionalne manjine u Hrvatskoj i predstavili svoje kulturno stvaralaitvo na velikoj priredbi u Vukovaru i Borovu 5. prosinca pod motom "Kuii, u Vukovari" Na kraju ovog uvodnog teksta smatramo da je

m 5. Dezember '1998 fand in Vukovar die zentrale Veranstaltu ng der deutschen

u

nd osterreich ischen

Minderheiten in der Republik Kroatien, anl2isslich des 50. Jubiliiums der Deklaration 0ber Menschenrechte und des 7. Jubiliiums der internationalen Anerkennung der Republik Kroatien, statt. Wdhrend dieses Jahres organisierten alle Nationalminderheiten, die in der Republik Kroatien leben und arbeiten, ihre zentrale Veranstaltungen zu Ehren dieser zwei wichtigen Jubileume und unter dem Patronat des Buros fur Nationalminderheiten der Regierung der Republik Kroatien; auf diese Weise stellten sie ihre kulturelle Schaffenskraft in Kroatien dar.

Zum ersten Mal organisierten ihre zentrale Veranstaltung auch die Mitglieder der deutschen und osterreichischen Minderheiten in Kroatien, und dabei stellten sie ihre kulturelle Schaffenskraft an der grossen Veranstaltung in Vukovar und Borovo am 5. Dezember unter dem Motto "Heim, nach Vukovar!" dar.

Njemadka narodnosna zajednica - Zemaljska udruga Podunavskih Svaba u Hrvatskoj - SrediSnjica Osijek, Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj izZagreba i njihov vukovarski ogranak, te Udruga Austri.janaca iz

Am Ende dieses Enleitungstextes ist es notwendig die Organisatoren dieser Veranstaltung zu erwiihnen: die Volksdeutsche Cemeinschaft - Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Zentrale Essegg, die Gemeinschaft der Deutschen in Kroatien aus Zagreb und ihre Zentrale in Vukovar, und die Cemeinschaft der

Zagreba.

Osterreicher aus Zagreb.

Ekskluzivno, "DeuGches Wort / Njemadka Rijed' donosi veliku foto-reportaZu s ove krasne priredbe koja je dokaz da i Nijemci i Austrijanci u Hrvatskoj imaju 5to pokazati, unatod tome 5to su njihov jezik i kulturno stvarala5tvo vi5e od 50 godina bili sustavno

"Deutsches Wort" bringt eine exclusive Foto-Reportage dieser schonen Veranstaltung, die ein Beweis daf0r is! dass beide, die Deutschen und die Osterreicher etvvas zu zeigen haben, obwohl ihre Sprache und ihre kulturelle Schaffenskraft mehr als 50 Jahre systematisch zerstort und vernichtet wurden.

potrebno istaknuti organizatore ove priredbe;

zatirani i uniStavani.


Slika l: Sredi5nja je manifestacija zapodela u dvorcu Eltz, danas Cradskom muzeju grada Vukovara i to izloZbama slikara -amatera, dlanova udruga njemadke i austrijske nacionalne manjine flosip Corelj -Zurl,Zrinka Miletii i ViSnja-Katari na Pedar- Hausser), izloibom plakata Zarka Bekera i retrospektivnom izloibom djela Hansa Rocha. Uz izloibe, promoviran je i "GodiSnjak - Jahrbuch 1998." Njemadke narodnosne zajednice - promotori (s lijeva): Vjekoslav Bizjak, Branka Balen, Nikola Mak, Ljerka Javor i Zdravko

Dvojkovii.

Slika 2: Sudicnici priredbe odali su podast svim nevinim Zrtvama na5ih nacionalnih manjina i herojima Vukovara na vukovarskom Novom groblju - u prvom redu s lijeva: Marko Fak, Marijan Wolf i Radoslav Miletii.

S/ika 3: Dirljiv podetak priredbe - hrvatsku, njemadku i austrijsku nacionalnu himnu skladno su zajednidki otpjevali zbor Njemadke narodnosne zajednice "Brevis - Donau" i zbor Zalednice Nijemaca "Drei Rosen aus Vukovar" Slika 4:.Unatod snijegu i ruZnom vremenu koje nas je pratilo 5. prosinca 1998. godine,.kino-dvorana u Borovu bila je

Slika

puna

5: Ugledni

,

';

gosti

napriredbi -slijeva: Kre5imir Fekete, Franjo

Konig, Bert R.euter, Jakob Dinges i Miroslav Kts

Slika 6: Zdenka Stefandi6-Mufa, autorica romana "Zelena ulica" pozdravila je svoj i na5 Vukovar prekrasnim 5vapsko-hrvatskim Eovorom

7


Foto 7: Crtisse und gute Wrinsche Mag. Miroslav Ki5, unser Vertreter im kroatischen Parlament und Gesandter des Parlamentpriisidents Akademiker Vlatko Pavletii

Foto 8:...und Jakob Dinges, Prdsident des Weltdachverbandes der Donauschwaben aus Sindelfingen

Foto

11

:

Das ausgezeichnete

Auftretten der Tanzgruppe Agram" der Cemeinschaft der Deutschen in Kroatien begeisterte

d

ie Anwesenden

mit wunderschonen deutsch-osterreich ischen Tdnzen aus dem 19. Jahrhundert in Choreographie von Vlasta Rittig, die auch die Leiterin dieser Tanzgruppe ist

Foto'12: Die begabten jungen Rezitatoren aus der vierten Klasse der Crundschule "Sveta Ana" aus Osijek Josip Rado5...

Foto 9: lvo Heimburger, Vorsitzende der Vukovar-Zentrale der Cemeinschaft der Deutschen in Kroatien, Zagreb

Foto 10: Der Chor "Drei Rosen aus Vukovar", der in der Cemeinschaft der Deutschen in Kroatien wirkt, war unter Fuhrung, wie immer, von seinem Leiter Prof. Milo5 LaloSevi6

B


Vrijeme jebrzo proilo, pa su na5i gosti i sudionici izZagreba morali krenuti put zapada, a sigurni su ih autobusi sponzora - zagrebadkogZET-abez problema doveli do kude. Mi, Osjedani vratili smo se svojim kuiama noseii bol u srcima i suze u oku zbog Dunava, sruienog Vukovara i njegovih rana, ali i ponos zbog povratka - i Svabe se vra6aju na svoje "Svapsko brdo", u svoju "Zelenu

ulicu" i u Vukovar.

Die Zeit ging schnell vorbei, und unsere Ciiste und Teilnehmer aus Zagreb mussten wieder weg, nach den Westen, und die sicheren Busse von den Sponsoren -ZET ausZagreb - brachte sie problemlos nach Hause. Wir, die osjeker kamen zuruck nach Hause mit Schmerzen in unseren Herzen und Trdnen in unseren Augen wegen der Donau, wegen des zerstorten Vukovars und seiner Wunden, aber mit Stolz wegen der Ruckkehr - die Schwaben kehren auf ihren "Schwiibischen Berg", in ihre "Crune Casse", nach Vukovar zuruck

I


l

eryp_ry1'p EUr ! c,tt LA ryD'

N0VA Nl[/tlAtl(A SAVIZNA VLADA GTRl{AllD STI.IllOD[ll

I N]T6OV IfiBINfI

Nakon 16 godina kritansko-liberalne Vlade pod vodstvam Helmuta Kohla, sada putove Nlemafke-odreduje jedna koalicija sastavijena od SPD-a i Bi-irtdnis 90lDie Crilnen pod saveznim kancelaram Cerhardom Schroderom. U unutarnjoj politici crveno-zelena Vlada postavlja nova teiiita, dok u vanjskajpolitici astaie moto: kontinuitet romjena vlasti u Njemadkoj je zavr5ena. S 351 glasom nasuprot 666 glasova, novi je njemadki

Bundestag 27. listopada izabrao Gerharda Schrodera za sav-6znog kancelara. Sch roder sada

vodi koalicijsku vladu sastavljenu od SPD-a (Socijaldemokratske partije

Njemadke) i Bundnis 90/Die Crunen. Za novog je ministra vanjskih poslova i vicekancelara izabran pedesetogodi5nji politidar "Zelenih" Joseph Fischer (Bundnis 90/Die Crunen). Po prvi puta u povijesti Saveznom Republikorn Njemadkom vlada jedna crveno-zelena koalicija koja je zamijenila dosada5nju

vladajuiu koaliciju CDUICSU i F.D.P pod Flelmutom Kohlom, a koja je nakon izbora odrTanih 27 . rujna iza\la kao gubitnik. S S4-godi5njim Cerhardom Sclrroderom socijaldemokrati su po prvi puta nakon Helmuta Schmidta (1974.-1982.) postavili svog iefa Vlade, a Schroder je time postao sedmim kancelarom Savezne Republike Njernadke.

mnogobrojnim politidkirn poljima. To se prije svega odnosi na gospodarsku,

Svolirn 6e vladajuiim programom nova savezna Vlada u sljede6e detiri godine postaviti nova teZiSta na

NOMI

financijsku, socijalnu i ekoloSku politiku. Pobjedu nad nezaposlenoS6u i "izgradnju lstoka" u ncvim saveznim

K

B,INET

Novi ministri u vladi Gerharda Schrddera (SPD) su ioschka Fischer (Zeleni) - vanjski poslovi; Otto Schilly (SPD) - unutarnji poslovi; Herta Diiubler-Gmelin (SPD) - pravosude, Rudolf Scharping (SPD) - ministar obrane; Oscar lafontaine (SPD) - novdarstvo; Werner Miiller (izvanstranadka osoba u ime SPD-a) - gospodarstvo; Walter Riester (SPD) - rad; .f iirgen Trit' tin (Zeleni) - okoli5; Karl-Heinz Funke (SPD) - poljoprivreda; Heidemarie Wieczorek-Zeul (SPD) - suradnja i razvojna pomoi; Edelgard Bulmahn (SPD) - obrazovanje; Christine Bergmann (SPD) - obitelj; Andrea Fischer (Zeleni) - zdravswo i Franz Miinterfering (SPD) - graditeljswo.

10

driavama Cerhard Schroder je postavio kao glavne zadaie. I u politici prema strancima 6e do6i do novih prekretnica: da bi se ostvarila bolja integracija stranaca koji Zive u Njemadkoj, nova ie Vlada olakiati proces dobi.janja gradanskog prava, a u budu6nosti 6e se tolerirati i dvojno driavljanstvo, dakle, sve itoje stara savezna Vlada odbijala. U vanjsko-politidkim odnosima i angaimanu Njemadke u medunarodn im organ rzacijama, Schroder i Fischer 6e svakako nastaviti dosadainje pravce kako bi ojadali ulogu Njemadke kao pouzdanog partnera. Pri preuzimanju funkcije


''.,, ^eT je izjavio kako ie se njegova - anja ogledati u nastavku dosada . -..alenih rje5enja u odnosu na ' . 'enje Europske unije na istok. ' ^ :larstvo vanjskih poslova ie pod

:i,\ m vodstvom biti "zastupnik u ' -esu proiirenja". Ve6 samo dan ,-. , n slupanja na

funkciju, Fischer je

. :. -:r\iao

u Pariz, London i Variavu .- -, oi 'dao znak nastavljanja ' .-radke vanjske politike'. . -'raiko-francuski odnosi biti 6e i u ,;

-

rincsti glavni pokretad europskog

r rstva, rekao je Fischer.

lioljednim pregovorima SPD : -.-:lnis 90/Die Crunen proiirili

:

i

su

sada postavljene temelje budu6e

:.:lajuie politike. U dol<umentu o - ,aricijskom sporazumu na 50 ..'anica s naslovom "Pokret i ,:navljanje - put Njemadke u 21.

.:-

e6e" govori se o nastojanjima oba : rrinera za op6om modernizacijom ,r:Zave i dru5tva. Pri tome nova -i -,alicija veliku vaZnost pridodaje s--crlalno; pravdi. - Ljudi moraju biti :r jereni, da 6e teret obnove biti

:'' tredno podijeljen prema naporima sposobnostima, rekao je Schroder. edno od teiiSta koalicijskog soorazuma je i borba protiv r ezaposlenosti. Smanjenje broja nezaposlenih biti 6e todka oko koje ce se vrtiti i na kojoj 6e se zasnivati r egovd politika, naglasio je to Cerlrard Schroder. U srediStu tih nastojanja stoji "Savez za rad i obrazovanje" u kojemu trebaju biti mobilizirane sve dru5ivene snage. Sa Savezom za rad" savezni je kancelar zaduiio ministra za rad Waltera Riestera. Taj je 55-godiSnjak dosada bio zamjenik predsjednika sindikata rnetalaca Njemadke (lC Metall), a sada 6e za okrr,rglim stolom, sa sindikatima i poslodavcima pol<uiati dogovoriti dodatne mogu6nosti zapoiljavanja. Broj nezaposlenih u Njemadkoj trenutaano se kreie oko

3,96 milijuna ijudi. Daljnji planovi: s trenutadnim programom 100 000 mladih trebalo bi, 5to je moguee prije,

dobiti posao ili mjesto za

bi se trebale smanjiti takozvane uiazne porezne stope sa sada5njih 25,9 na 19,9 posto, a najviSlja porezna stopa sukcesivno s 53 na

48,5 posto. I poduze6a bi trebala profitirati ovom poreznom reformorn, u kojoj bi se najveia porezna stopa za prihode od obrta polako smanjivaia. Prema proradunima koalicije, gradani i poduzeia biti de do 2002. godine oslobodeni za 54 milijarde maraka.

Dodatnom impulsu za zapoiljavanje savezna se Vlada nada ulaskom u reformu ekolo5kog poreza i drugih nameta. Pri tome bi se trebali smanjiti i zakonski doprinosi za socijalno osiguranje (zdravstveno i mirovinsko osiguranje, naknacia za nezaposlene i osiguranje za njegu) sa sadainjih 42,3 posto brutto dohotka na manje od 40 posto. No, od sijednja 1999. godine predvideno je povecanje cijena benzina (za podetak za Sest Pfenniga po Iitri), nafte, plina i struje. Cijene energenata, prema filozofiji ekolo5ke porezne reforme, odnose se na poreze, dok ie rad biti jefriniji smanjenjem dodatnih troSkova na pladu. Energetsko intenzivne stru ke (kemijsku i metalsku industriju) Vlada zasada ne6e optereiivati jer ni u

Europi ne postoji harmonija

l: u bududnosti mladi ne bi trebali biti du2e od 5est mjeseci

energetskog oporezir anja.

nezaposleni. Kao dopr-rna ovog programa zapoSljavanja, nova Vlada nastoii doe i do europskog sporazuma o zapoiljavanju. Druga velika tema nove Vlade: porezna reforma. Reforma poreznog sustava provesti 6e se do godine 2OO2. u tri laze. Potom

Preobrat dini crveno-zelena Vlada i u pitanjima atomske energije. U koalicijskom su se ugovoru SPD i Bundnis 90/Die Cr0nen sloZili da 6e se unutar ovog legislacijskog razdoblja "sveobuhvatno i nepovratno zakonski" rijeiiti pitanje prestanka koriStenja

usavr5avanje.

atomske energije. Todnog vremenskog plana za iskljudenje 19 atomskih elektrana u Saveznoj Republici NjemadkojjoS uvijek nema, aii ie Vlada maksimalno iednu godinu pregovaraii s elektranama o novom energetskom mixu bez atomske energije. Nove je naglaske koalicija dala na prava stranaca. U buduinosti ie djeca roditelja -stranaca, rodenjern u Njemadkoj dobiti njemadko drZavljanstvo, ako je barern jedan od

roditelja roden u Njemadkoj ili se r-r Njemadku doselio do svoje 14. godine Zivota i posjeduje boraviSno dopuitenje. Stranci koji u Njemadkoj 2ive osam godina u budu6nosti 6e imati pravo na zahtjev za dobivanje gradanskih prava. MIadi ljudi, pri tome zahtjev mogu podnijeti nakon pet godina. Tolerirati ie se i dvojno drZavljanstvo, a za poticanje integracije, i stranci koji dolaze iz zemalja ne-dlanica Europske unije imati ie pravo glasa na izborima na lokalnoj razini. I dok crveno-zelena savezna Vlada u gospodarskoj, financijskoj, socijalnoj i ekoloikoj politici postavlja jasno posve nova teZi5ta, u usporedbi s prethodnom Vladom koju su dinili krS6anski demokrati i liberali. nepromijenjene ostaju temeljne odrednice vanjske politi ke. Koalicija smatra da je NATO i daije preduvjet bez kojeg se ne moZe kada je rije- o stabilnosti i sigurnosti u Europi, a SAD su najvaZniji izvaneuropski partneri Njemadke. "Uske i prijateljske veze sa SAD-om podivaju na zajednidkim

11


m

inistar-predsjednik

d

r7ave Saarland,

Oscar Lafontaine. Poseban naglasak savezna Vlada Zeli staviti na kulturnu politiku. Nakladnik Michael Naumann imenovan je ministrom kulture - dime se svakako, u manjoj mjeri, u pitanje dovodi kulturna visina saveznih drZava. Takoder, kao drZavni 6e se ministar u uredu kancelara o izgradnji istodnonjemadkih zemalja brinuti Rolf Schwanitz. U tom smislu, nova savezna Vlada Zeii provesti program pod nazivom "lzgradnja istoka" i time intenzivno unaprijediti solidarnu pomoi za nove savezne drZave.

jednostima i zajednidkim interesima. Oni ostaju nepromi jenlenorn konstantom n jemaike vanjske politike", stoji u koalicijskom ugovoru. Organizacija za sigurnosti i suradnju u [uropi (OESS) i Ujedinjeni narocii, trebali bi, prema miSljenju savezne Vlade ojadati, a nisr-r iskljutena ni meiiunarodna borberra zalaganja njemadke vojske (Bundeswehr). vri

ITBOIi

U novoj je saveznoj Vladi 15 resornih ministara, a medu rrjima i pet Zena. Savez i Zeleni su kao mali koalicijski partner"i oobili tri minisLarstva: vanjske poslove, ministarstvo ol<cli5a i ministarstvo zdrarrstva" U saveznom

kancelarijatu, osi m ministra kancelarskog ureda Boda Hombacha, rade i dva drZavna rninistra. Ministar stvo iinancija preuzima predsjednik SPD-a i dosadaSnji

Prilikom primanja povelje o imenovanju koju je urudio savezni predsjednik R.oman Herzog, Cerhard Schroder je najavio ja-i njema-ki arrgaZman u borbi protiv medunarodne financijske krize: "Potrebno nam je viSe medunarodne suradnje kao bismo dotjerali u red ova nekontroi irana fi nancijska trZiSta

koja r-r niStavaju cijela nacional na gospodarstva". i svjetska gospodarska situacija postavlja pred novu VIadu velike izazove, no problemi su, ka2u oni, rjeiivi "odluino56u i hrabroSiu s reformama."

Savezne ilepublike Njemadke jedan je kancelar u sluibi smijenjen na izborima, jer su se prije toga I

Dana 26" listopada ,1998. konstituiran je novi njemadki Bunclestag Lr koji je, u i,1. Iegislacijskom razdoblju ukljudeno 669 parlamentarnih zastupnika. 298 zastupnika postavio je SPD, a njihov partner u vladi Bundnis 90 / Die Crunen uili su u Bundestag s 47 zastupnika. Zajedrro, oba partnera u vladi raspolaiu znadajnom veiinom ocj 21 mandata, nasuprot oporbenim stranakama CDU / CSIJ (245 mjesta), F.D.P (43) i PDS (36). Podjela mjesta izraz je jednoglasne odluke birada na izborima za Bundestag odrianima 27. rujna. S 40,9 posto glasova SPD po drugi puta nakon 1972.. godine predstavija naiveiu snagu u Bunciestagu. Unija CDU-a i CSU-a dobila je zaiedno 35,1 posto glasova.

promjene Vlade dogadale zbog raspada koalicija. Ekstremno desnim strankama kao 5to su Njemadka narodna unrja (Deutsche Volksunion - DVU) ili republil<anci, rrije uspjelo u6i u Bundestag. Oni su diljem Njemaike ostvarilizajednidki tri posto glasova. Na konstituirajuioj sjednici zastupnici su izabrali socijal-denrokrata Wolfganga Thiersea (55) kao prvog istodno-n jernadkog pol itidara za predsjed n i ka BuntJestaga, koji ie sarno do ljeta 1999. godine zasjedati u Bonnu, a nakon toga ee se zastupnici preseliti u berlinski Reichstag.

Bundnis 90 / Die Crunen "upali" su sa 6,2 posto u parlament, a slobodni demokrati (F.D.P) ostvarili su 6,2 posto glasova. Takoder je skok preko zapreke od pet posto ostvarila i Partija demokratskog socijalizma (PDS) s 5,1 posto glasova. Na izbore je izaSlo 82,2 posto biraia. S ovim je izborima jedna era stigla do svog kraja: 16 godina vladao je u Njemadkoj Helmut Kohl s koalicijom CDU/CSU i F.D.P-om. Dana27. rujna prvi puta Lr povijesti

12

669 Sitze


*E

DI[

$,G:,t!,&l

f,Ta D,E,tl-,..

eH, N Dl1.=

NTUT DTUISTffi BUNDTSIIIGI[llUNG

GER{IARD 5CI{llODTll UND 5[ IN l(AB

INTII

Nach 16 Jahren christlich-liberaler Regierung unter Helmut Kahl bestimmt nun eine Koalition aus SPD und Btindnis 90lDie Crilnen unter Bundeskanzler Cerhard Schroder die Ceschicke Deutschlands. lnnenpolitisch setzt die rot-grune Regierung neue Schwerpunkte. ln der Aul3enpolitik heit3t die Devise : Kontinuitdt er Regierungswechsel in Deutschland ist vollzogen. r\4it 351 von 666 Stimmen wdhlte der neue Deutsche Bundestag am 27. Okiober Cerhard

Schroder zum Bundeskanzler. Schroder fuhrt eine Koalitionsregierung aus SPD (Sozialdemokratische Partei Deutschlands) und Bundnis 90/Die Crunen. Zum neuen AuBenminister und Vizekanzler der Bundesrepublik Deutschland wurde der 50jzihrige Politiker der Crunen, Joseph Fischer (Bundnis 90/Die Crunen) ernannt. Zum ersten Mal in der Ceschichte wird die Bundesrepublik Deutschland von einer rot-grunen Koalition regiert. Sie lost die bisherige Regieru ngskoal ition von

CDU/CSU und F.D.P unter Helmut Kohl ab, die aus den Bundestagswahlen vom 27. September als Verl ierer hervorgegangen ist. Mit dem 54j;ihrigen Cerhard Schroder stellen die Sozialdemokraten erstmals seit Helmut Schmidt fi974 - 1982) v-rieder einen Regierungschef Schroder ist mithin der siebte Kanzler der Bundesrepublik

erklArte Cerhard Schroder zur "Chefsache". Auch in der

Ausldnderpolitik kommt

es zu

neuen Weichenstellungen: Zur besseren Integration der in der

Deutschland.

Bundesrepubli k Deutsch land

Mit ihrem Regierungsprogramm wird die neue Bundesregierung in den kommenden vier Jahren in zahlreichen Politikfeldern neue Schwerpunkte setzen. Dies betrifft vor allem die Wirtschafts-, Finanz-, Sozial- und Umweltpolitik. Die Bek;impfung der Arbeitsiosigkeit

Deutschlanci und den "Aufbau Ost"

in den neuen Bundesldndern

i

n

lebenden AuslSnder erleichtet die neue Regierung die Einburgerung. Die doppelte Staatsburgerschaft wird in Zulcunlt toleriert. Die alte Bundesregierung hatte dies nachdruckl ich abgelehnt.

ln den auBenpolitischen Beziehungen und dem Engagement

Deutschlands in den internationalen Or"gan isationen wol len Sch roder und AuBenminister Fischer hingegen den bisherigen Kurs fortsetzen und die Rolle Deutschlands als verldBl ichen Partner bekr:iftigen. Bei seiner Amtseinfuhrung sagte Fischer, sein Hauptanlregen werde in Fortfuhru ng des vorgetundenen Vermdchtnisses in der Erweiterung der Europdischen Union (EU) nach Osten hrestehen. Das Auswdrtige Amt solle unter seiner I eitung der "Sachwalter des Erweiteru ngsprozesses" sein. Bereits

13


einen Tag nach seiner Vereidigung reiste Fischer nach Paris, London und Warschau, um "ein Zeichen fur die Kontinuitiit der deutschen AuBenpolitik zu setzen. Die deutsch-franzosischerr Beziehu ngen seien auch in Zukunft "Zugpferd" der europdischen Einigung, sagte Fischer. I n zweiwochigen Verhandlungen hatten SPD und Bundnis 90/Die Crunen zuvor die Crundlagen der

kunftigen Regierungspoliti k erarbeitet. ln der 5Oseitigen Koai itionsverei nbarung mit dem Titel "Aufbruch und Erneuerung

zu

-

Deutschlands Weg ins 21. Jahrhundert" streben die beiden Partner ei ne durchgreifende ModernisierunB von Staat und Cesellschaft an. Dabei legt die neue Koalition besoirderen Wert auf soziale Cerechtigkeit. Die Menschen konnten die CewiBheit haben, sagte Schroder, "daB die Lasten der Erneuerung nach MaBgabe von Leistung und Leistu ngsfih gkeit gerecht vertei lt werden". i

Ein Schwerpunkt der Koal itionsverei n barungen ist der Kampf gegen die Arbeitslosigkeit.

Der Abbau der Zahl der Arbeitslosen sei "Dreh- und Angelpunkt' seiner Politik, betonte Cerhard Schroder. lm Zentrum

dieser Bemuhungen steht ein "Bundnis fur Arbeit und Ausbildung", in dem alle gesel lschaftl ichen Kriifte mobi lisiert werden sollen. Mit dem "Bundnis fur Arbeit" beauftragte der Bundeskanzler Arbeitsmi nister Walter Riester. Der 55jdhrige war bislang stellvertretender Vorsitzender der Industriegewerkschaft Metall (lC Metall) und will nun am runden Tisch versuchen, n':it Cewerkschaften und Arbeitgebern Verabredungen zu treffen, um zusdtzl iche Beschdftigu ng zu

schaffen. Die Zahl der Arbeitslosen

DAS .N.EUE KABI.N.ETT Der neuen Bundesregierung unter Gerhard Schrdder (SPD) gehoren 15 Fachminister, und die sind: Joschka Fischer (Die Cr0nen) Bundesminister des Auswirtigen; Ofto Schilly (SPD) - Bundesminister des Innern; Herta Diiubler-Gmelin (SPD) - )ustiz, Rudolf

Scharping (SPD) - Veiteidigungi Oscar Lafontaine (SPD) - Finanzen; Werner Mfiller (auBerparteiliche Person im Namen von SPD) - Wirtschaft und Technologie; Walter Riester (SPD) - Arbeit und Sozialordnung; Jiirgen Trittin (Die Crunen) - Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit; Karl-Heinz Funke (SPD) - ErnAhrung, Landwirtschaft und Forsten; Heidemarie Wieczorek-Zeul (SPD) - wirtschaftliche Zusammenarbeit und Entwicklung; Edelgard Bulmahn (SPD) - Bildung und Forschung; Christine Bergmann (SPD) - Familie, Senioren, Frauen und Jugend; Andrea Fischer (Die Crunen) Cesundheit und Franz Mtinterfering (SPD) - Verkehr; Bau- und Wohnungswesen.

14

in Deutschland liegtzur Zeit bei 3,96 Millionen Menschen. Weitere Vorhaben: Mit einem Sofortprogramm sollen 100 000 Jugendliche so schnell wie moglich einen lobr oder einen Ausblldungsplatz erhalten. Und: ln Zukunft sollen Jugendliche nicht !Anger als sechs Monate arbeitslos

sein. Ergiinzend zu ihrem Beschaftigungsprogramm strebt die neue Regierung einen europiiischen Beschditigungspakt an. Zweites grol3es Thema der neuen Regierung: die Steuerreform. Die Reform des Steuersystems erfolgt bis zum Jahr 2OA2 in drei Stufen. Danach soilen der sogenannte Ei ngangssteuersatz von derzeit 25,9 Prozent auf 19,9 Prozent abgesenkt

und der Spi?ensteuersa? von 53 Prozent sukzessive auf 48,5 Prozent zuruckgefuhrt werden. Auch die Unternehmen sollen von der Steuerreform profitieren, ndem !

der Spitzensteuersatz fu r gewerbl iche Ei n ku nfte schrittweise gesenkt wird. Mit rund 54 Milliarden Mark, so die Berechnungen der Koalition, wLlrden Burger und Unternehmerr bis zum )ahr 2002 entlastet werden. Einen zusdtzlicher-r Beschdftigu ngsi mpuls erhofft sich die Bundesregierung durch den Einstieg in eine okologische Steuer-


und Abgabeniefdrm. Dabei sollen die gesetzlichen Sozi alversicheru ngsbeitrdge (Kran kenversicheru ng,

Rentenversicherung, Arbeitslosenversicheru ng, Pfl egeversicheru ng) von derzeit 42,3 Prozent des Bruttolohns auf unter 40 Prozent gesenkt werden. Daftlr ist von Januar 1999 an eine Erhohung der Preise fur Benzin (zundchst um sechs Pfennig je Liter), Heizol, Cas und Strom vorgehen. Die Energiepreise, so die Ph i losophie der okoiogischen Steuerreform, werden durch Steuern ver[raut, wrihrend der Faktor Arbeit durch Senkung der Loh nzusatzkosten verbi I igt werde. Energiei ntensive Branchen (Chemieund Stahlindustrie) wird die Regierung wegen der fehlenden europdischen Harmonisierung der Energiebesteuerung I ndes zundchst

nicht brelasten.

Atommeiler in der Bundesrepublik Deutschland gibt es allerdings noch nicht. Maximal ein Jahr langwill die Bundesregierung mit den Kraftwerksbetriebern u ber ei nen neuen Energiemix ohne Atomenergie verhandel n.

Eine Kehrtwende vollzieht die rot-grune Regierung auch bei der Atomkraft. m Koalitionsvertrag haben SPD und Bundnis 9OiDie Crunen vereinbart, den Ausstieg aus der Nutzung der Atomenergie

Neue Akzente setzt die Koalition auch beim AuslSnderrecht. ln Zukunft erhalten Kinder ausldndischer Eltern mit ihrer Ceburt in Deutschland die deutsche

nnerhalb dieser Legislaturperiode "umfassend und unumkehrbar gesetzlich" zu regeln. Einen genauen Zeitplan zur Abschaltung der 19

Elternteil bereits in Deutschland geboren wurde oder bis zum 14. Lebensjahr nach Deutschland eingereist ist und uber eine

I

i

Staatsangehorigkeit, wen n ei n

Aufenthaltsgen eh m gu ng verfugt. Ausldnder, die seit acht iahren irr i

Deutschland leben, haben in

Zukunft Anspruch auf Einburgerung. jugendliche konnen den Antrag bereiB nach funf Jahrer-r stellen. Die doppelte Staatstiu rgerschaft wi rd ioleriert. ZLrr Forderung der lntegration sotrlen auch Auslzinder aus Staaten, die nicht der Europaiischen Union angehoren, das Wahlrecht auf kommunaler Ebene erhalten.

Wiihrend die rot-grune Bundesregierung in der Wirtschaftsund Finanz-, Sozial- und Umweltpolitik im Vergleich zur Vorgdngeregierung aus Christdemokraten und Liberalen deutlich neue Schwerpunkte setzt, bleiben die Crundlinien in der AuBenpolitik unverdndert. Die Koalition hzilt die Nato ebenso fur unverzichtbare Vorausse?u ngen fur Stabiliffit und Sicherheit in Europa. Die USA seien der wichtigste au Bereuropdische Partner Deutschlands. "Die enge und freundschaftliche Beziehung zu den USA beruht aui gemeinsamen Werten und gemeinsamen lnteressen. Sie bleibt eine unverzichtbare Konstante der deutschen AuBenpolitik", heiBt es im Koalitionsvertrag. Die Organisation fur Sicherheit und Zusammenarbeit in Europa (OSZE) und die Vereinten Nationen (VN) sollten nach Ansicht der

15


Bu

ndesregierung gestiirkt werden

;

nternationale Kampfeinsiitze der Bundeswehr werden nicht

i

DIT \IJAI{LTN

ausgeschlossen.

Der neuen Bundesregierung gehoren 15 Fachminister - darunter 5 Frauen - an. Die Bundnisgrunen haben aus der kleinere Koalitionspartner drei Mi nisterien erhalten: Das Auswiirtige Amt, das Umwelt- und das CesundheiGministerium. lm Bundeskanzleramt arbeiten, auBer Kanzleramtsm inister Bodo Hombach, zwei Staatsminister. Das Finanzministerium ubernimmt der SPD-Vorsitzende und bisherige

Ministerprdsident der Saarlandes, Oscar Lafontaine. Besonderes Augenmerk mochte die

Bundesregierung auf die Kulturpolitik legen. Der Verleger

Michael Naumann wird zum Staatsminister fur Kultur ernannt womit allerdings in kleiner Weise die Kulturhoheit der Bundesliinder in Frage gestellt ist. Ebenfalls als Staatsminister im Kanzleramt wird sich Rolf Schwanitz um den Aufbau der ostdeutschen Liinder kummern. ln diesem Zusammenhang mochte die neue Bundesregierung ein Programm "Aufbau Ost"

durchfuhren und damit die solidarische Hilfe fur die neuen Bu ndesliinder intensiv vorsetzen. Bei der Entgegennahme der

Ernennungsurkunde durch Bu ndespr:isident Roman Herzog kundigte Cerhard Schroder ein stdrkeres deutsches Engagement im Kampf gegen die internationale Finanzkrise an: "Wir brauchen mehr i nternationale Zusammenarbeit, u m diese un kontrol ierten Finanzmdrkte, e ganze Vol kswi rtschaften ruinieren, in den Criff zu kriegen." N icht zu letzt d ie weitrr,,i rtschaftl iche Situation stelle die neue Regierung d

i

vor groBe Herausforderungen. Doch seien die Probleme mit "EntschluBkraft und Mut zu Reformen" losbar.

16

Am 26. Oktober konstituierte sich die neue Deutsche Bundestag, den in der 14. Legislaturperiode 669 Parlamentarier angeh6ren. 298 Abgeordnete stellt die SPD, ihr Regierungspartner Bundnis 90/Die Crunen zog mit 47 Abgeordneten in den Bundestag ein. Zusammen verfugen die beiden Regierungsparteien uber eine deutliche Mehrheitvon 21 Mandaten gegenuber den Oppositionsparteien CDU/CSU (245 Siize), F.D"P (43) und PDS (36). Die Sitzverteilun6 ist Ausdruck des eindeutigen Wdhlervotums bei der Bundestagswahl am 27. September. Mit 4A,9 Prozetrt der Zweitstimmen wurde die SPD zum zweiten Mal nach 1972 stiirkste Kraft im Bundestag. Die Union aus CDU und CSU erreichten zusammen 35,1 Prozent der Stimmen. BundnisgO/Die Crunen ruckte rnit6,7 Prozent ins Parlament ein, die Freien Demokraten (F.D.P) erhielten 6,2 Prozenl der abgegebenen Zweitstimmen. Ebenfalls den Sprung 0ber die Funf-Prozent-Hurde schafte die Partei des Demokratischen Sozialismus (PDS) mit 5,1 Prozent der Stimmen. Die Wahlbeteiligung lag bei 82,2 Prozent.

Mit der Wahl fand eine Ara ihr Ende: 16 iahre lang hatte Helmut Kohl in Deutschland mit einer Koalition aus CDUICSU und F.D.P regiert. Am 27 . September wurde erstmals in der Ceschichte der Bundesrepublik ein amtierender Kanzler abgewaihlt. Zuvor waren Regierungswechsel nur durch aufkundigung der Koalitionen zustande gekornmmen. Den rechtsextremen Parteien wie der Deutschen Volksunion (DVU) oder der Republikanern gelang es nicht, in den Bundestag einzuzeihen. Sie erreichten zusammen bundesweit nur rund 3 Prozent der Stimmen. ln ihrer konstituierenden Sitzung wShlten die Abgeordneten den Sozialdemokraten Wolfgang Thierse (55) als ersten ostdeutschen Politiker zum Bundestagspriisidenten. Nur bis Sommer 1999 wird das Parlament in Bonn tagen, dann ziehen die Abgeordneten in den Berliner Reichstag um.


...P,,....9SUQ.E

.l K0M,ENI

B.::

SfDfitl I(ANCILAII SAVIZNI RIPUBLIKI N]t/tlAtKI aa

I GTR+lAllD 5CI{I{ODTR Tatj an a MAUTN E R ( Ktil n )

Pred novog kancelara Schrodera postavljena su velika o&kivanja. Europski partneri i njematka industrija iele kontinuitet i uiinkovite korake za modernizaciju gospodarskog i socijalnog sustava. Sindikati i njegava vlastita stranka inzistiraju na socijalnoj pravednosti i novim radnim mjestima, pod svaku cijenu, dok Ce mu Zeleni kucati na vrata i svakodnevno tra\iti zatvaranje nuklearnih elektrana ili ukidanje vojne obveze h, znate, naravno da imam emocije, ali ih, ako je ikako mogu6e, neiu izraziti pred televizijskim kamerama". Tu redenicu nije izgovorio nitko drugi do novi njemadki kancelar Cerhard Schriider - dovjek koji je dobrim dijelom do svog dosadaSnjeg poloZaja stigao poznavajuii tajne i mo6 medija, poglavito televizije.

socijaldemokrata i Zelenih o zahvatima u porezni sustav i sustav socijalne zaStite. Nadelo "uzeti jednome da bi dao drugome" ve6 sada se pokazalo neodrZivim - jer i sam Schroder je prvi podeo relativizirati dogovoreno, s najavama kako 6e razmotriti poloZaj srednjeg poduzetni5tva.

Sedmog kancelara Savezne Republike Njemadke, lre(eg iz redova Socijaldemokratske stranke izabrao je 26. Iistopada 1998. godine konstituirani 14. Bundestags 52,7 posto (pri demu glasovanju nisu bila nazodna tri zastupnika). Cerhardu Schroderu se ovim ispunio Zivotni

Mnogi su miSljenja kako dokument kojim se utvrduju smjernice nove crveno-zelene vlade ima rukopis Oskara Lafontaina, predsjed n ika stranke i ministra financija. Opie je poznato da se Lafontaine nikada nije zadovoljavao poloZaji ma zamjenika. Do sada je bezobzirno uklanjao svaku

san. Mnogi o-ekuju da bi s tim

54-godiSnjakom moglo do6i do prave smjene generaci.ja: Schroder je prvi kancelar kojije odrastao nakon Drugog svjetskog rata i koji o toin ratnom razdoblju zna samo iz prida. Bit ie i prvi kancelar koji 6e Republikom Njemadkom vladati iz Berlina. Pred Cerharda su Schrodera mnogi, kako u Njemaikoj, tako i u inozemstvu, postavili velika odekivanja. Driave saveznice i njemadka industrija Tele kontinuitet i udinkovite korake za modernizaciju gospodarskog i socijalnog sustava. Sindikati i njegova vlastita stranka inzistiraju na socijalnoj pravednosti i novim radnim mjestima, pod svaku

konkurenciju i nije mu bezrazloga nadjenut nadimak "Napoleon od Saara". Promatradi prilika i javnost za sada moZe samo predmnijevati o omjerima suparni5tva na relaciji cijenu. Zeleni Ce mu kucati na vrata

i

svakodnevno traZiti zatvaranje nr-rklearnih elektrana i ukidanje volne obveze. Novi 6e savezni kancelar, kako sam kaie, probleme r.jeSavati "fleksibilno i pragmatidno". Uostalom, to je s vise ili manje uspjeha dinio i dosad. Pitanje je samo moTe li se ba5 sve podrediti ovakvom nadinu rada. Prvi dokaz tomu koliko je bitno voditi raduna o cjelini (koja nezaobilazno sa sobom nosi prilidnu sloZenost) jest i novi koalicijski sporazum

Schroder - Lafontaine, jer prema vani i jedan i drugi prakticiraju drugarstvo i slogu. Jamadno ie novi kancelar u namjerama da provodi politiku novoga centra morati progutati i pokoju knedlu kada se za rijed bude javio stranadki prvak Lafontaine, kojemu svesrdnu potporu daje lijevo krilo SPD-a. I najnovije ankete pokazuju kako je velika ve6ina Nijemaca uvjerena kako je Lafontaine na delu nove bonnske vlade. Tog je mi5ljenja 43 posto ispitanika, dok samo 37 posto drZi da je broj jedan u

17


GETIEHENES KOMMENTAR

DIR SITBIT I(ANZLI|I DIR BUNDTSRTPUBLI

l( DTUI'CI{

LAND

aa

.GIRI{ARD SCflRODTR Tatjana MAUTNER (Kiiln)

crveno-zelenoj koaliciji sam kancelar Cerhard Schroder. Postoje i spekulacije da

ie

novi

njemaiki kancelar najbolji zajednidki jezik naii u suradnji s vicekancelarom i ministrom vanjskih poslova, politiiarom iz stranke Zelenih, Joschkom Fischerom. Zlobnici tvrde kako jedan drugog mogu dobro razumjeti jer iza sebe irnajr-r tri neuspjela braka (Schroder je u mecluvremenu krodio i u detvrti), a i prvi nastupi na "velikoj" politiakoj pozornici bilisu im slidni: Schroder je zgrozio politidare stranaka Unije kada je u Bundestagu odrZao govor bez kravate, a Fischer je u njemadku politidku povijest u5ao krajem 1985. i to u tenisicama kao prvi Zeleni ministar ekologije u Hessenu. U

meduvremenu obojica nose siva odijela, a Fischer, sukladno poloZaju koji sada obna5a, oko vrata sve de56e ima neku decentnu kravatu. A Helmut Kohlje, odlazeii s mjesta -16 na kojem je bio dugih godina, izlavio kako je promjena vlade duboki rez, ali posve normalna stvar u demokraciji. Pritom je naglasio kako "nova vlada treba imati priliku i pruZiti dobar rad, ni manje ni viSe".

18

Vor den neuen Kanzler Schroder wurden grosse Erwartungen gestellt. Die europdischein Partner und die deutsche lndustrie wilnschen eine Kontinuitiit und effektive Schritte zur Modernisierung des wirtschaftlichen und sozialen Systems. Die Cewerkschaften und dessen eigene Partei insistieren auf einer sozialen Cerechtigkeit und neuen Arbeitsstellen, filr jeden Preis, wdhrendessen die Crilnen an die Tilr klopfen werden und tag-tiiglich das Sch/iessen der Kernkraftwerke und die Abschaffung der Militiirpflicht verlangen. ch, wissen Sie, naturlich habe ich Emotionen, aber ich werde sie, wenn moglich nicht vor den Kammeras zeigen". Diesen Satz

hat der der neue Bundeskanzler Gerhard Schr<ider ausgesprochen ein Mann, der zu seiner jetzigen

-

Position dank guter Medienkentnisse, besonders des Fernsehens, dessen

Ceheimnissen und Krdften, kam. Der siebte Kanzler der BRD, der dritte aus

der Reihe der Sozialdemokratischen Partei, wurde am 26. Oktober 1998 vom konstituierten Bundestag mit 52,7 % (wobei bei der Abstimmung drei Abgeordnete nicht anwesend waren), gewdhlt. Fur Gerhard Schroder wurde so ein Traum war. Viele erwarlen, dass es durch diesen Mann zu einem richtigen Cenerationsaustausch kommen kann. Schroder ist der erste Mann, der nach

Vor Cerhard Schroder haben viele,

dem Zweiten Weltkrieg aufgewachsen ist, und der die Kriegszeit nur aus

Ausland Erwartungen gestellt. Die

Geschichten kennt. Er wird auch der erste Bundeskanzler sein, der aus Berlin regieren wird.

Verbundeten und die deutsche lndustrie wollen eine Kontinuitiit und effektive Sch ritte zur Modern isierung

wie in Deutschland, so auch im


-., . rtschaflichen,und

r

sozialen

: :-rS. Die Cewerkschaften und

.,,-. eigene Partei insistieren auf . - .:ziaie Cerechtigkeit und neuen - . :plitzen, auf jeden Preis. Die - -.n werden ihrn an die Tur ' -'en und tag-tziglich das Schliessen .-

',raftwerke und Abschaffung der ..r-pflichte verlangen. Der neue - -'leskanzler wird, wie er alleine ,.- -lre Probleme ,,fleksibel und -r i'r-ratisch// losen. Nebenbei, er tat ,-. auch bis jetzt mit mehr oder ='- qer Erfolg. Es bleibt nur die t'-.,ie, ob man geradezu alles einer : ,.er Arbeitsweise unterordnen . . - ''. Der erste Beweis dafur wie --iig es ist, um eine Einheit zu , '=en (die nicht vermeidbar mit sich

- -: ger'visse Kompleksheit .

.

tragt), ist

-:', das neue

' ,: itionsubereinkommen der :,z aldemokraten und der Crnnen -er die Eingriffe im Steuerystern und -' =:-r Sozialschutzsystem. Das Prinzip -inrm dem einem um dem anderen :- geben", hat sich schon jezt als - -erhaltbar gezeigt - denn alleine :-rroder hat angefangen das 3esprochene zu relativisieren, mit

',rkundigungen, die Lage des -r itieren LJnternehmers in Betracht r.; ziehen. ', iele sind der Meinung, dass das

lokument, mit dem man die Richtlinie der neuen Rot-Crunen R egieru ng feststellt, die Handschrift Oscar Lafontains, des Vorsitzenden ier Partei und Finanzministers, hat. Es ist allbekannt, dass Lafontaine nie mit stel lvertretenden Positionen zufrieden rvar. Bis jetzt hatte er rucksichtslos jede Konkurenz eliminiert, so wurde ihm nicht ohne Crund der Spitzname ,,Napoleon von Saar" gegeben. Beobachter und die Offentlichkeit konnen uber die RivalenverhAltnisse auf der Linie Schroder-Lafontaine nur raten, denn der Offentlichkeit entgegen praktizieren der eine und andere Freundschaft und Einklang. Sicher wird der neue Bundeskanzler in seinen Absichten eine Politik des neuen Zentrums durchzufuhren auch einige Kn6del schlucken mussen, wenn sich Lafontaine, der eine allgemeine Unterstutzung vom linken Flugel der SPD hat, ums Wort meldet.

Die neuesten Umfragen zeigen, dass die meisten Deutschen der Meinung sind, dass Lafontaine die neue Bonner Regierung leitet. Dieser Meinung sincl 43% der Befragten, wAhrencl nur 37% glauben, dass die "Nummer eins" in der Rot-Crilnen Koalition alleine der Bundeskanzler Cerhard Schroder ist. Es

bestehen auch Speklrlationen. dass

der neue deutsche Kanzler die beste Zusammenarbeit mit dem Vizekanzler

um den Hals immer ofter eine

dezente Kravatte. Als Helmut Kohl seine Stelle nach 16 Jahren weggeben musste, sagte er, dass die Regierungs;inderung ein tiefer Schnitt, aber eine ganz normale Sache in der Demokratie sei. Dabei betonte er dass ,,die neue Regierung eine Moglichkeit haben sollte und gute Arbeit leisten sollte, nicht

weniger und nicht mehr".

und Aussenminister, dem Politiker aus der Partei cier Crunen, Joschka Fischer haben rvird. Boshafiige Leute behaupten, dass die beiden sicl.i gut verstehen konnen, denn sie haben cirei misslungene Ehen hinter sich (Schoder hefindet sich

inzwischen in der vierten), und ihre ersten Auftritte auf der,,grossen" politischen Szene waren Ahnlich: Schroder emporte die Politiker der Union als er irn Bundestag eine Rede ohne Kravatte hielt, und Fischer trat in die deuGche politische Cesch ichte Ende 1985 und zwar in Tennisschuhen, als der erste

Crune Minister fur Umweltschutz in Hessen. Zur Zeittragen beide graue Anzige, und Fischer tr;igt

19


,,ilG",,

,ME]!vLoRAâ‚Ź#ArrP:,

V ,D M N,ACI[O#,A,LN,O-,G

ANA=Z==4;|.OS:I,&

/IIOLIIVA ZA ZRTVT ltATO\lA Iekst

i

slike: Elizabeta WAGNfR

ZAGREB * Povodom njemadkog nacionalnog dana Zalosti (Volkstrauertag) za poginulirna u Prvom svjetskom ratu,

oZivljavajuii uspomene i na Zrtve ostalih ratova ovog stoljeia, veleposlanik Savezne Republike Njemaike u Republici Hrvatskoj, dr. Volker Haak poloZio je vijenac na njemadkom vojni6kom groblju na zagrebadkom MirogojLr. Pored visokih vojnih duZnosnika i pripadnika njemadkog kontigenta snaga SFOR-a, ciogadaju su bili nazodni

i

djelatn ici njemaikog Veleposlanstva, predstarrn ici

njemadke nacionalne rnanjine u Hrvatskoj, kao i mnogi prijatelji njernadkog naroda. U srrom nadahnutom govoru/ dr. Haak se osvrnuo na mradne dogadaje ne tako davne proSlosti, uZase pL.rne ratnih stradanja, pogibije pripadnika brojnih nacionalnosti kako r-r oba svjetska rata, i u naSem Domovinskcm ratli, posvetivli nekoliko rijedi i obliZnjem posliednjem podival i5tu h rvatski h bran itelja. Komemoracija od avanja podasti poginulima okoniana je kratkirn propovjedima predstavnika rimokatolitke i evangelidke crkve na hrvarckom i njemaikom jezil<u izajednidkom molitvom n

azodn i h.

2A


,G,ED,AGF.i.TNI.,SJ:E-|=ER B;EIZ,U,G CH,,;.DJS..V=O !($=T',,RAUrF;R, ,A,G= S aa

DAs G[B[T TUR DIT KIIIIG5OPIIR Tekst und

Bilder: Elizabeta WAGNER

- Bezuglich des Deutschen Volksaueftages fur gefallenen im Ersten Weltkrieg, legte der Bctschafter .=r BRD in der Republik Kroatien, Dr.Volker Haak, den ":riz auf dem deutschen MilitArfriedhof auf dem -,:ireber Mirogoj nieder, und belebte so die Erinnerungen ,,..:h an die Opfer anderer Kriege dieses Jahrhunderu. '..oen Offizieren hohen Ranges und Angehorigen des r:.ltschen Korrtigents der SFOR, waren dem Ereignis auch -. e ,v'litarbeiter der Deutschen Botschaft, die i. r;t"n,un,en der deuischen National m i nderheit n '.':alien, sowie viele Freunde des deutschen Volkes .'',,r'esend. In seiner inspirierten Rede, hat Dr. Haak auf r e dunklen Ereignisse der Vergangenheit, die nicht so ..rge her ist, Entsetzen voller Kriegsleiden, das , r-rslebenkommen der Angehorigen von \ationalminderheiten wie in beiden Weltkriegen, so auch r unserem Vaterlandkrieg gedeutet, und dabei auch : nige Worte dern letzten Ruhestand der kroatischen r erteideiger gewidmet. Die Cediichtnisfeier den qeiallenen Verteidigern gewidmet, wurde mit einer Priidigt rer Vertreter der Rimokatholischen r,rnd Evangelischen iirche in kroatischer und deutscher Sprache und einem qemeinsamen Cebet der Anwesenden, beendet.

Z\CREB

:

i--.

i

21


a-

ffiffiffimffi,

cse zsssts

['t

-,r

-E Mr]A

*\r A

Fl [ ,i E

M

e

Il tait bct EotIr0berrt3clcrr (rcxleir3ctnif (;i:ifi;!ir-r)

f,il.!l::ri,r:ilr,ili"U

ri,liill:li:li l:.)$iiE

;;"inJlf,,i-ii'llr;

i

_:E6,lJI \WM.W$

ffi

feutEj=-T,t'r, *

ffi& Bltll-'"-" -s''i.-,--

L,-',---

:,r

F** .

UXEME Stn{t ler Er

ffi

tsc$es

.:*=1

'' a ",, Lr.

Seutt

Lti ,,: f

$1$r o*r

n

_

'',

tr,,rl.

,f\

rtr nxSr( \

Sct$elsBeloF

I

| | rn to.tt\\,

I

cn

w u zeEt.

iry' t

tY.f i:1ry.:i:e.Ir&' ^r

i

o*t{ r'

Dana 19. prosinca 1993. goCine u [uropskom domu u Zagrebu u \ ar rlY luriiieevr.tj 1, na prvom katri o-sno\, :,n vana fe Nfenraika narodnosna zaiedni, a. pr\olnu 'a ,rcdi>njt orn u 7-agrebu, a Lada od 1997. sa srediinjicom u Osryeku. U prvih je pet godina postignuto jako puno - utemeljen je Simpozij - Znanstveniskup pod nazivom Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu' , poteo je izlaziti "lahrbuch - Codiiniak', porco i e izlaziti i 'Deutscltes Wort I N jematka RrTei' I ostvaren o je joi mnogo toga (ne trr:ba nabrajati - dle/a su ;toznata). Pctstavljeni su tt)rnelji na kojima je i Osryek u-spio izgraditi dobru osnavicu za svoj rad, pa se avom prigociom lzvrlni odbor Nlemaike narodno,sne zajednice - Zemaljske udruge Podunavsk-ih Svaba zahvaljuje svima kofi su svofrrn radon i Lruclorn doveli ovu organizaciju u sam vrh kvalitetnog i uspjeinog rada na o(uvanju nfenraike naci,:nalne baitine i jezika

mpdu \llemrima u

Hrtal,kli.

trlJEttfl/

RODENDAN'/OSPUNO USP]EiNIH GODINAMDANJEMACKOT NARODNOSNOI ZAIEDNrcI 9RCA hELr UREDMi'ruo "DEUTscHEs woRT / NlEMAcxn nUrC'

SRETAN

oD

TSJEi

lJr,r t,j, ,.!tijtr

Lj.,

ffi

,jr

:ri i lr r!1,:1:r:'.r'

ilJEIUIA

sngotiltrtcl v3s.A PRESELILA

IZ ZAGRESA U O'IJEK

IINANCIRANJE NACIONALT'IIH

ijlANJII{A U HAVATSKOJ

'ffip**;tl r rx*sliitrt

il:rSlq

Sr;otl$il(l,.tti.l:il.lr,it,l 8tB

ii[tlt

t!n!{

DAr

HtlTl?ffti 0tl

t0xa0tfit$Jtx rnt Yo,t$t$t &61

iitti jisi lt$ftil(

NIJE!,,lCI

.ri;i]i:lrlil

e*q%.k!6rk w&r*r&r&& &&E&6. qie

va

ir.&c.*r,xci

u

nritc,we


r^[*rl

5 sort MHffi$ffiffiffiffi, Dffi$Dffi,.,

c

I qr-'

,T

:

RTXEE i I*ffiff$cffi

-;r (rl6111qi11.ighn[{

.:::.dfrE,a,EDarer I

wm* ffiffiN

3eNrffiffiilT

H'ffiiffi ''*''& i#

-TTna;

/

fiLEZ,

Vrfl(OvapsKt

7 Prrvt poiasxr &qs''

ii'ffitt ffi tcKA

nlr:f

ffiffff-*;#ffi

h{m *?*L *"

,.^,.,"..,^_9'ul''ativen Deur>r:hen in Kroatien,

ffi."tr* XiFx,",*, 4@berq!&er

IIJEN

r:rAg vDc.o

ilJEMA

atri.]t.irh' B[il &r oluLirhlr ird

ilrmn ar..,r,,::

l)

und erfolgreichen Arbeitdes Bewahrensdes deur.schen A.lrnrierheit-seibe ri uncl cer sprache,nier gei]hrt haben. Alles gute zum ceburtstag und noch viele erfolgreiche Arbeitsjahre uriinscht der Volksdeutschen cemeinschaft vom Herzgllie Redakion des ,,Deutschen Wartes,,.

I.lr

l*. ffiue.Ff,.", r.J@ fficls:

*ul@ilauu #l]{slwo'''

Fr-

'.ff#;.-,**' .*|wrHxdrMu

t

it4;//,;/*

:;{"lo tsss


PR0SLAVLItN DAN Nlt,l1AC(06

UltDlNllNlA

D

I

NAIHIlITIII[N riry llffi Nxfffi ffi Rnr,ffi Df

i

OSUEK - Dan njemadkog ujedinjenja, 3. listopada vrlo svedano su zajednidki obiljeZili 5. listopada 1998. godine l.ljemadka narodnosna zajedr-rica i osjedka podruZnica H

rvatsko-njemadkog

d

OSUEK - Der 3. Oktober, der Tag der Deutschen Vereinigung.

V'olk#dl]$ih'e.i1 fiemelnictiaft und

d'â‚Ź-'t:::.

ieker Nâ‚Źbenstel le der

ruStva.

U vrlo dostojanstvenom ozrat)u, uz intonaciju

In erne!' Senr enrennaflen ,,,.Stift

hrvatske i njemadke nacionalne himne i himne Podunavskih Svaba u velikoj dvorani osjedkog "Bastiona" okupilo se viie od 250 dlanova i prijatelja ova dva druitva. Proslavi su bili nazodni i ugledni gosti, Benita

Storch, kulturni ataSe

Rra

mgngl

t$luGc ei

:::

fiit der,Allffifi iungdel,;' ffi,tibhalh),inhg.,rn$.1u.ar :=

versamn-relten sich mehr als 250 lliiglieci-.r und Freunde dieser zrve!

Ceselischaften. Der Festlichkeit waren auch angesehene Ciste anwesend wie, Benita Storch, Kulturattache der Botschaft der BRD, Miroslav KiS, Ve(reter der Russinen, Ukrainer Deutschen und Osterreicher im Kroatischen oarlament, Marko Bariiin,

u

Veleposlanstvu Savezne Republike Njemadke, Miroslav Ki5, zastupnik Rusina, Ukrajinaca, Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskom drZavnom Saboru,

Osijek-Baranja Cespannschaft, Marija Medii, Vorsiuende des Stadtrates der Stadt Osiiek, und viele andere, die die begrussten u nd.sie bezugl ich

Marko Bari5in, osjeiko-baranjski doZupan, Marija Medii, predsjednica Cradskog vije6a grada Osijeka i mnogi drugi koji su pozdravili nazodne i irputili im aestitke povodom svedanog obiljeTavanja Dana njemaikog ujedinjenja. Prigodne rijedi uputili su i predsjednik Hrvatsko-njemadkog druitva iz Osijeka, KreSirnir Fekete i predsjednik Njemadke narodnosne

{nw5se1de1 *-rEailliiit1Wi(:;#jd;;;;:ii;:i:iilii;4 Tages der Deutschen Vereinigung begl uckwii nschten. Celegen heitsworle sprachen auch dei Vorsitzende der

zajednice Franjo Kiinig. Vrlo lijepim i sadrZajnim njematkim programom predstavili su se recitatori njemadkog odjeljenja Osnovne Skole Svete Ane iz Osijeka [^"' - Josip Rado5 i Sibila eulin i na opcc oduievljenje pjevadki zbor Njemadke narodnosne zajednice "Brevis-Donau" pod vodstvom,Antoanete Radodaj.

-

Ova prekrasna man ifestacija h rvatsko-rrjemadkog prijateljstva i njemadkog jedinstva zavrSila je srdadnim ciomjenkom i druZenjem uz piee i doma6e kolaie iz "Kuharica" na5ih dlanica. N. MAK

,,Brevis-Donau'' unter der Leitung von -&'rrg41==Antoaneta Radocaj, was die Anwesenden in Begeisterung versetzte. Diese wundeischone Manifestation der deutsch-kroatischen Freundschaft und der deutschen Einheit endete mit einer Zusammenkunft rna fr"rnJiiniittichen Cesprdchen, mit einem Claschen und hausgema.tli"n Xrcnen aus den ,Kochbtlchern" unserer

. :

r

tr4itglieder.

']AI(OB DINGTS PO'][IIO O5I]TK I VUKOVI1R OSUEK - Predsjednik Svjetskog saveza Podunavskih Svaba i njemadke Zemaljske udruge iz Sindelfingena, .f akob Dinges u druStvu s glavnim riznidarem Bertom

24

r

N,MAK

]AI(OB DINGTS BTJUCI]IT 05I]TK UND VUI(OVAI{..... OSIJEK- Der Vorsitzende des Weltdach- und Bundesverband der Donauschwaben aus Sindelfingen Jakob Dinges, war

zusammen mit dem Hauptschatzmeister Bert Reuter vom 3,-5.


NACIJllIIHTIN Reuterom bili su od 3. do 5. prosinca gosti Njemadke narodnosne zajednice u Osijeku. Svrha ovog posjeta bila je viiestruka, prije svega konadni

dogovor oko postavljanja spomen-obiljeija na logoraikom groblju u Krndiji, zatim temeljiti dogovori o programima Njematke narodnosne zajednice i pomoii koju Svjetski savez moie pruiiti u njihovoj realizaciji, te nazodnost na srediSnjoj manifestaciji Nijemaca i Austrijanca Hrvatske povodom obilje7avanja 50. obljetnice Deklaracije o ljudskim pravima i Z. obljetnice medunarodnog priznanja Republike Hrvatske koja je odriana 5. prosinca 1998. godine u Vukovaru. N. MAK ODRZANI

]Oi ]tDNI

TSSTI(TRSI(I

- U organizaciji Njemadke narodnosne

OSUEK

zajednice i u sklopu nastavka rada Iingvistiike radionice, 20. listopada odriani su joi

jedni "Essekerski razgovori". Na razgovorima koji su odrZani u prostorijama Austrijske ditaonice Cradske i sveuiili5ne knjiZnice u Osijeku, stari su Essekeri imali priliku poslu5ati audiokasetu sa snimljeninn autentidnim

It

DIlll,ll.0(t+=ill{i[f=t55f(ffiIrffirfir-ffiu[t OSUEK - ln der Organisation der Volksdeutschen Cemeinschaft und !n der Verbindung mit den

inguistischin Arbeitsgru ppe fand am 20. Oktobei noch ein Esseker Cesprdch statt. Bei den CesprS-hen, die in den Riiumen I

des 6sterreichischen Leserau mes

a"i

Suiatiscnen una

essekerskim govorom lve Klajna. Tajzapis pr:tjede iz

1962. godine, a Klajn gor,,ori o Dravi, Osijeku, svojim uspomenama i sjeianjima. U sklopu zapisa mogia se duti i "Pjesma o Dravi", koja je, prema rijedima tve (lajna posvedena svima onima koji su ikada pili dravsku vodu, ma gdje sad oni bili. Prisutnim je gostima i tianovima ovaj audiozapis probudio stare, i moida vei zaboravljene osje(aje, te je uz smijeh (istaknimo dio u kojem se spominje kako je Osijek oduvijek bio poznat po najve6im komarcima), potekla i pokola suza. Voditeljica "Essekerskih razgovora" Ana Resan-packert naglasila je kako je ovo ujedno i priiika za razgovor i razmjenu starih essekerskih doZivliaja.(R)

a:::::.\.!1;i;:t= .a.;r"/4,\..t:::..:.t:

AU'Illl]5KI VTLIPOStAt'lIl( PO']fl IO 05I]Tl( OSUEK - "Europska ie unija dalje pratiti razvoj Hrvatske prema kriterijima demokratizaci je, poStivanja ljudskih i manjinskih prava,

povratka svih izbjeglica, te provedbe gospodarskih reformi. Razvoj na tim razinama odrediti ie i stupanj pribliZavanja Hrvatske Europskoj uniji",

DiR 0'ITRRTII+{I5Tffi BOISCIiATITR.0TSUCMT OINII(

i

,{E=

firntffi 25


\lll T 5ll naglasio je dr. Rudolf Bogner, veleposlanik Republike Austrije u RH, u predavanju o temi "PutAustrije u EU i uloga Austrije kao predsjedateljice EU-a", odrianom na osjedkom Ekonomskom fal<ultetu 24. studenoga.

Veleposlanik Bogner je predstavio tijek ukljudivanja Republike Austrije u europsku zajednicu, od stjecanja pune nezavisnosti i primanja u Ujedinjenle narode 1955. godine do prinran.ja u punopravno dlanstvo EU 1. sijednja 1995., pri demu se posebice osvrnuo na ustupke koje je radi toga Austrija morala udiniti. Per Vinther, posebni izaslanik ELj u Zagrebu, u predavanju o temi "Pro5irenje EU-a i odnosi s jugoistodnom Europom" istaknio je da ie zemlje ovoga podrudja koje teZe utlanjenju u EU morati slijediti put i uvjete staln ih promjena.

Nakon predavanja s uglednim je gostima razgovarao Sreiko Lovrinievii, osjeiko-baranjski 7upan, a susretu su bili nazodni i Vesna Skare-Oibolt, predsjednica

Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja, Nada Arbanas, predstojnica Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice u Osijeku, te doZupan Marko Bari5in. (Ii)

OBiLrritN

DAN

t\/t{i

tvil[]

Svih Svetih poloZeni su

:

.

dei::E[J.'!$an;,{4losie.ka;,.â‚Ź,ti.or1sc1!4,:ffi }!A}::ifiji!.4#1i;l Novernber stattfand. Botsahrftei Bogner hat den Verlauf der

ri@d4ng$.f

pn'6.-tirk'==6.'iffi

ieninr.uie,;Eti$aiscrre

Cemeinschaft dargestellt, vom Cewlnn der Unabhangigkeli

und=de@nah'm$.d] eieinlgten Nationen 195 piffil, ; Annahme in die Mitgliedschaft in die EU am i. januar 1995, wobei er einen besonderen Ruckblick auf die Zugesuindnisse, die Osterreich desswegen geben musste, machte. Per Vinther, abgesondeter Cesandiei der EU in Zagreb betonte bei.der Vorlesung auf das thema "Erweiterung der EU und die Beziehungen zu sud-ost Europa', dass die Ldnder auf diesern Cebiet, die einer Mitgliedschaft in der EU streben, den Weg und die Aedingungen konstanbr And"rrng"n folgen .l

Nach den Vorlesungen sprach mit den angesehenen CAsten

Sreiko tovrintevid, der Cespann der Osijek-Baranja Cespannschaft. Dem Treffen waren auch Vesna Skire-OZbolt, die Vorsitzende des Nationalausschusses filr die Wieder: herstellung des Veriiar*ns, Nada Arbanas, Jiu Voist"t,"rin 4"r. Regionalbriros fLir Vertriebene und Fluchtlinge in Oiilek, sowie der Vizegespann Marko BariSin, anwesend. (R)

lt/tJHDfi'l OSUEK - Zur Erinnerung an alle unsere verstorbenen und getoteten Landsleute aus dem Lager Kerndia und Valpovo, wurden am Tag der Allerheiligen auf den

Lagerfriedhofen Krdnze

vijenci i zapaljene svijeie na logoraikim grobljima u Krndili i Valpovu. Ll Krndiji su to uainili predstavnici

niedergeiegt und Kerzen angezrindet. ln Kerndia haben das

die Vertreter der Volkdeutschen Cemeinschaft, und !n Valpovo die

Njenradke narodnosne

zajednice, a u Valpovu

Deutschen und Osterreilh;; r;J der Volksdeutschen Cemeinschaft getan. Auch auf dem osjeker Friedhof der Heiligen An, h;ben

predstavnici Saveza Nijemaca i Austrijanaca i Njemadke narodnosne zajednice. I na osjedkom gr-oblju Svete Ane predstavnici udruga zapalili su svijede i poloZili vijence

die-Vertreteidd'i,veieineam,,,,,, Z"ntrul

kr"r,

Kerzen angezr-indet

und KrEnze niedergelegt. Die Cedachtnisfeier auf dem Friedhof in Kerndia bezeichnete den Anfang der Arbeiten,fu r.die Ei nrichtung del tagefriedhofes uhd die

kod srediSnjegkrila.

26

de1,V.!2,,!|!5uh.g:.aE-.i- fip,rhg;fDej"iweg.,

Oira.'ii.6] idi:q.:qg,u1g14j-.:RnrteOlullaie=ti:irilj gr.iitzâ‚Źide

l:':t.'.-='.. iE

umriim i r-rbijenim na5im sunarodn jacinr.t u logorima Krndija i Valpovo, na dan

dostojnog spomen-obi ljeZja. Njemadka narodnosna zajednica Osijek i Svjetski savez Podunavskih Svaba iz

Bognei, Botschatter der Republik Osterreich in aei nepuOtit

,frdB1ia

;|lfl[]Ll6tt'l

OSUEK-Uspornensi,im

Komemoracija na groblju ir Krndiji oznadila je podetak radova na temeljnom ureclenju logora5kog groblja pripreme za postavljanje,

NAfi{lltfi{TrN

i

Vorbereitu ngen filr das Aufstel len eines wrirdigen Mahnmales. Die Vol ksdeutsche Ce meinschaft

Osiiek und die Weltdachverband der Donauschwaben aus Sindelfingen fiihren das Projekt der Aufstellung des Mahnmales auf dem Friedhof in Keindia, in


\/[r5rl

NAII{llIC+{TTN

Sindelfingena u suradnji s Op6inom i Rimokatolidkom Zupom Punitovci privode kraju projekt postavljanja

spomen-obiliel)ana groblju u

Zusammenarbeit mit der Cemeinde und Rimokatholischen

ffarrei Punitovci, zu seinem Ende.

Krndiji.

i.uex

N. MAK

O LOIGLI'IO] 5A,11OUPRAVI U DRIAVi{OIIT P0RtZN0,11t SU5IAVU 'AV]TIOVAN]T

OSUEK - Dvodnevno savjetovanje 'Jedinice lokalne samouprave u poreznom sustavu Republike Hrvatske" u organizaciji Hrvatskoga instituta za lokalnu samoupravu iz Osijeka, Hrvatskoga instituta za ljudska pravaiz Novoga Vinodolskogate uz potporu Zaklade "Hanns Seidel" iz Savezne Republike Njemadke, zavr5eno je 13. studenoga u Osijeku. Pozdravni je govor sudionicima uputio i veliki prijatelj naie zemlje dr. Volker Haak, veleposlanik SR Njemaike u RH kojije takoder odriao p redavanje. Osi m domaii h znanstven i ka, savjetovanj u su prisuswovali i predstavnice zaklade "Hanns Seidel" i Vrhovnoga financijskoga suda SR Njemadke i Ustavnoga suda Ukrajine.

Prigodom svog boravka u Osijeku, veleposlanik Haak odrZao je neformalni sastanak s predstavnicima Njemadke narodnosne zajednice - Zemaljske udruge Podunavskih Svaba u Hrvatskoj - Sredi5njica Osijek i s njima razgovarao o dosadaSnjem radu i budu6im aktivnostima, o suradnji s njemadkim Veleposlanstvom, druStvima i institucijama u SR Njemadkoj, te o osiguranju dolitnih prostorija zarad. Sastanku su, osim dlanova lzvr5nog odbora Njemadke narodnosne zajednice bili nazodni i dlanovi lzvrSnog odbora Hrvatsko-njemadkog druStva na delu s predsjednikom KreSimirom Feketeom. (R)

teilnehmern sprach der grosse Freund unseres LunJ"t Dr.Volker Haak, Botschafter der BRD in der Republik Kroatien, der auch einen Vortrag hielt, aus. Neben heimischen Wissenschaftlern, waren der Beratung auch Vertreter der

uemelnscnalt - LandsmaRnschatt der Uonauschwaben in Kroatien - Zentrale Osijek, und sprach mit lhnen uber ihre bisherige Arbeit und zukunftige Aktiviuiten, tiber die Zus,allenlrbeit mit.der Deutschen Bots-chaft,.Cesellschaften

OBNOVL]TNT UIIONICT U O'NOVNO] iKOLI ''5VTIA ANA'

OSIJEK - U okviru proslave Dana njemadkog ujedinjenja

u osjedkoj Osnovnoj 5koli "Sveta Ana", 5. listopada svedano su otvorene dvije obnovljene udionice za udenike koji pohadaju nastavu na njemadkom jeziku. Program nastave na njemadkom jeziku u ovoj Skoli inicirala je prije tri godine osjedka centrala Saveza Nijemaca i Austrijanaca. Njemadku nastavu sada pohadaju udenici od prvog do detvrtog razreda pa se ukazala potreba za pro5irenjem udioniikog prostora.

Veleposlanstvo SR Njemadke u Republici Hrvatskoj u Zagrebu pozitivno je ocijenilo dosadaSnji trud i ulaganja i odobrilo znaiajna sredstva za uredenje dvije udionice kako bi se udenicima manjinske njemadke nastave omogu6io optimalan rad. Uz vrlo lijep program na njemadkom jeziku koji su s djecom pripremile uditeljice ova detiri razreda i lektorica za njemadki jezik Anja Beymeier, u-ionice je na

27


\/llt5ll

NAII]RITHT[N

uporabu predala Benita Storch, kulturni ataSe u njemaikom Veleposlanstvu u Zagrebu, a svedanosti

bili nazodni predstavnici Crada Osijeka

su

i

Osjedko-baranjske Zupanije, voditelj njemadke lektorske sluZbe u Hrvatskoj foachim Namgalies, saborski zastupnik Miroslav KiS i predstavnici Njemadke narodnosne zajednice i Saveza Nijemaca i Austrijanaca.

N]ifiAC(I

NOVINARI PO5]ilILI 05I]TK

- Hrvatska gospodarska komora - Zupanijska kornora Osijek ugostila je 27. listopada predstavnike "sedme sile" iz Njemadke . Zoran Kovadevi6, predsjednik HCK - Zupanijske komore Osijek nastojao je pribliZiti trenutadnu situaciju ovog dijela naSe zemlje njemadkim novinarima, -ija su se pitanja ponajviSe odnosila na gospodarske probleme, prosjednu plaiu, neuposlenost te Zivot i perspektivu mladih ljudi. Njemadki 6e novinari osim na5e zemlje posjetiti i ostale srednjoeuropske zemlje u tranziciji kako bi se upoznali s pravcima razvitka i mogu6nostima ukljudivanja tih zemalja u medu narod ne i rrtegracije. OSUEK

Kao zahvalu za gostoprimstvo, Rotger Kindermann,

predsjednik njemadke sekcije UdruZenja europskih novinara urudio je medalju zahvale Zora.nu Kovadevi6u, le izrazia nadu da ie se i Hrvatska prikljuditi velikoj europskoj obitelji u svim podrudjima gospodarstva i

politike. (R)

''DltTI RO'[N AU5 VUl(O\/All''

GO'II DUI]OVNT lRIBINT

,DR[ t. ROSTN

DTR

AUj"\II.II(O\IARI,. 6[5TT

6TIIILITIITN IRIBUNI ZACREB - lm Saal der

ZACREB - U dvorani 2upe blaZenoga Marka KriZevdana, odrZana je u nedjelju, 29. studenoga tribina pod nazivom "Duh Asiza -

Pfirre! des gesegneten

Miiko krizevtrn, frnd ,m Sonntag, den 2g.t{ovember fri bri.netrlter derr,r',!tel, l'Eer Ceist:Aiiis-Crg nd u g,;_' in der Bazis', mit einem interkonfessionellen und iiieiigidseh''ena.rakter, Statt,,Die Anwesenden wurden vom Pfarrer Franjo juiik begiuist, *obei auch die neueste Nummer des lr4agazines Die friedensstiftende

.:die

11

utemeljenje u bazi", medukonfesionalnog i medureligijskog karaktera. Nazodne je pozdravio Zupnik Franjo Jurak, a tom je prigodom predstavljen i najnoviji broj dasopisa "Mirotvorni izazov". Potom je odrZana i komemoracija velikom ekumenskom djelatniku i mirotvorcu protojereju Jovanu Nikoliiu, a promovirana je i knjiga Ljiljane Matkovii-Vlaii6 "Velike Zene Starog Zavjeta".

28

.:::

U..q

rderjD;n;ah

w.

ur:de

eI HU

u f biungfvoiestelti

ted;tchfniii-e-iedd

fi

grossen ;

okumenischen Wirkei und Friedensstiffter, Archipresbyter Jovan Nikolid gehalten, und das Buch der Authorin !-jiljana , - Matkovid-Vla5iC " Dre sros#n [raue-*s,Alten Testamente#r :t

I :tt::


NATI{llIC+{T[N U sklopu odrZavanja tribine, kao posebni gosti vederi nastupili su i pjevadki zbor "Drei Rosen aus Vukovar". Pod ravnan.jem prof. Milo5a Laloleviia i uz sudjelovanje solistice Melinde Emich-Ovdarid te Franje Kovata, zbor 1e izveo detiri skladbe. Duh cijele tribine bio je medukonfesionalan i medureligijski kako bi, posebice medu mladima, ekumenski djelatnici promicali ideju zajedniStva vjernika u naSim vjerskim zajednicama. Dio tribine vrlo su uspje5no vodila dva mlada sudionika susreta odrZanog 28. lipnja 1998. godine na lslandu. Nakon zavr5enog programa upriliden je i skromni domjenak za nazoine na kojem su nastavijeni razgovori na ovu aktualnu temu' KARLEK

AlsTeiIdes,ProgrammesderTrib0ne,tratauchaIs besonderer Cast der Chor "Drei Rosen aus Vukova/' auf. Unter der Leitung von Prof. Milo5 Lalo5evid und der Teilnahme der Solisten Melinda Emich-Oviarii und Franjo KovaC, frihrte der Chor vier Kompositionen aus, Der Celst der ganzen Tribrine war ein interkonfessioneller und interreligioser, damit die okumenischen Wirker, besonders zwischei den jungen L"rt"n, die ldee der Cemeinschaft der Cliiubiger in unseren Religionsgemeinschaften promovieren konnen. Ein Teil der Tribtne wurde erfolgreich von zwei jungen Teilnehmern der Begegnung vom 28. Juli 'l 998, die auf lsland stattfand, gele-itet. Nach dem Progamm wurde ein kleiner Empfang fur die Anwesenden gegeben,.bei dem Cesprdche auf dieses KARLEK

BI|IIOLD BI{TC+]I I N]T6OVT ITNT .ODABRANI 5ON6OVI

BTRIOLD BRTCI]I UND STINT IRAUTN

OSUEK - Nizozemska umjetnica Anna Hurkmans koja Tivi i radi u ltaliji kao gimnazijska profesorica njemadkog jezika oduSevila je osjedku kulturnu javnost svojim sjalnim nastupom 1 B. studenoga 1998. godine. Anna Hurkmans predstavila se uz klavirsku pratnju Ermanna Testi publici u prepunoj dvorani interpretacijarna sonogova koje su na stihove Bertolda Brechta skladali najpoznatiji europski skladatelji - Weill, Brunier, Berlau i drugi.

OSUEK

-AU5GTltlIl{tII

Koncert je odr7an u organizaciji Goethe lnstituta iz Zagreba i Katedre za germanistiku Pedago5kog fakulteta u Osijeku uz podriku Njemadke narodnosne zajednice. N. MAK

5ONG5

- Die holl6ndische Krinstlerin Anna Hurkmans, die in ltalien lebt und als Lehrerin der deutschen Sprache an einem Cymnasiun arbeitet, begeisterte am 18. November die osjeker Kulturoffentlichkeit mit ihrem phantastischen Auftritt. nnna Huitimins stellte sich, untei der Klavierbegleitung von Ermann Testi, in einem riberfrjllten Sall, dem Publikum mit den lnterpretationen der Songs vor, die auf Verse von Bertold Brecht, die besten europdischen Komponisten - Weill, Brunier, Berlau u.a, komponiert haben. Das Konzert wurde von clem Coethe lnstitui ius Zagreb und der Katheder fiir Cermanistik der Padagogischen Fakultiit in Osijek organisiert, und von der Volksdeutschen

I(TNN'I DU VITNNA' PROVINZTN?

KTl,lt'l'I DU \/IIl'lt'lA' PROVII'IZTN

OSUEK - "Veza izmedu Beda i Osijeka traje vei punih tristo godina" istaknuo je prof. dr. Vlado Obad u ime Hrvatsko-austrijskog druStva iz Osijeka i Katedre za germanistiku osjedkog PedagoSkog fakulteta, 25. studenoga uodi kabaretsko-satiridne predstave "Kennst du Viennas Provinzen?" u izvedbi lnge Hartl uz klavirsku pratnju ,Anite Kainz.

OSUEK -

'Mnogo se Bedana tijekom tih godina nastanjivalo u Osijeku, kao 5to je i velik broj Osjedana studirao u Bedu. I najstaril'e bedko kino i prvo osjedko kino nose naziv "Urania", gotovo su iste fasade, bedka se 'Urania" nalazi pokraj dunavskog kanala, a osjedka pokraj Drave..." rekao je dr. Obad dodajuii kako je svojedobno i Osjedanin Roda Roda pruiio bitan doprinos bedkom kabaretu, 5to nam se sada vraia jednom ovakvom prigodnom predstavom.

?

,Die Verbindung zwischen Wien und Osijek dauert schon ganze 300 Jahre", betonte Prof. Dr.Vlado Obad im Namen der Kroatisch-Osterreichischen Cesellschaft aus Osiiek und der Katheder fur Cermanistik der osjeker Piidagogischen Fakultiit am 25. November, unmift elbar vor der kabareftisch-satirischen Auffti hrung ,Kennst du Viennas Provinzen?" in der Vorf0hrung von"lnge Hartl und unter Klavierbegleitung von Anita Kainz. ,,VieIeBtirgerWienssiedeltensichindiesenJah1enin Osiiek an, wie auch eine grosse Zahl von Esseker in Wien

iiudierte. Auch dai ilteste wiener Kino, sowie das erste esseker Kino tragen den Namen ,.Urania", die Fasssaden sind fast gleich, die wiener,,Urania" befindet sich neben dem Donaukanal, und die esseker neben der Drau:::'r sagte Di.Obrd und f0gte hiniu, dasi auch zu seiher Zeit dei Esseker Roda Roda dem wiener Kabaret einen wichtigen Beitrag leistete, was uns jetzt durch eine solche Celegenheisauffthrung zurtickgegeben wiid.

29


Ir5Tr Rijed je o "knjiTevnoj i glazbeno.j 5etnji austrijskorn metropolom" kako bi se utvrdilo koji je to segment raznolikog Beda autentidan s obzirom na to da svi

opisi i etikete grada imaju svoju vrijednost, te trajno egzistiraju unatod uzajamnoj suprotstavljenosti. No, pravi Bedanin toga nije svjestan 1er iivi u jednom od tih mnogih raznolikih svjetova, u svom "sloju". Stoga jedan ovakav kabaretski program imaza cilj 'odraziti cijeli kulturni spektar cvoga grada kao zrcalo druStvenog )ivota kroz tekstove i pjesme od Stefana Zweiga do Christine Nostlinger, od Mozarta do pjesama 50-ih godina. Program tragaza bedkom duSonr u njezinoj raznolikosti, otkriva vrijednosti i iznosi kritiine opaske. Razlog predstavi je i nastavak odrZavanja veza izmedu Osijeka i Beda, ili prema rijedima Walter Maria

Stojana, direktora Austrijskog kulturnog instituta iz Zagreba: "Pro5etati Osijekom znadi osjeiati da se nalaziS u vlastitoj kulturi. A to znadi da pojam srednja Europa jest stvarnost koju i Osijek predodava." (R)

IZLOIB/I O iIVOru I D]tLU ROST AUSLINDTR OSUEK - U organizaciji Craciske i sveudiliSne knjiZnice u Osijeku i Coethe lnstituta u Zagrebu u prostorijama Austrijske ditaon i ce u OsijekLr otvorena )e izlolba "iiv ot kroz rijedi" posve6ena Tivotu i djelu pjesnikinle Rose

Auslinder. "Zivot ove velike pjesnikinje mogli bismo opisati kroz njezino prezime koje u prijevodu znadi 'stranac'. Ona je cijelog iivota traZiia utoiiSte gdje bi mogla nesmetano Zivjeti i raditi, no prilike onda5njeg vremena, na ialost, to joj nisu dopustile", istaknuo je prof.dr. Vlado Obad, gernranist koji je ujedno otvorio tu zaninrljivu izlolbu.

je iza sebe ostaviia osam zbirki, dija izdanja 6e se ovih dana naii na policama njemadkih kirjiZara, a medu njima su i ona koja opisuju njezin Tivot pun neugodnosti vezanih uz vjeru njezine obitelji. Iako rodena u eernovici, gradi6u na granicama Rumunjske, Rusije i Njemadke, Rose je prema svojim korijenima bila Zidovka, Sto je bilo dovoljnim razlogom za njezine Zivotne patnje. Rose Ausldnd er

Stalna putovanja izmedu Amerike, Njemadke i rodne iernovice oznadila su njezine brojne Zivotne tragedi.je, a Rose je svoje pjesme pisala iskljudivo na engleskom jeziku.

Odabrane stihove pjesnikinje pod vodstvom prof. Uwea Strombergera, recitirali su studenti germanistike osjedkog Pedago5kog fakulteta. (R)

30

NACI{RIII]TTN


NI]TflII I AUSIIII]ANII

IABOIiAVL]TNA

ZLATT{A ZllNA I.IRVAISI(I I(ULTURT \tDC je i ove godine, nasta\/liajuti petogodiinju tradiciju u Osijeku ugostio 20 vrhunskih hrvatskih znanstverlika koji su dio svojih istraiivatkih radova posvetili nekada brojnim Nryemcima i Austrijancima na ovim prostorima. Cilj je cijelog tog posla zapravo otrgnuti zaboravu vaian i nez-aobilazan utjecaj njemaike manjine na kulturu, gospodarski, pa i polititki razvitak danainje Hrvatske. Cijeli je ovogodiinji Znanstveni skup protekao u pravom "ivapskom" ozra(ju, a potpuno je nepotrebno naglaiavatida se dogodine otekuju nove spoznaje, novi rezultati i nova zlatna zrnca hrvatske kulture astavijajuii tradiciju. ve6 Sesti puta zaredom, a treii put u Osijeku odrZan je 6. Znanstveni skrrp pod nazivonr "Nijemci i Austrijanci u irvatskom kulturnom krugu" u ,rrgan izaciji Njemadke narodnosne .,aiednrce - Zemaljske udruge ?odunavskih Svaba u Hrvatskoj SrediSnjice Osijek. Znanstveni skup, ili kako ga dlanovi VDC-a od milja nazivaju "Simpozij" "radio je" u Osijeku 23. i 24.listopada u Koncertno.j dvoran i Clazbene Skole

"Franje Kuhada' i svojim

Stanka Diambi6, a uvaienisu skup

se

ovogodiSnj im od rZavanjem tematski nadovezao na pro5logodiSnje

skupove. Ponovo je ukazano na oCredene sponaje o mjestu i ulozi njemadkog i austrijskog naroda u hrvatskoj kulturi, ali su te spoznaje proiirene novim podacima i inormacijama.

i

ijekom svedanog olvaranja Znanstvenog skupa u uvodnom dijelu

1

p!'ograma, koncertnom se mini.jaturom na glasoviru predstavila

pozdravili Marija Medii, predsjednica Gradskog vije6a Crada Osijeka, f asminka Novak-Kovai, prodelnica Ureda za kulturu Cradskog poglavarstva Osijeka, Vinko lvi6, zamjenik prodelnice Ureda za prowjetu, kulturu, Sport i tehnidku kulturu Osjedko-baranjske Zupanije i

predsjednik Dru5tva za hrvatsku povjesnicu, predsjednik VDG-a

Franjo Kiinig i u ime Zajednice Nijemaca Hrvatske Nives

Rittig-Beljak.

ZNACAINE OSOBE, NtlEMCt NA

osl EcKol

Lr KovNol

ESSEKERSKI

scENil

COVOR

Kako su izlaganja bila podijeljena na pet problematskih cjelina - Osobe i obitelji; likovna u mjetnost;

knjiZevnost novine i jezik; uspomene, stradanja i Zrtve te

demografija i etnologija, prva su dva izlagatelja zapodela s osvrtom na germanske utjecaje u hrvatskim podrudjima tijekom srednjovjekovlja. Dr. Lovorka Corali6 ukazala je na historiografski znadaj teme o bosanskom biskupu Peregrinu Saksoncu, prvom vikaru novouspostavljene franjevadke vikarije, dime je obiljeZeno znakovito novo poglavlje Katolidke crkve u Bosni, dok je Marija Karbid izlolila obiteljsku povijest Cisingovaca, hrvatsko-ugarskog plemstua njemadkog podrijetla. Osjedanka, dr.

31


IZ SLOBODNOG

DlltlA

PR0G|IA,llA

VI. ZNANSIVINOG

SKUPA

Na kraju skupa, u slobodnom

dijelu programa koji

se

odrZavao 25. Iistopada 1998. godine sudionici Skupa i dlanovi Njemadke narod nosne zajednice obiSli su Vukovar i na njegovom svetom mjestu na Novom vukovarskom groblju polaganjem vijenaca,

iiv

akovi6- Kerie, p red stavi a je razmjere presud nog utjecaja obitelj i Keisser, Povischill i Schepper na gospodarski razvoj Osijeka, a osobito na drvnu industriju. Dr. Stanko

Zlata

I

Piplovi6 iz Splita predstavio je

Austrijance koji su istraZivali Dioklecijanovu paladu u Splitu u okviru proSlostoljetnog interesa za antidka ishodiSta europske kulture. Dr. Mira Kolar je izlaganjem o Karlu Klinggraffu, pomagadu biskupa

Haulika i prvom tajniku rvatsko-slavonskog gospodarskog drultva uputila na "zaboravljeno zrno u povijesti hrvatske kulture", s obzirom na to da je rijed o osobi "ispred svoga vremena, unapredivada hrvatskog gospodarswa, prosvjete i kulture", dok je Goran H

Beus-Richemberg takoder uputio na znadajne Nijemce i Austrijance Dalmaciji.

u

Branka Balen je progovorila o "pravom likovnom otkri6u", vrsnorn osjedkom grafidaru Hansr: (lvanu) Rochu koji ccl '1921. godine prod uktivno obi ijeZava osjedku likovnu scer)u, ali ga se od 1941 . godine marginalizira. Na tu se temu nadoi.'ezao rad Ota Svajcera o unapredivanju osiedke Iikor.,ne scene

u '1 9. stoljeiu stupanjem niza autora njenradkog i austrijskog podrijetla. "Ako je svrjet Coetheovog'Fausta' bez Boga, onda ni Mefisto nile davo u biblijskorn smislu, pa dakle Coethe

relativizira ovaj lik kao utjeiovljenje zla. Svijet bez Boga je svijet bez kajanja jer grijeh viSe nije grijeh, a Coet-heov'Faust' je slika modernog Coba", razmiSljanje je dr. lvana Pederina.

obzirom na to da esekerski jeziini idiom nastaje na rr-ibnom podruiju u vrijeme raspadanja austro-ugarskog S

paljenjem svijeia i molitvom iskazali najdublje poStovanje poginulinr i ubijenim vukovarskim herojinra Domovinskog rata. Tom

prigodom upriliden je

i

obilazak Vukovara i posebice, starog Svapskog dijela tog starog grada pod vodstvom Zden ke Stefandid-Mufa, autorice predstavljenog vukovarskog romana "Zelena ulica".

Znanstveni skup je zakijuden

ugodnim boravkom u Baranji svedanim rudkom u poznatom restoranu "Kormoran". Na kraju, recimo samo da su svi

sudionici Skupa zajedno

s

ilanovima Njemadke narodnosne zajednice obeiali jedni drugima skoro videnje na Vll. Znanstvenom skupu "Ni.jemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu" koji 6e se odrZati slijedeie godine. lstidemo da je VI. Znanstveni skup odrZan uz svesrednu financijsku potporu Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske, Poglavarstva

Osjeiko-baranjske

2u pan

ije

i

Crada Osijeka. Svi radovi s ovogodiSnjeg skupa biti ie objavljeni u "Codi5njaku-Jah rbuch" 1 999. godine. N. MAK

32


'-. ,lkulturalnog carstva, dr. Bogdan \lesinger ga proudava kao specifidni . .:-slandardni idiom koji time -

napomenu o manjku grade i biljeZaka o vukovarskim Nijemcima promovirao dvije knjige: "Wukowar - Alte Hauptstadt Syrmiens" autora Hansa Schreckeisa objavljenu u Salzburgu 1990. godine, i roman 'Zelena ulica" autorice Zdenke Stefandi6-Mufa iz 1997. godine. Tom je prigodom autorica osobno pojasnila kako joj je spisateljska namjera bila progovoriti o karakteru genocida i genezi mrZnje povodena nalogom istine i svijesti.

rajvi5e reflektira turbulenciju

-ziinog razvoja i raspada u okviru '.'

esingerovog primjenjivanja'teorije :-rsa u podrutju lingvistike, te je dr.

-

\ elimir Petrovii u nastavku -edstavio najvaZnija obiljeZja sredkog njemadkog narjedja -

.,

=ssekerskog govora).

\iJEMA.KO NOyTNSTO t PROMOCUE DV|IE KNIrGE

lr,

O ZRIUNvIA LOGOM, NUEMCIMA

Marina Fruk je predstavila "Der

SLAVONTIE

o

S,.rmier Bote", njemadki dasopis iz , rkovara u drugoj polovini 19. .i:lje6a, ujedno i prvu tiskovinu - etom osnovane vukovarske tiskare, -iok je dr. Vlado Horvat uz uvodnu

DI

E

E

CH

STE=WISS

t

POSAVINE TE

Sunpsxol KUHrNlt

Dr. Vlado Ceiger je kroz niz potresnilr odlomaka iz svjedodanstava preZivjelih Folksdojdera ocrtao

E

N

S

U N D....oS+E.RRE I.CH

C H A F+S V

E

RSAMM tU

N

neh umani karakter i nternirskog logora Velika Pisanica u koji su partizani smjestili Nijemce iAustrijance u trenutku kada su austrijske vlasti prestale primati izbjeglice i ratne zarobljenike.

U posljednjoj cjelini predavanja o demografi.ii i etnologi.ii, Leljko Lek5i6 iz Dakova govorio je o clakovadkim Nijemcima, Mario KuEera o slavonsko-brodskim i brodsko-posavskim, lvan fosid-Bukvin o cvelferijskim, mr. Mira Hadii h usejnovid-ValaSek o tompojevadkim dok je posljednje Nijemcima, predavanje odrZala dr. Nives Rittig-Beljak o Svapskoj kuhinji kao jednom od nositelja nacionalnog identiteta.

G

1!

D I E D E.U T

S

CHT N

ER..IM.{ROA.TISCHEN..KU Lf.U RKR.E ISi:

FAN,,D,Ailt 23... UND 24. OKTOBER 19981N OLSIJEKjTATT

DIt

DTUISCI{TN UND DIT osruRRrrturll D

I[ VTRGTSSININ

GOLDl(0RNTR

DTR I(ROAIISII{TN KULIUR Die Volksdeutsche Cemeinschaft hatte auch in diesem Jahr die filnfjiihrige Tradition fortgesetzt, und 20 kroatische Spitzenwrssenschaftler, die ein Teilvon ihren Werken auch den einstig zahlreichen Deutschen und 1sterreichern, die in dieser Region lebten, gewidmet hatten, eingeladen. Das Zel dieses Projektes ist eigentlich den wichtigen und unumgehbaren Einfluss der deutschen Minderheit auf die Kultur, wrssensch aftliche, aber auch politische Entwicklung der heutigen Republik Kroatien, der Verges.senheit zu entreis.sen. Die diesjiihrige Wissenschaftsversammlung verging in einer richtigen "schwd.bischen" Atmosphd.re, und es rst gar nicht notwendig zu betonen, dass im niichsten Jahr neue Erkenntnisse, neue Resultate und neue Coldkorner der kroatischen Kultur zu erwarten sind ls Fortsetzung der Tradition

wurde schon das sechste Mal nacheinander und das drifte Mal in Osijek, die 6. Wissenschaftsversam m I u ng

unter dem Namen "Die Deutschen und Osterreicher im kroatischen

Kulturkreis" in der Organisation der Volksdeutschen Cemei nschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien Zentrale Osijek, organisiert. Die Wissenschaftsversammlu ng, oder wie sie die Mitglieder der Volksdeutschen

Gemeinschaft von Herzen "Symposium" bennenen, fand am 23. und 24. Oktober in Osijek, im Konzertsaal der Musi kschu le "Franjo Kuhad", statt, und fugte sich mit ihrem diesjih rigen Programm thematisch an die letztjahrigen Versam mlungen an.

33


Personen und Familien, bildende Kunst, Literatur, Zeitschrift und Sprache, I-eid und Opfer und

Demographie und Etnologie, begannen die ersten zwei Ausfuhrer mit ihrem Ruckblick auf die germanischen Einflusse auf die kroatischen Regionen zur Zeil des

Mittelalters. Dr. Lovorka Coralid betonte die histogr-aphische Wichtigkeit des Themas von dem bosnischen Bischofs Peregrin Saksonac, dem ersten Vikar in ciem neugestellten Franziskanervi kariat, womit man meisterhaft den neuen Abschnitt der katolischen Kirche in Bosnien bezeichnete. Marija Karbii stellte die Familiengeschichte der Cisings dar, einer kroatisch-ungarischen Adelsfarl i ie deutscher Herkunft. Die Essekerin Dr.Zlata 2ivkovii-Kerie, stel lte die Verh;iltnisse des entscheidenden Einflusses der Familien Keisser, I

w,urde v,rieder auf die bestimmten Erkenntnisse uber den Platz unci die Rolle des deutschen und Es

AUs DTfil

osterreichischen Volks in der kroatischen K.ri ltr-r r venviesen, aber diesmal wui-den diese Erkenntnisse m ii weiteren I nfr:rmationen erweitert.

Wiihrend der festlichen Eroffnung der Wissenschaftsversamm lung stellte sich im einleitenderr Teil des Programms,

Stanka Diambid, mit dem Konzert Miniaturen - auf dem Klavier, vor. Die hochgeschdtzte Vei"sam m u ng wu rde i,on Marija Medii. der VbrsitzenCen des Stadtrates der Staclr Osijek, Jasminka Novak-Kovat. der Dezernentin des Dezernates fur l(u ltur der Stadtverrvaltung Osijek, Vinko lvii, derr Stelivertreter der Dezernentin des Dezernates fur Bildung, Kultur, Sport unC technische Kultur der Osrjek-Baranja Cespanschaft, u nd Vorsitzencien der Ceseilschaft der Kroatischen Ceschichte, von Franjo Kiinig, dem Vorsitzenden der Vol ksdeutschen Cemeinschaft und von Nives Rittig-Beljak, im Namerr der Cemeinschaft der Deutschen in I

Kroatien,

PllOGtiAfIfiI

DtR Vl. \{I55tti5tfiAITsvlll5Afi1illltJN6 Am Ende der Sammlung, inr freien Teil des Programnrs, der am

25. Oktober 1998 stattfand, besuchten die Teilnehmer der Sarnmlung und die Mitglieder der \bil<sdeutschen Cemeinschaft die siadt Vukovdr, und auf seinem heiligen Ort - auf dem neuen Vukovar l-riedlrof - legten sie einen Kranz nieder, zundeten Kerzen an und erwiesen mit einem Cebet ihre tiefste Achtung den toten r-rnd getoteten Vukovarhelden des Vaterlandskriegs. Bei dieser Celegenheit wurde ein Besuch der Stadt Vukovar organisiert, besonders dem schwibischen Teil dieser alten Stadt, unter der Fuhrung von Zdenka Stefandii-Mufa, die die Autorin des vorgesrellten Vu kovarromans "Die grune Casse" ist.

mochten rarir nur noch sagen, dass alle Mitglieder der Versammlung zusammen mit den Mitgliedern der Vol ksdeutschen Cemei nschaft ein Versprechen gaben, dass sie sich wieder an der Vll. Wissensch aftsversam m u ng "Die I

Deutschen und die Osterreicher im Kroatischen Kulturkreis", die im ndchsten .laht stattfi ndet, treffen werden.

Man muss betonen, dass die VI. Wissenschaftsversam m u ng m it grosser finanziellen U nterstutzu ng von dem Buro fur Nationalminderheiten der Regierung der Republik Kroatien, von der Stadtverwaltung des I

jek-Baranja Cesparrschaft und der Stadt Osijek organisiert Osi

wurde.

begrusst"

DIE WICHTICEN PTRSONEN, DIE DEUTSCHEN IN DER OSIEKER BI LDSZEN E UND ESSEI(ER I SCH E GESPR,ACIlE Da die Ausfuhrungen in funf Problemeinheiten aufgeteilt wurden

34

flliITN

-

Die Wissenschaftsveram mlung wurde mit einem gemiltlichen Aufenthalt in der Baranya beschlossen, mit einem festlichen Mittagsessen in dem bekannten Restaurant "Korntoran". Am Ende

Alle Werke von der diesj5hrigen Versammlung werden im "jahr"buch ", im lahre 1999 dargestellt.

N. MAK


Povischiil und Schepper auf die wirtschafiliche Entwickiung der Stadt Osijek, besonciers auf die Holzindrrstrie, clar. Dr.Stanko

Piplovii aus Split prAsentierte die Osterreicher, die den Dioklezian Palast in Split, im Rahmen des letzt

jahrhundertjAhrigen interesses fur den antiken Ursprung der europiischen Kultur, untersuchten. Dr"Mira Kolar deutete mit ihrer Ausfuhrung uber Karl Klinggaff, dem Helfer vom Bischcf Haulik und dem ersten SekrAtar der Kroatisch-slawon ischen

wirtschaftlichen Cesellschaft, auf

,'das

schon vergessene Korn in der Ceschichte der kroatischen Kultur',,

jahrhundert mit der Erscheinung von einer Reihe von Autoren, die deutscher oder osterreichischer Herkunft waren. "Wenn die Welt von Coethes Faust ohne Cott ist, dann ist Mefisto kein Teufel im biblischen Sinn, also Coethe relativisiert diese Cestalt als Verkorperung des Bosen. Die Weit ohne Cott ist die Welt ohne Reue, weil die Sunde keine Sunde mehr ist, und Coethes Faust das Bild der modernen Zeit Carstellt " sind die Bedenl<en von f)r. Ivan Pederin. Da Cas essekerische Spachidiom am Randgebiet zur Zeitdes Zerfalles des osterreich isch-ungarischen

multikultureilen Kaisertums entsteht,

aus Vukovar aus der zweiten Hdlfte

des '19. Jahrhunderts, das gleichzeitig die erste Litography der neugestellten

Druckerei aus Vukovar ist. Dr.Vlado

Horvat promovierte, neben der Einleitungsbemerkung 0ber: den

Mangelan Material und Notizen iiber die Deutschen aus Vukovar, vr,tei B0cher - "Vukovar - Alte Hauptstadt Syrmiens"( von dem Autor Hans Schreckeis), das in Salzburg im Jahre

1990 veroffentlicht wurde, und den Roman "Die grUne Casse" von der Autorin Zdenka Stefandi6-Mufa aus dem Jahre 1997. Bei dieser Celegenheit erkldrte die Autorin selbsq wie ihre Absicht war, von dem Charakter des Genozids und von der

Cenese des Hasses nach dem Auftrag der Wahrheit und des Bewustseins gerichtet, zu sprechen.

Ugen Drc t.z.GERazFER, DtE DEUTSCHEN IN SLAWONIEN UND DER SAVA-EBENE UND Asea DE scHwABtscHE KUCHE Dr.Vlado Geiger zeigte, durch eine Rei he von erschiltternden Absch nitten aus den Zeugenaussagen der

tiberlebenden Volksdeutschen, den inhumanen Charakter des internierten Lagers Velika Pisanica, indem die

Partisanen die Deutschen und die 6sterreicher unterbrachten, als die osterreich ische Regierung aufhorte,

mit Rucksicht, dass es sich hier um eine Person handelt, die 'vor ihrer Zeitwar, die der Forderer der kroatischen Wirtschaft, Bildung und Kultur war". Goran Beus-Richemberg deutete auch auf die bekannten Deutschen und Osterreicher in Dalmatien. Branka Balen sprach von "einer r"ichtigen Bildentdeckung,,, dem ausgezeichneten Craph iker aus Osijek, Hans (lvan) Roch, der von dem Jahre 1921 aui sehr produktive Weise die osjeker Bildszene bezeichnete, aber der von dem Jahre 1941 marginalisiert wurde. An dieses Thema fugte sich Oto Svajcer an, mit seiner Ausfirhrung uber die Forderung der osjeker Bildszene im i9.

unterucht ihn Dr.Bogdan Mesinger als spezifisches Substandardidiom, der

damit am meisten die Turbulenz der Sprachentwickung und des Zerfalles im Rahmen von Messingers Anwendung der "Theorie des Kaos,, auf dem Cebiet der Linguistik reflektierg und Dr.Velimir petrovid stellte, im Fortgang, die wichtigsten Merkmale des osjeker deutschen Dialekts (essekerische Sprache),dar.

DtE DEUTSCH E IOU RNALISTIK UND PROMOIIONrN YON

ZWEI BOCHERN Dr. Marina Fruk priisentierte "Der Syrmier Bote", das deutsche Magazin

die Fluchtlinge und die Kriegsgefangene aufzu neh men.

lm letzten Teil der Vortrage rtber die Demographie und Etnologie sprachen

Zeljko Lek5id aus Dakovo uber die Deutschen aus Dakovo, Mario Kuiera 0ber die Deutschen aus Slavonski Brod und Brodska Posavina, lvan iosid-Bukvin uber die

cwelferianer und Mag. Mira HadZihujsenoviC - Vala5ek uber die Deutschen aus Tompojevo. Den letzten Vortrag hielt Dr. Nives f,iftig-Beljak und zwar iiber die schw2ibischen Kuche, die ein Trdger

der Nationalidentitdt ist.

35


OruORTNA IZLOIBA IVANA I{AN5A ROII]A lvan Hans Roch predstavljen je na izloibis pedeseta k akvarela, grafika i litografija, te izborom osjeikog dizajna" Prvi put nakon odlaska iz Osijeka ovaj je umjetnik u cijelosti predstavlien javnosti, a svrha je izloibe reafirmacija lvana Rocha kao tovjeka i kao umjetnika na ovim prostorima, te potetak sustavnog istraiivania niegovog diela ostvarenja u kojima vje5to barata alatom postiZudi izvrsne likovne efekte. lzdao je detiri mape za svog boravka u Osijeku: "Stari Osijek" 1924., "Uspomene iz Dalmacije" 1 925., "Crad

prostorima osjedke Calerije

likovnih umjetnosti otvorena je 23. listopada izloiba akvarela, grafika i tiskovina lvana l-lansa Rocha. izlolba je radena u suradnli s osjedkom srediSnjicom Njemaike narodnosnc zajednice Zemaljske udruge Podunavskih Svaba u Hrvatskoj, a otvorenjen.r izloibe zakljuierr je prvi radni dan 6. Znanstvenog skupa "Nijemci i Ar-:strijanci u hrvatskom

Osijek" 1932.

Heimatbilder" 194O. Roch je bio i dlan hrvatskog kazaliSta a izlagao je viSe puta skupno i samo tri puta samostalno."

Autorica izloZbe

kulturnom krugu". Ravnatelj osjedke Caierije, Vjekoslav Bizjak nazodnima je predstavio lvana ilansa Rocha kao dcvjeka i kao

urnjetnika,

tijorr je izloLbom poiela

galerijska jesensko-zimska aktivnost: "lvan Roch (kasnije je ponovno uzeo

svoje prvotno inre - Hans). gotovo je zaboravljeni osjedki umjetnik. Njegov 1e iivotopis i djelo bilo vrlo te5ko sloZiti, jer se u proilom sustavu o njemu gotovo niSta nije pisalo. a i vrlo je maii broj njegovih djela saduvan." Roden je 1869. godine u Wiener Neusradr u Ausrriji. U osijek je doiao s roditeljima kao dijete, gdje je zavriio detiri razreda realne gimnazije. Podeo je javno izlagati 1921 . i izlagao je sve do 19-14. godine, kada je morao napustiti Osijek kao pripadnik njemadke narod nosne zajedn ice. Umro je 1972. godine u Montrealu, u Kanadi.

Koncepcilu izlolbe glede autorova likovnog stvaralaStva predstavila je u

36

i

"Donauschwiibische

nastavku programa Branka Balen, m uzejska savjetn ica os.iedke Calerije likovnih umjetnosti, koja je ujedno i autor monografije o autoru koja je u

pripremi. "lvan Hans Roch predstavljen je na izloibi s pedesetak akvarela, grafika i Iitografija te izborom grafiikog dizalna. Prvi je put nakon odlaska iz Osijeka kompletno prezenti ran javnosti. Unatod velikoj likovnoj produkciji saduvan je relativno mali broj njegovih radova. S vremenom, a vjerojatno i nakon ove izloZbe, proiirit 6e se saznanje o fondu Rochovih likovnih djela. Konadno, to je i svrha ove izloZbe - reafirmacija Ivana Rocha kao dovjeka i kao umjetnika na ovim prostorima, te podetak sustavnog istraZivanja njegovog djela. Najvje5tiji je u izradi grafike, njegovi bakropisi, linorezi i drvorezi prava su umjetnidka

Rochovih tiskovina, mr. Vesna Burid, muzeolog, o tom je dijelu autorova opusa rekla slijede6e: "Bio je istaknuti kulturni djelatnik. Clan Kluba hrvatskih knjiZevnika i

umjetnika u Osijeku, uz likovnu

se

djelatnost bavio i grafidkim dizajnom, tako da je na tom podrudju obiljeZio razdoblje od dvadeset godina. iitav je niz tiskovna obiljeZen njegovim izrazom pa je nemoguie izostaviti njegovo ime pri povijesnim pregledima toga vremena (sjetimo se "Vodida po Osijeku" iz 1921., "Narodnog kalendara" iz 1922. naslovnica publikacija "Novo surice",

"Naie sveti5te"...)".

lzlolbu je oworila Jasmin ka Novak-Kovad, prodeln ica U pravnog odjela za dru5tvene djelatnosti grada Osijeka, istaknuv5i da je i ovom izloibom grad Osijek dokazao kako je srednjoeuropski grad duboko povezan s europskim kulturnim krugom.


' -tr.a-:B=:..E-=.E.....P=E

*,,,l.11:,frftilil#l,L,tklt|tltW,t.fl8il...,$t:tr

#ll#,.-,

1P,.,-:

!,,EE

.=!==$,$,,!=

W.:=4.;^#,M1W,9.=.4.;

{!=G#ffirffi,zz}-.=l!4rf

@

.',

@H,##,, 1ilffi,fi

,,#

DIT AUSSTTLLUNG VON IVAN I{AN5 ROCII

\llUl{DI TROTTNTI lvan Hans Roch wurde auf der Ausstellung mit cca. 50 Akvarellen, Craphiken und Litographien, und einer Auswahl von osjeker Design vorgestellt. Zum ersten Mal nach seinem Abgang aus Osijek wurde dieser Kilnstler im Canzen der Offentlichkeit vorgestellt, wobei das Zel dieser Ausstsellung die Reafirmation von lvan Roch als Menschen und Kilnstler auf diesem Cebiet, und der Anfang einer systematrschen Forschung seines Werkes, ist n den Rdumen der osjeker Kunstgalerie wurde am 23. Oktober eine Aussrellung von nkvarellen, Craphiken und Litographien von lvan Flans Roch eroffnet. Die Ausstellung wurde in Zusammenarbeit mit der osjeker Zentrale der Vol ksdeutschen Cemei nschaft - Landsman nschaft der Donauschwaben in Kroatien organisieq und mit der Eroffnung der Ausstellung wurde der erste Arbeitstag des 6. Wissenschaftskongresses,, Die Deutschen und Osterreicher im kroatischen Kulturkreis" beendet. Der Leiter der osjeker Kunstgalerie, Vjekoslav Bizjak, stellte den Anwesenden lvan Hans Roch als Menschen und Kunstler vor, mit dessen Ausstellung die galeriereiche Herbst-Wi nter Aktivitiiten angefan gen haben: "lvan Roch (spAter nahm er wieder seinen eigentlichen Namen auf-Hans) ist ein fast vergessener osjeker Kunstler. Es war sehr schwer seine Biographie und sein Werk zusammenzubringen, denn im letzten Sytem wurde uber ihn fast nichts geschrieben, und nur eine kleine Anzahl seiner Werke wurde auch erhalten."

1

! I I I

Er ist im Jahre 1869 in Wiener

Neustadt in Osterreich geboren. Nach Osijek kam er mit seinen Eltern als Kind, und beendete hier auch vier Klassen des Realgymnasiums. Er fing mit offentlichen Ausstellungen im Jahre 1 921 an, und stellte bis 1944 aus, als er Osijek als Mitglied der

Deutschen Volksgruppe verlassen musste. Er starb 1972 in Montreal, Kanada. Die Konzeption der Ausstellung beziiglich der Ku nstgestalltung des Authoren, stellte in der Fortsetzung des Programmes Branka Balen dar, Ratgeberin der osjeker Kunstgalerie, die auch die Authorin der Monographie 0ber den Authoren, die in Vorbereitung ist, ist. ,,lvan Hans Roch wurde auf der Ausstellung mit cca. 50 Akvarellen, Craphiken und Litographien und

einer Auswahl des osjeker Designs vorgestellt. Er ist zum ersten Mal nach seinem Abgang aus Osijek der Offentlichkeit vorgestellt. Trotz einer grossen bildenden Produktion wurde eine relativ kleine Zahl seiner Werke erhalten. Mit der Zeit, und wahrscheinlich auch nach dieser Ausstellung, werden sich die Kenntnisse uber den Fond von Rochs bildenden Werke auch erweitern. Zulezt, dies ist auch das Ziel dieser Ausstellung- die Reafirmation von lvan Roch als Menschen und Kirnstler auf diesen Cebieten, und ein Anfang ei ner systematischen Forschung seines Werkes. Am gewandtesten ist er in der Ausarbeitung von Craphiken, seine Kupferdruckerei, seine Linolund Holzschniften sind richtige kunstlerische Verwirklichu ngen in denen er geschickt mit seinem Werkzeug umgeht und bildende Effekte erzielt. Wdhrend seines Lebens in Osijek gab er vier Mappen heraus: ,,Altes Osijek' 1924, ,,Erinnerungen aus Dalmatien" 1 925, ,,Die stadt osijek" 1932 und

,,

Donauschwiibische Heimatbilder"

1940. Roch war auch Mitglied der kroatischen Theaters und er stellte viele Male zusammen mit anderen K0nstlern und nur dreimal selbststAndig aus."

Die Authorin der Ausstellung von Rochs Litographien, Mr.Vesna Buric, Museologistin, sagte 0ber diesem Teil des Authorenopusses folgendes: "Er war ein hervorragender Kulturarbeiter. AIs Mitglied des Klubs der kroatischen Literaten und Ktlnstler in Osijek, beschdftigte er sich neben der

bildenden Kunst auch mit graphyschen Design, so dass er auf diesem Cebiet eine Zeitspanne von 20 Jahren bezeichnete. Eine ganze Reihe von Litographien wurden von seinem Ausdruck gekennzeichnet, so ist es unmoglich seinen Namen in den CeschichtsIberbl icken dieser Zeit auszulassen (erinnern wir uns an den ,,Leiter durch Osijek aus dem Jahre 1921, ,)/olkskalender" aus dem Jahre 1922, die Titelseite der Publikationen ,,Neue Sonne" und ,,Unser Heiligtum"...)". Die Ausstellung eroffnete f asminka

Novak-Kovai, Dezernentin des Dezernates fu r Cesel lschafu arbeiten der Stadt Osijek, die auch betonte, dass mit dieser Ausstellung die Stadt Osijek die Verbindung einer mitteleuropiiischen Stadt mit dem europdischen Kultu rkreis bewiesen hat.

37


ZA,PISllf,l.â‚Ź..l;= AN,,, ;;-E,l;!'l(:9 G,Ufi,t#Y,A::.,,9

O

PRTG

rilHl

[J;:-84=

' kT; 4.,'

LTDU I.IRVAT'I(O.SLAVOI\ISI(OG

5[NIOIIATA I9l,7

GOD

"

I

N[

*hi A4ld-

5;rtra-4. <= 5D -F> _l;t .

-

Crkvica je stajaia 24.0O0 Kruna, no joi nije gotova, i potrebno je joi 7.000 Kruna. U zvoniku su dva zvona a za tre6e se prikuplja prinos. Uz crkvu je lijepi trg i ku6ica za zvonata" Ljuba ima vlastitu bogomolju, zvonik, ku6icu za zvonara i dva zvona. Bingula Erdevik imaju po dvije mrtvainice, jednu za odrasle, a drugu za djecu.

i

Crabovo ima ku6icu za bogomolju.

Prireclila: dr. Mira KOLAR

F\

4xs.N.

5- ZAPISNIKOD 14. LISTOPADA

1907. GODINE ZA BINGULU .1

Crkva je u mjestu utemeljena 863. godine, a od tada postoje i nra[ice rodenih, urnrlih i vjerrdanih. Prvi

evangeiitki doseljenici do(li su vei .l 860. gocline iz Petrovca i HloZijane iz Baike, a kasnije iz Toine i Baranje. Ovi su pripadali nayprije kao filijalci hlozijanskoj evangelidkoj crkvi, a kad je nastaia posebna crkva u Njernaikoj Palanl<i, pripali sil poci tu cr"kvu. Codine 1863. bilo je vei dosta evangelika i u

obliinjem Erdeviku, pa se podelo razmiSljati i o samostalnoj crkr,'i, koja je utemeljena dolaskom Zupn ika Juraja Jesenskog de Nagy Cessen, bivieg kysadkog vikara. Jesenski je bir: 2upnik oci 5. studenoga 1863. do godii-re 1883., dakle punih 20 godina. Tada .je umirovljeni iupnik oti5ao u Osijek, a na njegovo je mjesto do3ao Karlo Kvaiala, kapelan petrcvski. Kvatala je bio administrator od 2. prosinca 1883. do .1884., 27. sijetnja a kasnije do 1892. godine Zupnik, nakon dega je oti5ao kao pr"opovjednik u sjevernu Ameriku, u Feelande u Pensilvaniii" Naslijedio ga je Martin Morlai, kapeian hloiijanski, od 21. studenogalBg2. do 19. travnja 1896., kada je izabran za 2upnika moiovske crkve i otiSao u Horniake. Batki senior Belohorski poslao je zato administratora Jana Lacka u Bingulu, protiv dega je prctestirala cijela Zupa jer se htjela odcijepiti od ugarske vlasti, te ie zalraitla od "odbora za narodnu h rvatsko-slavonsku proiestantsku crkvu" novog Zupnika s posebnom molbom od 3. s,,,ibnja 1896. Po5to se rjeSenje odlagaio, na konventu 24. lipnja 1 897. godine iupa je ipak izabrala Lacka za svog Tupnika, no Lacko je ve6 iste godine primio mjesto novoustrojene

38

U Erdeviku je mala crkvica koju je posvetio Teodor Ormis 1902. godine.

evangelitke misijske crkve ir Si,lu. Njegovim je nasljednikom rmenovan 1897. godine Orrnis, kapelan petrovski.

Kanoniika vizitacija odrZana je 1781. za biskupa Gustava Seborinia u nazctnosti sen iora Cabriela Belohorskog ! Gustava Belohorskog kao zapisnidara. No od tog vremena odcijepile su se samostalne crkve u /. lloku, 5rdrr r Mrtrovrcr. ,

Codine 'l BB4. sagradena je ncva bogomolja i Zupni dvor. Ta je crkvica uskoro postala prcmalena, pa su mnogi vjernici nrorali stajati pred crk'rom. Codine 1905. kupljeno je novo mjesto za crkvu, te se zaduiilo kod slovadke banke "Tatri" u Tr-rrdanskom Sv. Martinr-i za 1800 Kruna. Pod teritorij iupe BingLrle pripadala su mjesta Bingula, Bingula filija, naseljena Nijemcima, Erdevik, Ljuba, Crabovo, Vizi6 te KuveZdinska i Oipianska PIanina. Broj stanovnika je godine 'l 907. iznosio sveukuprro 1827 , oct Loga u Binguli 459, u Binguli filiji 1 13. u Erdeviku 640, Ljubi 350, Crabovu 102, Yizifu 21 i Planini 126. Kalvini su u crkvi bili spojeni, te ih le bilo 13. U pustari ima takoder joi evangeiika koji se broje pod crkvu u Binguli, koja ce na taj nadin imati do 2000 du5a. Nijemci rr Binguli tvore od godine 1906. s'roju posebnu podruinicu.

Bogomolja nema zvonika ved samo zvonostaj s dva zvona. Na Novu godinu odrLava se koleda, kao kod katolika kriZec i tom se p,igodom popisuju obiteljski parovi. 2upa ima svoj arhiv i matice na hrvatskom jeziku. Bingula, Erdevik i Ljuba inraju i svoje groblje. Vizi6 i Crobovo inraju zajednidko grobije s ostalima, a Planinci zakapaju svoje mrtve u Binguli"

Svaka podruZnica ima svoje posebne

crkvene sluZbenike, ku ratora, crkvenjaka, zvonarat prezbiterij i blagajnu. Misa se sluZi nedjeljom i na svetke.

Vizi6 je dijaspora sa Sest parova koji idu u crkvu ili u Binguiu ili u Erdevik. Zakapalu se u mjestu. I Bingula i Erdevik imaju posebnog uditelja kantora. Moralno stanje crkve je prilidno dobro, ali u narodu irna dosta praznovjerja. Zupnik Teodor Ormis je Slovak kojije udio u Ugarskoj i u Erlangenu u Njematkoj. Covori hrvatski, slovadki, rusinski, njematki i madarski. U Erdeviku su koledu ukinuli, te pla6aju na godinu 40 Kruna. Konfesionalnih Skola nema, no uditelji i u Binguli i u Erdeviku su evangelici.

6. ZAPISNIK OD 14. LISTOPADA 1907. ZA iLOK llodka evangelitka crkva je bila najprije podruZnica hloZijanske crkve kao i Palanka i cijeli Srijem. Kasnije je Palanka postala samostalna crkva i pod nju je do5ao i llok i Neitin, sve do 1903. godine, dok su susjedne podruZnice Susek, Bano5tor i eerevid ostale uz hloiijansku crkvu. Kada su '1848. godine u llok iz Badke do5li prvi evangelici, bili su jo5

nesjedinjeni Cornji i Donji Crad. Codine 1863. podruZnica postaje opdina, a neki viernici su stanovali izvan nje. Kad je prestao djelovati Cornji Crad u lloku evangelici su uzeli opdinsku ku6u za bogomolju. U Donjem Cradu su uzeli u najam Panidevski dom za istu svrhu. Odbili su ponudu kneza Odeschalchia koji im je ponudio dvije ku6e: jednu za bogomol.iu ijednu zaiupu. Kasnije su evangelici kupili za 420 Panidevski dom, a dobili su za tu kupnju i pomoi

od druiwa Custava Adolfa.


Prvi uditelj bio je'kroiad Jan Babilon, a kada je umro, deset godina utiteljuje

Jan Botjani. Naslijedio ga je Ladislav Urban, koji je do5ao iz Rimavske Sobote, gdje je bio biljeZnik i on je uskoro oti5ao u Kysad. Naslijedio ga je Matej Kreutz, koji nije dobro postupao s vjernicima, ali je ipak uditeljevao deset godina da bi onda otiSao u Staru Pazovu, dim je ilodka Skola prestala biti konfesionalna 5kola, iako je Kreutzov nasljednik Jan Herrenstein nastojao da ponovo za Skolu izbori taj status. Kad je Herrenstein za godinu i pol umro do5ao je za uditelja Josip Maliak, ali se on nije dulje zadrLao, pa je llok bio 12 godina bez evangelidkog uditelja.

D I E.,,. R.O.T416611tE,DES, E"VANGIELI SGHIE N B I S.G

H

F S,.

G,US-.TAV*iI&GH.O,[

TZ

lr'

.-'.-, [^'" â‚Ź t"---'

E^B'E --\ 4" i tri"1 i'

UHn

DTN ugTItBLIIt<

DTs l(llOAT I5cfl .SLA\IIION ISCI.IIN

5tNIO|IAIS AUS DI/ll

lAl{llf 1907.

Vorbereitet von: Dr. Mira KOLAR

Kad je ustrojen hrvatsko-slavonski

evangelidki seniorat 1903. godine llok, Ne5tin, Cerovadka pustara, Bano5tor, Cerevi6 (Beodin) i Lug spojeni su u jednu misionsku crkvu. Sada ponovo zapodinje redovita vjerska izobrazba. Od 1903. do travnja 1905. Zupnik je

Miroslav Kri2an kojije doSao izZiline. U rujnu 1905. za administratora dolazi Slovak Petar Valteny5, kojije zavr5io Skole u PoZunu i kojije poslije osam mjeseci postao Zupnik. Valteny5 je znao slovadki i madarski, te neSto hrvatski i njemadki, a njemadke je propovijedi ditao.

Zupa ima du5a: u lloku 600, Lug 300, BanoStor sa eerevidem 190, NeStin sa Cerovadom 1 34, a u Beodinu, Sarengradu, Molovini i Svilosi po jednu do dvije duie, ukupno oko 1200 duia. U bogomolji ima slovadka i njemadka biblija. Uditelja orguljaba ni posebnog organiste nema, a prostora u bogomolji imaza 150 osoba. Od 1873. llok je imao posebno evangelidko groblje.

U podruZnicama nema ni sveienika ni uditelja ni crkve. U Lugu i Bano5toru iznajmljuje se posebna ku1a za bogosluZje a u Lugu i za 5kolu, ali ne odgovara svlsi. U Lugu je uditelj za nuZdu, a u BanoStoru je vjerouditelj za nuZdu. U iereviiu, Cerovadi i Ne5tinu idu Skolska djeca i na katolidki vjeronauk. lma dosta analfabeta, te se zato koji put i na sprovodu ne pjeva. Ljudi su dosta praznovjerni. Za cijelu se Zupu vode matice od godine 1903., a za BanoStor od 1870. godine. Nastav/7a se.

5. DER VERHANDLUNGSBERICHT

r0n sNculAvou ls" oKtoBER 1907 Die Kirche wurde im Dorf im Jahre 1863 gegrundet und von dieser Zeit aus existieren die Ceburtsregister, die Standsregister und Totenregister. Die ersten evangelischen Ansiedler kamen schon im Jahre 1860 aus Petrovac und Hlo'ijana in der Batschka, und spiiter aus Tolna und aus der Baranya. Sie gehOrten zuerst als Angeh0rige der Filiale der hlosian-evangel ischen Kirche. Als die besondere Kirche in der deutschen Palanka entstand,

fielen sie dieser Kirche zu. lm Jahre 1863 gab es genug Evangeliker in dem niihliegenden Erdevik und deswegen begann man uber eine sel bstiindige Kirche nachzudenken ; diese wurde mit dem Einkommen des Pfarrers furaj Jesenski de Nagy Cessen, des ehemaligen Vikars aus Kysak, begriindet. Jesenski war vom 5. November 1863 bis zum Jahr 1883, also 20 Jahre Pfarrer. Danach trat der Pfarrer in den Ruhestand und kam nach Osijek, wobei auf seine Stelle Karlo Kvadala, der Kaplan aus Petrovac, kam. Kvadala war

Administrator vom 2. Dezember 1BB3 bis zum 27. )anuar 1884 und spdter bis zum Jahre 1 892 Pfarrer. Danach fuhr er als Prediger nach Nord-Amerika, nach Feeland in Pensilvania. Auf seine Stelle kam Martin Morlad, der Kaplan aus Hlo'ijan, vom 21. November 1892 bis zum 19. April 1896 als er als Pfarrer

der Moschkirche gewiihlt wurde und

fuhr nach Horniake. Der Batschka Senior Belohorski schickte deswegen den Administrator Jan Lacko nach Bingula, aber die ganze Ffarre protestierte dagegen, weil man sich von der ungarischen Macht abtrennen wollte. Sie verlangten von dem "Ausschuss f0r die

kroatisch-slawon ische protestantisch e Volkskirche" einen neuen Pfarrer mit einer Speziallbitte vom 3. Mai 1896. Da die Enrcheidung immer mehr

prolongiert wurde, wdhlte am Konvent am 24. )uni 1897 die Pfarre, Lacko als ihren Pfarrer. lm selben Jahr bekam Lacko die Stelle der neugeordneten evangel istischen Missionskirche in Sid. Als sein Nachfolger wurde Ormis, der Kaplan aus Petrovac, im Jahre 1 897 ernannt.

Die kanonische Vizitation fand im fir den Bischof Seborin, in Anwesenheit von dem Senioren Gabriel Belohorski und Custav Belohorski als Schriftfuhrer, statt. Von dieser Zeit trennten sich die selbstiindigen Kirchen in llok, 5id und Mitrovica.

Jahre 1784

Im Jahre 1BB4 wurden das neue Bethaus und das Pfarrhaus erbaut.

Die Kirche wurde zu klein und viele ClSubiger mussten vor der Kirche stehen. lm Jahre 1905 wurde ein neuer Platz firr die Kirche gekauft und man verschuldete sich bei der slowakischen Bank "Tatri" im Turkischem St. Martin um die Summe von 1800 Krunas.

39


Zum Territorium der Pfarre Bingula gehorten das Dorf Bingula, Bingula filija, die von Deutschen besiedelt vrar, Erdevik, l-jui:a, Crabovo, Vizid und Kuve'dina und Dipdanberge. Die Zahl der Einwohner war im )ahr 1907 ,nsgesamt 1827, von dieser Cesammtsurnme 459 in Bingula, 1 13 in Bingula filija, 640 in Erdevik, 350 in Ljuba, 102 in Grabovo, 24 in Vizii und 126 in den Bergen. Die Kalvinen warerr in cier Kirche rniteinander verbunden, und es gab 1 3 von ihnen. ln dei' Ci'aBsteppe gibt es noch Evanqeliker, die zur Kirclre in Bingula gehoren, und die auf dir'se Weise 2000 Seelen haben werden. Die Deutschen in Bingula bilden'von dem jahre 1906 ihre Sonder-filiaie.

im Orte begraben" Beide, Bingula und Erdevik, haben einen besonderen Lehrer- den Kantoren. Der Moraizustanci der Kirche ist ziemlich

Das Bethaus hat keinen Clockenturrn

Die eva.ngelische Kirche in llok war am Anfa-ng die Filiale der Kirche in I{lo'i-ian wie Palanka und das ganze Syrmien. Spiiter wurde Palanka eine selbstiindige Kirche und unter ihre Kontrolle kamen llok und Nestin, die es bis zum jahr 1903 waren" Die n;iherliegender Fil ialen Susck, Bano5tor und Cerevii blieben bei der Kirche in Hlo'ijan. Als ciie ersten Evangeliker im Jalrrel848 aus de r Batschka nach Ilok kamen, waren die Unterstadt urrd die Oberstadt noch nicht vereinigt. lm jahre 1863 formte sich die Filiale in die Cemeinde r:m, urrd einige CiAubigen blieben ausserhalb. Als die Oberstadt in llok mit ihrer Wirkung aufhorte, nahmen die E.rangeliker ein Cemeindehaus als

sondern nur einen Clockenstand mit zwei Clocken. Zu Neujahr"findet Koleda statt, wie zum Beispiel bei den Katoliken Kri'ec und bei dieser Celegenheit werden die Paare in ein Verzeichnis aufgenommen. Die Pfarre hat ihr eigenes Archiv und ihren Register auf kroatisch. Binguia, Erdevik und Ljuba haben ihren eigenen Friedhof. Vizii und Grabovo haben einen gemeinsamen Friedhof mit den anderen, wobei die Cestorbenen aus Planica in Bingula begraben werden.

In Erdevik befindet sir:h eine kleine Kirche, die von Teodor Ormis im lahre 1902 geheiligt wurde. L)ie Kirclre kostete 24 000 Krunas, aber sie ist r-roch nicht fertig unC nran braucht nor:h 7000 Krunas. ln dem Clockenturn.: befinden sich zwei Clocken und fur die dritte nruss rnan noch eine gewisse Celdsurnnre sammeln. Neben der Kirche ist ein schoner Plau und ein kleines Haus mit dr-ei Clocken. Ljuba hat sein eigenes Bethaus, einen

Clockerrturm, ein Haus fur Clockner und zwei Clocken. Bingula und Erdevik haben jede eine Leichenkammer, eine und eine fur Kinder.

fur

Erwachsene

Crabovo hat ein Bethaus. jede Filiale hat ihren Kirchenangestellten, einen Kurator, einen Kirchendiener, einen Clockner, ein Presbyterium und eine Kasse. Die Messe wurde sonntags und zr-r l-leiligtagen gehalten. Vizic ist eine Diaspora mit sechs Paaren, die entweder in Bingula oder in Erdet,ik ir-r die Kirche gehen. Die Toten wurden

40

gut, aber es gibt sehr viel Aberglaut:e im Volk. Der Pfarrer Teodor-Omis ist Slovake, der in Ungarn und irr Erlangen in Deutschland belehrt wurCe. Er spriclrt kroatisch, slowakisch, russinisch, deutsch und ungarisch. ln Erdevik w,urde die Koleda abgeschafft urri es wurden 40 Krunas im iahr bezahlt. Es gibt keine Konfessionsschule und die Lehrer in Bingula unci Erdevik sind Evangelisien.

6. DER I/ERHANDLUNG.5BERICHT FUR ILOK

voM 14. AKTOBER

19A7

das Bethaus" ln der LJnterstadt nahmen sie das Pani0haus flir den gleichen Zrveck in Miete. Sie lehnten aur:h das Angebot vom Furst

der Nachfoiger von Kreutz, Jan Herrenstein versiichte wieder denselben Status fur die Schule zu bekommen. Als Flerrenstein nach einundhalbjahren starb, kam auf seine Stelle der Lehrer josip Maliak, aber er hielt sich nicht lange auf, und so war ilok 12 jahre ohne evangelischen Lehrer.

Als irn lahre 1903 cier kroatisch-slawon i sche evan gel ische Seniorat begrLl ncJet wu rde, wurden llok, Neitin, Cerovacheide, Banoitor,

iereric

(Betle in; urrC l.ug in eine

Missionarkirche zusam mengebracht. Zu dieser Zeit begann der regeirnissige Rel igionsu nterricht. Vbn 1903 bis April i 905 warder Pfarrer

Miroslav Kri'an, der aus Ziline kam. t5tig. lnr Septenrber'1905 kam als Administrator cier Slovake Petar Valteny5, der die Schule in Po'un beendet hatte, und der nach acht .iahrer-r Pfarrer lvurde.Valtenyi konnte slowakisch, ungarisch, ein bisschen deutsch urrd kroatisch sprechen; die ermahrrenden Reden auf Deutsch las

Die Pfarre hatte eine folgende Zahi von Seelen: in llok 600, in Lug 300, in Bano5tor rnit 0erevi6 190, in Ne5tin mit Cerovada 1-14. in Beodin. Sarengracl, Molovina und Svilosi eine oder z'a,,ei Seelen, das ist insgesamt

1200 Seeien. lnr Bethaus kanrr man slowakische und deutsche Bibel finden. Es gibt keinen Orgenspielei", keinen Organist und im Bethaus gibt es Flatz fur 150 Personen. Von Jahre 1873 hat llok nen besonCeren evangelischen Friedhoi.

Odeschalch, der ihnen zwei Hiuser anbat, ab: eines fur das Bethaus und

ei

fiir die Pfarre. Spiiter kauften die Evangeliker das Paniihaus fur 420 und dabei haif ihnen die Cesellschaft Custav Adolfs.

In den Filialen gibt es keine Pfarrer, keine Lehrer und keine Kirche. ln Lr:g und -Banoitor mietet man ein Haus fur den Cottesdienst und in Lug aLrch eine Schule, aber die ciient nicht zu diesen Zlrreck. in Lug ist ein Lehrer und in Banoitor ein Reiigionslehrer zur Not. h eerevi6, Cerovada und Ne5tin gehen die Schulkinder in den

eines

Der erste Lehrer war der Schneider Jan Babilon und als er starb, belehrte Jan Botjani in den ndchsten zehn Jahren. Sein Nachfolger war Ladislav Urban, der aus Rimavske Sobote kam, wo er als Notar tAtig war; ein bischen spiiter ging er nach Kysad. Sein Nachfolger war Matej Kreutz, der seine Cl;ir-rbigen schlecht behandelte. Zehn Jahre arbeitete er als Lehrer und danach ging er nach Stara Pazova. Dabei horte die llok-Schule auf eine Konfessionsschu le zu sei n, obrvohl

katholischen R.eligionsunterricht. Es gibt viele A"nalphabeten, unrJ deswegen sang man rnanchmal bei BegrAbnissen nicht. Die Leute sind sehr aberglaubisch. i'ur die ganze Pfarre fuhrt man einen Register vcn dem Jahre 1903 und fui" Banoitor von dem Jahre 1870^

Fortsetzung folgt.


RO-DA..R.O.DA

#lDf/ttllA BlDlllNlcl oZupan je za Bachove vladavine (1) imao dalel<o veie ovlasti nego danas. Njegov je djeiokrug bio dodule manji, ali je u njemu vladao poput 5eika u Maroku, ili satrapa (2) u Mezopotanriji. Za obidne snrrtnike u njegovoj se osobi otjelovio inade apstraktni pojam "viasti".

"Eto, vozimo Zito, nrilostivi gospodine!" "To

"Otkale bi volovi, milostivi gospodine? "Ali kako? Zar su vam dopustili da ih izvedete?"

"O, da ne bi! Do sam noiobdiji oku rakije, milostivi gospodine, pa sam i' po noii istero

"Taj

"Ali 5to radi tamo?" "Pa, duva straZu"

"Ali koga duva, za ime BoZje?"

titrao od pregrijana zraka: "Pogledajte naprijed, Va5a milcstil"

PriSli smo bliZe.

Kad sam se nakon tri dana vraia.o, a da ba5 niSta rrisam postigao, upirao je kodijai

Mi5ka kand)ijom prema horizontu koji je

junice i teiiie po noii smo oterali Vere5i-majura i zat-orili u lvankovu." "Sve

odgovarajuiu odntjenu od strane

upregnuti i najkraiim putonr udario u Drijekovo. Pokazat iu ja doZupanu ! Rekurirati (5) iu ja i apelirati sve do palatina (6), ... ma, ako treba... i do Betal

stoji pred kapijom, na puSki mu

bajuneta."

Doista na Voroi majurLt, rnojoj drugoj pustari, Zutjela se kamara! Otkuda se najednom tamo s[,orila? Tko je dovezao iito, kad su moji volovi "contuamcirani i usto separirani"?

da sam jo5 samo psovao. Skresao sam psovku u kojoj sam spomenuo sve organe vlasti i prirodne pojave: bedrenicu, pandure, Zetvu, volove, tutu i oblake; psovku koja ne bi snrjela biti objelodanjena ni u novinama u paklu, a da mi ne priredi neugodnosti pred tamo5njim sudom. Tada sam pak dao

!"

"Dobro, a Dimitrovii, pandur?"

Pandur Dimitrovii Cabro dostavio mi je 2. srpnja 1 853. doslovce na kuini prag ukaz Njegova Blagorodstva, koji je glasio: "Core navedenih B0 (slovima - osamdeset) goveda moi"a se najstroZe contumacirati (4), usto separirati; ergo, nijedno od navedenih goveda ne srnije napustiti imanje ivarrkovo. Pandur Dimitrovii Cabro zaduZen je da neprekidno motri na strogo izvr5enje ove uredbe, uz

Nakon 5to sam proditao nrudri ukaz i pomislio na svoje 2ito ranr na gumnu, umalo je pandur postao Zrtva mojega gnjeva. Spasilo ga je samo njegovo ime Cabrijel. U to sam se vei toliko obuzdao

S

pustare lvankovo."

Ako bi virovitdki doiupan ustvrdio da je nebo sunrpornoiuto. onda bi se slobodno nrogia raspisati nagrada od 1000 guldena za srnjeia buntovnika koji bi se odvaZio da mu proturjeii. Ako dakle gospodin doiupan von Arlberg za mojih B0 tegleiih volova s pustare lvarrkovo izrijekom kaZe: "Core navedenih B0 (slovima - osamdeset) goveda zaraieno je bedrenicom(3)" - tada postoji sanro jedan dovjek koji mu ne vjeruje, a to sam ja.

tamoSnjeg noiobdije. Za izvr5enje istog, veleposjed lvankovo u obvezi je isplaiivatr naknadu od 20 (dvadeset) krajcara po glavi i po danu."

vidim, otkud vam volovi?"

"Ne vidim nifta osobito". "Tamo, na Voroi majuru velika je kanrara!"

"Cledajte tamo, kraj starog jasena, VaSa milosti!" 'Sto2" "Eno onamo naiih volova kako voze Zitol"

"Potjeraj k njima, Mi5ka, 5to brie moieil" Sto smo bliZe prilazili, to smo jasnije r azaznavali vozove natovarene snoplje m, a svaka 1e kola teglilo Sest mojih bijelih

sokolova. Core, na visoko sloienim vozovima, sjedile su nroje sluge, mahale kandZijama i smijale se prefrigano kada sam ja od iuda izbeiio odi.

Znati li to da se doZupan urazumio? Ne, nenroguiel Pa juier je u Drijekovo dostavio svoju Promemoriju (7) o predmetu lzbijanje epidemije bedrenice, u privitku jo5 i strudni nalaza Nikodemusa Zapletala, potkivata u dragunskoj aeti (e).

s

"Zaito to?" "Preksinoi nam pobego dorda5 pa si ja 5tudiram: ZaSto da Cabro zabadava dobije krajcare? Eto mu junice pa nek i' iuva. Samo ito on misli - da su to naSi volovi."

Kad sam se pola godine kasnije na5ao s gospodinorn Arlbergom, pokazao mi je bilo je jasno da me Zeli zadirkivati - veliki Pohvalni dekret koji mu je uruden "za briiljivo i uspje5no poduzete rnjere na suzbijanju 5irenja epidemije bedrenice, tako da je ZariSte zaraze terminirano i lokalizirano na mjestu izbi)anja; dapaie, nijedno od gore navedenih B0 (osamdeset) goveda nije uginulo."

Matkovi6 1 - U povijesti poznata kao Bachova di ktatura (1 849.-1 859.).

2 - Namjesnik u nekol'od pokrajina Perzijskog carstva; samovoljni vladar.

3 - Opasna stoina zarazna bolest. Puiki naziv: crni pri5t.

4 - Nadzirati. 5. - Od rekurs - ialba, tuZba vi5oj vlasti. lsto znadenje ima i apel.

"Upravitelju Saroniiu", vikao sam kada smo se pribliiili toliko da su nas mogli tuti, "ito se tu dogada?"

6 - NajviSi driavni dostojanstvenik u Ugarskoj. 7 - SluZbeno pismo s jasnim uputanra za

Saronii je pri5ao i ja sanr ga saletio

d

pitanjima.

B - Dragoner, laki konjanik.

jelovan je.

41


IRB.DA R.oDA

DTll fiXILZBIIANDKOIIEON ausgehrochener Miizbrandseuche" nach Essegg geschickt, sanrt einem u northographischen Cuiachten Nikodemus Zapletals, des Kurschmieds bei den Dragonern.

in Vizegespan vr/ar anno Bach ein andrer I--lerr als heute. Seirr Amtsbezirk rvar kleiner; aber innerhalb des Bezirks herrschte er wie ern Satrap in ,\lesopotamien ein Landrat in OstpreuBen, ein Finanzbear,'rter in der Brennerei. ln seinei" Cestalt offenbarte sich den irdischen ,'\.1-r gen d e r abstra kte B egri ff " Re gi eru n g".

Wenn der Herr Vizegespann von Arlherg den Himmel als schwefelgelb bezeichnete, konnte man breit einen Preis von tausend Culden Konventionsmunze auf das Haupt des Rebellen se8en, der Herrn von Arlberg berichtigte. - Und als Herr von Arlberg von ineinen achtzig ArbeiBocl'rsen auf Pul3ta llinzi behauptete: "obcitirte B0 (sage achtzig) Stick Rindvielr seien von dem Milzbrand angesteckt" - da gaLrs auci'r nur einen, ders ihrr rricht glaLrbte, und der eine war ich.

"schaffner Schwdblinger," schrie ich, als

wir in Florweite waren, geht hier

Schw;iblinger kanr, Lind Nlichel parierte.

"Hat, 's (orn einifuhren tan nta, gnd Herr." fahrt ein - ge',viB - aber wol'rer lrabt ihr die Ochsen?"

"Ja, ihr

"Hat, von der llinzi-PuBta, gnd lierr." 'Wle? Hat man euch die Cchsen freigegeben?" " 'n Nachtwachrer hab i halt a MaB

lch wills dem Vizegespan eintriinken. lch

rekuriere und appelliere bis zum Palatin, bis... bis Rebeschowiz.

Ani 2. luli 1853. brachte nrir Cer Fanclur

Dirritri Popociarru eirren

Ukas 5--iner'

Hochwohlgeborenen, des Herrn Vizegespans - und der Ukas lautele: "obcitirte B0 (sage achtzig) Stuck Rincivieh seien strelrgstens zu t.lnttt'.r-ici ren. ingleichen zu separieren, also, da8 keines der obcitirten Stuck {Jas Anlesen PuBta llinzi verlasse. Der Panciure Dimitri Popocianu sei beaullr,,get, ;n angenressener \.Vechslung mit dem dasi gen Ortsnacl'rtrvichter u ber den Vollzug dieser Verordnung unausgesezt zu n',rclren. wofur denselbcn ei:re Entlohnung von 20 (zwanzig) Kreuzert't Conventionsmunzen pro Kopf unrJ Tag seitens der Cr-itsherrschafl Ilinzi zu leisten sei."

Als ich den Ukas gelesen hatte und an

Nach drei Tagen fuhr ich heim und hatte nichi das Mindeste ausgerichtet. Aber auch nicht das Mindeste.

42

"\Uas

tut er dort?"

H immels'"viilen

"Nein."

"Hat,

"Eine groBe Triste beim Vorwerk?"

vr,.,nr

Wahrhaftig, beim Vorwerk stand eine haushohe Triste. Woher kommt sie? Wer

eiriitrleben."

hat sie da hingebracht, w'o meine Ochsen doch "contumaciret, ingleichen separiret" sind?

Wir kamen ndher. "Bemerken Sie nichts, Euer Cnaden? Dort fahren unsere Ochsen den Roggen ein."

Je ndher

senkrecht nach Essegg.

"Hat, der steht vor der Tur rnit'rn aufpflanzten Bajonetl."

"Bemerken Sie nichts, Euer Cnaden?"

"ftab a), Michel, so rasch du kannst!"

Dann lie8 ich anspannen und fuhr

"Und Dinritri, der Pandur?"

"l iat, waclren."

meinen Roggen drair8en dachte - -

lndes ich mAi3igte micl'r urrd [iuchte nur. lch tat einen Fluch aut alle Cewalten unci Naturerscheinungen - auf Milzbrand, Panduren, Ochsen, Hagel und Wolken einen FIuch, den eine Zeitung in Feuerland nicht wiedergeben durfte, ohne mit cien Cerichten doi'l VerdrulJ zu haben.

Branntnein geben, gni Herr, uncl hab die Ochsen bei Nacht auBartrieben."

Da wies Michel, mein Kutscher, mit der Peitsche in den verschleierten Horizont.

beinahe wdre der Pandur mlt dem

aufreizenden Namen meinem Zorn zum Opfer gefallen.

"SchatTner, 'rvas

vc,r'?"

wir kamen, desto deutlicher sah man die Wagen schwanken, von je sechs meiner weiBen Falken gezogen. Und oben auf den Fuhren sa8en peitschenschwingend mene Knechte und Iachten verschmiBt. lch riB verwundet die Augen auf. Sollte Herr von Arlberg sich besonnen haben?

Unmoglich, ein Vizegespan besinnt sich nicht - wozu auch? Und erst gestern hat er ein klafterlanges Promemoria "in Sachen

"\,'r,as

be',vacht er denn - unr

's

?"

ganze.Jungvieh und die Kalben

\bnverk hab i ihm bei Nacht

Warunr?"

"Der Kuhhalter is ur.rs vorgestring wegrannt. Hab i mir denkt: rvas soll der Dirnitri umasunst sei Zwanziger kriegen? Und hab ihm 's Jungvieh zan Huten geben. jezt meii-.rt'r schier es sein unsri Ochsen."

Als iclr ein haibes Jahr spater Herrn von Arlberg traf, zeigte er mir, offenbar url nriclr zrr h:inseln, ein groBes Belobungsdekret, das er erhalten hatte. "fur seine unrsichtlgen und also erfolgreichen MaBnahmen zur H intanl.raltung der ALrsb,reitung der Milzbrandseuche, daB nicht nur sein einziges der obcitirten 80 (achtzid StLrcke umgestanden, sc-rndern auch der Seuchenherd ternriniret und auf die Ausbruchstelle localisiret worden sei."


o N@V@

lzvruno knjigo

l

izvrunim tekrlovimo hrvofrkih, njemoikih i oultrijlkih outoro - znonrlveniko,

publicirlo, novinoro i knjiZevniko, bogolo ilurlrironi zbornik koli te iiroj iiloleljrkojjovnorti pribliziti kulfuru, povijell i lodoinjoll njamotke i oullrijlke nocionolne lkupine u hrvollkim zemljorno. Noru(ite woj primjerok knjige ve( lodo kod izdovoto - Njemo(ke norodnorne zojadnice.

N@r#.O=i,rlffi-


z[rEDlilCA ]rrrEMACA U HRUATSKo|

rfrd-filr

GEMEII{SCHAFI DER DEUTSCHE]I ZAGREB

IlI

KROATIE]I


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.