a I
en und Osterreicher in Kroatien
t
.
List
Osijelc 2OO?. Lipanj / Juni
E
6 C')
ssf
--ff*k**
P
za o
-"-*; oflr6ot+\s
lll"-.:i"
'.ti,;$ffi$'itJ'x"q. ,rg.slietrsE-irs$u* --{r.
Lu. _ ,t,hf,"
,;its}** trO
q-fr:$sfut3;.+ryj_,"r'b:XS*
"{$:;
ffiHmffiffiH ffiffi{}S.
*i"ffis S$'";o.,q0t
q$'"
WAHLEN 2OO3
''
POIIOVANI TIIAITL] I, DRAG
GTTl{RIT L[5tR,
I LANDS/IIANN I
LITBT LANDSLTUIT
Prvi, povijesni izbori za predstavnike i vijeia nacionalnih manjina u 2upanijama, gradovima i op6inama u Hrvatskoj za njemadku i austrijsku nacionalnu manjinu protekli su, unatod poprilidnom broju organizacijskih propusta, uspje5no. Opia je to ocjena vodstva Zajednice njemaikih i austrijskih nacionalno-manjinskih udruga u Hrvatskoj u kojoj istidu kako se Nijemci na proteklim izborima doista mogu pohvaliti odgovornim i promiSljenim glasovanjem svoga biradkoga tijela. Nijemci u Hrvatskoj, dakle, pokazali su visoku razinu polititke ali i nacionalno-manjinske svijesti odludiv!i da ie ih uglavnom svuda predstavljati kandidati Njemadke narodnosne zajednice kao najve6e i najaktivnije manjinske organizacije medu Nijemcima. Tomu treba pridodati i dinjenicu da se upravo ta organizacija kvalitetno pobrinula informirati svoje tianove o vaZnosti izborai pozvati tlanove i prijatelje, pripadnike njemadke manjine da se odazovu biradkoi du2nosti.
Die ersten historischen Wahlen der Vertreter und Rate der nationalen Minderheiten in den Cespanschaften, Stddten und Cemeinden in Kroatien ftir die deutsche und osterreichische nationale Minderheit verliefen, trotz ziem ich groBer Anzah I organ isatorischen Man gelhaftigkeiten, erfolgreich. Das ist die allgemeine Bewertung der Leitung der Cemeinschaft der deutschen und osterreichischen nationalen Minderheitsvereine in Kroatien in der betont wird, dass die Deutschen sich, bei diesen Wahlen, wirklich mit einer verantwortungsvollen und bedachten Wahl ihrer Wdhler ruhmen kann. Die Deutschen in Kroatien zeigten also einen hohen Crad politischen, aber auch National-Minderheitsbervusstseins, indem sie beschlossen, dass sie uberall von den Kandidaten der Volksdeutschen Cemeinschaft, als groBten und aktivsten Minderheitsorganisation unter den Deutschen, vertreten werden. I
Dem muss man auch die Tatsache hinzufugen, dass eben cliese Organisation sehr gut fur die lnformation ihrer Mitglieder uber clre \\ ichtiekeit dieser Wahlen sorgte und ihre Mitglieder, Freunde, Angehor :e cler cleutschen Minderheit auf rief, i h ren Wah lverpf l ichtu n ge n n a. i-2.. \1., 1-r -. e n. Und wAhrend uns diese heiEen Tage nur ein einziges Le --- . .-,'2,.., ,.rgen, wie man dem erhitzen Asphalt entkommen kann. be.:^--- r : a.meindevorsteher, Burgermeister und Cespane die 1ui;.r: -: iuli die Konstitutionssitzungen der Rate einzuberufen Ltr:r -r - .- : :-
I dok nam ljetne vruiine kao jednu od glavnih misli vodilja posljednjih tjedana name6e uglavnom onu kako pobjeii iz vreline gradskog asfalta, naielnici Opiina, gradonadelnici i Tupani dobili su zada1u da do 1 1.
VertreterinderenFunktioneneinzufuhren.Aufdje:e\\=.=
srpnja sazovu konstituiraju6e sjednice Vije6a, a izabrane predstavnike uvedu u funl<cije. Na taj ie se naiin, vei za koji tjedan i sluTbeno formirati predstavnidka tijela nacionalnih manjina koja ie, doduie savjetodavnom, ali ipak i odgr:vornom ulogom participirati u vlastima svojih krkalnih zajednica. Ovaj veliki korak od iznimne je vaZnosti upravo za nas. Nijemce i Austrijance u Hrvatskoj, za nas koji tek posljednjih desetak godina pokuiavamo aktivno zauzeti svoje mjesto u druitvu ali i u politici i to bez osjedaja srama, poniZenosti ili preiuiivanja svoje nacionalne pripadnosti kao 5to to pamte stariji, iz vremena do 1990. godine. I naia domovina Hrvatska je, cijenimo, uop6e donoienjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ali i njegovom provedbom svibanjskim izborima, pokazala da 1e njezino mjesto doista u naprednom europskom krugu.
schon in einigen Wochen, auch offiziell die Vertreterki,i:ri
nationalen Minderheiten zustandekommen, welche n'r . i
terischen,abertrotzdemVerantwortUn8sr,,ol|enRo|le,a[.].-,:. deren lokalen Cemeinschaften teilnehmen werclen. D e.=. .ist sehr wichtig, eben fur uns Deutsche und Osterrercl.e: - - uns, die wir erst in den letzten zehn Jahren versucher. :. in der Cesellschaft aber auch in der Politik einzunehn-eCefuhle der Scham, Erniedrigung oder VerleugnUr! 1,..:r-:. Angehorigkeit, so wie das unsere Alteren im Cedachtri. -...:'.
Die Redaktion des Deutschen Wortes" gratuliert im \.:r-=- -schaft der deutschen und osterreichischen nationalen \t - -.=.''. nen allen Kandidaten, die zu Vertretern und Ratsnltq e::-.- .wurden und lvunscht allen gewdhlten Minderheits\eni.:..- _= ihrer zukunftigen Tdtigkeit. Biszum neuen Lesen im Herbstwunschen wir lhnen e r-
naroL.lnu-1/ tajo,lp,
Renata Triiler
redniitvo/Redaktion
Vladimir Ham, Radoslav Karleuia,
Miletii,
Elizabeta \,Vagner,
Adresa/Adresse
Grafitki urednik/Art Director
Ribarska
Zlatko Skriniar
1
Telefon/Telephon: (+385 e-mail: d-wort@net.hr
Kompjutorski
O0lSel 31
) 2 l 3-6'l
O
. :
.-
==
:-' :
-
.-
.-:---.r-rlen
Ziro-raiun/Cirokonto o
Glavna urednica/Chefredakteurin
I IRVATSKA/KROATIEN
2
Nj"rn;.'k,
Donauschwaben in l(roatien
p.p. 1 10 31000 Osijek
:
Ihre Redakteurin, Renata Triiler
Zemaljska udruga Poclunavskih 5vaba u l lri'atskoi
Radoslav
:
::-
Sommer!
Volksdeut-sche Ccmeinschaft Landsmannsch;rft der
Broj/Nummer
_
hort.
Nakladnik/Herausgeber
U
:
Zeitvor1990.AuchunsereHeimat,dieRepub|ikKroai:....
Vaia urednica, Renata Triiler
NJEMA.KA RUE. List Nijemaca i Austrijanaca u llrvatskoj
. ,
rvir, uberhaupt durch Erlassen dieses Verfassungsge:e,zi: : - _ Nationalminderheitsrechten, aber auch durch seine Dt.,-'- ' .. Maiwahlen, gezeigt, dass sie wirklich zum fortschritt ici.r - : -.-
Do novog ditanja u jesen, Zelimo Vam ugodno ljeto!
DEUTSCHES WORT Blatt der Deutschen uncl Osterreicher in Kroatien
:
_
Redakcija "Njemadke rijedi" u ime Zajednice njemadkih i austrijskih naclonalno-manjinskih udruga destitita svim kandidatima koji su izabrani za predstavnike i clanove Vije6a te Zeli uspjeh u budu6em radu svim izabranim zastupnicima manjina.
SnrIrellunr
: :' -: -
pri jelom/Layout
d.o.o. osilek
Tisaklr'erlag HOLESCH d.o.o. Osijek
PRIVREDNA BANKA Zaqretr PJ 12 Osijek 33600 678-31 978
Priloz, autora pOtpisan h lm,.nom ne moraju odraTavati miSl jenjcm reclakcil.- zdavada. Namentlich gekennzeichnete Beitrage geben nicht unbedin$ die Meinung cles Herausgebers wieder. Deutsches \A,1ort iz)ui ietiri puta gocliin je uz Iinancijsku potporu Ureda za nacionalne manjine Vlade Ropublrkc !^ar..o 1..-rt-.nc / rkldop Puound\,kih Svaba Savezne clrTave Baden-!Vurttemberg, Stutt gart i Veleposlanstva SR Njemadke u Repubiici Hrvat-skoj.
'Dcutsches \,Vort'erscheint viermal j;ihrlich mit finanzieller Unterstutzung des AmLes iur nationale Minderheiten der Regierung der Republik Kroatien, Donauschrvdbischen Kulturstiftungs des Landes Baden-WUrttemberg, Stuttgart und der Botschait der BR Deutschland in der Republik Kroatien.
TJEIUACKA RUEC Y
INHALI
SADRZ A] Nlltillcl
DIt DTUISII]Ti'I |t'l l(ROAIITt'l
U |{RVAIS|(0I l10CU 5t
U !VAl(0,11 StUCllU
0tl0Nlll
NA
,lltNfl
IZLOIBA'N]T,IIATKA I fRANCUSffi
-
4
DtjRftN AUf ]TDEl'l IALL AUT illICI{
'tTZtl\lI
DIT AU5'TILLUNG'DTUISCI.ILA1'ID UND TRAl\ll(RTICI{
PO/IIIRBA
ZA TUROPU'
I
.DITVTRS()HNUNGfURTUROPA''
ZAIIO ]T IAI(O LI]IPO NA RA]f.lI?.
9
l{ARU,ll
I0
UCVRICTN]I PRI]AITL]5IVA IZ|IITOU IRI ZT|IIL]T
IM(U
-
OIIGIVAI'I]T SPOilIINIKA U LI'IOPADU
RADOVI
12
VTC OD VRTICA .
t5
ffiZALTNI TTSIIVAL U IT/IIT'VARU 2003..
17
. 'CIIULBUilNT'' I oPfl 5 PRtDtlAV0/llNA Nl[/1tAtK0i11U RU/ltUN]5101 . . .
v[[5fl
U /IIADAR'KO/1I PILIV()R()'\{IARU.
.
t8
.
t9 20
.
ODLAZAI(
.....
B
....I 'CH0N? VTRIITTUNG DTR TRTUNDSCI{AII UNSTRTR DRTI LI|\IDTR . . . IO
NAIil.l DRAGIH PRI]AI[L]A
.
ltl
15 A,l1Rl.ltlN 50
DIT TNIHI]LLUNG DT5 DTNI(/IIALS
DIt
N]IGOVAN]T N]TIIACI(T IRADICI][ I KULIURT
,T''[|(TR
6
5CilLU5'ARBIITIN I/II GANGT
U
IZIVNJi.II
.....
28
I/IIOffiOBTR . . .
13
PTLTGT DTR DTUT'CHIN IRADIIION
. . . . . . . . 16 Il{rArrRrrsilvalTr/lttt\{laR2003.. ...17 ,Ts'[|(TR I,llUI'IGARISCHTN PILIV()R0'\{IAR . . 18 RUIfiNIN /IIII tINTflII'IIUTN II]IAITR'IUTI( . . . 19 \'IITDTR |t.l'CI]ULB[]HNT'' Ui,ID
ruLIUR 5CI{ON \/Ol\l I(Ii'IDTRGARITNZTII
l.lAcr{RrcHrrt.l
.....20
ABSCI]ITDUNSTRTRGUITl,lTRTUNDT....
.
2b
DIT RTNOVITRUNG UND TIl.ItrITII{Ul.lG
,I
POSVIIA I(AIOLICIG CRI(VI U KRNDI]I.
DUG
KUIAI( ZA rSSrKrRSKr
DrR ffiTU0LlSCUtN l(tRCUt [,]
l([R|lD|A
..
30
I-
DOGADA]I.
32
KUMBTRTCtil-tRflGt'lt5't. ...33
iltj
NArcN 60 G0DINA
34
. . . . 34 ztjftJtSDURCilDrrarlrliclrcHl(Hr. . . . . . . 37 lN /llrf10Rra/rt: 0r0 . . . 39 TIN LANGIR lllfG BI5 ZUR UBTRulIl\lDUllG DTR GTSCI{ICI{IT . . 42
36
PRIKO sVA(ODI'IIVIIT IN
29
38
EIo.JYfi]CTR PR0ir05r
r
41
44
...46
IIIVOLLII{
GLANZ NATI{
60
]AI{RTt'l
lvatctR
DrftcilLrrl/ltrRrcrc
.
.
Drr$,rffiRr5cilrrcl(r
.....45 . . . . .47
G
3
INTERVIEW: KTAUS PETER wlILSCH, POVJERENIK NfEMAdKOG BUNDESTAG A ZA ODNOST S HRVATSKIM PARLAMENTOM
Nllt/tlcI U I{RVAISK0I /t10GU 5t U SVAl(0/tt SLUCAIU 05L0NlTl NA /tltNfl Renata IRTSLER
Smatram da je rad NrTemaca u Hrvatskoj izuzetno vaian. Vaino je da ono ito je nekada postojalo - veliki broj Nijemaca - ne bude zaboravljeno, da se povijest nadoknadi i da se odrii na iivotu. To iinite vi, ovdje u Hrvatskoj, zaista uzorno DWz Kakvaje u Njemadkoj
W: Kao dugogodiSnji prijatelj Hrvatske nedavno ste
aktualna politidka situacija?
imenovani povjerenikom Donjeg doma njematkog Parlamenta (Bundestaga) za odnose s hrvatskim Parlamentom. Kofa je VaBa zadada i kako je protekao Va6 prvi sluZbeni posjet od kada ste na ovojfunkciji? WILLSCH: Treii put sam ovdje, ali prvi puta kao povjerenik njemadkog Bundestaga za odnose s hrvatskim Parlamentom. Pratim put Hrvatske od neovisnosti s velikom simpatijom i pri tome ielim pomoii u okviru svojih skromnih mogudnosti. No ne samo to, vei i zbog toga 5to pratim povijest Hrvatske u odnosu na nacionalne manjine, pogotovo u odnosu prema Nijemcima u Hrvatskoj, te me zanima kako dalje zajedn idkim snagama oblikovati
buduinost, tj. je li pripadnicima nacionalnih manjina moguie angaZirati se, organizirati se i postati
dijelom javnog Zivota u Hrvatskoj. Upravo to ophodenje Hrvatske prema manjinama je uzorno. Ve6 1 992. godine gradonadelnik Kramari6 omoguiio nam je postavljanje spomen-ploda koje podsje6aju na Zrtve progona pripadnika njemadkog podrijetla. U okviru svoga rada pokulavam podupirati Hrvate na njihovom putu u Europsku Uniju, no medunarodna
4
WILLSCH: Najveii problem Njemadke trenutadno je po:'tojani slabi rast gospodarsha i s [ime povezana visoka nezaposlenro*Trenutno se intenzil'no rasprall,a ,: tome kakve se prilagodbe treba:; napraviti da se Njemadka opet dovede u stanje gospodankoe rasa-
DW: Je li nova funkcija u Bundestagu povezana s Va5im du gogod i5nji
m prijateljstvonr s
Hrvatskom? WTLLSCH: Zaistasam sâ&#x201A;Ź potn"rdio Klaus Peter Willsch
Zajednica, kako mi se dini, H rvatskoj ponekad postavlja stroia mjerila nego ostalim drZavama. Prigodom pred proilog posjeta Hrvatskoj bio sam na sahrani Zrtvama obrane Vukovara, Zrtvama
iz bolnice, i stoga sam moZda emocionalno jade povezan s pitanjem tko je bio napadnut, a tko se branio. Pri svoj nuZnosti razumijevanja danas je hitno potrebno da se u sjeianju odrZi prava istina na kojoj ie se izgraditi budu6nost, jer se na laTima ne moZe ni5ta izgraditi. Stoga i dalje pokuSavam pomoii hrvatskoj stvari u smjeru Europske zajednice.
kako bi dobio ovu funkciju i imao sam sre6e 5to je tako i bilo da sam je dobio. Bivieg povjerenika, gospod i na Ceorga Pfan nenstei na,
nekoliko sam puta pratio
u
Hrvatskoj, tako da stanje poznajem dosta dobro. Svoju funkciju ielim, dakako, iskoristiti kako bih ojadao svoje veze s Hrvatskom. Nakon Sto je donesena ova odluka, rekao sam da nema vremena za gubljenje, ve6 moramo 5to brZe djelovati, stoga 5to je mandat ograniden na 4 godine i ovisi o legislacijskom razdoblju. Ono 5to je ugodno jest susret s molim starim prijateljima i poznan ici ma . Za vrijeme ovoga posjeta susreo sam se s predstavnicima Sabora i potpredsjedn i kom h rvatskog Parlamenta gospodinom Matom
Arloviiem, te smo posebice razgovarali o temi "Pristup Hrvatske EU". Vjerujem da smo i mi napravili veliki napredak, jer u Njemadkoj viSe nema govora o nekakvom Balkanskom Paktu ili jugoistodnim :
integracijama. To le shvatila i njemadka vanjska politika i stoga Hrvatskoj pruZa potporu. Osim toga, ved dugo se bavim temom "Hrvatska". Da budem odredeniji, od kraja B0-tih godina, tj. od kada je o Hrvatskoj podela prida o neovisnosti, bavim se tom
temom. Tada sam bio u Uniji mladih CDU-a u Hessenu zaduien za vanjsku politiku, te me je gospoda Amalija Janovi6 dobro informirala o stanju u Hrvatskoj. U vremenu koje je uslijedilo, na toj mojoj funkciji u Uniji mladih, bio sam jako ljut 5to je Hrvatska ostala sama, te 5to se podrZavala slika o
cjelovitoj J ugoslavij i podetkom 90-tih, a da se pri tome potpuno zaboravljalo na pravo na samoodredenje. To je, na Zalost, i5lo tako daleko, da su oni koji su Zeljeli pomoii bivali kaZnjeni. Tu sam situaciju i dalje pratio, te sam moZda isam imao malo udjela u tome 5to je Njemadka relativno brzo izglasala priznanje H rvatskoj.
DW: Kako Njemadka sluZbena politika gleda na dinjenicu da jo5 uvijek veliki brol Nijemaca Zivi izvan granica Savezne Republike Njemadke, posebice u Hrvatskoj. Kakvom smatrate hrvatsku politiku prema manjinama?
Klaus Peter Willsch s predsjednikom VDG-a Nikolom Makom ...
dodem kao povjerenik Njemadke, te svoj posao sada shva6am jo5 i
i da se ona
bolje nego 5to sam ga prije mogao uop6e
i
zamisliti.
DW: Nijemci u Hrvatskoj smiju se, dakle, nadati da se za njih zalrte netko u sluZbenoj njemaikoj politici njihove pradomovine? WILLSCH: Nijemci u Hrvatskoj smiju se na mene osloniti! Sve 5to stoji u okviru mojih mogu6nosti, sve na 5to mogu utjecati, zasigurno 6u udiniti. Osim toga, driim da je rad
odrii
na Zivotu. To dinite
vi, ovdje u Hrvatskoj, zaista uzorno. Primam dasopis "Deutsches Wort" i rado ga ditam, jer Telim znati kakva je zajednidki suZivot izmedu Hrvata i Nijemaca, odnosno ljudi njemadkog podrijetla. Uvijek pronalazim zanimljive stvari o kojima poslije razmiSljam i istraZujem. To je takoder jedan dio naie zajednidke njemadke povijesti i zada?koju treba odrZati na Zivotu, podrZavati je i poticati. To je takoder i zadaea za sljededu generaciju. Ako ja mogu
Niiemaca u Hrvatskoj veoma vrtarr.
pridonijeti malim dijelom da to
VaLno je da ono 5to je neko6 bilo
uspije, biti 6u sretan.
-
veliki broj njemadkih ljudi- ne ode u zaborav, da se nadoknadi povijest
Prijevocl: Elvira Klarit, prof.
WILLSCH: Raduje me 5to vidim da se u Hrvatskoj provodi dobra politika prema manjinama koja je omoguiila da se Nijemci ponovno mogu organizirati i da se mogu izjaSnjavati kao takvi. Vrlo je vaino da se neugodno poglavlje povijesti nije izuzelo, vei se o njemu rzgovara. Cospodinu Kramari6u izrazito sam zahvalan ha spremnosti da se postave spomen-plode u spomen njemadkim irtvama progona. Vjerujem da je vaZno da se uvaZava povijest i da se ona promatra kao dio zajednidke buduinosti. Posvuda gdje su
Nijemci osjeiam se dobro kad
... i urednicom 'NTemat/re rijeii" Renatom Triiler
b
DAS INTERVIEW: KTAUS PETER WILLSCHI BEAUFTRAGTER DES DEUTSCHEN BUNDESTAGS FUR DIE BEZIEHUNGEN
DII DTUISCI{IN IN KROAIIIN aa
DURIIN AUI
ltDlN IALL AUf /tllcll filZINl Renata IRISLER
lch finde die Arbeit der Deutschen in Kroatien unheimlich wichtig. Es rst wichtig dass das was es einmal gab - dieser gro[3er Zahl der deutschen Leute - nicht verloren geht, dass die Ceschichte aufgearbeitetwird und am Leben erhalten wird. Und das tun sie, hier in Kroatien, wirklich vorbildlich W: AIs Iangjiihriger Freund Kroatiens sind Sie jetzt auch zum Beauftragter des Deutschen Bundestags fiir
die Beziehungen zum Kroatischen Parlament genannt. Was ist lhre Aufgabe und wie ist
I I
I j I I I
lhr erstes offizieller Besuch an dieser Funktion verlaufen? WILLSCH: lch bin jeutzum dritten Mal hier aber erstmals als Beauftragter des Deutschen Bundestages fur die Beziehungen zum kroatischen Parlament. lch verfolge der Weg Kroatiens seit der U nabh;ingigkeit mit groBer Sympathie und mochte, im Rahmen meinen bescheidenen Moglichkeiten, dabei helfen. Dies nicht zul-etzt, auch deshalb, weil ich die Ceschichte, wie Kroatien mit der Ceschichte der nationalen Minderheiten umgeht, verfolge, insbesondere den Deutschen in Kroatien, und wie jetzt die Zukunft gemeinsam gestaltet wird, d.h. wie moglich ist es sich als deutschstdmmige hier zu engagieren, zu organisieren und Teil des offentlichen Lebens zu sein. Cerade dieser Umgang Kroatiens zu den
Minderheiten ist vorbildlich. Schon 1992 hat uns der Bilrgermeister Kramari6 ermoglicht die Cedenktafeln anzubringen, die auch von den deutschstdm m igen Opfern der
6
I
I
I I II I
Klaus Peter Willsch
Vertreibung mahnt. lch versuche im Rahmen meiner Arbeit Kroaten die Unterstutzung zu geben, auch bei ihrem Weg in die Europziische Union. Die internationale Cemeinschaft, so scheint mir, legt manchmal an Kroatien strengere MaBsuibe an, als in anderen Ldndern. lch habe bei meinem vorletzten Besuch die Beisetzung den Opfern der Verteidigung Vukovars, die Opfern des Krankenhauses, miterlebt und wurde deshalb, gewiss, emotional stdrker in die Frage wer da angegriffen und wer verteidigt hat, involviert. Bei aller Notwendigkeit der Verstdndigung, heute ist es dringend notwendig, dass man auch die Ceschichte unverfdlscht in Erinnerung
hehdlt und darauf die Z.r.---. aulbaut. weil ar-,i Lu:-- auibauen kann. DesL": .---. ich weiter die kroal -, I - Richtung Europiisch^ C ^ zu helfen.
Dw: wie sieht die aktuelle politische Situation in Deutschland ausi WILLSCH: Das g,ro: :' Deuschlands ist zu' Z-' ' anhaltende \\'ar h:'' -',: . : und damir verbu-oo Rrbeislosigkeit. [, \\:' : -''acr
-
intensiv daruber di.n-r-. .- .\ e c ne Anpassungen zu machen srncl um Deutschland rvieder aui die Wachstumsfah rl zu bri ngen.
DW: lst die neue Funktion im Bundestag mit ihrer langjiihrigen Freundschaft zu Kroatien Verbunden? WILLSCH: Ich habe mich wirklich bemuht um diese Funktion zu bekommen und hafte Cluck es zu erreichen. lch habe den frr.iheren Beauftragten, Herrn Ceorg Pfannenstein, mehrmals nach Kroatien begleitet, so kenne ich die Situation ziemlich gut. Ich mochte diese neue Position naturlich dazu nutzen um meine Verbindungen zu Kroatien zu verstArken. Nachdem diese Entscheidung gefallen war, habe
ich bereits gesagt dass es keine Zeit zu verlieren gibt, sondern wir mrlssen moglichst schnell handeln, weil das Mandat auf 4 Jahren begrenzt ist und hengt an die Legislativperiode. Was auch angenehm is! ist meine alten Freunde und Bekannte wieder zu treffen. Wiihrend meines jetzigen Besuches habe ich mit den Vertretern von Sabor und den Vizepriisidenten des kroatischen Parlaments, Herr Mato Arlovii insbesondere Liber das Thema "EU-Beitritt Kroatiens". gesprochen. Ich glaube, da8 auch wir ein groBer Fortschritt gemacht haben, weil in Deutschland auch keine Rede mehr rlber irgendwelchen Balkan-Pakt oder SLldosteu ropdischen I ntegration ist. Das hat auch die deutsche AuBenpolitik heute begriffen und deswegen im Fall Kroatien wird Vorschub geleistet.
AuBerdem, befasse ich mich seit langem mit dem Thema "Kroatien". Um prdziser zu sein, habe ich mich seit Ende der BO-er Jahren, bzw. seitdem die Ceschichte mit kroatischer Unabhiingigkeit Iosging, immer mit diesem Thema befasst. lch war damals in den Jungen Union der
CDU in Hessen frir die AuBenpolitik verantwortlich und tiber Frau Amalija Janovii tlber die Lage Kroatiens gut informiert. ln der Folgezeig an dieser Funktion in derJungen Union, war ich sehr geiirgert, dass man Kroatien alleine gelassen haq da8 man das Bild der einheitlichen Jugoslawien anfangs 90-er Jahren aufrecht erhalten wollte
und dabei das
als Beauftragter noch besser als ich es
mir zuvor vorstellen konnte.
DW: Die Deutschen in Kroatien diirfen dann jetzt hoffen dass sich doch jemand ftir sie bei den offiziellen Politik seiner Urheimat Deutschland einsetzen wird? WILLSCH: Die Deutschen in Kroatien durfen auf jeden Fall auf mich setzen! Alles was im Rahmen meiner r\4oglichkeiten steht, was ich b,einflussen kann, werde ich bestimmt
machen. AuBerdem, finde ich die
Info iiber die Wahlen
errroglicht hatte, dass sich die Deutschen wieder organisieren konnen und sich als Deutsche und deutschstdmm ige arti kulieren konnen. Es ist sehr wichtig, dass auch unangenehme Kapitel der Ceschichte nicht ausgespart werden, sondern angedankt. lch bin den Osijeker Bil rgermeister, Flerr ZIatko Kramarii, ausdrucklich danl<bar fur seine Bereitschaft, dass die Cedenktafeln die an die deutschen Opfer der Vertreibung erin nern, gestellt werden. lch glaube, dass es wichtig ist, dass man zu Ceschichte steht und die als Teil der gemeinsamen Zukunft betrachtet. Ich fuhle mich gut uberall wo ich als Deutscher Abgeordneier hinkorr:me unci wo Deutsche sind, und so verstehe ich meine Ar"beit jetzt
Arbeit der Deutschen in Kroatien unheimlich wichtig. Es ist wichtig, dass das was es einmal gab - dieser groBer Zahl der deutschen Leute nicht verloren geht, dass die Ceschichte aufgearbeitet wird und am Leben erhalten wird. Und das tun sie, hier in Kroatien, wirklich vorbildlich. lch bekornme das "Deutsche Wort" r-rnd lese es sehr gern, weil ich wissen mochte wie das Zusammenleben zwischen den Kroaten und Deutschen, oder deutschstdmmigen funktioniert. Ich finde immer interessante Sachen, uber die ich dann nachdenke und mich weiter informiere. Das ist eben ein Stuck unserer gemeinsamen deutschen Ceschichte - und die Aufgabe ist es am l.eben zu erhalten, aufrecht zu halten und weiter zu treiben. Das ist auch die Autgabe fur die ndchste Ceneration. Und wenn ich da ein kleines Stuckchen beitragen kann damit es gelingt, werde ich sehr
glucklich sein.
Selbstbesti mmungsrecht vol lig vergessen hat. Das ging leidbr soweit, dass diejenigen die helfen wollten, bestraft worden sind. lch habe das
Canze dann immer weiterverfolgt und habe vielleicht auch ein bisschen Anteil daran gehabt, dass Deutschland recht frtih die Anerkennung Kroatiens ausgesprochen hat.
DW:Wie findet die offizielle deutsche AuBenpolitik die Tatsache, dass noch immer viele Deutsche auBerhalb den Grenzen der BRD leben, besonders in Kroatien? Wie finden Sie die kroatische Minderheitspolitik? WILISCH: lch freue mich,
dass es in
Kroatien eine gute
Minderheitenpolitik gibt die
lmmer ein lieber Gasf bei den essekern Donauschwaben
7
IZLOZBA ''NJI/IIACKA okviru velike proslave 40. godiSnjice Elizejski h sporazuma (Elys6e-Vertrag) izmedu
Njemadke i Francuske o pomirbi i suradnji, a koii su vizionarsko djelo velikih drZavnika Charlesa De Caullea i Konrada Adenauera, u Osijeku je 5. lipnja 2003. godine u atriju Muzeja Slavonije otvorena reprezentativna izlo2ba pod
I IRANCUSKA - PO/IIIRBA ZA TUROPU''
nazivom "Njemadka i Francuska: Pomirba za Europu". lzloZbu su priredili Veleposlanstva Republike Francuske i SR Njemadke u Zagrebu, a neposredni doma6ini organizatori bil i su u Osijeku Cercle lrangaise i Njemadka narodnosna zajednica VDC. Prigodnim govorima izloibu su predstavili i oworili osjedki gradonadelnik dr. Zlatko Kramari6 i
ataiei za kulturu tz ooa releposlanstva - Olivier Brochet i\ e eposlanstvo Republike Francuskei Peter Lange (Veleposlanswo SR Njemacke), uz pozdravnu rijed ravnatelja Muzeja Slavonije Mladena Rad i6a. Ova znadajn a izloiba ved je prikazana u Zagrebu, a nakon Osijeka bit 6e predslavljena u Vukovaru, Kninu, Zadru i Splitu. (dr4l)
trrozB* rn&*El
0ssEI
VI'T8YT*
l{J$}l*tl(f, - f [*l{tl}$N$r p$Hx*** xil frtIftspt,
M hW
, tl. .'
,
Osjetki gradonaielnik dr. Zlatko Kramari( otuorio je izloibu
r'i
';,1'''' iii
ffi
ISIIH
Traiti de 1'llivsic i:lvsec -Verrra-q IND**
smr
Veliki interes Osjeiana za izloibu u Muzeju Slavonije
DI[
AUSSITLLUNG ''DIUISCI]LAND UND TllANl(RTICl{
- DIT VIR5OI{NUNG TUR TUROPA'' r I I I I
m Rahmen der sroBen Feier anlasslich des +5. lubiliiums des
rlvs6e-vertrass zwischen olutschland"und Frankreich riber die versohnung und Kooperation, das ein visiondres Werk der groBen Staatsmdnner Charles de Caulle und Konrad Adenauer war, wurde in Osijek am 5. Juni 2003 im Atrium des Museums Slawonien eine reprdsentative Ausstellung unter dem Titel
B
"Deutschland und Frankreich: die Versohnung fur Europa" eroifnet. Die Ausstel lung bereiteten d ie Botschaften der Republik Frankreich und der Bundesrepubl rk Deutschland in Zagreb vor; die direkten Castgeber Organisatoren waren in Osijek Cergle Francaise und die Volksdeutsche Cemei nschaft. Mit Celegen heitsreden eroffneten und stellten die Ausstellung der osijeker Burgermeister Dr. Zlatko
Kramarid und die Kulturattaches der beiden Botschaften - Olivier Brochet (Botschaft der Republi k Fran kreich) und Peter Lange (Botschaft der BR Deutschland) dar. Das CruEwort sprach der Leiter des Museum Slawoniens Mladen Radi6, aus. Diese bedeutende Ausstellung wurde schon in Zagreb und nach Osijek kommt sie auch nach Vukovar, Knin, Zadar und Split. (dw)
PETER LANGE, KUTTURNI ATASE VEI.EPOSTANSTVA SR
NIEMNdXT U RH
ZAiIO ][ IAI(O LI]TPO NA RA]NI? ajna je romantidna rijeka. Krajolik kojim tede idilidan je, na
njezinim obroncima s lijeve
i
desne strane raste dobra
kapljica. Rajna je omiljeno, pitomo izletiSte. Nije uvijek bilo tako. Stolje6ima je izmedu dvaju naroda, s lijeve i desne strane Rajne, vladalo uZasno drevno neprijateljswo. Stolje6ima je Rajna bila isto tako i simbolom lainog njemadkog patriotizma. Stoljedi ma je Rajna stalno gledala
mrlnju, rat,
razaranja. To vrijeme
je danas pro5lost.
Kao
Nijemac duboko sam zahvalan ljudima koji su to omoguiili. Charles de Caulle i Konrad Adenauer
prije 40 su godina htjeli zauvijek okondati zaiarani krug dubokih rana, mrlnje iratova izmedu naiih dvaju naroda. Temelj su udarili Elizejskim
sporzzumom 22. sijetnja 1963. godine. Zeljelisu pomirbu ne samo na rijedima ved i mnogobrojnim susretima i najiirom suradnjom, bliskim uzalamnim usaglaSavanjem i zajednidkim djelovanjem. I to je uspjelo.
No, Elizejski spor;zum nije poviiesna cenzura (ocjena) samo za Nijemce i Francuze. Bez njega bi europska integracija sveukupno sporif e napredovala, prije svega s manje uspjeha u svojoj politidkoj dimenziji. Bez njega vjerojatno joS ne bi bila prevladana podjela Europe i podjela Njemadke. A bez njega Europska unija i njezina proSirenja ne bi bili temama naieg doba. Stoga izloZba koju danas otvaramo u Osijeku pokazuje, kao prvo sredstva i
putove kojima je postignuta odriiva pomirba izmedu Njemadke i Francuske, kao drugo, ona pokazuje
dabez europske integracije ta pomirba ne bi bila mogu6a i kao tre6e, ona pokazuje kako nije dovoljno tek pustiti da vrijeme izlijedi duboke rane. Pomirbu treba sWarati i ustrajno svladavati otpor protiv nje. To je jedna od bitnih zadaea europske politike koja svugdje u Europi mora zauvijek prebroditi stereotipe o
neprijateljima.
Zaito)e dakle, tako lijepo na Rajni? Zato 5to je Rajna danas europska rijeka mira. Mostovi koji preko Rajne povezuju Njemadku i Francusku nose imena poput FriedensbrLlcke (Most mira) i Europabrricke (Europski most). Ah, neka sve rijeke naZapadu i lstoku ubudude budu tek povod veselom uZitku uz vino i glazbu, neka sva njihova imena daju pitomo milozvudje
poputonog koje daje Rajna: Rhein, Wein, Weib und Cesang!
DEUTSCHEN BOTSCHAFT IN KROATIEN
\{ARU/fl ItT 15 A/fl er Rhein ist ein romantischer Fluss. Die Landschaft, durch die er flieBt ist idyllisch und an den Htigeln rechts und links wiichst ein guter Tropfen. Der Rhein ist ein beliebtes harmloses Ausflugsziel. Das war nicht immer so.
Jahrhundertelang herrschte zwischen den Volkern link und rechts des Rheins eine schreckliche Erbfeindschaft. Jahrhundertelang war der Rhein dabei auch das Symbol ei nes falschen deutschen Patriotismus. Jahrhundertelang hat der Rhein immer wieder Hass, Krieg und Zerstorung gesehen. Diese Zeit ist heute vorbei. Als
Deutscher bin ich den Menschen die dies moglich gemacht haben, zutiefst dankbar. Charles de Caulle und Konrad Adenauer wollten vor 40 Jahren den Teufelskreis von Verwundu ngen, Hass, Kriegen zwischen unseren beiden Volkern ftir immer beenden. Mit dem
RllflN 50 5C+l0Ul
Elyse6-Vertrag legten sie hierfrir am 22. )anuar 1963 das Fundament. Sie wollten Aussohnung nicht nur durch Worte, sondern durch breiteste Begegn ungen und Zusammenarbeit, durch enge Abstimmung und gemeinsames Handeln. Und dies gelang.
Der Elyse6-Vertrag markiert aber nicht nur eine historische Ziisur filr Deutsche und Franzosen. Ohne ihn w:ire die europdische lntegration insgesamt langsamer und - vor allem in ihrer politischen Dimension wen iger erfolgreich vorangekommen. Ohne ihn wdre wahrscheinlich die Teilung Europas und die Teilung Deutschlands noch nicht uberwunden. Und ohne ihn wdren auch die Europiische Union und ihre Erweiterungen keine Themen von heute.
-
Die Ausstellung, die wir heute in Osijek eroffnen, zeigt deshalb, als erstes, die Mittel und Wege die zur nachhaltigen Versohnung zwischen
Deutschland und Frankreich geftlhrt haben, zweitens, sie zeigt daB ohne die europziische Integration diese Versohnung nicht moglich gewesen wdre und drittens, sie zeigt daB es nicht ausreicht, allein die Zeit und tiefen Wunden heilen zu lassen. Versohnung muss gemacht und Widerstdnde dagegen beharrl ich riberwunden werden. Dies ist eine der Kernaufgaben europdischer Politik, die Feinbilder riberall in Europa f0r immer riberwinden muss.
Warum also ist es am Rhein so schon? Weil der Rhein heute ein Friedensfluss ist. Die Br0cken, die tiber den Rhein hinweg Deutschland und Frankreich miteinander verbinden, tragen Namen wie "Friedensbrr-icke" und "Eu ropabrticke". Ach, mogen doch alle Fltisse in West und Ost in Zukunft nur noch Anlass zu weinseliger Schunkelei sein und sich ihre Namen so harmlos reimen wie: "Rhein, Wein, Weib und Cesang!"
OUVIER BROCHET: KUtTURNI ATASE VELEPOSTANSTVA REPUBtIKE FRANCUSKE U REPUBTICI HRVATSKOI \r/
y,
UTVRICTN]T PllI]AT[L]5TVA VTIIIITIUNG DTl.{ fRTUNDSCHAII
lZ/tltDU IRI ZI/ttLll
UNSII.{IR DRII LANDTR ls wir am 23. Januar im Museum Mimara inZagreb das 40. Jubil2ium des Elys6e - Vertrags feierten, brachten uns die
I luau smo 23. siieinja u Muzeju Mimara u Zagrebu I / slavili tetrdeseiu oLll"tni.u dlizejskog sporazuma, If veliki odaziv svih uiesnika. le jasne rijeii Mesiia nauet'e s,-i nas na zakljudak I\ predsiednika I \i<nko je ta bilateralna manil'estacija svolim
znadenjem nadmaiila ono 5to se odsad dogovorno zove "francusko-njemadki dvojac". To je upravo razlog 5to smo odludili pripremiti jednu izloZbu koju bih nazvao "pedago5kom", kako bismo velik broj ljudi upoznali s povije5iu naiih vrlo osobitih bilateralnih odnosa.
Worte des Prdsidenten Mesi6 zur Schlussfolgerung, dass diese bilaterale Manifestation mit ihrer Bedeutung alles ubertrifft, was bis jetzt vereinbart der ,,franzosisch - deutsche Zweier" wir Descnlossen beschlossen Crund, dass wlr eigentlich der Lrrund/ genannt nt wurde. Das ist el8entllch haben, eine Ausstellung vorzubereiten, die ich als eine ,,pddagogische" bezeichnen w0rde, um eine grosse Anzahl von Mensc-hen mit der Ceschichte unserer sehr personlichen bilateralen Beziehungen kennenzulernen.
Zadovoljswo nam je ito danas s vama proslavljamo detrdesetu obljetnicu, toliko vainu za povijest suvremene Europe, te bih Telio ovom prilikom zahvaliti direktoru Muzeja Slavonije ito je prihvatio sudjelovati u predstavljanju ove izlolbe.
ist uns ein Freude, mit lhnen heute den 40. Jahrestag feiern zu konnen - einen so wichtigen jahrestag fur die Ceschichte des modernen Europas, wobei ich bei dieser Celegenheit dem Direktor dem Museums Slawonien danken mochte, dass er die Teilnahme an der Vorstellung dieser Ausstellung annahm.
ietrdeset godina - detrdeset panoa - kako bi se kratkim
40 Jahre - 40 Panneaus - um mit einer kurzen Darstellung die jahrhundertlange Cegenuberstellung zu evozieren, die fur unsere zwei LAnder zerstorend und fur ganz Europa fatal waren, und unr besser die Tatsachen zu betonen, dass nichts von sich selbst alleine kam als Ceneral de Caulle und Kanzler Adenauer das Elys6e
Es
kazom evoc i rala sto lj etna su p rotstavl je nost, razaraj uia za naie dvije zemlje i kobna za ditavu Europu, te bolje naznadila dinjenica da niita nije doilo samo od sebe kad su general de Caulle i kancelar Adenauer stavili svoje potpise na Elizejski sporazum. p ri
- kako bi se ilustrirala kvaliteta i vaZnost ostvarenja francusko-njemadke suradnje na politidkom, gospodarskom i kulturnom podrudju, te podsjetilo kako su sada na5e dvije zemlje ;edna drugoj najvaZniji strani ietrdeset panoa
partner.
Konadno, detrdeset panoa kako bi se posvjedodilo o zajednidkoj teinji zajednom Europom, prosperitetnom mirnom, no istodobno ambicioznom i sposobnom utjecati na svjetska pitanja u obrrani i promicanju vrijednosti koje spaja;u.
lzraiavam Zelju da ovaizloiba, na svoj nadin pridonese udvriienju prijateljstva izmedu naie tri zemlje, ujedinjene u izgradnji jedne dinamidne, velikodu5ne i mirne Europe.
i
Vertrag unterschrieben.
- um die Qualieit und Wichtigkeit der Verwirklichu': der franzosisch - deutschen Zusammenarbeit auf dem politische' wirtschaftlichen und kulturellen Cebietzu illustrieren, und um un. daran zu erinnern, dass unsere zwei Ldnder jetzt einander die wichtigsten ausldndischen Partner sind. 40 Panneaus
Zuletzt,40 Panneaus, um fur das gemeinsame Streben nach einenr einheitlichen Europa zu zeu1en, einem vorteilhaften und ruhigen, aber gleichzeitig ambitiosen Europa, dass fiihig ist, auf r'r,eltliche Fragen in der Verteidigung und Promovierung der Werte die
verbinden, einzuwirken. lch duBere hiermit meinem Wunsch aus, dass diese Ausstellung auf ihre Weise der Vertiefung der Freundschaft unserer drei Ldnder beitr:igt, geeinig im Aufbau eines dynamischen, groBzugigen und ruhigen Europas.
nastati ono 5to se uobidajeno naziva ''francusko-njemadka veza", ko.ia je od tog datuma osnovni pokretad izgradnje Europe.
otpisujuii Elizejski ugovor, 22, sijednja
19
63. ; kancelar,Konrad
.
Adenauer i genera{ De Caulle udinili su jednu od onih povijesnih gesta dija va.lnost nije uvijek razumljiva njihovim
Povodom detrdesete obl jetn ice
potpisivanja Elizejskog ugovora, Zeljel
suvremenicima. Elizejski ugovor ne oznadava, naravno, podetak francusko-njemadke pomirbe, bududi da je ona zapodela s pedesetim godi nama pro5log stolleia. lzvlaieii pouke iz poviiesti francusko-njemadkih odnosa, njezini su zagovornici uspjeli prekinuti zlokobni slijed "osveta-oditeta-pon iZenje- revanS"
10
smo kroz detrdeset panoa predstaviti upravo tu iznimnu pridu o dvjema europskim nacijama sviesnim povijesne uloge u nedaiama Europe, ali i sloZnim u nastojanju da aktivno Ako vei i ne utemeliuje
francusko-njemaiku pomirbu, Elizefski ugovor udvrstit ie, naime, io5 krhke temelje i otvoriti put iznimno plodonosnom procesu. lz njega 6e
pridonesu miru, prosperitetu i sveukupnom razvoju naieg kontinenta. lzloibaje ostvarena u suradnji Njemadkog i Francuskog veleposlanstva te Francuskog instituta
i
uZagrebu, a uz podriku znanstvenog odbora hrvatskih sveudiliSnih profesora. U trenutku kada Hrvatska ubrzava svoje pribliZavanje Europskoj se da 6e ova izlolba
uniji, nadamo
pridon ijeti boljem razu m ijevan j u povijesnog znadenja na5ih zajednidkih nastojanja za Europu.
40 godina,40 plakata NavrSava se 40 godina od pomirbe Francuske i Njemadke, stavljajuii todku na stoljeda suparniStva.. Ova obljetnica prigoda je za procjenu puta kojeg su prevalila ova dva naroda koji se sjeiaju najturobnijih trenutaka njihove povijesti.
Elizejski sporâ&#x201A;Źzum, potpisan 22. sijednja 1963. oznatio je podetak razdoblja suradnje bez presedana izmedu Francuske i Njemadke koja je omogu6i la stvaranje dvonacionaln i h institucija, kao Sto je OFAJ/DFJW (francusko-njemadki ured za mladeZ), televizijski kanal ARTE ili Eurocorps.
Dogadaj od vainosti za dvije nacije s vremenom je nadma5io francusko-njemadke okvi re. Stoga, tijekom 2003. godine, organiziraju se razne manifestacije u cijelom svijetu kako bi se ukazalo na vitalnost francusko-njemadke suradnje. Na na5e veliko zadovoljsWo, Hrvatska je danas domaiin tih svedanosti.
40 godina, 40 plakata koji ocrtavaju put na kojem iete otkriti povijes! dugo vremena tragidnu, ovih dvaju naroda koji su odsada ujedinili svoju sudbinu u zajednidku ambiciju: Europu.
MoZete takoder procijeniti teret predrasuda koje je trebalo nadi6i kako bi se stiglo do za.iednidkog razumijevanja.
Naposlijetku, ova 6e vam izloiba otkriti razloga uspjeha i glavna djela koja su francusko-njemadko
prijateljstvo iznjedrili. Niti primjer, niti model: jednostavno nada!
ei der Unterzeichnung des, ,, Elys6e-Vertrages, am 22.' )anuar 1963, haben der Kanzler: Konrad Adenauer und Ceneral De Caulle eine jenei geschichtlichen Cesten getan, deren
Deutschland, die eine Erschaffung zweinationaler lnstitutionen, wie des
:,.-t'erp4.,rrtr* (franzosisch-deutsches '-. Brjro ftir Jugendliche), des
Der Elys6e-Vertrag bedeutet naturlich nicht den Anfang der
Fernsehkanals ARTE oder Eurocorps,
moglich machte.
franzosisch-deutschen Versoh n u ng, da diese schon in den funfziger Jahren des vergangenen Jahrh u nderts begonnen hat. Aus der Ceschichte der franzosisch-deutschen Verhiiltn issen Schlussfolgerungen
Das Ereignis von sehr groBer
Bedeutung frir beide Nationen entwuchs dem franzosisch-deutschen Rahmen. Deshalb werden im Laufe des Jahres 2003 verschiedene Veranstaltungen in der ganzen Welt organisiert, um auf die Lebenskraft der franzosisch-deutschen Zusammenarbeit hinzuweisen. Zu unserer groBen Freude ist Kroatien heute der Castgeber einer solchen Festlichkeit.
ziehend gelang es deren Woftftihrern, die unheilvolle Folge "Rache -
Wiedergutmachung -Demritigung Revanche" zu unterbrechen, um eine neue Zukunft, aufgrund Zusammenarbeit u nd Erschaffung einer konkreten Solidaritiit, zu schaffen. Der Schwung, den sie. einbrachten, wurde alm:ihlich von den Volkern untersttitzt, besonders von der Jugend, obwohl die Leibhaftigkeit des Widersrandes gegen solche Bemrihungen, welcher schon zehn Jahren nach Kriegsende ansteigt, nicht zu unterschdtzen ist. Hier soll die Rolle der Vorg;inger der zwei erwdhnten Visiondre hervorgehoben werden.
Wenn er auch nicht die Crundlage zur franzosisch-deutschen Versohnung darstellq so wird der Elys6e-Vertrag die, niimlich noch immer sehr zerbrechlichen, Fundamente festigen und einen Weg einem auBergewohn ich fruchtbaren Prozesse ebnen. Daraus wird das, was I
40 )ahre,40 Plakate die den Weg zeigen, auf dem Sie eine Ceschichte dieser zwei Volker, sehr lange eine tragische, erkennen, die aber ab dieser Zeit ihre Schicksale vereinten zu einem einheitlichem Bestreben: Europa.
40lahren, 40 Plakate Zum 40-sten Male jiihrt sich der Tage der Versohnung von Frankreich und Deutschland, den Jahrhunderten von Rivalitdt einen Punkt setzend. Dieser Jahrestag ist ein Anlass zum
Rrickblick auf den Wege, welchen dieses zwei Volker gegangen sind, die
sich an die traurigsten Momente ihrer Ceschichte erinnern.
Man kann auch die Last der Vorurteile ftihlen, die es zu tiberwinden galt, damit es zu einem gemeinsamen Vers&indnis kommen konnte.
Zuletrtwird uns diese Ausstellung den Crund des Erfolges und die Hauptwerke zeigen, welche der franzosisch-deutschen Freu ndschaft entsprangen. Weder Beispiel noch
Modell: einfach nur Hoffnung!
11
SPOMENIK U VALPOVU Y
U TI]IKU
I
ZAVRSN
I
RADOVI
0ll(RlVANl[ SP0/tltNlKA U L|ST0PADU Nikola MAK
Spomenik ima dva vaina ivapska simbola - po sredini uzduino orane brazde
krii oko kojega se prostiru
isoka delegacija Podu navski h Svaba u sastavu: Rudolf
Reimann, predsjednik (ujedno i predsledn i k Podu navski h Svaba Austrije), Hans Supritz,
predsjednik Saveza Podunavskih Svaba N jemaike, losef Jerger, riznicar za spomen-obiljeZja i Helmut Frisch autor spomenika u Valpovu i Cakovu, posjetila je Osijek 27 . i 28. travnja 2003. g. Tom prigodom uwrdeni su konadni financijski i tehnidki elementi za spomenik naiim nevinim Zrtvama u konclogoru Valpovo 1945.11946. g.
Autor spomenika je, kao 5to smo vei u viSe navrata izvijestili, nai banatski Svabo dipl. ing. Helmut Frisch, vrlo ugledni bedki arhitekt, koji 6e ujedno doniral.i 1 .500,00 Eura za njegovo
Maketa budufug spomenika u ValPovu
postavljanje. Opea je ocjena da je predloZeno rjeienje vrlo uspjelo i originalno. a po dimenzijama se
idealno uklapa u ltrostor oeoraikog groblla u Valpor u. Sam spomenik ima dva vaTna ir apska sirrbola - po sredirr: .t-jz , l.oieta se prostiru uzdu2no o.ane brazde. Oko
!P0/tt[N lK NIVIN lfit ZllIVAfilA
preclr'ideno postavljanje a ispod spomenika ie biti rnan ja kosturnica za posmrtne ostatke koli ie biti iskopani prigodom postar'ljanja temelja spomeni ka, odnosno posmrtni ostaci onih pokojnika diji preZivjeli potomci to Zele. Tekst koji 6e do6i na prodelje spomenika nije joi konadno utvrden, zna se da 6e biti ekumenski i miroljubiv, ali s jasnom naznakom o kojim se Trtvama radi i da se spomenik podi2e dobrovollnim prilozima Podunavskih Svaba iz ditavog svijeta (a naravno najviSe iz Njemadke iAustrije). sponrenika
1e
c1i i1e k1upe,
II. 5V][IsKOG llAIA U Zfi1A]TVCU Na inicijativu na5ih dlanovaizZmajevca i Suze * Marije Kii-Rajter iJo2eia Kromera VDC je prihvatio pokroviteljsWo nad plemenitom akciiom za podizanje dostojnog spomenika nevinim Zrtvama ll. svjetskog rata u Zmajevcu. Naime, u tijeku i neposredno po zavr5etku tog v'elikograta stradale su nevine osobe samo zato 5to su bili Nijemci, N'ladari ili Zidori. Prema saznanjima od rodbine i mjeitana rijet je o '16 osoba, od koiih je najvedi broj brutalno pogubljen neposredno nakon zavrSelka ratrrih operacija. Spomenik ie biti podignut na prostoru budu6e ambulante, na izlasku iz Zmajevca prema Batini, a prigodni tekst 6e biti na hrvatskom, njemadkom madarskom jeziku. SredsWa za njegovo postavljanie osigurat ie se dotrrovoljnim prilozima mje5tana, a njegovo postavllanje i otkrivanje predvideno je za mjesec listopad 2003. g. PobliZe obavijesti o spomeniku mogu se dobiti kod Marije Ki5-Raiter, Kromera i u VDC-u. (N.M.)
12
i
)oiefa
Akcija prikupljanja sredstava u inozemstvu tede dobro, Podunavske Svabe rz Hrvatske pozvat 6emo na davanje dobrovoljnih priloga u jesen
2003. g. kada budemo znali za konadni troSkovnik, a odekujemo i financijsku potporu hrvatske Vlade, gradova Valpova i Osijeka, te Osjedko-baranjske 2upanije.
Hortikulturno rjelenje okoli5a spomenika (zelenilo, cvijede, ukrasno grmlje) bit ie donacija biv5eg logora5a lvana - Hanzike Fuderera, diji je sin Rudolf vlasnik velike i poznate vrtlarije "Orhideja" u Valpovu (naravno, uz pokrivanje neophodnih troikova). Sve dosada5nje pripreme odvijaju se
uz punu suglasnost gradskih vlasti Valpova i osobito gradonadelnika gospodina Tomislava lvi6a, kao i uprave komunalne firme "Dvorac" na delu s direktorom Josipom Markoviiem, u dijojje nadleZnosti i groblje u Valpovu. S
obzirom da na logoralkom groblju
postojiveliki drveni kriZ u spomen naSim nevinim Zrtvama
(kojije
postavio Savez Nijemaca i Austrijanaca - Centrala Osijek i Ogranak Valpovo), vaino je naglasiti da 6e se on uklopiti u komplek novog spomenika i s njim diniti skladnu cjelinu.
Za potomke biviih logora5a vaZno je saznanje da ni na spomeniku ni oko njega ne6e biti ispisana imena
poznatih umrlih logora5a -1.076 imena iz knjige dr. Vlade Ceigera o logoru Valpovo - jer je to financijski koncepcijski nemoguie. Medutim, njihova imena bit 6e ispisana na panoima koji ie se nalaziti u buduiem Memorijalnom centru
Kako su rijeSene sve osnovne
lokacijske, idejne, financijske i organizacijske dileme realno je odekivati da ie se spomenik otkriti u subotu 4. listopada 2OO3. g., a vodstvo VDC-a odrZat 6e tijekom ljeta poseban sastanak s preZivjelim logoraSima i njihovim potomcima detaljno im objasniti sve 5to ih
Podunavskih Svaba Hrvatske u kapelici Sv. Roka (mauzolej grofova Normann - Prandau, pored ulaza u nekadaSnji logor), zaito imamo
i
suglasnost Rimokatol idke Zu pe
interesira u svezi sa spomenikom.
Procjenjujemo da
i
Valpovo i obitelji Normann
ie cjeloviti trolkovi
Prandau.
spomenika iznositi oko 20.000,00
-
Eura, od dega je do sada iz raznih
O samom Memorijalnom centru
izvora osigurano 15.500,00 Eura, 5to je dostatno da se zapodne s radovima, a VDC se obvezuje da 6e od sponzora i donatora priskrbiti ostatak
informirat 6emo na5e zemljake opSirnije drugom zgodom, a sada trebamo uprijeti sve
naSe snage i sredstua da ostvarimo prvi cilj, a to je
potrebnih sredstava.
spomenik na5im nevinim Zrtvama.
DAS DENKMAI IN VALPOVO
5CI{LUSSAIIBTI
ITN hll
GANGT
r Dlt INTI IULLUNG D[t DINK/IIALS l/11 0|(T0BIR Nikola Mak
Das Denkmal hat
zwei schwdbischen Symbole
ine hohe Delegation der Donauschwaben zusammengestellt von dem Prdsidenten, Rudolf Reimann (auch der Priisidenten der Donauschwaben Osterreichs), Hans Supritz, Prdsidenten des Bundesverbandes der Donauschwaben Deutschlands, Josef Jerger, Schatzmeister des Denkmals und
Helmut Frisch, Autoren der Denkmailer in Valpovo und Cakovo besuchte Osijek am 27. und 28. April 2003. Bei dieser Celegenheit bestimmte man die letzten finanziellen und technischen Elementen ftir das Denkmal an unsere
-
ein Kreuz in verti kal ei n ge p r iigte Rinnen
der Mitte und um
das Kreuz
unschuldigen Opfer in dem Konzentrationslager Val povo 194s11946.
Symbole
Der Autor des Denkmales is! wie wir schon frrih mehrmals erw:ihnt haben, unser Schwabe aus dem Banat, Dipl. lng. Helmut Frisch, ein angesehener Wiener Architekt, der auch 1.500 EUR frlr die Herstellung dotieren wird. Eine gemeinsame Bewertung is! dass die vorgeschlagene Losung
wird man zwei Biinke stellen und unter dem Denkmal wird ein
erfolgreich und originell ist und mit ihren Dimensionen ideal in die Rdume des Lagerfriedenhofs in Valpovo passen wird. Das Denkmal hat zwei wichtige schwiibische
- ein Kreuz in der Mifte und um das Kreuz vertikal eingeprdgte Rinnen. Um das Denkmal herum kleineres Beinhaus frlr die sterblichen Uberreste derjenigen verstorbenen, die w;ihrend der Aufrichtung des Fundamentes des Den kmales ausgegraben werden. Der Text, der an der Vorderseite des Denkmals stehen wird, ist noch nicht festgesetzt; man weiB nur, dass er okumenisch und friedliebend sein wird, aber mit einer Anmerkung um welche Opfer es sich
hier handelt und, dass es mit Hilfe von freiwilligen Beitriigen der
13
der Deutschen und Osterreicher und dem Zweig Valpovo in Erinnerung an alle unsere unschuldigen Opfer gestellt wurde) befindet, ist es wichtig zu betonen, dass es sich gut in das Komplex des neuen Denkmals einfrigen wird und mit ihm eine harmonische Einheit bilden wird.
Valpovo - Friedhof
-
das
Platz
des
zukunfrigen Denkmals
Da man alle Dillemas uber die Lokalitat, Ideen, Finanzen und Organisation gelost hat, ist es real zu erwarten, dass die Enthullung des Denkmals am 4. Oktober 2003 stattfinden wird. Die Leitung der Vol ksdeutschen Cemeinschaft wird wdhrend des Sommers ein spezielles Zusammentreffen mit den uberlebenden Lagerh;iftlingen und ihren Ahnen organisieren und dabei alle Details uber das Denkmal, fLlr die sie sich interessieren, erkliren.
Donauschwaben aus aller Welt (naturlich am meisten aus Deutschland und Osterreich) errichtet wird.
Cebusche) wird eine Spende des ehemaligen Lagerh;iftlings lvan Hanzika Fuderer sein, dessen Sohn Rudolf der Besitzer des gro8en und
Wir schitzen die Cesamtkosten fur
Die Aktion fur die Sammlung von Beitrdgen lauft im Ausland ganz gut, und wir werden die Donauschwaben aus Kroatien zur Cabe der freiwilligen Beitrdgen im Herbst 2003 auirufen,
bekan nten Blu mengartens,,Orhideja"
das Denkmal auf etwa 20.000 EUR,
in Valpovo ist (naturlich mit der Deckung aller Kosten).
bis jetzt sicherte man aus verschiedenen Quellen 15.500 EUR ab, was genug ist, um mit den Arbeiten zu beginnen. Die Vol ksdeutsche Cemeinschaft verpflichtet sich, von den Sponsoren und Donoren den Restzu sammeln.
wenn wir die entgultigen Kosten haben. Wir erwarten auch die nanzielle U nterstutzu ng der Kroatischen Regierung, der Stddte Valpovo und Osijek und des Osijek-Baranya Komitates. fi
Die hortikulturelle Losung der Umgebung um das Denkmal (Crunanlagen, BIumen, dekorative
DA5 DTNKftlAL AN
AIle bisherigen Vorbereitungen entwickeln sich mit der Zustimmung der Stadtverwaltung Valpovo und vor allem dem Burgermeister Tomislav lvi6, aber auch der Leitung der Kommunalfirma ,,Dvorac" mit dem Direktor Josip Markovid an Spitze, in deren Kompetenz auch der Friedhof in Valpovo ist. Da sich auf dem Lagerfriedhof ein gro8es Holzkreuz (der von dem Bund
DIt UNSCI]ULDIGTN OPI[ll
DI5 Z\{IIIIN \{ILII(RIIGIS lN Z/ttAltVAt Auf Initiative unserer Mitgiieder aus Zmajevac und Suza - Marija Ki5-Rajter und Jozef Kromer nahm die Volksdeutsche Cemeinschaft die Schirmherrschaft der groBmutigen Aktion der Errichtung eines ehrenwurdigen Denkmals an die unschuldigen Opfern des Zweiten Weltkriegs in Zmajevac rlber. W;ihrend und nach diesem groBen Krieg kamen unschuldige Leute, nur weil sie Deutsche, Ungarn oder Juden waren ums Leben. Nach den Erfahrungen von Familien und Einwohnern handelt es sich um 46 Personen, von denen die grosste Zahl ganz brutal nach dem Ende der Kriegesoperationen ermordet wurde. Das Denkmal wird auf dem Platz der zukLinftigen Ambulanz erstellt, am Ausgang von Zmajevac, Richtung Baranya und der Celegenheitstext wird auf kroatisch, deutsch und ungarisch sein. Die finanziellen Mitteln fur seine Erstellung werden von den freiwilligen Beitr;igen der Einwohner gesichert; die Errichtung und EnthLillung hat man fur Oktober 2003 vorgesehen.
Ndhere lnformationen uber das Denkmal kann man bei Marija Kii- Rajter oder Jozef Kromer in der Volksdeutschen Cemeinschaft bekommen . (N.M.)
14
Fur die Ahnen der ehemaligen LagerhAftlinge ist es wichtig, dass sie wissen, dass die Namen der bekan nten Lagerhiiftlinge n icht auf dem Denkmal und nicht um das Denkmal geschrieben werden - 1 076 Namen aus dem Buch von Dr. Vlado Ceiger uber das Lager Valpovo - da das finanziell nicht moglich ist. Ihre Namen werden auf den Panneaus in dem zukrinftigen Memorialzentrum der Donauschwaben Kroatiens in der Kapelle St. Rochus ( das Mausoleum der Crafen Normann - Prandau, neben dem Eintritt in das ehemalige Lager) aufgeschrieben, wofur wir die Zustimmung der romisch-katholischen Kirche der Pfarrei Valpovo und der Familie Normann - Prandau haben.
Uber das Memorialzentrum werden
wir unsere Landsleule bei einer anderen Celegenheit informieren und
jetzt mussen wir alle unsere Krdften und Mitteln sammeln, um das erste Ziel zu verwirklichen - ein Denkmal an unsere unschuldigen Opfern.
.
PRIIATETJIMA U MADARSKOM BABARCU
NltG0VANlt Nlt/flACl(I TRADltllt I I(ULIURI VTC OD VIIIICA Nikola MAK Foto: Valentin BELT
a5i prijatelji iz Babarca pokraj Mohacsa u Madarskoj - obitelj
Treitz iduveni plesni ansambl iz Babarca bili su doma6ini djevojadkom pjevadkom zboru "Brevis-Donau" i dlanovima VDC-a 2T.lravnja 2003. godine, na Dan njemadke manjinske samouprave. U mjesnom Domu kulture, u vrlo svedanom i vedrom raspoloZenju domaiini su prikazali kako se njeguje i poituje njemadka baitina u Babarcu - od nastupa djece vrti6ke i osnovnoSkolske dobi, seniorskog pjevadkog zbora, Saljivih prida na
originalnom Svapskom jeziku do nastupa juniorskog i seniorskog plesnog sastava (uz takoder vrlo poznati limeni orkestar). U dva dijela svog bogatog programa nastupile su
i
djevojke iz Osijeka pod vodstvom Antoanete Radodaj i Davora Dediia
i
svojom pjesmom oduievile prepunu dvoranu. Po
zavrietku priredbe domaiini
Dugo prijateljstuo izmeilu osjeikih i ivaba iz Babarca ponovo je poturdeno na susretu u Madarskoj. PredsjednikVDG-a Nikola Mak i EvaTreitz, predsjednica njemaike manjinske samouprave u Babarcu
su
goste iz VDC-a idjevojke izzbora
"Brevis-Donau" ugostili u njemadkom domu u Babarcu, priredivSi odlidan paprika5 i kolaie, a za starije i izvrsno domade vino. Tom zgodom bilo je i prilike za malo opuitenije razgovore i dogovore za budu6u suradnju, ne samo s domaiinima, ve6 i s nadelnikom Op6ine i predstavnikom Tupanijske njemadke samouprave u Madarskoj.
odlidnim dojmovima i u dobrom raspoloienju, gosti iz Osileka oprostili su se od svojih madarskih S
sunarodnjaka uzpoziv za skori susret u Osijeku.
Finale proslave u Babarcu: zajedniiki nastu p "velikih" p/esaia i njihovih nasljednika - juniorske plesne grupe
15
BESUCH DER MITGTIEDER DER VOTKSDEUTSCHEN GE,IIEIN.SCHAFT
BEI IHREN FREUNDEN IM UNGARISCHEN BABARC
DIT PILIGT DTR DTUTSCI{IN IRADITION UND I(ULIUR SII]ON VON KINDTRGARITNZTII Nikola MAK Photos: Valentin BELT
nsere Freunde aus Babarc, in der Ndhe von Mohacs in Ungarn die Familie Treitz und das bekannte Tanzensemble aus Babarc, waren am Tag der deutschen Minderheitenselbstverwaltu ng, dem 27 . April 2003, Castgeber dem Mddchensdngerchor' Brevis-Donau" und den Mitgliedern der Volksdeutschen Cemei nschaft. I m
lokalen Kr-rlturhaus, in einer sehr festlichen und heitereir Atmosphdre, zeigten die Castgeber, wie man die deutsche Erbschaft in Babarc pflegt und respektiert - von dem Auftritt der Kinder aus den Kindergdrten und den Crund,chulen. uber die ivitzigen Ceschichten auf origineller schwdbischen Sprache bis zum Auftritt der Junioren- und Seniorentanzgruppen (und des bekannten Blassorchesters). ln zwei Teilen des reichen Programms traten Mddchen aus Osijel< unter Leitung von Antoaneta Radodaj und Davor Dedir auf. und beg,eisterten mit ihren Liedern den vollen Saal.
Die Mitglieder der Volksdeutschen Gemeinschaft mit ihren Gastgebern
var der Kirche in Babarc Nach dem Auftritt bereiteten die Castgeber im Deutschen Heim in Babarc fur die Cdste aus der Volksdeutschen Cemeinschaft und die Mddchen aus dem Chor "Brevis-Donau"
eine ausgezelchnete Papri kaschsuppe und Kuchen, und fur die dlteren Wein, vor. Bei diesem Ereignis hatte man die Celegenheit entspannt Cesprdche uber die zukunftige Kooperation zu fuhren, und zwar nicht nur nrlt den Castgebern, sondern auch mit dem Burgermeister der Cemeinde und dem Vertreter der de utschen Cespanschaftsselbstverwaltung in Ungarn.
Mit ausgezeichneten Eindr0cken und in ner guten Stimmung verabschiedeten sich die CAste aus Osijek mit ihren ungarischen Landsleuten mit Einladung fur ein baldiges Wiedersehen in Osijek. ei
Mddchen aus Osijek, die Mitglieder des Siingerchors Brevis-Don au" bege isterten wieder alle Giiste dieser groBen "
Veranstaltung
16
ZAGREBAaK I OSJEdKT UiENtCt PONOVO U TEMISVARU
ZAGREBER UND OSUEKER SCHUTER WIEDER IM TEMESWAR
lfiZALlSNl ftSllVAL U II/III5VAIIU 2003. Od 30. travnja do 4. svibnja 2003. u Temesvaru je detvrti puta za redom odrian Medunarodni kazaliini festival na njemadkom jeziku. Sudionici su bili iz Madarske, Ukrajine, Bugarske, Njemaike i Hrvatske. Otvorenje festivala bilb je 30. travnja, a zadnji dan 4. svibnja kada su dodileljene diplome. Svakoga dana odriano je pet predstava, a naveier su odr7ane rasprave o tim predstavama. Prile podne odrZavane su radionice, kako za sudionike predstava, tako
i
za njihove voditeije. Iz Hrvatske je sudjelovalo tri grupe, izZagreba, Sesveta i Osijeka. Kazali5na grupa iz Zagreba "Agram" izZajednice Nijemaca u Zagrebu, Hrvatska, izvela je svoju mulitmedijalnu predstavu jer udenici dolaze iz tehnitke (koie 'Nikola Tesla,, u Zagrebu. Voditeljica njihove grupe je gospoda Tatjana Anti6. Kazaliina grupa Cimnazije iz Sesveta, te njihova voditeljica gospo.da Andreja Pavlek, predstavili su se sa svojim l<omadom Hamletov duh i druge pjesme'. Osjedka kazaliina skupina lsusovadke klasidne gimnazije iz Osijeka odigrala je komad 'Premudri lilozofi ili Diogenove provale,,. Voditellir a grupe Elvira Klaric i kolegice Antii i Pavlek smatraju kazaliiii festival u Temesvaru vrlo korisnim. Upoznalo se puno novih ljudi, te posebno ko_lega iz ostalih istodnoeuropskih zernalja koji se bave kazaliStem. Put u Rumunjsl<u, u Temesvar omogudila je Nlemacka Na.rodnosna Tajednica - Zemaljska Udrula Podunavskih Svab,a u Hrvatskoj sa sjedi5tem u Osijek"u. Fi nancijska sredstva osi gu rala je Pod u navsko-ivapika ku ltr_r rna zaklada iz Stuttgarta. Elvira KTARIC
IIIIAIIRIISI
IVAL
II/ttt,\{AR 2003
ln Tenreswar fand vom 30. April bis 4. Mai 2OO3 zum vierten Mal das lnternationaie deutschsprachiges Theaterfestival statt. Die leilnehmergruppen krmen aus Ungarn, Ukraine. Bulgarien, Deutschland und Kroatien. Die Eroffnung des Festivals war am 30. April und der letzte Tag, an dem die Urkunden verteilt worden sind, am 3. Mai ,003. An jedem Tag wurden funf Theaterstucke ausgefuhrt und am Abend die Streitgesprdche Liber die Stucke gehalten. Am Vormittage wurden fur Teilnehmer und Leiter die Werkstdtte gehalien. Aus Kroatien kanren 3 Cruppen, aus Zagreb, Sesvete und Osijek. Die Theatergruppe aus Zagreb "Agram',, von der Cemeinschaft cjer Deutschen in Kroatien, Zagreb, frjhrte ihr multimediales Stuck, da sie aus der technischln Schule ,,Nikola Tesla' aus Zagreb kommen, auf. Die Leiterin der Cruppe ist Frau Tatjana Antii. Die Theatergruppe des Cymnasiums Sesvete und ihre Leiterin, Frau Andreja pavlek, stellten ihr StLick 'Hamlets Ceist und andere Cedichte,, vor. Die Osijeker Theatergru ppe des .lesu itengym nasi u ms spielte das Stucli 'Cescheite Philosophen oder Dioger.res Spruche,,. Die Leiterin der Cruppe, Elvira Klarii und diekolleginnen pavlek und Antii finden das Theaterfestivai sehr nutzlich. Man lernte neue Leute und die Kollegen, die sich mit dem Theater in anderen osteuropdischen Ldnder beschaftigen, kennen. Die Reise nach Rumdnien, Temeswar wurde von der Volksdeutschen Cemeinschaft Landsmannschaft der Donauschwaben in Osijek, Kroatien unterstlitzt. Die Finanzmittel kamen von der Donauschwibischen Kulturstiftung aus Stuttgart. Elvira KIARI(
NG .{tr
a.
$ s*t> 0o-.
srE{ â&#x201A;ŹE s
to
G'Y
E5
s sE .Y<< or Q'.U :: \U
t*t
!Y J! ta 'U F
i
*" ? .Y
ti
!pA
SE
-oS
q.
zANrMt_JrvosTt s PUTA:
REISESPASS:
/IIAGICNI BllO] PTI Agrameri i Esekeri su bili u rumunjskom Banatu 5 dana. Sat vremena su ulazili u Rumunjsku, ietiri sata izlazili (5 sati na granici u todci Nadlac). Docekale su ih u ime -i. f-estirala n jemeckog amaterskog srednjoikolskog kazaliita Flo i Ioanna, koje su pomagale profesoricama Elviri Klaric, Andreii pavlek iTatjani Antii r2 mlade plus tri starije praliteljicer da se brinu o glumcima lsusovaike gimnazije u Osijeku, Op6e srednje ikole Sesvete i I. tehnidke ikole TESLA iz Zagreba. Broj glumaca na pozornici se razlikuje od brola koji je pet dana upoTna\do Temi6var. U duianima su se sporazumijevali na pet naiina.
Na 1. nadin
-
'Sprechen-Sie-Deutsch?" odgovor je bio nazalno e-e.
DIT il{AGIICI{t ZA{IL
[UNf
Agramer und Esseger waren 5 Tage lang in rumdnischen Banat. Eine Stunde lang w,arteten sie bei derEinreiie, 4 Stunden bei der Ausreise (5 Stunden an der Crenze, im Punkt Nadlac). Fur das 4. I
NTE RNATI
ONALE
LYZEALTH EATERFESTIVAL TEM ESWAR 2OO3
waren sie von FIo und Ioanna begrrif3t, die den Lehrerinnen Elvira Klari6, Andreja Pavlek i Tatjana Antii (2 lunge plus 3 dltere Betreuerinnen) aushalfen, die Schauspieler von dem Jesuiten Cymnasium aus Osijek, von der Op6a srednja ikola Sesvete und von der L tehniika Skola TESLA aus Agram zu betreuen. Die Anzahl der Schauspieler auf der Buhne unterscheidet sich von der Anzahl der funf Tage lang Temeswar Erkundenden. In den Ceschdften verstAndigte man sich auf funf unterschiedlichen Kommunikationsarten. Auf der Art-1 -Frage'sprechen-Sie-Deutsch?,,
war die Antrvort ein nasales E-E .
17
Na 2. nadin -
Auf Art-2-Frage "Do-You-speal<-English ?" war die Antwort ein nasales
"Do-You-speak-English?"
odgovor je bio nazalno e-e.
Auf Art-3-Frage'A-govorii-li-srpski?" war die Antwort 'malo".
Na 3. nadin - "A-govorii-li-srpski?' odgovor je bio "malo".
Na 4. rratin
-
Auf Art-4- von der die Hdnde weh tun - war die Kommunikation immer vollstdndig, was das Entgegenkommen der Leute bezeu$.
od kojeg bole ruke l<omunikacija ie
uvijek bila potpuna, 5to svjedodi o gostoljubivosti ljudi.
Auf Art-5 - mit Hilfe ihrer Deutschkenntnissen - bem0hten sich die um Erweiterung der Sprachkenntnissen deren aus Rumdnien .,nd Ungurn (Schimpfworter - Spitzenleistung!), und derselbe Unterricht wurde auch ihnen in zwei Sprachen erteilt.
Na 5. nadin - koriste6i svoje znanje njemaikog - naii su se dedki potrudili nauditi mlade iz Madarske i Rumunjske da psuju (vrhunski radl), ito su i sami naudili na dva jezika.
.Jungs
Temeswar ist eine wunderschone Stadt gastfreundlicher Leute. Sollten Sie mal Temeswar besuchen und eine Kamera mitnehmen, durften Sie keinesfalls vergessen junge Roma zu fotografieren (sie sind danach verruckt, es ist ihnen sehr wichtig, obwohl sie Bescheid wissen, dass sie die Fotos nie sehen wurden), trinken sie kein Leitungswasser, besuchen Sie Deutsches Forum (am besten zu Ful\, weil man ja nicht richtig abschdtzen kann, was am dltesten wdre Bus, StraBenbahn oder Taxisiund besuchen Sie keinen Menschen ohne Blumen. Und alles andere wissen Sie schon, Sie wurden sich doch zu Recht finden Menschen sind wir ja alles ist zu besprechen'
Temiivar je krasan grad gostoljubivih ljudi. Ako birdete iSli u Temi5var i uzmete fotoaparat nemojte zaboraviti fotografirati male Rumunje (oni to oboZavaju, vaino im je, mada znaju da fotografije neie nikada vidjeti), ne pijte vodu iz slavine, otidite do Deutsches Foruma (najpametnije pjeiice, jer nitko ne zna procijeniti da li su stariji autobusi, tramvaji ili taksiji) i nemojte doii nikome na vrata bez cvijeia. A sve ostalo znate, sna6i
iete
se
-
ljudi ste
-
dogovorit ie te
PIL
I
Tatjana ANTtc
se.
''[s5[K[l.t 5CI-IULBUI{N['' /ttADARSl(0/tt
U
5V0R05WA|IU
d 21. do 24. oiujka 2003. odrZan je l. medunarodni kazaliini susret na njematkom jeziku u madarskom gradi6u Pilisvoroswaru. Domaiin susreta bila je Privredna gimnazija Weriswar i gospoda Timea Farago koja ye zajedno sa svojom kazali5nom skupinom "Pa Thalia" vei gostovala i na nredunarodnom kazali5nom festivalu njemadkih skupina u lipnlu 2002. godine u Osiieku.
SlovenijeiMadarske,
E-E.
''[55[KTR STHULBUflNI'' hII aa
UNGAllISCI]TN
aa
PI LISVOROS\\IAR
m 2'1 . bis 24. Marz 2003 fand in Pilisvoroswar in Ungarn, das I. lnternationale Deutschsprachige Laientheatertreffen statt. Der Castgeber war das Wirtschaftsgymnasium Werischwar nrit der Frau Timea Farago, die zusammen mit ihrer Theatergruppe "Pa Thalia" amlnternationalen deutschsprachigem Theaterfestival in )uni 2OO2 in Osilek teilgenommen hatte.
,
Die jungen Schauspieler aus
und Kroatien wurden in
N;ema3keiHrvatskeffiMungarischen,Familien
biiismjeiteni.u,.oui;,q.g'..]ll,;:ik,,'i,itl'e.ffiffifl5[,"t^,lJ!!:iT.,fl'ff;;", madarskim obiteljima
friliku fl# ;*"ffij6{;l."t, ffifi,,'i"li.| svakodnevni upoznaIISVaKo0neVrlI;;F",l;:iii.n,i",rnn"nn,uun ,porniti
rto im je pruZilo
ricumjeJtavjdarski
ungarische Alltagsleben vor Oft
kennen zu lernen. Die
Zivot svojih susjeda na
{$ffi I;:::lJrl;"#;;tl'" #; ffi.Iffiffilurenthartgem'rrichund inozemnimgostimainteressant}u,T":l:l,undihnen udenici i udenice puno
a*;r'"[T;,r,:TT:;n*"
boravakudiriili5todieganzeZeitbehilflichzusein. ugodnijim i zanimljivijimtesunichtnurausiriteressanten cijelovrijemebiliodTheaterauffuhrun8en/sondern
Das reiche Programm bestand
osjedki gimnazijalci u Madarskoj von den Leiterinnen Vanessa Fecht und Bogati program nije se sastojao samo od Gymnasiasten in Ungarn Katalin Feher geleitet rlurde Die Themen osiieker ,"n"irnlf iuih"krzaliinih izvedbi nego i od kazali5nlh raclionica koje su vodil"e Vanessa Fecht i Katalin der Workshops waren lmprovisationen, Aufwdrmubungen und Playback-Theater und alle Teilnehmer fanden sie duBerst Feher. Teme su bile improvizacija, vjeZbe zagrijavanja i kazali5te Play-backa, a svi su ih iudionici doiivleli izninrno interessant und nutzlich fur die weitere Arbeit. zanimljivima i korisnima za daljnji rad' Die Theatergruppe 'Esseker schulblihne" fuhrte zum letzten mal den Crossen" auf und der Auftritt wurde mit gro{1em Kazaliina skupina "Esseker Schulbuhne' po posljednji je put 59I,Y1" ,Romulus a"l- crJ"il i ' Die jungen Esseker waren mit ihrem Aufenthalt belohnt. Beifall pilisvoroswaru izvela komad u vor allem, weil sie neue.Freunde gefunden begeistert in Ungarn oilecanl nastup je bio nagraden velikim pl;eskom. tvlladi su zuletzt auch weil sie auch die Moglichkeit haben aber nicht bili odJievljeni 6oravkom u Madirskoj 1ur rr, prl;" t#gi, Budapestzu besuchen' das wunderschone hatten' sklopili novl prijateljstva,' ali ijer su imji prilikL ios;et'fli i ' Tihana PAVltl( prekrasnu BudiripeStu.
18
I OPTT 5 PRTD'IAVO/II NA N]T/IIA[KO/I1 U lltJ/tttJNlSl(0l I ! I ! '
ove godine je dramska skupina na njemadkom jeziku "Esseker Schulb0hne" ("Osjedka 5kolska pozornica") iz 05 "Mladost", koja djeluje u okviru
Njemaike narodnosne zajednice - Zemaljske udruge Podunavskih Svaba u Osijeku, nastupila
s
predstavom na njemadkom jeziku'iZaubertraum,,
("iarobni san2") na Medunarodnom festivalu Skolskih dramskih skupina u Bistrici u Rumunjskoj. Na tom festival u n astu paj u d ramske sku p i ne osnovnolkolskog uzrasta s predstavama na njemadkom jeziku. Festivalje trajao od 21. do 25. travnja 2003. i na njemu su osim naSe grupe iz Hrvatske sudjelovale iskupine iz Rumunjske, Madarske i Ukrajine. Ovo je drugo sudjelovanje osjedke kazalilne druZine na tom festivalu i ponovno je bilo vrlo uspjelno. Ovaj put su udenici prvi put nastupili sa svojim djelom - naime,
djeca su uz pomoi uditeljice Jadranke Radman samostafno napisala i reZirala djelo. lzvedba na
pozornici popraiena je burnim pljeskom, a poslije usli.iedile brojne pohvalne kririke i destiranja.
su
Uz zanimljive predstave koje su se izvodile prije i poslijepodne, mladi "glumci" sudjelovali su i u radu u radionicama, na kojima se u skupnom radu te kroz igru i zabavu moglo nauditi puno o kretanju na pozornici, stvaranju zvudne kulise i 5to je najvaZnije o izgradnji povjerenja unutar skupine. Jezik sporazumijevanja bio je njemadki, tako da su udenici imali moguinost isprobati i vjeZbati svoje znanje njemadkog jezika. Uz udenje njemadkog jezika, najva2niji cilj ovih susreta
je svakako druZenje mladih ljudi u kojem mogu razvijari svoju kreativnosf upoznavati se s drugim zemljama i kulturama, razbijati predrasude o drugim narodima, razvijati ljubav prema kazaliStu pa kroz to i prema literaturi. MoZe se samo poZeljeti da ovakvih manifestacija bude 5to viSe i de5ie. Jadranka RADMAN
\VIIDIR lN lltJ/tlANltN
/IIII [INT/II NTUTN TI]TAITR'IUCI( ieses Jahr nahm die Theatergruppe "Esseker Schulbrlhne" aus der Crundschule "Mladost", die im Rahmen der Volksdeutschen CemeinschaftLandsmannschaft der Dorauschwaben in Osijek wirkt, wieder am lntern'ationalen Cymnasialtheater in Bistritz in Rumiinien mit der
deutschsprach igen Vorstel u n g "Zau bertrau m,' tei l. Das Festival fand vom 21. bis 25. April 2003 statt und da I
machten auch die Theatergruppen aus Ungarn, Rumiinien und aus der Ukraine mit. Das ist das zweite Mal, dass die "Esseker Schulbtlhne', an diesem Festival teilnimmt und wieder mit groBem
Erfolg. Diesmal fuhrten die Schtiler zum ersten Mal ihr eigenes Stuck auf, das heiBg die Schuler hatten mit Hilfe ihrer Lehrerin das Sttick selbst entworfen und auf
die Btihne gebracht. Der Auftritt bekam viel Beifall, dem spdter zahlreiche gute Kritiken und Lob folgten. AuBer interessanten Aufftihrungen, die vor- und nachmittags gespielt wurden, arbeiteten die jungen
"Schauspieler" auch in Werkstdtten, wo sie in
Cruppenarbeit auf spielerische Weise viel riber Bewegung auf der Buhne, Musik und Cerdusche und vor allem r-lber das Cruppengefuhl und die Zusammenarbeit hdtten lernen konnen. An der ganzen Veranstaltung wurde deutsch gesprochen, so hatten die Schtller die Moglichkeit ihre eigenen Sprachkenntnisse zu prufen und zu uben. Das wichtigste Ziel dieser Zusammentreffen ist nicht nur die Sprache sondern auch das Zusammensein der Jugendlichen, wobei sie ihre Kreativitat entwickeln, andere L;inder und Kulturen kennen lernen und dadurch die Vorurteile abbauen. Dadurch wird auch die Liebe zum Theater und zur fremdsprachigen Literatur entfaltet. Es wdre wunschenswert, dass es solche Veranstaltungen moglichst oft gibt.
Jadranka RADMAN
19
l\lAEHRIT{{TTN ODRZANA
UITillTL]IItL]5|fi
NACIONALNT
5]TDNICA 5A\/]TIA IA
ZAGREB - Dio ilanova Savjeta za nacionaine manjine je joi na utemeljiteljskoj sjednici toga tijela odrianoj .16. travnja 2003. godine , izrazio sumnju da 6e se izbori za vije6a i predstavnike nacionalnih manjina, sazvani zzr'18. svibnja, modi odrZati na kvalitetan nadin. Medu ostalim, na sjednici su se dlanovi Savjeta suglasili da se dim prije trebaju osigurati uvjeti za rad Savjeta, te utvrditi kriterile temeljem kojih 6e se dijeliti proradunski novac namijenjen manjinskim udrugama. Jedna je od zadada Savjeta, rekao je njegov predsjednik Aleksandar Tolnauer, uvesti manjine u hrvaEki javni iivot. Savjet ima mogu6nost afirmirati manjinsku politiku, porudio je potpredsjednik Vlade Coran Cranii. Osnivanje Savjeta predvideno je manjinskim Ustavnint zakonom, pet dlanova toga tijela Vlada je ve6 imenovala, dlanovi Savjeta poloZajem su saborski zastupnici manjina, a sedam dlanova Vlada ie imenovati iz reda osoba koje predloZe vijeia manjina. (dw)
II PO']ilIO
Gr{UI\IDUNGSIITZUNG
f{aT t0hle["ffi [rua[fiHE! T$ru
fllAN]IN[
PAPA IVAN PAVAO
OIi
I]|IVAISKU
DT' llAT[5
faN0
DTR
SlJllT
UAfiRE$, Ein Teil cles Rates fur irlationalnrinderheiten hat noch liei ,ier Criinclungssitzung rlieses Korpers, die am 16. April 2003 stattfand den Zweifel geAussert, ciass die Wahlen fur die Rete der Vert'reter von l"laticnalminder!reiten, die fur den 1B.fulai geplant sincl, auf eine qi,ialitaiive Weise abgehalten werden kdnnen. 1-nrpr.rl6.lprs1 :timnrrerr die A,litglieder des Ragtes 0berein, dass rre rl"riingunBr-.n tur rire ,crh"it dlsBleit hen sch"affen mussen, uncl Kriterien anhand deren das Ceid aus dem Budget, dass filr Mincierheitenvereine i:eitirrint ist, fe>tlegen mussen. Eine der ,,luiqaben des Rates isl sa$e sein Fr5sident Aleksandar Tolnauer, die lviinderheiten in die kroatische Offenilichkeitzu bringen. [Jer Rat hat die Mdelic]ikeit, ciie Politik der Minderheiten zu .rtr,1p,i.1ps-i .agte C,lr- \ rieprisident der Reg,ierung Coran Cranic. Die Crundung de:; !?-ales rst durch das V'erfassungsgesetz der Minderheiten vi:rgesehen; funf Mitgliecler dieses Korpers hat die Regrerllng schon ern.rnnl, ciie Mitglieder des Rates sind der SteiiLrng nach Parlarnenstvertreter der Minderheiten und sieben ,Mitglredt r 'virci dic Regislgrrg aus der Reihe derjenigen Personen ernennan, die von den Riiten der Minderheiten vorgeschlagen l rerden. {dw)
il[il
PAPST
]0Hlx${$it5 PI'UIUS
il. $tSUtHI[ I(ROAIIII{
- Od 5. do 9. lipnla 2003. OSUEK - Vom 5. bis 9. Juni 2003 besuchte godinu Hrvatsku je po treii puta Kroatien zum dritten Mal der Heilige Vater, posjetio Sveti Otac, Papa lvan Pavao ll i PapstJohannes Paulus ll. und hieltdabei eucharistische Festlichkeiten in Riieka, tom je prilikom odrZao euharistijska Dubrovnik, Zadar und Osiiek. ln der ersten slavlja u Rijeci, Dubrovniku, Zadru i lviesse in Rijeka begrii8te er alle festiichen Osijeku. Na prvom misnom slavlju u Clilubigen, aber auch die Angeh$rigen der je i Rijeci pozdravio sve vjernike, ali Nationalnrinderheiten in Kroatien und zwar nacionalnih manjina u pripadnike auf ihren Sprachen; auf diese Weise begrii&te Hrvaukoj i to na njihovim jezicima, pa er auch alle Angehdrige der deutschen je tako uputio i pozdrav svim Phota: asi jek-anline.com Minderheit auf deutsch. Etwa 200.000 Cl;iubigen pripadnicima njemadke manjine i to na aus ganz Kroatien, aber" auch aus Vojvodina, Ungarn, Bosnien njemadkom jeziku. Misnom slavlju na osjedkoj und Herzegowina waren in der festlichen Messe auf dem Sportsko-zradnoj luci prisustvovalo je oko 200.000 osijel<er Flrighaien anwesend. Unler ihnen befand sich auch eine vjernika iz cijele Hrvatske, ali i iz Vojvodine, Madarske, grosse Z,rhl unstsrer Landsleuten. (dw) Bosne i Hercegovine. I medu njima je bilo jako puno naSih landsrnanna. (dw) OSUEK
Dtt 6[Dil\lr{A[[L DI5 r$$ffs SPOflItN-PLOCA PROLAZNOG LOGORA
ZTLTNO POL]T
OSUEK
-
Prijateljske udruge "Hrvatski
domobran" i DruSwo politidkih zatvorenika u Osijeku postavile su spomen.plodu Trtvama prolaznog logora na osjedkom sajmiStu na Zelenom polju. Na tom je mjestu u travnju isvibnju 1945. godine bilo sabirali5te za desetke tisuia ratnih zarobljenika, Hrvata i Nijemaca na njihovom KriZnom putu od Slovenije do istodnih dijelova tadaSnje Jugoslavije.
20
IILtl|0 P0Llt OSIJ f K .* D
ie Pa rtnerschaftsverei ne " Der kroatische Landwehrmann" ("Hrvatski domobran"i und die Cesellschaft der politischen Hiiftlinge in Osijek stellten eine Cedenktafel an die Opfer des Lagers auf dem osijeker Marktplatz in Zeleno polje auf. An diesem Ort befanden sich im April und Mai 1945 die Sarnmelpunkte {irr zehn tausende von Kriegshiiftlingen, Kroaten und Deutschen, auf ihrem Kreuzweg von Slowenien hi-s zu clen ilstlichen Teilen des ehemaligen fugoslawiens" Die Cedenkrafel befindet sich auf dem Cebdude der Firrna "Opeka". Dieses Cebdude wurde an dern
\/[rfit
NATI.IllITI.lTTN westlichen Rand des ehemaligen Marktplatzes aufgebaui. Die Cedenktafel rvurde am 9. Mai 2003 in Anwesenheit von [iberlebenden HJftlingen und den Mitgliedern der Vereine der kroatischen Landwehrarmee und den ehemaligen politischen Haftlingen enihiillt und mit einem r0hrenden sprachlichen, religiosen und kunstlerischen Programm begleitet. (N.M.)
Spomen-ploda postavljena je na
zgradi uprave tvrtke "Opeka" koja je sagradena na zapadnom obodu nekadainjeg sajmi5ta. Spomen-ploda 1e otkrivena 9. svibnja 2003. godine u nazodnosti preZivjelih zatodenika i dlanova udruga pripadnika H rvatske domovinske vojske i bivSih politiakih zatvorenika uz dirljiv govorni, vjerski i umjetnidki program. (N.M.)
DIT 6T11TIt\l5CfiATI DTI{ ]OUI{NALI'ITN \lOt.I flIIIIDTRHIIITI'I 05N0VAN ZBOR NOVINARA,flANIINA U llIlVAISl(01
-
Krajem oZujka u Zagrebuje, nekoliko mjeseci nakon odluke Skupltine HND osnovan Zbor novinara glasila nacionalnih manjina. Svrha osnivanja ovogZbora je strudna i profesionalna afirmacija dlanova i zaStita sveukupnih strukovnih interesa. Na taj nadin bi se takoder trebala poticati m plementacija svi h relevantn i h zakona koji se odnose na nacionalne manjine u H rvatskoj. Za predsjed n ika Zbor a izabr an je I ija Krneta koji je ve6 za ovu godinu najavio niz aktivnosti za medije i novinare manjinskih medija u Hrvatskoj. (dw) ZAGREB
i
I
N]f/flArru MLTGAII]A PO5][IILA O5]TTK[
PTITR \'/ASS[RII]TUR[R U 05I]T(U
Veliki prijatelj Njemadke narodnosne zajednice u Osijeku, mr. Peter Wassertheurer, voditelj Ermacora lnstituta u Haus der Heimat u Bedu posjetio je Osiiek i VDC od 18. do 21 . oiujka 2OO3. godine gdje je odriao dva strudna
-
predavanja studenti ma germanisti ke na osjedkom Pedagolkom fakultetu.
Uzto, odriao je i predavanje za dlanove VDC-a i Hrvatsko-njemadkog druStva pod nazivom "Hrvatska na putu u Europsku uniju". OdrZao je i sastanak s vodstvom Druitva uditelja i profesora njemadkog jezika u Osiyeku i tom prigodom je nadelno utvrdena strudna ekskurzila dlanica tog Dru5tva u Bed u jesen ove godine. (dw)
V'/URDT GIGRUNDTI
ZAGREB * Ende Mdrz wurde in Zagreb clie Cemeinschafi der Journalisten von Minderheiten, nur einige Monate nach dern Beschluss der Versammlung der HNO liie kroatische Cesellst haft der Journalistenr gegrundet. Der Zweck der Criindung dieser Cemeinschaft ist eine fachmdnnische und professionelle Affirmation der Mitglieder und der Schutz aller beruflichen lnteressen. Auf diese Weise musste man auch alle relevanlen Cesetze. clie sich auf Nationalminderheiten in Kroatien beziehen, Iordern. Zum Pr5sidenten der Cemeinschaft wurde llija Krneta gewdhlt, der schon fOr dieses Jahr verschieclene Aktivitdten f0r Medien und Journalisten von M i nderheiten med ien in Kroatien anku ndigte. (dw.)
IIl.l[ VRIICT
OSIjEK * Sredinom svibnja u Osijeku je boravila delegacija iz njemadkog grada Pforzheima. Predstavnica Poglavarstva grada Pforzheima Renate Engler i tri voditeljice iz pforzheimskih vrtiia obiSle su osjedke vrti6e kako bi se upoznale s njihovim radom. Posebna paZnja posveiena je radu u vrtiiu "Stribor" u kojem djeluje njemadka skupina, a po povratku u Njemadku biti ie odludeno koji 6e pforzheimski vrti6 biti partner jednom od osjedkih vrti1a. (dw)
OSUEK
iN ffiOAII[N
DTUISCI]T DTLTGAIION BT'UIHIT
DII O5I][rcR
KINDT11GARIIN OSUEK - Mitte Mai hielt sich eine Delegation aus der deutschen Stadt Pforzheim in Osilek auf" Die Vertriterin der Sladtverwaltung Pforzheim Renate Engler und drei Leiterinnen der P[orzheimer Kinderglrten besuchGn einige osijeker Kindergdrten, um sich mit ihrer Arbeit bekanntzu machen. Eine besondere Aulmerksamkeit wurde der Arbeit im Kindergarten ,,Stribor" gegeben, in dem eine deutsche Cruppe arbeitlt. Nach der Ruckkehr nach Deutschland wird beschlossen welcher Kindergarten in Pforzheim Partner einem der osijeker Kindergditen sein wird. (dw)
PTIIli \vA55[llTl{[UllTR IN 05I]tI( OSUEK Ein grosser Freund der Volksdeuschen Cemeinschaft in Osiiek, Mr. Peter Wassertheurer, der I eiter des Ernracor-lnstituts im Haus der Heimat in Wien, besuchte vom 18. bis 21 , Mirz 2003 Osijek und die Volksdeutsche Cemeinscha{t, wobei er zwei Vorlesungen vor den Studenten der Cermanistik an der Pidagogischen FakuhJr abhielt. Er hielt auch eine Vorlesung [r.ir die Mitglieder der Volksdeutschen Cemeinschaft und der Kroatisch-deutschen Gesellschaft unter dem Titei ,,Kroatien auf dem Weg in die EU". Er hatte auch eine Sitzung mit der Leitung der Cesellschaft den Lehrern und Prolessoren der cieutschen Sprache in Osijek; dabei wurde prinzipiell eine Exkursion ftir die Mitglieder dieser Cesellschaft in Wien im Herbst dieses Jahres verabre elet. (dw)
21
a
\/lltSTl
"BLIIALII fltR fillT IARBIN DIR ,IADI'
]A]A BO]4il14 GIIADA,'
''IARANA
OSUEK
NAII{RITI{ITN
- Na Cvjetnu nedjelju, na srediSnjem
osjedkom
Trgu Ante Stardevida odriana ie tradicionalna minifestacija pod nazivom "Sarana jaja bojama grada". Organizator je bilo Cradsko poglavarstvo Osijeka, a namjera je akcije da pripadnici svih nacionalnih manjina pokaTu svoje uskrsne obiiaje, pjesme i plesove te posebno razne oblike ukraSavanja pisanica. Priredba je odlidno uspjela, trg je ditavog prijepodneva bio preplavljen mno5wom djece, roditelja, baka i djedova, a zavr5ila je vrlo Zivopisnim Cvjetnim korzom. Kako VDC godinama vrlo uspjeSno suraduje sa Centrom za predlkolski odgoj u Osijeku, posebno s Djedjim
vrti6em "stribor" u kojem od pro5le jeseni djeluje grgpa koja udi njemadkijezik, u ime VDC-a nastupili su najmladi iz DV "Stribor". Stand VDC-a bio je vrlo atraktivan, a djeca su imala priliku slikati uskrsne motive dije su radove kasnije mogli kupiti svi posjetitelji. Za umjetnidki ugodaj pobrinuo se djevojadki pjevadki zbor "Brevis-Donau" dije su dlanice otpjevale nekoliko njemadkih pjesama. Zaovai lijepi nastup mali5ana izvrti(a "Stribor" pobrinule su se vrijedne i maitovite odgoj itelj ice n jemadke sku pi ne, Lucija Zamednik i Vesna Premui uz veliku pomoi svojih kolegica i ravnateljice Marijane Budanac. Nadamo se da 6e se ova manifestacija nastaviti i postati tradicijom ovoga grada te da 6emo u nju ukljuiiti i naie "Neni' i "Pesl" - rekao je Nikola Mak, predsjednik
YDC-a. (dw)
OSNOVANA I(ROVNA UDRUGA
U SRBI]I I CRNO]
N]tfilAcl(I{I
GORI
organizacije. Vodstva njemadkih udruga iz Apatina, Novog Sada i OdZaka koje i okupljaju najveii broj pripadnika njemadke manjine, odludila su se na posljednji pokuiaj osnivanja krovne organizacije. Na osnivadku skup5tinu krovne udruge pozvane su sve registrirane udruge
njemadke nacionalne manjine (Apatin, Novi Sad, OdZaci, Sombor, Sr. Karlovci i Subotica). Do dana kada .10 je zakazana skupitina, 24. svibnja 2003. godine u sati nitko iz tih udruga nije otkazao svoj dolazak. No, nakon polusatnog dekanja utvrdeno je da su skupitini nazodni delegati iz Apatina, Novog Sada i OdTaka kao i katolidki sveienici, 5to dini veiinu i dime su ispunjeni uvjeti za odrZavanje osnivadke skupitine krovne
22
Volksdeutsche Cemeinschaft schon iahrelang mit dem Zentrum fuir Vorschulerziehung in Osiiek zusammenarbeitet, vor allem mit dem Kindergarten ,,Stribor", in dem es seit Herbst letzten iahres auch eine Deutschgruppe gibt, traten im Namen der Volksdeutschen Cemei nschaft die liingsten Kinder aus dem Kindergarten ,,Stribor" auf. Der Stand der Volksdeutschen Cemeinschaft war sehr attraktiv ausgestattet und die Kinder hatten die Moglichkeit Osternmotive zu malen. lhre ,,Kunstwerke" konnten die Besucher auch spiiter kaufen. Der M;idchenslingerchor, deren Frauenmitglieder ein paar deutschen Lieder sangen, sorgte fur eine ktinstlerische Atmosphlire. Die fleissigen und phantasiereichen Lehrerinnen der deutschen Cruppe Lucija Zameinik und Vesna PremuS sor$en fr-ir eine schone Auffiihrung der Kleinen aus dem Kindergarten ,.Stribor", wobei ihnen ihre Kolleginnen und die Leiterin Mariia Butanac Serne lralfen. Wir hoffen. dass diese Manifestation auch in Zukunft stattfinden wird und zum Teil einer Tradition unserer Stadt wird' Wir werden auch unsere ,,Neni" und ,,Pesl" einschliessen sagte Nikola Mak, der Priisident der Volksdeutschen Cemeinschaft. (dw)
ORGANIZACI]A
NOVI SAD - Njemadke organizacije u Srbiji i Crnoj Cori ve6 su duZe vrijeme pokuSavale osnovati krovnu udrugu koja bi objedinila sve postojeie njemadke
udruge.
* Am Palmsonntag fand die traditionelle Manifestation unter dem Titel ,,Bemalte Eier mit Farben der Stadt" auf dem Hauptplatz in Osijek - Ante Stardevii Platz statt. Der Organisator war die Stadtverwaltung Osiiek und der Absicht war, die Ostersitten und Briiuche, Lieder und Tinze und verschiedene Weise der Eiertremalens aller Nationalminderheiten zu zeig,en. Die Veranstaltung hatte viel Erfolg und der Pla? war den ganzen Vormittag ganz voll mit zahlreichen Kindern, Eltern, Crossmr.itter und CrossvAter. Die Veranstaltung endete mit einem lebhaften Blumenkorso. Da die
OSUEK
DfiTII\lItlBAND DIUTICI{TR OI{GANI'AIIONIl'l
Ill
STRBITI{ UNO fiIO[lITf'lEIRO GIGI{UNDTT
NOVI SAD - Die deutschen Vereine in Serbien und Montenegro versuchten bereits lSngere Zeit eine Dachorganisation als Verband aller bestehenden deutschen Vereine zu grundenDie deutschen Vereine aus Apatin, Novi Sad und Odzaci (Hodschag), welche den groBten Teil der deutschen Volksm inderheit umfassen, beschlossen einen letzten Versuch zur Crtindung eines Oachverbandes vorzunehmen- Zur Crundversammlung des Dachvertrandes wurden alle registrie(en Vereine der deutschen Volksminderheit eingeladen (aus Apatin' Novi Sad, Odzaci, Sombor, Sr. Karlovci und Subotica)' Bis zum Tag der angesagten Crundungsversammlung am 24. Mai 2003 um 10 Uhr hat keiner der eingeladenen Vereine seine Teilnahme abgesagt. Nach einer halben Stunde Wartezeit wurde festgestellt, daB die Delegierten aus Apatin, Novi Sad und Odzaci sowie katholische Priester anwesend sind, was die Mehrheit ist, womit die Bedingungen {tlr die Abhaltung der Crtindungsversammlung des Dachverbandes erfullt waren.
\/[rtTt
NACI]llIII{ITN
Za predsjednika krovne udruge izabran je Franz Kremer iz Novog Sada, a za potpredsjednike Ana Kovad iz Apatina i Valeria Salai iz Od7aka" lzabrani su i dlanovi Nadzornog i Upravnog odbora te je odluteno da ie se naredne detiri godine, svake godine izmjenjivati na funkcijama dlanovi tih odbora, kao i predsjednik i dopredsjednici.
Zum Vorsitzenden des Dachverbandes wurde Her Franz Kremer aus Novi Sad, als Vizevorsitzende Frau Ana Kovad aus Apatin und Frau Valeria Salai aus Odzaci gewdhlt. Der Aufsichtsrat und Verwaltungsausschuss *rlrd*n auch gewdhlt. Es wurde entschieden, daB .1"r. Vooiz"nO", Vir""ooiuJnde undVerwaltungsausschuss in den ersten vier Jahren sich jec{es Jahr, immer aus einem anderen Verein, abwechseln.
Krovna udruga zastupa interese svojih dlanica na svim pravnim. i interesnim podrudjima s ciljem oduvanja nacionalnog identiteta i integriteta i bez svake politidke ili.nacionalistidke pretenzile i time je legitimni predstavnik njemadke manjine u zemlji i inozeristvu. (draz.)
Der Dachverband vertritt die Interessen seiner Mitgliedschaft auf ailen Rechts- und lnteres:engebiete um nationale l'-dentit5t und lnlegril;t, jecloch ohne politische und nationalistische Pretdnsionen, zu bewahren und ist legitimer Vertreter der deutschen Volksminderheit im In- und Ausland. (dra,)
PODIItUINI tilt/tlAc(t
lfl
ICNI DIPL0/t1i
DIUIIC|lt SPllAtflDlPL0/t1t \{UIIDIN VIRIITLI
- U okviru tradicionalnih Dana otvorene Jezidne gimnazije u Osijek, predstavljena je, medu ostalirn i dvojezidna nastava u okviru koje se hrvatski jezik, matematika i povijest predaju na njemadkom jeziku. Takoder, na maloj svedanosti odrZanoj 5. lipnja u lsusovadkoj gimnaziji podijeljene su Nlemadke jezidne diplome (Sprachdiplom) koje se osjedkim uienicima dijele vei tredu godinu, nakon uspjeino poloZenih ispita. Diploma se izdaje u Njemadkoj i [otvrda je visoke razine znanja njemadkoga jezika. Njome se udenicima iz Hrvatske nakon upisa na sveudili5ta na njemail<om govornom podrudju omoguiuje studiranje bez obavezne provjere poznavanja jezika. Druga gimnazija u Osijeku jedna je od nekoliko Skola koje u Hrvatskoj imaju licencu za provodenje ispita i to zbog iznimno visoke kvalitete nastave njemadkog jezika i iznimnog angaZmana profesora. Ispitu koji se odrZava u dva dijela, pismenom i usmenom, ove je godine pristupilo 25 udenika detvrtih razreda, a22 ihje uspjeino poloZilo oba dijela. To su: lrena Juraiek, Branka Balaban, Mirela Bilii, Vedrana Eurovii, Dunja Jusufovski, Karolina Krajadi6, Marija Mi5i6, Maja Nesrorovi6, Silvija 5u5ak, Vesna Tanazovi6, Marinela Bencek, Coran BlaZevii, Kristina Dijakovi6, lvana Evi6, Dajana Crgi6, Magdalena Crgi6, Dijana Jerkovid, Anela Nikii, Biljana Rajter, lvana Franf ii, Martina Crbec i Karolina RudeZ. Diplome im je urudio Peter Lange, kulturni ataie njemaikog Veleposlanstva u Zagrebu. (dw)
der Professoren. ln der Priifung, die aus zwei Teilen *-einem schriftlichen und einem mundlichen, besteht, waren dieses Jahr 25 Schuler der vierten Klasse anwesencl. wobei 22 erlolgretch beide Teile bestanden. Es sind: Irena Juraiek, Branka Balaban, Mirela Bilii, Vedrana Durovii, Dunja Jusufovski, Karolina Krajadii, Marija MiSii, Maja Nestorovii. Silvija Suiak, Vesna Tanazovic, Marinela Bencek. Goran tslazevic, Kristina Dijakovic, lvana Evic, Dajana Crgic, Magdalena Crgii, Dijana Jerkovii, Anela Nikif, Bifana Rajter, lvana Franjii, Marlina Crbec und Karolina RudeZ. Die Diplome w'urden von Peter Lange, dem Kultusatache in der Deutschen Botschaft in Zagreb ubergeben. (dw)
/IILADI POV]T'NICARI NA I'IAI]ICAN]U
]UNGI
- I ove je godine u Osijeku odrZano Zupanijsko natjecanje mladih povjesnidara.
OSUEK Auch
OSI_| EK
OSUEK
Udenici lll. Cimnazije Branimir Skorii i Jelena Milkovi6 uz mentorstvo prof. Katice Degmedi6 pod pokroviteljstvom Njemadke
i
narodnosne zajednice odrZali su 28. oiujka 2003. godine vrlo zapaZenu prezentaciju svog studijskog rata pod nazivom "Progon Folksdojdera poslije Il. svjetskog rata". lnade, ovi natjecatelji dolaze iz vrlo aktivne
- Im Rahmen der traditionellen Tage cles Offenen Sprachgymnasiums in Osijek wurde, unter.-anderem. auch der zweisprachige Unterricht, in dem man die kroatische Sprache, Mathematik und Ceschichte in deutscher Sprache unterrichtet, vorgestellt. Bei einer kleinen Feierlichkeit am 5. Juni wurden am jesuitengymnasium deutsche Sprachdiplome, die den osijekern Schulern schon das dritte Jahr nach erfolgreich bestandenen Prtifungen verteilt werden, ubergeben. Das Diplom wird in De.utschland herausgegeten und es ist die Bestdtigung eines hohen Niveaus von Deutschkenntnissen. Mit Hilf;de; Diploms ermoglicht man Sch0lern aus Kroatien nach der lmmatrikulation auf Universitdten des deutschen Sprachgebietes zu stuciieren, ohne vorher Prtfungen von deutschen 5prachkenntnissen bestehen zu m0ssen. Das Zweite Cymrrasium in Osijek ist eine der Schulen in Kroatien, clie die Lizenz ftu die Durchfrihrung der Prtifung hatren, um dies zwar wegen einer auflerordentllch hohen Qualitdt des Deutschunterrichtes, als auch Engagements OSUEK
GTSCI{
ITI{III OR'IHTR B[Ill1 \{TIIBTWTI{B dieses Jahr fand in Osijek der
Cespanschaftswettbewerb .iunger Ceschichtsforscher statt. Die Schiiler des lll. Cymnasiums Branimir 5korii und Jelena Milkovic hatten, unter der Leitung von Prof. Katica Degmeiic und der 5ch i rmherrschaft der Volksdeutschen Cemeinschaft, am 28. Mdrz 2003 einen :ehr bemerkenswerlen Vortrag ihres Studienwerkes mit dem Titel ,,Verfolgung der Volksdeutschen nach dem II. Weltkrieg". Diese Wefl bewerber kommen
23
\/[rsil
NAIII RICI]TTN aus der sehr aktiverr Cruppe von Ceschichtsforschern, welche
skupine povjesnidara koja se ve6 tre6u generaciju kao slobodnom aktivnoiiu bavi proudavanjenr povijesti Podunavskih Svaba, odnosno Folksdojdera na tlu Hrvatske. (dw)
sich schon in dritter Ceneration, in freier Tdtigkeit, mit Forschung der Donauschwabengeschichte, bzw. der Volksdeutschen in Kroatien, befasst. (draz)
WIZOVI O PODUNAVS(h11 iVABA/IIA
QUrZ[ UBtt{ Dti D0NAU'CilV/ABIN
DAKOVO
-
- Die Zweigstelle der Kroatisch-Deutschen Cesellschaft und Volksdeutschen Cemeinschaft von Eakovo organisierten am 5. April ein sehr erfolgreiches Quiz der allgemeinen Kenntnisse uber Deutschland. Daran nahmen sogar 34 Schr.iler der Mittelschulen teil und die meisten Punkte hatte Tunio
DAKOVO
U organizaciji
dakovadkih ogranaka H rvatsko-njemadkog dru5tva i Njemadke narodnosne zajednice, 5.
travnja odrian je vrlo uspje5an kviz o op6em poznavanju Njemadke. Sudjelovala su dak 34 udenika srednjih 5kola, a najviSe bodova osvojio je Tunjo BoZanovii, 30 od 31 moguieg boda. Drugo i tre6e mjesto osvojile su Marina Bjelobrk (28 bodova) i lvana Pavi( (26,5 bodova). Clavna nagrada - mobitel pripala je Tunji BoZanovi6u.
Boianovii, 3O von moglichen 31. Den zweiten und dritten Platz belegten Marina Bielobrk (28 Punkte) und lvana Pavii (26,5 Punkte). Den Hauptpreis - ein Handy erhielte funia Bo2anovii.
Dakovo
- lm lll. Cymnasium wurde am 13. Mai ein Quiz bezuglich Kenntnisse riber das Leiden der Donauschwaben nach dem ll. Weltkrieg abgehalten. Dieses Quiz organisierte und leitete die OSUEK
OSUEK* U lll. Cimnaziji u Osijeku 3. svibn ja odrTan ;e kviz znan ja o stradanjima Podunavskih Svaba poslije ll. svjetskog rata. Kviz je organizirala i vodila prof. povijesti Katica Degmedi6, a pokrovitelji kviza bili su Njemadka narodnosna zajednica i H rvatsko-njemadko druitvo. Natjecale su se dvije momiadi, a svi su sudionici pokazali da puno znaju o 1
Podunavski m Svabama. (dw) ROfilAN
LU][ BAUIRA
l.lA SLOVACKOil1
ZAGREB - Roman Ludwiga Bauera "Perly pre Karolinu" (Biserje za Karolinu) u prijevodu na slovadki objavila je
izdavadka kuia Jana iankovida u Bratislavi. Nedavno je ta Bauerova knjiga, uz knjige Mire Cavrana "Dramy a komedie ll" (Drame i komedije ll) i Slavka Mihali6a "Basne/Pjesme" (kao dvojezidno izdanje) predstavljena u Zagrebu gdje je istaknuto da je zahvaljuju6i izdavadkoj kuii Jana Jankovida broj prijevoda iz hrvatske knjiZevnosti na slovadkijezik u posljednjem desetljeiu nekoliko puta premaSio broj prijevoda iz svih ostalih j uZnoslavenski h knj iZevno sli zajedno. (dw)
Cesch ichtsprofessorin, Frau Katica
Degmetii und Schirmheren des Quiz waren die Volksdeubche Cemeinschaft und die Kroatisch-Deu*che Cesellschaft. Zwei Mannschaften nahmen daran teil und die Teilnehmer zeigten, dass sie viel iiber die DonauschwaLren wissen. (dlv)
Osijek DIR ROTlAl\l VOt'l LU]O BAUIR AUT ILOUIAI(ISCI{ ZACREB - Der Roman von Lujo Bauer,,Perly pre Karolinu" (Perlen frir Karolina) wurde von dem Verlagshaus von Jan lankovic in Bratislava in slowakischer Ubersetzung veroffentlicht. Dieses Buch von Bauer, zusammen mit den Buchern von Miro Cavran ,,Dramy a komedie ll" {Dramen und Komddien) und Slavko Mihali6 ,,Basne I Piesme" (Fabeln/Cedichte) * als eine zweisprachige Ausgabe - wurden in Zagreb dargestellt. Dabei wurde betont, dass die Zahl der Ukrersetzungen der Texte aus der kroatischen Literatur ins slowakische in den letzten zehn Jahren dank dem Verlagshaus von Jan Jankovid um einige male die Zahl cler Ubersetzungen aus allen anderen stldslawischen Literaturen zusanrmen, ilberfia{. (dw)
,DIT U5P]t'NO OKONCANI''N]IIIACl(I DANI'' OSUEK
-
Od podetka sijednja do 14.lipnja 2003.
godine uspjeino su odrZani "Njemadki dani' . Svake subote od 1 8 do 20 sati, bez posebne najave, dlanovi i prijatelji VDC-a okupljali su se u lijepo uredenoj ditaonici VDC-a u Ribarskoj 1 i uz raznovrsne TV i video programe druZili se i njegovali svoje znanje njemadkog lezika. Na jednom od posljednjih druZenja, 31 . svibnja, ugodno su im iznenadenje priredili mladi dlanovi
24
D{UI'THTI'I IA6T' $iUI{DTt'l TRTOLGIiTIT{.I BITNDTI
* Von Anfang lanuar bis zum 14. }uni fanden erfolgreich die ,,Deutschen Tage" statt. Jeden Samstag von 1B bis 20 Uhr, ohne eine besondere Ankundigung, versammeiten sich Mitglieder und Freunde der Volksdeutschen Cemeinschaft in der schon eingerichteten Bibliothek der Volksdeutschen Cemeinscha{t in der Ribarska Slrasse 1. Bei verschiedenen Fernseh- und Videoprogrammen verbrachten sie eine Zeil zusammen und pflegten ihre Kenntnisse der deutschen Sprache. An einem der Ietzten Treffen, am 31. Mai, bereiteten die iungen Mitglieder der OSIJEK
\/[r5Tt
NACflllITI]TTN
KazaliSne skupine VDC-a iz OS "Mladost" u Osijeku koji su starijim dlar,rovima prikazali najljep5e ulomke iz
predstave "Harry Potter" a koju su pripremiliza predstojeii njemadki kazaliSni festival krajem lipnja u Osijeku (i s kojom su vea uspjeSno gostovali ovog prolje6a u Rumunjskoj). Podetak novog ciklusa "Njemadkih dana" zakazan je za 20. rujna 2003. godine s novim sadriajima. (dw)
IU Bt5tJtfl BII DIR V0LI(SD[UIS[||II'I G[,l1tlltlttl{Afl
U PO5]ilU VDG.U...
U Heimu VDC-a u Osijeku uvifek je Zivo. Pored mnogobrojnih domaiih dlanova i prijatelja VDC-a, u proteklom razdoblju Heim su posjetili mnogi uvaZeni i dragigosti medu kojima posebno biljeZimo: - p rof .d r. Vi ktora Zmegat a iz Zagreba, u gled nog hrvatskog germanistu s kojim je delniStvo VDC-a razgovaralo o njegovom predavanju za dlanove VDC-a Hrvatsko-njemadkog druStva u jesen ove godine, a s :emom "Stereotipi o Nijemcima'.
Theatergruppe der Volkdeutschen Cemeinschaft aus der Crundschule ,,Mladost" in Osijek eine angenehme Uberraschung vor. Sie bereiteten f0r die ilteren Mitglieder die schonsten Abschnitte der Auffuhrung..Harry Pofter',, die sie ftir das kommende Deutsche Theaterfestival Ende Juni in Osiiek vorbereiten, vor. Mit dieser Auff0hrung traten sie schon mit viel Erfolg im Fnihling dieses Jahres in Rumiinien au{. Der Beginn des neuen Zyklus der ,,Deutschen Tage" wurde f0r den 20. September 2003 angesagt, natr-irlich mit neuen lnhalten. (dw)
lm Heim der Volksdeutschen Cemeinschaft in Osiiek ist es immer lebhait. Neben zahlreichen Mitgliedern und Freunden der Volksdeutschen Cemeinschaft waren in der letzten Zeit auch viele wurdige und iiebe Cdste zu Besuch. Darunter betonen wir die folgenden:
i
- starog Essekera, Stefana Klemma iz Njemadke koji je uz pomoi ugledne novinarke Ljerke Antoni6 pokuSao ,rkupiti svoje nekadainje prijatelje iz Skole Sv. Ane. S rjim u druitvu bio je i njegov dakovadki prijatelj Anron Cokl. - Zaslu7nog Essekera Erwina Crosseibla iz Njemadke koji e u najteZim danima za Osijek i Hrvatsku bio medu agilnim dlanovima Hilfskomiteea u Pforzheimu te je crikupljao i sam dovozio u Osijek znadajnu humanitarnu oomoi. I ovom je prigodom u druitvu svoje obitelji Conro vrijednu pomo6 u lijekovima i priboru za osjedko Drultvo dijabetidara. - \'jernog dlana VDC-a, nekadaSnjeg Osjedanina a sada .ianovnika Sinzinga u Njemadkoj Andreasa Schrempfa. - Vjernog dlana VDC-a, Josefa Metzgera iz Njemadke <o1i 6e po skorom odlasku u mirovinu viie boraviti u
Osijeku i biti na raspolaganju druiwenim aktivnostima r DC-a. - Clanice VDC-a, sestre Angelu Bralkovi6 i Fridu DiviS iz \'lostara koje su se zanimale za povratoduzete imovine kao i za programske aktivnosti VDC-a. - Obitelji Endelmann iz Njemadke koja se zanimala za obiteljsko podrijetlo u Vojvodini. U tijeku predstojedeg ljeta odekujemo jo5 brojnije posjete na5ih pri.fatelja i ilanova iz Hrvatske i inozemstva cemu se dlanovi VDC-a posebno raduju i koje potvrduju ugled i poitovanje koje je VDC stekao svojim predanim radom. (N.M.)
- Prof. Dr. Vikor Zmegad aus Zagreb, ein angesehener kroatischer Cermanist mit dem die Leitung der Volksdeutschen Cemeinschali riber seine Vorlesung unter clem Titel ,,Stereotypen ilber die Deutschen" fur die Mitglieder der Volksdeutschen Cemeinschaft und der Deutsch-Kroatischen Cesellscha{t noch im Herbst dieses Jahres sprach.
- der alte Esseker SteIan Klemm aus Deutschland, der mit Hilfe der angesehenen Journalistin Ljerka AntoniC versuchte seine ehemaligen Schulfreunde aus der Schule Heilige Ana zusammenzubringen. Mit ihm war auch sein Freund aus Dakovo Anton Cokl. - der verclienstvolle Esseker Erwin Crosseibl aus Deutschland, der in den schwierigsten Tagen fur OsiJek und Kroatien einer der eiffigen Mitgliedern des Hilfskornitees aus fforzheim war; er sammelte und transportierte ganz alleine eine bedeutende humanitdre Hilfe nach Osiiek. Auch bei dieser Celegenheit brachte er zusammen mit seiner Familie eine bedeutende i'lilfe von Medikamenten und Zubehor filr clie Cesellschaft der Diabetiker in Osijek. - das treue Mitglied der Volksdeubchen Cemeinschaft, der ehemalige osijeker und der jetzige Einwohner in Sinzing, Deutschland - Andreas Schrempi. - das treue Mitglied der Volksdeutschen Cemeinschait Josef Metzger aus Deutschlan-cl; cla er in ndher Zukunft in Rente gehq wird er viel mehr Zeit in Osiiek verbringen und der gesellschaftlichen T;itigkeiten der Volksdeutschen Cemeinschaft zur Verf0gung stehen.
- die Frauenmitglieder der Volksdeutschen Cemeinschaft, die Schwestern Angela Brajkovif und Frida Divis, die sich fur die Ruckgabe der konfiszierten Besitze interessierten, als auch ftir die Programmtitigkeiten der Volkdeutschen Cemei nschaft. - die Familie Endelmann aus Deutschland, die sich f0r ihre Herkunft aus der Vojvodina interessierten.
Wdhrend des Sommers erwarten wir noch zahlreiche Besuche unserer Freunde und Mitglieder aus Kroatien und aus dem Ausland. Diese Besuche trereiten den Mitgliedern der Volksdeutschen Cemeinschaft eine grosse Freude und bestiitigen nochmals die Reputation und die Achtung, die die Volksdeutsche Cemeinschaft mit ihrer mtjhsamen Arbeit erreicht hat. (N,M,.) OER TSITKTR AI.IOTTI(O
Os]TCAl\lIN ANDTLI(O TRI,LTR U flIUNCIITNU PROSI.AVIO
95
MUNCHEN
-
RODTNDAN
Krajem mjeseca svibnja, todnije 28.
wibnja 2003. u krugu obitelji u Mrinchenu svojje 95 rodendan proslavio ugledni i poznati Osjedanin Andelko
IRIiI.IR TTITRIT It'I,I1Ul,lIHIt'l
ITIt'lTl-I 95 6TBURI'IA6 MUNCHEN - Ende Mai, oder genauer anr 28. Mai 2003, feierte in M0nchen, im Kreis seiner Familie der angesehene und bekannte Esseker Andelko Triiler, der schon jahrelang in Deutschland lebt, seinen 95. Ceburbtag. Er alleine und seine
25
\/lltSTl TriSler, koji
NACHRIII{TTN
vei niz godina Zivi u
Njemaikoi. On sam, ali i ciiela niegova obitelj ostavili su dubok trag u crkverloi vokalnoj glazbi Osijeka i Slavonije u posljednjih 200 godina. Preci Andelka
i
vei su s podetka 19. stoljeia bili uvaZeni uditelji i crkveni glazbenici u iemincu i Dardi u Baranji. Njegov djed, lvan Nepomuk Triiler bio je crkveni glazbenik i dirigent u Dakovu kod biskupa
Tri5lera
Josipa Jurja Strossmayera, kompozitor i osnivad "sklada", tredeg hrvatskog pjevadkog druStva u Hrvatskoj. I ostatak
- Andelkov otac Dragutin st. (sin lvana Nepomuka) svira na
obitelli posve6uie
se glazbi
Kulk&tu.s od Vitilu Buifiia Oriirk' rtIlar| ic
Andell.o
ne ie
':tLc'
,l,tiaaki+- sc ritius porios' rrjr'ttr:
orguljama u dakovadkoj katedrali, vodi AruStvo "Sklad" i "Preradovi6", a po preseljenju u Osijek preuzima orgulje i zbor "Cecilija" u gorniogradskoj crkvi,
vodi zbor "Ziinski" i komponira viSe od 200 crkvenih i svjetovnih djela. Andelkova braia i sestre takoder su bili glizbeno nadareni, pa je tako Emanuel nastavio tradiciiu ot it"tli na polju crkvene glazbe, Dragutin ml. dirigent je u "Zrinskom", osjedkom i novosadskom kazaliStu, Milutina (udana Waldinger), kao i njezina sestra Marija (Micika) i brat lvan TriSler vode plesne Skole u Osijeku sve do 1969. godine. I Andelko se bavi glazbom. Sa Sest godina svira klavir, kasnije studira crkvenu glazbu i dirigiran;e, vodi razna pjevadka druitva u Osileku, Vinkovcima, Valpovu, Beli56u... vodi ztrorove Muike i Pedagoike gimnazije, Uditeljske Skole u Osijeku, a s radom na glazbi nastavlja se baviti i nakon preseljenja u Njemadku gdje i danas liv\. (dw) NA]AVL]U]tf10: N]TfilACl(I I(AZALIINI TTSTIVAL U O'I][KU
Organizacijski odbor lll. Medunarodnog njematkog kazlliSnogiestivala u Osijeku koji ie se odrZati od 26.
do 28. lipnja 2003. godine privodi kraju pripreme za njegovo ovogodi5nje odrZavanje. Prijavljeni su ansambli s repertoarom iz Madarske, Rumunjske, Srbije njemadkim -Crne Core, Sloveniie i Hrvatske koji 6e svoje predstave i izvoditi u Djedjem kazaliStu u Osijeku. ClanoviVDC-a dobit ie pravovremene detaljne obavijesti, a organizatori odekuju iove godine velik odaziv osjedke publike. (dw)
,
ganze Familie irberlieBen eine tiefe Spur in der kirchlichen und vokalen Musik in Osiiek und Slawonien in den letzten 200 lahren, Die Ahnen r.on Andelko Iriiler waren schon im 19' Jahrhunclert sehr angesehne Lehrer und Kirchenmusiker in Ceminac und Darda in Baranya. Sein CroBvater, lvan Nepomuk TriSler, war Kirchenmusiker und Dirigent in Dakovo bei dem Bischof Josip Juraj Strossmayer und Komponist und Crirnder von ,,Sklad", der dritten kroatischen Sdngergesellschaft in Kroatien. Der Rest der Familie widmete sich auch der Musik - Andelkos Vater Dragutin, cler iiltere (der Sohn von lvan Nepomuk) spieit aui den Orgeln in der Kathedrale in Dakovo, leitet die Cesellschaft ,,Sklad" und ,,Preradovie" und
2oO kirchliche und weltliche Werke' Andelkos Ceschwister waren auch musikalisch talentiert; Emanuel filhrt die Tradition der Familie auf dem Feld der Kirchenmusik weiter, Dragutin, der Theatern in iungere, ist Dirigent im Chor ,,Zrinski", in den ftihrte (verheiratet Waldinger) Milana bsiiek und Novi Sad, zusammen mit ihrer Schwester Mariia (Micika) und seinem Bruder lvan Triiler clie Tanzschulen in Osiiek bis zu dem Jahr 1969. Andelko beschiiftigt sich auch mit Musik. Mit sechs spielte er Klavier, spdter studierte er Kirchenmusik und das Dirigieren, leitet versch iedene Singergesellschaften in Osijek, Vi nkovci, Valpovo, Beli5ie... leitet die Chdre des Miinner- und Piidagogengymnasiums, der Lehrerschule in Osiiek. Er leitete seine Musikarbeit weiter, auch nach dem Umzug nach Deutschland, wo er auch heute lebt' (dw)
T,IIR
ruf{DffiTt{ At{:
DA'
DIUI'IIIT TI{IAITRITIIIVAI IlI OsI]Tl(
Der Organisationsausschuss des lll. lnternationalen Theaterfestivals in Osilek, das vom 25. bis 28' Juni 2003 stattfinclet, lrringt die Vorbereitungen ftr das diesjiihrige Atrhalten langsam zu seinem Ende. Die Ensembles mit deutschen Repertoires aus Ungarn, Rumdnien, Serbien und Montenegro, Slowenien und Kroatien, die sich angemeldet haben, werden ihre Auffrlhrungen im Kindertheater in Osi.iek darstellen. Die Mitglieder der Volkdeutschen Cemeinschaft werden rechtzeitigille Details bekommen und die Organisatoren erwarten auch in diesem Jahr eine grosse Anzahl des osijeker Publikums. (dw) IOflIflTR$IORI(5l.lOP TUR ]U6Tl'lDIIIHT
L]TINA llADIONICA fILADIll I ove godine, krajem kolovoza, VDC uz potporu Ureda
za udruge i Ureda za ljudska prava, organizirat 6e Ljetnu radionicu za mlade pripadnike nacionalnih manjina Promicanje prava nacionalnih manjina. U toj radionici okupit 6e se pripadnici svih nacionalnih manjina, prvenstveno iz lstoine Slavonije i Baranje, a svi bi oni trebali aktivno sudjelovati sa svojim prijedlozima za unapredivanje poloZaja svojih manjina u druiwu. OvogodiSnja radionica imat 6e posebno znadenje u
26
Auch in diesem Jahr, Ende Augus! organisiert die Volksdeutsche Cemeinschaft unterstLitzt vom Buro fur Vereine und dem BUro fiir Menschenrechte ein Sommerworkshop unter dem Titel ,, Die Forderung der Rechte der Nationalminderheiten" firr die Jugendlic[en, Mitglieder von Nationalminderheiten. In diesem Workshop werden sich die Mitglieder aller Nationalminderheiten, vor allem aus Ostslawonien und Baranya, versarrmeln. Sie sollen an diesem Workshop aktiv teilnehmen, und zwar mit ihren Vorschliigen r.lber die Verbesserung der Lage aller tvlinderheiten in der Cesellschaft' Der diesjiihrige
\/[rsil
NAI{{RIC+{TTN
odnosu na odrZane izboreza vije6a nacionalnih manjina i novi Zakon o nacionalnim manjinama. Obzirom na znatno umanjena ovogodiSnja sredstva, jo5 nije utvrdeno mjesto odrZavanja radionice. (dw)
IIIA]
Workshop wird eine besondere Bedeutung im Verhdltnis zu den stattgefundenen Wahlen fur die R?ite der Nationalminderheiten und dem neuen Cesetz tlber Nationalminderheiten haben. Da die finanziellen Mittel f|r dieses Jahr merklich erniedrigt wurden, ist der Ort des Abhaltens des Workshops noch nicht festgestellt. {dxr)
ZA VODIITL]I MZALIiNIH DRUZINA U (0LNU
Na poziv Podunavsko-Svapske kulturne zaklade u Stuttgartu, a u-o rgan izaci j i Theaterpiidagogisch es Zentrum Koln, od 16. lipnja do 15. rujna 2003. godine odriat ie se tedaj za voditelje njemadkih kazaliSnih druZina. Na tedaju ie sudjelovati i Lucija Zamednik, odgojiteljica u njemadkoj skupini vrtiia Stribor" i apsolventica germanistike Helena Radman koje u Koln odlaze na preporuku VDC-a, dok ie Zajednicu Nijemaca u Zagrebu predstavljati Tatjana \ntii. Obzirom na procvat amaterske kazaliSne dlelatnosti na njemadkom jeziku u Hrvatskoj, ovaj tedaj bit 6e veliki poticaj ovim kulturnim aktivnostima njemadkih udruga. (dw)
ruRjTUR LIIIIR
VOI-I IHIAITRGIIUPPTI\I
It'l I(OIN
Auf
Einladung der Donauschwdbischen Kultursti{tung aus Stuttgari und in Organisation des Theaterpidagogischen Zentrums Kdln findet vom 16. Juni bris 15. September 2003 ein Kurs f0r Leiter von deutschen Theatergruppen statt. An diesem Kurs nehmen Luciia Zamednik, Lehrerin in der Deutschgruppe des Kindergartens ,,Stribor", und die Absolventin der Cermanistik. Helena Radman, teil. Sie {ahren nach Kdln mit einer Empfehlung der Volksdeutschen Cemeinschaft, wobei die Cemeinschaft der Deutschen in Zagreb durch Tatjana Antif vertreten sein wird. Da die Amateurtheatertiitigkeiten auf der deutschen Sprache in Kroatien aufkrllht, wird dieser Kurs eine grosse Anregung frlr diese Kultu*etigkeiten der deutschen
Vereine sein. (dw)
Os]TC(I GhIINAZI]ALCI PUTU]U U ULI1
DIE TSSTl([tt 6Yi11l,lA5IA5ITl'l IITISTI'I l'lAI+{
Skupina mladih povjesnidara iz lll. osjedke Cimnazije biti ce od 3. do 5. srpnja 2003. godine gosti udruge rodunavskih Svaba iz Ulma i neposredno se upoznati sa 2ivotom na5ih nekadainjih sugradana koji danas Zive u '- mu. Osim razgovora predviden je i posjet 'rovootvorenom Muzeju Podunavskih Svaba te :azgledavanje znamenitosti Ulma" Ovo putovanje organizira Njemadka narodnosna zajednica kao nagradu .lcenicima za njihov predani rad u proucaraniu povijesti Podunavskih Svaba. (dw)
Die Cruppe junger Geschichtsforscher vom lll. Cymnasium ist vom 3. bis 5.Juli 2OO3 za Cast beim Donauschwabenverein in Ulm und wird das Leben unserer einstiger Landsleute, die heute in Ulm leben, unmitielbar kennenlernen. Auf$er Cespriichen ist auch ein Besuch des neueroffneten Donauschwabenmuseums, sowie eine Besichtigung der Sehenswurdigkeiten von Ulm vorgesehen. Diese Reise wird von der Volksdeutschen Cemeinschaft als Belohnung der Schiiler fur ihre aufopfernde T;itigkeit bezuglich Erforsch Jng der Donauschwabengeschichte organisiert. (dw) SCIJUtTRTUSiAUSII]
RAZIl]tNA UCTNIffi Podunavsko-5vapska kulturna zaklada iz Stuttgarta conudila je VDC-u jednogodi5nju stipendiju za jednog
kandidata
-
srednjo5kolca u 5k. god. 2003.
-
2004.
sa
-.mje5tajem u obitelli u njemadkoj saveznoj drZavi Baden
- Wrirttemberg.
\akon
5to
UIfl
je vodstvo VDC-a razmotrilo kandidature
6
odlidnih udenica II. Cimnazije i lsusovaike klasidne eimnazije (koje su preporudili profesori i uprave tih ...ola), vaZuii sve pedagoike i socio-psiholoike . emente, odludeno je da na5a kandidatkinja bude )rnla Varga, sada udenica l. razreda lsusovadke . 'nnazije. Odluka je bila te5ka, jer su sve kandidatkinje
-rale odlidne karakteristike, te su o izboru ..andidatkinje odludile male prednosti kod veiine : emenata. Sada je u tijeku administrativna procedura prijava, viza, odabir obitelji i sl.), 5to je uobidajeno u :akvim sludajevima, te se nadamo da 6emo zajedno s Jpravom njene Skole i njenim roditeljima sve to ;spje5no rijeSiti i da ie Dunja Varga od 14. rujna 2003. g. biti uspjeina udenica u desetom razredu jedne Skole u Baden- Wurttembergu. (N. M.)
Die Donau-Schwibische Kulturstiftung aus Stuftgart bot der Volksdeutschen Cemeinschaft ein einiiihriges Stipend u m f u r einen Kandidaten - Sch0ler aus der Mittelschule fur das Schuliahr 2003 - 2004 mit Familienunterkun{t im deutschen Bundesland Baden-W0 rttemberg an, i
Die Leitung der Volksdeutschen Cemeinschaft nahm die Kandidaturen von 6 ausgezeichneten Schiilern des ll. Cymnasiums und des klassischen Jesuitengymnasiums in Betrachf (empfohien von den Professoren und den Leitern von diesen Schulen) wog alle pddagogischen und sozial psychologischen Elemente ab und entschied sich fur Dunja Varga, Schulerin der l. Kiasse des Jesuitengymnasiums. Die Entscheidung fiel schwer, da aile Kandidaten ausgezeichnete Charakeristiken hatten und tiber die Wahl der Kandidatin kleine Vorteile der meisten Elemente entschlossen. Die administrative Prozedur (die Anmeldung, das Visum, die Wahl der Familie usw.) ist jetzt im Cang was in solchen Fdllen ganz ublich ist. Wir hoffen, dass alles, zusammen mit der Leitung ihrer Schule und ihren Eltern, erfolgreich zu Ende gefuhrt wird, und dass Dunja Varga vom 14. September 2003 eine erfolgreiche Schrllerin in der zehnten Klasse einer Schule in Baden-Wiirttemberg sein wird. (N.M.)
27
ODLAZAK
NAiII{
ABSCHITD UNSTRTR GUITN
DRAGII]
TllTUNDI
PRI]AITL]A PETER LANGE NaSem dobrom prijatelju
Peteru Langeu, savietniku za kulturu i medije u Veleposlanstvu SR Njemadke u Zagrebu, ovoga ljeta prestaje
diplomaska sluZba
u
Hrvatskoj. Petbra smo upoznali prije tbtiri godine kao vrlo savjesnog
diplomatu koji je iskazivao veliko zanimanje za naiu manjinu u HrvaLskoi kao i djelovanje H rvatsko-njemadkog dru5wa. Nakon podetnog upoznavanja, rodilo se veliko medusobno povjerenje i prijateljstvo i njegova su nam potpora i razmiSljanje uviiek bili na raspolaganju.
Unser guter Freund Peter Lange, Berater der Botschaft der BR Deutschland in Zagreb fur Kultur und Medien, beendet diesen Sommer seine diplomatische Tiitigkeit in Kroatien. Wir haben ihn vor vier Jahren als einen sehr gewissenhaften Di Plomaten kennengelernt, der ein groBes lnteresse an unserer Minderheit in Kroatien, sowie an der Tatigkeit der Kroatisch- Deutschen Cesellschaft zeigte. Nach anf;in gl ichem Ken nen lernen wu rde ei n groBes Segenseitises Vertrauen und Freundschaft geschaffen und seine Unterstutzung und sein Verstdndnis war uns immer sicher.
Mit Herrn Lange war die Zusammenarbeit immer ein
gospodinom Langeom je bilo veliko zadovoljstvo suradivati. eelniStvo VDC-a oprostilo se s njim na ugodnoj vederi u njemu omiljenom restoranu "(ormoran" u Kopadkom ritu, uz skroman poklon knjigu zapisa osjedkih franjevaca o vinu u redakciji dr. Stjepana SrSana. Cospodinu Langeu, uz iskrenu zahvatnost, Telimo i nadalje dobro zdravlje i S
groBes
Vergnugen. Der VDC-Vorstand verabschiedete sich von Herrn Lange bei einem Abendessen in seinem beliebten Restaurant "Kor"moran" irn Kopader rit, mit einem bescheidenen Ceschenk das Buch der esseger Franziskaner uber Wein, in Redaktion von
Herrn Doktor Stjepan Srian. Herrn Lange wunschen wir, mit aufrichtiger Dankbarkeit, weiterhin gute Cesundheit und Familiengluck. N. MAK
obiteljsku sre6u.
WOLFGANG WENDEL I gospodinu Wolfgangu Wendelu, savjetniku i zamjeniku veleposlanika SR Njemadkeu Zagrebu istide mandat, te odlazi na novu duZnost. lako po svome poloZaju i prirodi posla nije bio neposredno vezan uz
nas, sa zahvalno56u biljeii mo njegov interes
i razumijevanje za na5 manjinski poloZaj u Hrvatskoj. Njegov odnos s nama bio je uvijek srdadan i prijateljski na demu smo mu vrlo zahvalni.
I njemu upuiujemo sve naie najbolje ielie za podetak u novoj sredini i na novome poslu u nadi da smo kao pripadnici njemadke maniine u Hrvatskoj opravdali njegovo povjerenje.
Auch Herrn Wolfgang Wendel, Berater und stel lvertretendem Botschafter der Botschaft der BR Deutschland in Zagreb, liiuft das Mandat ab und er ubernimmt neue Verpflichtungen.
Obwohl er in seiner Stellung und Tiitigkeit nicht unmittelbar mit uns verbunden war, vermerken
wlr mit Dankbarkeit sein lnteresse und Verstdndnis fur unsere Minderheitslage in
Kroatien. Sein Verh;iltnis zu uns war immer sehr herzlich und freundschaftlich, dafur sind wir ihm sehr dankbar.
Auch ihm wunschen wir alles Cute bei der neuen Arbeit, in der Hoffnung, als deutsche Minderheit in Kroatien sein Vertrauen gerechtfertrgt zu haben. N. MAK
28
ocuvnufE SAKRAINT nesrrNE poDUNAVSKtH
OBNOVA
NIfEMAC
I PO'VTIA I(ATOLICKT CRI(VT U KllNDI]I rctip rnaNC, aiil.t
Podunavski Nijemci iStaroaustrijanci su ugradili, izravno i neizravno, mnoge svoje spoznaje, tradicije i kulturu u r.azlitite pore hrvatskog druitva. Oni su bili bitan iinitelj izgradnje Hrvatske kao srednjoeuropske driaveo)
'
nadajniji utjeca]i Nijemaca na hrvatska podrudja su podeli 1527. godine, kada su Hrvati prihvatili i proglasili Ferdinanda Habsbur5koga za svojeg kralja. Hrr,'ati su vjerojatno to smatrali privremenim rjeienjem i nisu ni slutili
6e njemadko-hrvatske prisilne ali r-aznolike i tijesne veze potrajati puna
:1a
zapoielo
-etiri stoljeia.
rrime, tada su poteli izravni rstitucionalni utjecaji - interakcije ::reko; drZave, vojske i uprave, odnosno rreko novih njemadkih naseljenika; :l r2avnih sluibenika, dasnika, :.osvjetnih i kulturnih djelatnika, :raditelja, obrtnika, kao i preko; lezika i I
- oVCa.
rosebno jaki utjecaji nastajali su u )odunavlju od strane njemadkih raseljenika, na oblikovan je najve6ega :,roja sastavnica hrvatskoga druitva, a crije svega gospodarsUa, kulture, znanosti i umjetnosti i to nakon :slobodenja Hrvatske ispod turske vlasti '1 687. godine.tzr Crkve Podunavlja, kao nepokretni
.pomenici kulture, su posebna cjelina :rad iteljske sakral ne ba5tine.
Zna(fan
lio
crkava i crkvenih objekata u Slavoniji i Baranji su izgradili Nijemci
kojima je dio materijala upotrijebljen za gradnju nove crkve dobiven ruienjem stare.(4) Selo je vrlo brzo podelo pove6avati broj stanovnika (prema popisu od 1931. u Krndiji je Zivjelo oko 1500 ljudi), pa stara crkva nije mogla zadovoljiti potrebe smjeitaja tako velikog broja vjernika. Codine 1929.
i
:taroaustrijanci. -dna tipidna crkva koju su izgradili rodunavski Svabe nalazi se u rjemadkom selu Krndija. Krndija je 'elativno mlado selo, naseljeno 1883. :odine, inicijativom biskupa Josipa Jurja Strossmayera, preteZno njemadkim <atolidkim stanovniStuom(3) Naseljenici su doili uglavnom iz Badke (Nemet
(era, KanjiTe i Canta) i iz Sokolovca liod Pakraca.
rledu naseljenicima bilo je i Madara, no oni su se brzo germanizirali. Prema aekim izvorima, selo dobiva odmah po rsnutku i katolidku crkvu. O ovoj crkvi ae postoje nikakve informacije, no da je postojala svjedode arhivski spisi prema
se sa sakupljanjem novca{s), a
tek 1934. je pribavljen potreban materijal i zapodelo se sa gradnjom nove crkve(6i . Projektant crkve je inZenjer Franjo Funtak iz Vukovara(7) , a
voditelj gradnje je bio osjedki poduzetnik Bela Viola B'. Crkva ;e zanimljiv primjer sakralne arhitekture kasne secesije, kakvu rijetko susre6emo u Hrvatskoj. Tlocrtno jeto dosta velika jednobrodna crkva s transeptom i poligonalnim svetiStem i zvonikom na prodelju. Sa svake strane transepta dodane su pomo6ne prostorije ,sakristije,. koje imaju sr oje vlastite ulaze. e Unutarnji i vanjski zidovi crkve, te osobito proielje, bogato su raidlanjeni. Sest masivnih kalenirjnih polustupova razlicite visine osnova su raidlambe prodelja. Sredi5nli dio zauzimaluvrata,iznad kojih su visoki i uski prozori, upisani u luk iznad ulaza, koji svojim gornjim zavr5ecima prate intrados toga luka. Pravokutno polje iznad vrata, a ispod spomenutog
prozora, ukraieno je motivom stiliziranog bilja. Prozor i vrata crkve botno su omedeni s dva polustupa, medusobno povezana s Iukom. Na bodnim istaknutim stranama prodella postavljena su po dva prozora (ledan iznad drugogar cija je gornja granica dinamizirana s blago istaknutim srediinjim dijelom. Prozori se nalaze u niSi koju omeduju ponovno po dva polustupa, neito viSa od polustupova srediSnjeg dijela prodelja. Svi polustupovi medusobno su isti kanelirani s kubidnim bazama. Cornju granicu predstavljaju im zapravo jednostavni ehinus i abakus, u osnovi
nemaju kapitela, odnosno, kapitelna je zona bitno reducirana. Zvonik je bogato raiilanjen mnogobrojnim detaljima. Cijeli srediinji dio zvonika sa svih je strana uvuden u odnosu na bodne strane. Na donjem piramidalnom dijelu prozor je slidnih profilacija kao i prozorl bodnih strana proielja, no drukiijih proporcija, a smje5ten je u plitkoj niii sa segmentnim lukom kao gornjim zavrietkom. lznad prozora nalazi se peterostrani balkon sa strane kojega su dva latinskakriia simetridno postavljena. Sredi5nji najveii dio zvonika sa svih je strana otvoren s po jednim prozorom izrazito visokih proporcija. Najvi5i pojas zvonika raidlanjen je s istaknutim kvadratidnim blokovima i postoljem za sat. lznad toga pojasa sredi5nje dijelove zvonika ponovo dine niSe unutar kojih su prozori, dok su bodne strane raidlanjene s malenim kaneliranim polustu povi ma. Zvon i k zavrlav a vijencem.
Tijekom Drugog svjetskog rata, todnije '1 944. godine crkva je granatirana i jako oite6ena. Sru5en je krov lade i krov zvonika. Selo je nakon rata podelo naglo izumirati, tako da je 1991 . imalo svega 112 stanovnika. Za vrijeme komunistidke vladavine crkva nije
obnavljana. Naprotiv, samovoljom lokalnih mo6nika provedena je sramotna odluka, da se ovaj sakralni objekt koristi kao skladi5te. Obnova ove crkve je zapodela tek 1 999. godine, zahvaljuju6i donaciji pok. Franza Lee Peka iz Njemadketlot, a koji
potjete iz susjednog sela Potnjani. Ovaj dobrotvor je naialost preminuo u 69. godini Zivota, nakon teike bolesti 12. travnja 2OO2.g., te nije doZivio taj trenutak zavrietka i posvete obnovljene crkve. Misa zaduinica odrZana je u prepunoj crkvi 3. svibnja 2002. godine. Dovr5enje obnove crkve, napose oltar poplodenje, pomogli su svojim novdanim prilozima brojni bivii
i
29
stanovnici Krndije pod vodstvom dr.
Lee Pek je utroiio
Mathiasa Schneidera, Konrada i Juliane Riegel, Theresie Huiber, Josefa Schnabela i bivieg, dugogodi5njeg predsjednika Domovinske zajednice Krndija iz Njemaike Matthiasa
obnovu crkve u Krndiji 350.000 DEM. Cradevinski i obrtnidki radovi su zavrieni, a
Stolza.
U cjelovitoj obnovi crkve s hrvatske strane najzaslu7niji su biskup Marin Srakii, te punitovadki iupnici vld. Mato Caiparovii i vld. Durica Pardon. Projekte je izradio i obnovu uspje5no vodio arhitekt Predrag Rechner. Prema
u
svedana posveta ove liiepe crkve je obavliena za vrijeme misnog slavlia 2. svibnia 2003. godine u .1 B sati. Svedanu misu ie predvodio i blagoslov crkve obavio mons. Marin Srakii, biskup Dakovaiki
isrijemski.
Posvetacrkve u Krndiii
njegovim rijeiima, donator pok. Franz u
l
I
leske:
(1) Skrivene biograiile nekihrNijemaca i Austrijanaca u Ilrvatskoj 19. i 20. stolieia.,Osijek, 2001 .godine, Mira KolarDimitriievi6 (2) SMOTRA -trUNDSCHAU, Zagreb, prosinac 1996., Stlepan Srian, BOCATA PROSLOST (3) Dakovadki glasnik, 1 5.01.1 998., str. 9 (4) Dokument arhiva Biskupijskog ordinariiata Dakovo broi 1 565/936, 81 0 1 936' (5) Nadelstvo sreza Dakovatkog, predmet broj 8403 od 08.06 1 933' (6) Kraljevska banska uprava Saste banovine u Zagrebu, upravno odjeljenie, predmet br. 1A548'11-2-1c)34, od 1 6.02.1 !134' 17)
DokumentarhivaBiskupijskogordinarijataDakovo,brcj8611934,03.03'1934'
(8) DokumentarhivaBiskupijskogordinariiataDakovo,broj 500/1937,1303 1937 (9) Damlanovii, D., Vjesnik dakovaike i srijemske biskupije, 1212001 '
('10) Deutsches Wort, broj 44, lipan j 2002.
DIT RTNOVIIRUNG UND TIN\{lTII{UNG DTR KAII{OLI'CHTN
I(IRII{T IN I(IRNDIA
Otpt.trg.l"ttp
rW9
Die Donauschwaben und die Altosterreicher haben viele ihrer WahrnehmLtngent Traditionen und Kulturen direkt und indirekt in verschiedene Poren des kroatischen lebens eirtgetragen. Sie sind ein wichtiger Faktor im Ausbau Kroatiens als einen mitteleurapdischen $f221{t)
I r lllliiffi
auch durch die sprache und das celd an. Bauarbeiter, Handwerker, als
11?'ii"1",.1,,*.n""
tillil:*3:"#Hrfi,;il'{"" und verkundigten.
Die Kroaten hielten es ftir eine vorldufige Losung und ahnten nicht, dass die deutsch-kroatischen engen Zwangsverbindungen ganze vier Jahrhunderte dauern werden. Damals fingen die direkten
Besonders starke Einflusse entstanden im Donaugebiet von Seite der
deutschen Siedler auf die Cestaltung der groBten Zahl der Bestandteile der kroatischen Cesellschaft,.vor allem auf die Wirtschaft, Kultur, Wissenschaft und Kunst, und dies zwar nach der Befreiung Kroatiens von der turkischen .":i '" Herrschaft im Jahre 1687.t2)
Die Kirchen des Donaugebietes, als unbewegliche Denkmdler der Kultur, sind eine besondere Einheit der
institutionellen Einflirsse - lnteraktionen durch den Staat, die Armee und architektonischen sakralen Erbschaft. Verwaltung, bzw. durch die neuen Ein wichtiger Teil der Kirchen und ihrer des Staates, deutschen-Siedler, Beamten in Slawonien und Baranya Oblekte Kulturarbeiter, und Offiziere, Bildungs-
30
wurden von den Deutschen und Altosterreichern erbaut. Eine typische Kirche, die von den
Donauschwaben erbaut wurde, befindet sich im deutschen Dorf Kerndia. Kerndia ist ein relativ junges Dorf, das im Jahre 1883 mit
,U"l*i"g"nJJurtr.n"n "auf BLirgern
katholischen
lnitiative von josip Juraj
Strossmayer besiedelt wurde.(3t
Die Siedler kamen uberwiegend aus der Batschka (Nemet Ker, KaniiZa und Cant) und aus Sokolovac bei Pakrac. Unter den Ansiedlern waren auch Ungarn, aber sie wurden schnell germanisiert. Nach einigen Quellen bekam das Dorf gleich nachdem es gegrundet wurde auch eine katholische
Kirche. Uber diese Kirche bestehen keine lnformationen, aber dass sie bestand, zeugen Archivdokumente, nach denen man einen Teil des Materials durch das NiederreiBen der Alten frlr den Bau der neuen Kirche
[sk6mrns6
h21.r+r
Die Zahl der Dorfbewohner wurde immer gro8er (nach dem Verzeichnis aus dem Jahre 1931 lebten in Kerndia cca. 1500 Menschen) und die alte Kirche konnte die Bedurfnisse der Ci;iubigen nicht mehr befriedigen. Im ,iahre 1929 fing man an Celd zu ;31-1111'19lp{s) und erst 1934 hatte man das notwendige Material und fing mit dem Bau der neuen Kirche 6/n.te, pgt. ?rojekteur der Kirche ist der lngineur :ranjo Funtak aus Vukovar(:r, und der 3auleiter war der osijeker Unternehmer 3e
als die Halbs;iulen des mittleren Teiles der Vorderseite sind. Alle Halbsaiulen
sind untereinander gleich-kanelliert mit Kubikbasissen. Die obere Crenze stellen eigentlich einfache Ehinusse und Abakusse da1 haben in der Basis kein Kapitell, bzw. die Kapitellzone ist bedeutend reduziert. Der Clockenturm ist in zahlreichen Details reich zergliedert. Der ganze mittlere Teil des Clockenturms ist von allen Seiten, in bezug auf die seitlichen Seiten hineingezogen. Auf dem unteren pyramidalem Teil hat das Fenster ;ihnliche Profile wie die Fenster der
ja Viola.rs)
ie Kirche ist eln interessantes Beispiel :er sakralen Architektur der spdten ::zession, der wir als solche selten in '.r,latien begegnen. Dem Crundriss ach ist es eine relativ grosse = rschiffige Kirche mit Transept und t-,'r'gonalem Sanktuarium an der -
, rderseite. An jede Seite des --, rjeptes wurden Hil[srJume -i:kristeien), die ihre eigenen Eingdnge ren hinzugefugt. "' Die lnnen- und '-,i,'enwdnde der Kirche, besonders die , rderseite sind reich zergliedert. Sechs --...ssive kanellierte Halbsiulen . =rschiedener Hohen bilden eine Basis '.1
:
hohe und schmale Fenster ragen, = r'geschrieben in den Bogen uberhalb ::s Eingangs, der mit seinen obigen :^rlungen die lntrade dieses Bogens .tr-rolgt. Das rechteckige Feld oberhalb ;er Tur und unter dem erwdhnten -.nster ist mit Motiven stilisierter r'lanzen geschmtckt. Das Fenster und .l e Tur der Kirche sind seitlich mitzwei -albsdulen, die durch einen Bogen --:leinander verbunden sind, begrenzt. rn den seitlich hervorgehobenen Seiten ;er Vorderseite befinden sich zwei r.nster (eines oberhalb des anderen), ,::ren obere Seiten durch einen leicht ',:tonten mittleren Teil dynamisiert sind. ' e Fenster befinden sich in einer I sche, die wiederum mit zwei -albsdulen begrenzt und ehvas hoher ;
.
3.Mai 2002 statt. Bei der Beendung der Renovierung, vor allem bei der Beschaffung des Altars
die zergliederte Vorderseite. lm
telpunkt befindet sich eine Tur, 0ber
Wdhrend des 2.Weltkrieges, genauer im Jahre 1944, wurde die Kirche von Cranaten getroffen und sehr besch;idigt. Das Dach des Kirchenschiffes und das Dach des Clockenturms wurde zerstort. Das Dorf fing nach dem Krieg an schnell auszusterben und hatte so im Jahre '1 991 nur 1 12 Einwohn er. Zur Zeit der kommun istischen Regierung wurde die Kirche nicht renoviert. lm Cegenteil, die lokalen Machthaber beschlossen dieses sakrale Objekt als Lagerraum zu benutzen. Die Renovierung dieser Kirche begann erst 1999, dank der Donierung des verstorbenen Franz Lee Pek aus Deutschlandtrol, der aus dem Nachbarsdorf Potnjani stammt. Dieser Wohltdter starb leider in seinem 69 Lebensjahr an einer schweren Krankheit am 'l 2.April 2OO2 und erlebte den Moment der Beendung und Einweihung der erneuerten Kirche nicht. Die Seelenmesse fand in voller Kirche am
f
'-"
innerhalb deren sich Fenster befinden, wdhrend die seitlichen Seiten durch kleine kanellierten Halbsdulen zergliedert sind. Der Clockenturm endet mit einem Kranz.
Lee Pek
und Predrag Rechner
seitlichen Seiten der Vorderseite, aber m it anderen CrolJenverhdltn issen, wobei er in einer ilachen Nische nrit einem Segmentbogen ais denr obigen Ende aufgestellt ist. Oberhalb des Fensters befindet sich ein funfseitiger Balkon, an dessen Seiten zwei lateinische Kreuze symmetrisch aufgestellt sind. Der mittlere, grosste Teil des Clockenturms ist von allen Seiten mit einem Fenster besonders hoher Proportionen geoffnet. Der hochste Kreis des Clockenturms ist durch hervorgehobene q uadratische Blocke und einem Cestell fur die Uhr
zergliedert. Oberhalb dieses Kreises bilden die mittleren Teile des Clockenturms rvieder N ischen
und Pflasterung, halfen auch ehemalige Einwohner von Kerndia. geleitet vom Dr. Mathias Schneidel Konrad und Juliana Riegel, Thereisa Huiber, Josef Schnabel und ehemaligen, langj;ihrigen Prdsidenten der HOC Kerndia aus Deutschland Mafthias Stolz. Bei der Erneuerung der Kirche halfen auch, von der kroatischen Seite, der Bischof Marin Srakii, als auch die Pfarrer aus Punitovci, Hochwurden Mato CaSparovii und Hochwrlrden Durica Pardon. Die Projekte verfertigte und leitete erfolgreich der Architekt Predrag Rechner. Nach seinen Worten
verbrauchte der verstorbene Franz Lee Pek ftr die Renovierung der Kirche 350.000 DEM. Die Handwerks- und Bauarbeiten sind beendet und die Einweihung dieser schonen Kirche fand wihrend der heiligen Messe am 2.Mai 2003 um 1B Uhr statt. Die heilige Messe und die Einw,eihung leitete der Bischof von Dakovo und Syrmium,
Mons. Marin Sraki6.
=rmerk:
i'1)Skrivene biografile nekih Nijemaca iAustrijanaca u Hruatskoj 19. i20. srolje6a.,osilek, 2OO1.godine, Mira Ko{arDimitrijevii
t2) SMOTRA - RUNDSCHAU, Zagreb, prosinac 1996., Srjepan Srian, BOCATA pnOSLOSf i3) Dakovadki glasnik, 1 5.01 .1 998., str. 9 (4) Dokumentarhiva BiskupijskogordinarijataEakovo broj 1565/936,810.j936. 15)
Natelstvo sreza Dakovadkog, predmet broj 8403 od 08.06.,1 933.
(6)KraljevskabanskaupravaSavskebanovineuZagrebu,upravnoodjeljenje,predmetbr.i05,l8-tI i7) Dokument arhiva Biskupijskog ordi narijata Dakovo , broj 8611 9 34,03. 03. 1 934. (8) Dokumentarhiva BiskupijskogordinarijataDakovo, broj 500 i1g37,13.O3.1937. (9) Damjanovi6, D., Vjesnik dakovadke i srijemske biskupije, 12l2OO1. 1 0) Deutsches WorI, broj 44,lipanj 2002.
2-1934,od16.02.1g31.
31
NAIVAZNI'E O KRNDIII
KRATl(I P|IIKAZ
I DOGADA]
I
Matthias STOLZ
odrudje smje5tenc 1 7 kilometara sjeverno od biskupskog grada Dakova na nadmorskoj visini od 90 metara bilo je Prije naseljavanja prekriveno brijestovim, bukovim i hrastovim Sumama. Te su Sume Prodane 1876. godine poduze6u "schmidt und Valentin" i posledene. Kako su brojni 5umarski radnici Zeljeli ostati u postojeiim barakama, biskuP ,)osiP .iuraj Strossmayer dao je to novo naselje isparcelirali. Tako je 1 882.11883. godine podelo naseljavanje sela Josipovac, Jurjevac i Krndija pri demu je posljednje miesto dobilo ime nekadainjeg Sumskog dobra.
Doseljenici u Krndiiu ubrzo su se, medutim, susreli s razliditim dogadajima i problemima. Kako su posjedene Sume zemlji(te je erodiralo pa su udestale poplave, 5to je umanjilo prinose na poljima i utjecalo na pove6anje broja Stakora. Potom, javili su se problemi i medu naseljenicima jer su medusobne prodaje i kupovine iesto obavljane bez znanja i odobrenja vlastelinstva. Osim toga, prestalo se voditi raduna o op6im odredbama o naseljavanju koie su na snazi bile od 1858. godine. Slijedom toga, medu ugovornim ie partnerima doilo do neslaganja. Tek nakon fto je dr. Napoleona SPuna Stri2i6a, dlana Vrhovnog suda rjedavanjem toga problem a zadulila hrvatska Zemaljska vlada, sve se vratilo u normalu. Temeljem toga zakljudeno je tada 217 Pravno utemeljeni h kupoprodain ih ugovora za naseljenike.
Daljnjim Sirenjem posjeda i zemljiSta na posjede Cruba, Prandau i Breza, stanovnici Krndije posjedovali su godine 1944, 4000 katastarskih jutara zemlje. Broj stanovnika, Posebice njemadkih naseljenika, relativno ie
32
brzo rastao. Codine
'l
91 0.,
Sve
je bilo uzalud.27. listoPada
primjerice, bilo je 101 6 stanovnika, od dega 953 Nilemaca (Svaba). Od 1400 stanovnika utvrdenih popisom stanovniStva 193'l . godine, 94 posto je bilo deklariranih pripadnika njemadke nacional nosti. Najveie pove6anje broja stanovnika u Krndiji .1931 . zabiljeZeno je u razdoblju od je do 1941. godine. Broje pove6an na 'l 650 stanovnika, a postojala je samo jedna obitelj kojoj njemadki nije bio jezik svakodnevne komunikacije. No
1944. godine stanovnici su napustili Krndiju u kojoj ie ostalo tek Sest obitelji. Domovinu su naPustili u konvoju 25O zapreinih vozila natkrivenih Satorskim krilom i kod Donjeg Miholjca preSli rijeku Dravu. Izgubili su sve (to su imali, sve Sto su njihovi odevi s puno muke i truda nadinili. U mjestu su bile 153 Zrtve rata 5to je ne5to vi5e od devet posto tadaSnjeg ukupnog broja stanovnika.
lo ce se kasnije osvetiti.
iive u nqrazlititijim driavama svijeta, a veii dio njih Zivi u relativnom
Utemeljenjem druitva 'Agraria" te brojnih udruga zapoieo ie gospodarski i kulturni zamah i napredak, a jedan od najve6ih dogadaja u Krndiji bila je izgradnla crkve koia je posveeena prije totno '1937. godine. 66 godina, 3. svibnia Upravo u trenutku kad se u Krndiji vjerovalo da su svi problemi rijeieni i da su stanovnici konadno stekli uva7eno mjesto u moru naroda, izbio je Drugi svjetski rat. Krndija je imala najstravidnija iskustva od svih mjesta
Nekada(nji stanovnici Krndije danas
blagostanju. lpak, s vremena na
vrijeme, vraiaju se svojim korijenima - Krndiji. Kada sam osobno prvi puta 1972. godine posjetio Krndiju, ru5evinu crkve i tek jedva tridesetak ku6a uzaludnotraie(i ku6u svojih roditelja, obuzela me duboka tuga. Na kraju me ispratila misao: "Je li to doista moje nekadaSnie selo?"
u Dakovitini. Podelo je s napadom Parlizana 27.
kolovoza 1943. godine. Prilikom napada spaljeno je 30 kuia i tvornica lana i kudjelje u kojol je bilo uskladiSteno na tisu6e tona lana, a pet je mu5karaca ubiieno. Za velikoga napada 25.liPnja 1944. godine koji je trajao od ponodi do idudega dana u podne, poginulo je
ukupno 40 vojnika i pripadnika domovinske straie. U pori5te pokraj vojnog zapovjedniSwa u Podetku ipak nije moglo biti osvoieno, no vei u prosincu 1944. bilo je napu5teno. Motiv stanovnika sela da se odbrane od tih dogadanja bio je jedan jedini:" Nismo nikome niSta uainili, bili smo vjerni gradani i svaki smo detvorni metar zemljiSta
oplemenili."
ffii#ffi isr
rr s;-
,
..ttr*l.;
J
1
Crkva u Krndiii do prije dviie godine
DAS WESENTLICHI UBER KRNDUA
l(UllZBTllICHI
TRTIGN ISST
Matthias STOLZ
as nordlich von der Bischofstadt Eakovo (Djakovar) 17 Kilometer gelegene Cebiet, das nur eine Seehohe von 90 Meter U aufweist, war vor der Besiedlung noch mit Ulmen-, Buchen- und Eichenw;ildern bedeckt. Diese Wzilder wurden 1826 an das Unternehmen Schmidt und Valentin ,, erkauft und abgeholzt. Da viele
\\aldarbeiter den Wunsch duBerten, n den bestehenden Baracken zu
erbleiben, lie8 Bischof Josip Juraj Slrossmayer die neue Siedlung parzellieren. Und so begann 1BB2|B3
r
die Besiedlung der Dorfer Josipovac, iurjevac und Krndija, wobei .tzteres den Namen des damaligen :rrstgutes erhielt.
f e ,Ansiedler von Krndija wurden acer bald mit verschiedenen Ereignissen und Problemen Ionfrontiert. Mit den ',\ aldschldgerungen und dem Roden nahmen die .- berschwemmungen zu, was den Ernteertrag verminderte und die Ratenzahlungen beeinflusste. Zum anderen lag das Problem bei den \nsiedlern selbst, weil Verkauf und lnkauf untereinander oft ohne \\/issen der Cuwerwaltung erfolgten. \uBerdem wurden im allgemeinen dle 1858 in Kraft getretene \nsiedlungsbestimmungen auBer acht qelassen. Darauffolgend kam es zrvischen den Vertragspartnern zu Unstimmigkeiten. Erst als Dr. als Mitglied des Obersten Cerichtshofes von der kroatischen Landesregierung damit oeauftragt wurde, kehrte die \ormalitdt ein. Aufgrund dessen ivurden dann 217 ordnungsgemdBe Kaufvertrdge fur die Ansiedler
\apoleon Spun Strizic
abgesch lossen.
Durch weiteren Erwerb von Crund und Boden in den Hottern Cruba, Prandau und Breza besa8en die Bewohner von Krndija im )ahre 1944,
4000 Kat.-Joch. Die Einwohnerzahl insbesondere der deutschen Ansiedler nahm relativ rasch zu. Im Jahre 191 0 betrug sie z.B. 101 6, wovon 953 Deutsche (Schwaben) waren. Von der laut Volkszdhlung im Jahre 1931 festgestellten 1 400 Einwoh nern deklarierten sich 94 Prozentzur deutschen Volkszugehorigkeit. Die groBte Zunah me verzeichnete Krndija im Zeitraum von -1931 bis 1944. Es .1650, stieg die Einwohnerzahl auf und es gab nur mehr eine Familie im Ort, in der die Umgangssprache nicht Deutsch war. Aber das sollte sich
spiter richen.
Tausende Tonnen Flachs lagerten,
angezundet sowie funf Mdnner erschossen. Beim CroBangriff am 25. )uni 1944, der von Mitternacht bis zum ndchsten Tag mittags wdhfte, kamen insgesamt 40 Soldaten und Angehorige der Heimatwacht ums Leben. Der seitens des
Miliuirkommandos errichtete Stritzpunkt konnte zwar vorerst nicht eingenommen werden, musste aber bzw. konnte noch im Dezember 1944 aufgelassen werden. Der Motivation der Dorfbewohner; sich gegen die Ceschehnisse zu wehren, lag allein das Motiv zugrunde: "Wir haben niemandem etwas getan, waren stets treue Staatsbtirger und haben jeden Quadratmeter Crund und Boden urbar gemacht." Es
war alles umsonst. Am 27.
Oktober 1944 verliefien die Bewohner von Krndija
-
es sind nur in
sechs Familien zuruckgeblieben I
Die Ruine der alten Kirche in Kerndia Wenngleich in Krndija durch die Crundu ng der Cenossenschaft Agraria sowie durch mehrere Vereine der wirtschaftliche und kulturelle Aufschwung und der Fortschritt zunahmen, zahlte fUr den Ort als grdEtes Ereignis der Bau der Kirche, die genau vor 66 Jahren, am 3. Mai
1932, eingeweiht wurde. Cerade zum Zeitpunkt als Krndija glaubte, alle Hindernisse uberwunden und eine vorbildliche Stellung inmitten des Volkermeeres eingenommen zu haben, brach der Zweite Weltkrieg aus. Krndija bekam innerhalb der DakovStina die gro8ten Crausam keiten zu spuren. Es
begann mit dem Partisanenuberfall
a.m 27. August '1943. Bei diesem
Uberfall wurden 30 Hduser und die Hanf- und Flachsfabrik, in der
-
250 mit Zeltplanen bespannten Fuhrwerken ihre Heimat und ubersetzten bei Donji Miholjac die Drau. Sie hatten ihr Hab und Cut verloren, das sie und ihre VAter mit viel Mrlhe und Plage geschaffen hatten. Der Ort hatte insgesamt 153 Kriegsopfer zu beklagen, was etwas mehr als neun Prozent der damaligen Einwohner entspricht.
Heute leben die damaligen Bewohner von Krndija in den verschiedensten Staaten der Welt, und der Cro8teil brachte es zu einem relativen Wohlstand. Doch ab und zu kehren sie zu ihrem Ursprung, nach Krndija, zurr-ick. AIs ich das erste
Mal1972
Krndija besuchte, die Ruine der Kirche und nur mehr etwa drei Dutzend Hduser sah sowie vergeblich nach dem Haus meiner Eltern suchte, erfasste mich tiefe Wehmut. Zum Schluss bewegte mich der Cedanke: "lst das tatsdchlich mein einstiges
Heimatdorf?"
33
#ffi+:*j
DIE KIRCHE DER HIMMELTAHRT DES HEIHGEN KREUZES lN KEBNDIA
M
Ifl VOLLIN GLANZ
U PUNOfiI s]A]U NAI(ON
60 GODINA
NATI{
u Krndiii obnovliena ie zahvaliuiuAi ideii financiranju Fianza Lee Peka, rodom iz susiednih i.
Crl<va
Potnjana,
a kasniie nastanienog u Njemaikoi.
Naialost, veliki donator niie doZivio ove uzviiene tren utke vie r skog i svi etov n og sl av Ii a Kao 5to je i bilo najavljeno, 2. svibnja 2003. godine blagoslovljena je obnovljena Crkva uznesenja Sv. KriTa u nekadainiem njemadkom selu Krndija kod Dakova' U
nazodnosti velikog broja doma6ih vjernika izlupe Punitovci i drugih okolnih Zupa, te dlanova VDC-a iz Dakova, PoZege, Slavonskog Broda i Osijeka u Krndiji su bili i brojni bivli mje5tani toga sela koji danas Zive u Austriji, Njemadkoj i Sjedinjenim Ameridkim Driavama koji su posebno emotivno doZivjeli susret sa selom svoga djetinjswa i crkvom u kojoi je ve6ina njih kritena, piides6ena ili krizmana. U dirljivom oztaâ&#x201A;Ź1u, svetu misu i blagoslov obnovljene crkve predvodio je sam biskup daliovadki i srijemski, mons' Marin Sraki6 uz asistenciju dekana dakovadkog dekanata vld. Tomislava Corluke, bivSeg mjesnog Zupnika vld. Matu Caiparovida, sadaSnjeg mjesnog Zupnika vld. Duricu Pardona te tajnika njegovog uieda vld. Markana KormanjoSa. Misno slavlje uvelidali su izvrsni tamburaSki orkestar i pievadki zbor iz Subotice. Crkva u Krndiji obnovljena je zahvaljuju6i ideji i financiranju Franza Lee Peka, rodom iz susjednih Potnjana, a kasni.ie nastanjenog u Njemadkoj. NaZalost, Frani Lee Pek niie doZivio ove uzviiene trenutke vjerskog i svjetovnog slavlja, ali njegova plemenitost i nefokolebij iva odanost Bogu i katolidkoj vjeri .okru nje n i su u ovom BoZjem hramu i trajni su mu zemaljski spomenik. Mi, preostali Nijemci i Austrijanci u Hrvatskoj izrrtavamo duboku zahvalnost gospodinu Peku i zajedno s biviim stanovnicima Krndije i sadainjim Zupljanima Zupe Punitovci brinut iemo se da njegovo djelo stoji i dalje u punom sjaju i dostojanstvu'
Nakon misnog slavlja odrZan je kraii koncert Sostiju iz Subotice koji je bio popra6en izabranim citatima iz kniige pisama logora5ice iz Krndije, 16-godi5nje Dakovdanke Mlre lutar'iJe Knobl i projekcijama iziivota sela Krndija do progonstva Nijemaca. Dirljive ulomke iz pisama Mire knoll titata je na hrvatskom i njemadkom jeziku mlada dlanica VDC-a Helena Radman, a tehnidki dio organizirao je dlan VDC-a Vladimir Ham. lstoga je dana u prekrasnom ozradju odrZana zajednidka vedera gostiju iz inozemswa i doma6ina u prepunom Vatrogainom domu u Punitovcima. Sutradan, 3. svibnja 2003. godine odrlanaje Sveta misa u okviru proslave crkvenog goda Krndije kojoj su nazodili svi pristigli bivSi stanovnici Krndije te Zupliani i mnogobrojni gosti.
34
60 ]AI{RTN
Die Kirche in Kerndia wurde dank der ldee und finanzieller Mittelvon Franz Lee Pek, der im benachbarten Potniani geboren wurde und splrcr nach Deutschland zog, renovie.rt'. t;ider erlebte der grosse schutzherr die feierlichen Augenblicke dleser religiosen und weltlichen Feier nicht mehr wie auch angedeutet wurde am 2. Mai 2003 die renovierte Kirche der
Himmelfahrt"des heiligen Kreuzes im einstig deutschem Dorf Kerndia bei Dakovo eingeweiht. ln Anwesenheit einer groBen Anzahl von heimischen Cla"ubigen aus der Pfarrei Punitovci und der umgebenen Pfarreien, als auch der Mitglieder der VDC aus Dakovo, Poiegl, Slavonski Brod und Osijek]waren in Kerndia auch zahlreiche ehemalige Einwohner dieses DorfLs anwesend, die heute in Osterreich, Deutschland und den Vereinigten Staaten leben, und die Begegnung mit dem Dorf ihrer Kindheit und der Kirche, in der die Mehrheit von
ihnen getauft wurden, ihre Kommunion und Konfirmation feierten, sehr emotio"nell erlebt haben. ln einer emotionellen Atmosphdre wurde die heilige Messe allein vom Bischof von Dakovo und Syrmium, Mons'. Mar'il Srakii geleitet, der die renovierte Kirche auch segnete, assistiert vom Dechanides Dakovo Dechanates, Hochwurden Tomislav Corluka, als auch dem ehemaligen Pfarrer des Ortes, Hochwurden Mato Caiparovii, cles jetzigln Ortspfarrers, Hochw;rden Durica Pardon und dem Ceschdftsleite,. seites Buros, Hochwurden Markan KormanjoS' Die Feierlichkeit der Messe wurde vom ausgezeichneten Iamburizzaorchester und dem sangerchor aus subotica glorifiziert.
Die Kirche in Kernc{ia wurde dank der ldee und finanzieller Mittel von Franz Lee Pek, geboren in dem benachbartem Dorf Potnjani, der spdter nach Deutschla"nd zog, renoviert. Leider erlebte Herr Franz Lee Pek die erhobenen Augenblic"ke der religiosen und weltlichen Feier nicht, aber seine CroEmutlgkeit und unbeugsame Treue gegenuber Cott und der katholischen Kir"che sind in diesem cotteshaus bekrdnzt worden und stellen sein bleibencles irdisches Denkmal dar. Wir, die uberbliebenen Deutschen und Osterreicher in Kroatien, erteilen Herrn Pek unsere tiefe Dankbarkeit und werden zusammen mit den ehemaligen Einwohnern Kerndias und den heutigen Cemeindemitgliedern der Pfarrei Punitovci clafur sorgen, dass sein Werk auch weiterhin in vollem Clanz und Wurde erhalten 6leibt. Nach der heiligen Messe fand ein kilrzeres Konzert der Cdste aus Subotica statt, das von ausgewdhlten Zitaten aus dem Buch der Briefe der Lagerinsassin aus Kerndia, der 16-jiihrigen Mira Marija Knobl aus Dakovo ind projektionen aus dem Leben des Dorfes Kerndia bis zum Vertrieb der Deutschen begleitet wurde. Emotionelle Abschnitte aus den Briefen von Mira Knobl las iuf kroatisch und deutsch eines der jungeren Mitgliedern der VDC, Helena Radman, und den technischen Teiltrganisierte das Mitglied der VDC Vladimir Ham' Am gleichen Tag fand in einer wunderbaren Atmosphdre e.in. g"*""intunl"t A-bendessen der Cdste aus dem Ausland und der Lastgeber im vollen Heim der Feuerwehr in Punitovci statt' Am nachiten Tag, den 3. Mai 2003 fand die heilige Messe im Rahmen der Feier der Kilchenweih von Kerndia statt, an dem alle Anwesenden ehemaligen Bewohner von Kerndia als auch die cemeindemitSlieder rrnd zahlreiche Ciste anwesend waren, Nikola MAK
Biskup dakovatki i srijemski, mons. \1arin srakit nadahnuto je gou.orio o njema(koj tjeri i bailini
...i predvodio Misno slavlje. ...und leitete r/ie heilrge Messe.
)er Bischofvon Dakovo und Syrmium, Mons. Marin Sraki( -
Veleiasni M ato Gaiparovii zapoieo je obnovu crkve... H ochwii rden M ato Gaiparov i6 fing mit rler Renovierung der Kirche an...
...
a veleiasni Durica Pardon dovriio.
...und Hochwiirden Durica Pardon beendele sie.
sprach inspirativ
cer den deutschen Clauben und die Erbschaft
... i obitelj Riegler. ZasluZni za obnovu crkve, bivii stanovnici Krndije Michael Schneider,..
".. Matthias Stolz...
...und Familie Riegler
...Mathias Stolz....
lbrdienste fiir die Renovierung der Krche, ehemalige Einwohner von Kerndia Michael Schneider...
liskup Marin Srakit prilikom posvete crkye u Krndiji tsischof Marin Srakit wdhrend der Einweihung <ler
Kirche in Kerndia
U obnovljenoj krndijskoj crkvi prilikom njezine posvete mjesta je bilo premalo za sve koji su htjeli sudjelovati u
U Krndiji su bili i brojni i ilanovi VDC-a iz iitave Slavonije.
misnom slavlju
ln der renovierten Kirche in Kerndia gab
es wdhrend ihrer Einweihung zu urenig Pldtze {ilr all diejenigen, die
ln Kerndia
vyaren auch zah!reiche Mitglieder der VDC aus ganz Slawonien anwesend
bei der heiligen Messe anwesend sein wo!lten.
r::i if =ii= i:i:t iii= i;::; ;\=;E ljtia = =':--i<i-i-
tsii;Biaf ii l"* E iEa{s ;{}: st q.:â&#x201A;Źs !ii E!;=s :. ttano misno slavlje uveliiali su vrhunski glazbenici iz Subotice - tamburaiki orkestar i pjevaiki zbor Die Feierlichkeit der heiligen Messe glorifizierten :citzenmusiker aus Suhotica - das Tamburizzaorchester und der Singerchor
'hotos: ieljko Papi( und Marko Peri(
f Btl +iiE S * e ** iE*tr '; !! > q,i
:SE L\Y Ye !s UX GO
r('g iF *i a
r * ai!
35
f,J
E
RKA AN:TO
NI
f
,PREDSTAYIJAMo: i " S M,U t H,, L I N OTYPAI.,, O s,ii e kr,, 20O2
r.,.
t I PILtUGO/tt PRI|(0 SVAI(0DNIVICI Renata IRISLER
Osjeiani (pardon, Esekeri) sigurno jedva tekaju noue nastavke esekerskih priiica .u n.ekim novim koricama knjige. tVJbude-/i ih bit ee b velika iteta za ovo malo preostale duie kralievskoga grada na Dravi rajsfer5lusima,
jerka Antoni6 postala je tako piscem neortodoksne gradske memorije. Memorija je, ipak, ,privatna stvar - zar ne? Povijesti nam uvijek nude neku javnu memoriju - pa i povijesti grada. Memorija je stvar intime. Kada nam povijesti
cukerpekeri ma, tandlerajem rijedima malo poznatima dana5njim klincima, tek poznatima onim starim, pravim Esekerima kojima, kladim se,zasuze odi kad proditaju (nanjuSe - "ono nesto") iz svoje mladosti.
otmu memoriju (pa sebe narivaju na njezino mjesto) mi ostajemo bez osobnosti.
Ritam grada, dnevnih obaveza u redakciji "Clasa Slavonije" po ritmu svog
-
esekerskog srca, Ljerka
lma li grad svoju osobnost? Ljerka Antoni6 tragad je za tom osobnoS6u grada Osijeka. Onom koju ignoriraju povijesti. (Uostalom - povijest uvijek ignorira dovjeka - znamo to,
zar ne? Samo to izbriegavamo javno re6i kako ne bismo povrijedili povijest, a ioi vi5e njezine samozvdne iuvare
i
sveienike.) Tal kompleks, taj duh, ima i svoje ime. To ie esekerski duh. Onaj duh po kojem je Osijek osobnost medu gradovima. Ona je traganje za esekerskim duhom pretvorila u svoju veliku avanturu. U svoiu Zivotnu avanturu. A za svaku avanturu treba biti dobro opremljen." Rijedi su to knjiTevnog kritidara Bogdana Mesingera iz pogovora posljednje objavljene knjige Ljerke Antoni6 pod nazivom
i'Smileh linotypa", a koja zapravo predstavlia ukoridenje kozerija (kolumni) tiskanih u "Clasu Slavonije" tijekom 1999. i 2000. godine pod nazivom "Novinarske mirodije".
Nevjerojatno laganim, ditkim (pitkim) esekerima prepoznatljivim jezikom Ljerka Antoni6 prepridava grad, svoje doZivljaje i gradsku vjednost, perfektno, po mjeri i domiSlleno poput prave Snajderice osjedke proilosti, sadainjosti i budu6nosti, kako je njezini kolege vole nazivati. Svoju i gradsku danainjicu (koje su, dini se, jedno) uokviruje korzom, cipelcugom, 5nepruncerima,
36
-
Antonii biljeZi na nadin na koji to nitko viSe ne dini. Osjedki, vrckasti, esekerski duh novinarke kola je u redakciji dnevnih novina provela 40 godina svoga Zivota i koja ne miruje dak ni u zasluZenim umirovljenidkim danima doslovce frca iz svakog retka i iz svake kolumne u ovoj knjizi u nadi da(eiz dubokoga sna, poput TrnoruZice probuditi negdaSnji kraljevski duh grada na Dravi.
"smijeh linotypa" predstavljen kraiem prosinca proile godine u Osijeku peta je knjiga Ljerke Antoni6, odnosno treda "Osjedka pridaonica" esekerskih pridica. Prva je knjiga "Osjedka pridaonica", potom je nastala knjiga "Blues za Snajdericu Herminu', a u meduvremenLl/ izmedu 'Pridaonica' nastala je i knjiga haiku poezije "Sakadai Haiku" te kronoloSki zapis"\urim na Susret ugode". lako Ljerka Antoni6 (joi uvijek) nije najavila novo ukoridenje njezinih kolumni koje i danas izlaze u "Clasu Slavonije" pod nazivom "lnventura-otvoreno", Osjedani (pardon, Esekeri) sigurno jedva dekaju nove nastavke esekerskih pridica u nekim novim koricama knjige. Ne bude li ih bit ie to velika 5teta za ovo malo preostale du5e kraljevskoga grada na Dravi.
WIR STEI.I.EN VOR: r-IERKA
ANTONti: "DAS I-ACHEN DES I.INOTYPES" , Osijek, 2A02 aa
IU ru55 DURCI.I DIT ALLTAGLICI{I(TIT Renata IRISTER
Die Osijeker (Entschuldigung, Esseker) warten sicher ungeduldig auf die Fortsetzung der Essekergeschichten in einem neuen eingebundenen Buch. Wenn es nicht so kommt, wird schade sein fur die kleinziihligen See/en der Konigsstadt an der Drau jerka Antoni6 wurde so zur Schriftstellerin der nicht orthodoxen Stadterinnerungen. Eine Erinnerung ist aber eine private Sache - nicht war? Die Ceschichten bieten uns immer eine offentliche Erinnerung - so auch der Ceschichte der Stadt. Die Erinnerung ist - re Sache der lntimitzit. Wenn die Ceschichten uns die :' nnerungen entnehmen (und sich an deren Stelle ,,.affen) - bleiben wir ohne Identitzit.
:'\a Antoni6 ist in der Suche nach :=. identitAt der Stadt Osijek. Nach , -''enigen,. die die Ceschichte :':riert. (Ubrigens - die Ceschichte ..,rriert immer den Menschen - wir ,'. .sen das, nicht war? Nur :rmeiden wir es offentlich zu :1qen um die Ceschichte nicht zu ,:rle?en, aber noch mehr ihre -: bsternannten Huter und Priester). -, eser Komplex, dieser Ceist hat ,.rch seinen Namen. Dies ist der :ssekerische Ceist. Derjenige, nach r:m Osijek eine ldentiidt Lrnter den :-adten ist. Sie hat das Suchen nach ::m essekerischen Ceist in ihr .-oBes Abenteuer umgestaltet. ln ^r Lebensabenteuer. Und fur jedes -
riechen) aus ihrer Jugend lesen, bekannt sind.
trHtl moffit llni ,.!L\Lrxi,tr1i6
rl Llxdn\. i llil\irk
ens
'
t. Re{kitiha
ol Liht 17!t;, iarin1 Ftihfi\iitt. $j.t:kij l{rttsrt,l.destt '1;11k /:kti. tnnrfil pnzica. i pn itili i;ht trldil tol.t.,ina ---"-.hti\i Aibtrulini, tulrilc u Piitril i aD*il! tiaili$i.d 'iir,bnltul nrl,t - | \aillttht ht! Olt,nNrt iri/lrt "tt:
Bli Mq cd{,Js qp&MdF u>tre+ drts Ccdn n S* J&4 r frike .GM.l1Im,d, Trb*.He* nctr utuh&tu 5@ r$l.F i&& kh.!rddje& rdqtunnndj1 # nd.lrrm "*. jc Ltu k.fu k 'C14. q' tubesor+&. rh. F t@ rffis nu, *6!,uqqtsddB P@or&Pu4ilrtu trrn6$k,i<. b I sBkJn4ni JLri*ni li 6uRnR&tqlnrn ns * H ,!*! qc di nro iliilnltrr, sdo rr d.L. srs drrc xrdi &6 rh.g St6$Ai N. ihr !:ftlli jc ra!r* brloE ,bi,qc.i u trkknnos ohh, f* s"rtq kako di
k(furR Fa. r
rh4& dktdmdl.du
ntsd,5b{, hFd@ i 1 dingh ia& finn e i
i& PMsr&dB .i!&s a&, J*.^tslrk Nr@leoE, r 6qdq a*r4 B lijs4 rk! eiobdddctuuli 6@n4*,dn brdje de, F ftud$ d& Ils plnodsu l:!ffia6 E! ry -'lrfud, qo zd @@
-,benteuer sollte man gut
.JSgestattet sein." - dies sind die .\ orte des Sch riftstellerkriti kers Sogdan Mesinger in dem Nachwort ;es letzten veroffentlichten Buches von Ljerka Antolie -,rler dem Titel ,,Das Lachen des Linotypes", das eigentlich rie Kolumnen, die in ,,Clas Slawonien" in den Jahren 'l 999 I
-rd 2000 gedruckt wurden, ou
der Stadt (die wie es scheint eines sind) umrahmt sie mit dem Korzo, Cipelzug, Schnepruncern, Rajsferschlrissen, Tandlereien - Worten, die den heutigen Kindern unbekannt sind aber, die den Alteren, richtigen Essekern, denen Trdnen in die Augen kommen wenn sie (das Etwas-
Den Rh;zthmus der Stadt, die alltaglichen Verpflichtungen in der Redaktion ,,Clas Slawonien", zeichnet sie nach dem Rhythmus des essekerichen Herzes auf die Weise DSm[iEtt UN@I{mil,n" auf, in der es niemand mehr macht.
-.:: die Stadt ihre ldentitdt?
I
es
unter dem Titel rnalistische Wurzen", darstellen.
'.1it einer unglaublich leichten, leserlich essekerisch :rkennbaren Sprache erzdhlt Ljerka Antoli6 die Stadt -ach, ihre Erlebnisse und st;idtische Ewigkeit, dem MaBe -ach und schlaukopfig wie eine richtige Schneiderin der --sijeker Vergangenheit, Cegenwart und Zukunft, wie sie ,on lhren Kollegen genannt wird. lhre und die Cegenwart
btujn, &dl srdo i! jdYn qds }loru tu n6di:ns &rnirL*A risosl&, 1 r. Flhdk ff il(kv.tr, nc 2!6 8Nh nanrak{ fr6h OftrERhhn0[dk nsAn.sls6!! Mde$ilo !i"EJj.ie h Bdrdlei L * onudn*nereliiie 3 a btr *o je obi$tsm, &Fjorhbr,Fn4+ rB bii ! & sa! p!3e rc@ p.,cF&k.dide jetIftE*dF pd*ffi eâ&#x201A;Ź@
Der osijeker, lustige, essekerische Ceist der Journalistin, die in der Redaktion der Tageszeitung mehr dls 40 Jahre ihres Lebens verbrachte, und die nicht einmal in den verdienten Rentnerjahren ruht, schieBt aus jeder Reihe und Kolumne dieses Buches in der Hoffnung, den Ceist der Stadt an der Drau der einstigen Konigsstadt zu wecken, wie einstig Dornroschen geweckt wurde. ,,Das Lachen des Linotypes" wurde Ende Dezember letzten Jahres in Osijek vorgestellt. Es ist das fr.infte
Buch von Ljerka AntoniC, bzw. der dritte,,Osijeker Erzdh lraum" der Essekergeschichten. Das erste Buch
war der,,Osijeker Erzahlraum",
danach entstand das Buch ,,Blues fur die Schneiderin Hermine", und in der Zwischenzeit zrvischen den ,,Erzdhlrdumen" entstand das Buch der Haiku Poesie ,,Sakada5 Haiku" und die kronologische Notiz ,,lch eile zur Begegnung der Behaglichkeit,,. Obwohl Ljerka Antonii (noch immer) noch kein neu eingebundenes Buch ihrer Kolumnen, das auch heute in ,,Clas Slawonien" unter dem Namen ,,lnventur offen" herauskommen, angekrlndigt hat, warten die Osijeker (Entschuldigung, Esseker) sicher ungeduldig auf die neuen Folgen der Essekergeschichten in einem neuen eingebundenen Buch. Wenn es nicht so kommt, wird es schade sein fur die kleinz;ihligen Seelen der Konigsstadt an der Drau.
37
tIN MEMORIAM Y
OTO 5VA]CTR (1
8.6. 1 907.-25. s.2003.) Slavonije" i "Vjesnik" i oko stotinu i dvadeset studija I znanstvenih radova obyavljenih u hrvatskoj strudnoj i znanstvenoj periodici. Osobno sam u zadnjih nekoliko godina uredio detiri njegove knjige eseja, studija, kritika i likovnu kroniku Osijeka kako bi sva ta rasuta grada bila pregledna i na jednom mjestu.
iho kako je i Zivio, u lijepoj i dubokoj starosti umro ie Oto Svajcer. Sralko tko se imalo bavi osjedkom kulturnom povijeiiu, narodito u dijelu koji se tide povijesti likovnosti zna vrlo dobro lko ie bio Oto Svaj.er loi to bolie znaju svi oni kojima je likovnost, starija, nova ili sada5nja poziv ili profesija. A najbolje ie to znati budu6i mladi istrdivadi koji kada se te povijesti prihvate, shvatiti kolika je i kakva vrijednost i va7nost svega 5to je ta1 dovjek za viSe od sedam de>etljeca radio i napravio. Nije lako, ali je veliko zadovoljstvo nabrojiti sve 5to je Oto Svajcer radio, a to znadi istraZivao, objavllivao i organizirao izloibe iz svijeta osjedke, ali sire pa i one svietske poviie:li umjetnosti. Zanimljivo je i znati kako je taj dragi i vrijedni dovjek sve to swarao, po strani od budnog interesa javnosti koju je neskriveno izbiegrv.ro u ime skromnosti i nadela kako ie uvijek va7nije ono o demu se piSe nego li sam pisac.
Primjerice, na lnstitut za povijest umjetnosti je radove prijavljivao, oni su prihvaiani i objavljivani, no malo njih u Institutu, a medu njima i sam predstojnik, rijetko su ga vidali, a tek malobrojni i upoznali iako je u to doba vei )ivio u Zagrebu. lstralivadki projekti na l<ojinra je radio viie od dvadeset godina bili su temeljna istraZivanja povijesti umjetnosti XVlll., XlX. i XX. stoljeia prije svega osledke ali i slavonske lil<ovne tradicije. Ona su na svjetlo javnosti iznijela veliko bogatstvo te baitine, krug doma6ih i stranih slikara, osjedl<u risarsku ikolu, krug portretista i pejzaZista ito su u razdobliu o kome govorimo, predstavljali, kako ie to Ljubo Babi6 napisao, 'likovno iari5te' hrvatskog slikarstva sredine 1 9.stolye6a. Bogatstvo tog svijeta priklonio je baitini
hrvatske povijesti umjetnosti onako kako su to za druge hrvatske sredine udinili mnogi veliki hrvatski poviesnidari umjetnosti. Sam i krajnje samozataino, nepoznati umjetnidki svijet Osijeka pretvorio je u povijesno umjetnidku iinjenicu kao glavni obris niegova
kulturna identiteta.
38
Zakljudno sa, mislio sam konadnom, bibliografijom. Pa ipak, ia.ko znalac loe opusa, naiao sam se pred novim iznenadenjem.
No, prida o neprimjetnom dovieku nije bila niita manje neobidna niti u Osijeku gdje je Tivio gotovo iezdeset godina, zapravo do odlaska u mirovinu 1969. godine. Tihi dovjek bio je gotovo isto toliko i isto tako, neprimjetan u svojoi neposrednoj sredini, vlastitom susjedstvu. Bio sam lasciniran svjedodanstvom kako njegovi najbliTi susjedi, kazali bi susjedi kraj koiih je stanovao vrata do vrata, nisu znali kako se on, i "ovime" bavio, kako je pisao o slikarstvu. Tek malobrojni, nekoli ko njegovih najbliZih suradnika na poslu, znalo je kako on nakon posla pi5e. Zapravo i pi5e, jer, oni su znali i ono 5to opet nitko drugi, nije znao, naime da Oto Svajcer i slika.
Tihi susjed, poznat kao dovjek sa crnim Seiirom u sivom kaputu od wida s uzorkom "riblja kost", svaki dan odlazio je na posao kako bi odradio, doslovno i u sekundu, radnu i egzistencijalnu obvezu, "od iest do dva". Radni vijek odradio je u osjedkol ljevaonici kao vrhunski strudnjak za financiie i poslovanje. Njegovo znanje, pisanje poslovnih ugovora i savrSeno uljudna korespondencija, radna samoprijegornost i savriena preciznost priskrbili su mu u radnoj okolici, za koju je suvi5no opisivati kakova je bila u politidkom i samoupravljadkom smislu, ugled nedodirljivog autoriteta. Napisao je trinaest monografija, desetke predgovora za kataloge osjedkim i hrvatskim slikarima i kiparima, preko tri stotine eseja, studija i kritika za "Clas
Naime, sam Oto Svajcer odludio mi je krajnje diskretno napomenuti kako i ta bibliografija, iako smo je radili Sotovo dvije godine zaptavo nije konadna. Jer on ima joi dvije monografiie predane u lnstitut za povijest umjetnosti (Heil, Tomi6), nekoliko neobjavljenih tekstova, tekstove predavanja (npr. tekst "O tumadenju umjetnidkog djela" odrZanog u Muzeju Slavonije 1936. godine) i izlaganja na simpozijima, te oko Sezdesetak naslova koje je radio za Leksikografski Zavod.
Ukratko, stvorio je istraTujuii likovnu povijest i pridu o njoj, jedan veliki sviiet likovne povijesti Osijeka, kroniku njegove proSlosti ali i predstavu suvremenosti bez dega spoznaja o tom svijetu ne bi niti postojala. lmenovao je svijet hrvatskog slikarstva u Osijeku, i odredio mjesto Osijeka u hrvatskoj likovnol umjetnosti, proilog i ovog stoljeia, prvotno njegove prve polovice, koga je doslovno otkrio, opisao, istraZio i protumadio. Njegov udio, dega je bibliografija, sa ovim dopunama, vjerodostojan dokaz silno je vrijedan u povijesno umjetnidkim kategoriiama.
Ali nije niti ovome kraj. lako o tome, ("nerado govorim", kako mi le napisao) ima pisanog traga, ier su strari objavljene, bez Svaicerove napomene taj trag bilo bi teiko pratiti. Radi se naime o literarnim tekstovima, objavljenim pod pseudonimima, novelama u "Hrvatskoj reviji", 1937' 1944. (pod lvan Barini6), novelama i lirskim iekstovima u "Hrvatskom listu" i 'Clasu Slavonije' 1934-1953. te nekoli ko putopisa (dasopis "Dubrovnik", "Clas Slavonije").
\rjerojatno je dovoljno upozoriti na ugled publikacija u kojima je literarni opus objavljen kako bi bilo jasno vrijednosno znadenje objavljenog, a linre i ono 5to nije objavljeno. Naime, rz ovih desetak objavljenih knjiZevnih raslova postoji, iako je indiskretno 'noram citirati samog Svajcera i "oveii
rroj (40-50) novela, prida, pripovijesti, 'azna kazivanja i sje6anja u 'ukopisu......i na kraju jo5 da spomenem to, da sam u svojim poznim godinama zir,'ota napisao jedno pedesetak pjesama )jesme sjeianja, beznadja i smrti) kao
rozni odjek jednog mojeg postoje6eg,
ro zatomljenog poriva". Dakako, sud o 'eobjavljenim stvarima nemoguie je znijeti, no podsjetio bih kako je sud o alcerovom pisanju, i literarnoj ..i aliteti pisanog s obiljeZjem "manovska -,oisa koje je ......be2 ikakve dvojbe, i
S',
..nyiZevno ostvarenje" iznijela -,2
joi davno,
monografiju o Waldingeru dr. Zeljka
tumaienje kako ne ieli izlagati, prvo jer
iorak ito bez sumnje potvrduje. vjerodostojnost dometa koga je Svalcer na ovaj nadin dosegnuo.
AIi po drugi put, i na kraju, jo5 o nedem,,r.
'Nastojao sam isprobati, pa i iskusiti slikarsku muku slikanja" kazao je pokazavii mi konadno svoje skice, studije i ulja na ploii, nakon dugogodiinjeg zajednidkog rada i suradnje kao povje:nicara umjelnosli, i usudio bih se kazati prijateljstva. Znao sam kako je slikao, vidio sam crteZe i slike kod njegovih prijatelja iz Ljevaonice kojima ih je jedinim poklonio odlazeii iz Osijeka, ali tek sada, gotovo nedavno vidio sam ih kod njega sloZene i briZllivo sklonjene. Nisu naime niti na zidovima, toliko ih je smatrao diskretnim. U viie navrata sam ga nagovarao da napravimo izloibu no uvijek sam nailazio na prepreku uz
i
je to dio njegove intime, a potom i vid sumnje kako to vjerojatno i nije moida ravan dostatne kvalitete koja bi udovoly i la kriteriju izlaganja.
Nepoznati svijet iovieka u sjeni, jednostavno i doslovno, na svaki je nadin impresivan i velidanstuen. konadno. Povod pisanju ovdje i ovom dascpisu. Oto Svajcer nije krio svoje njemadko podrijetlo ito je gorko i tegobno trpio cijeli 7ivot, od logora u Valpovu do dinjenice Zivljen;a u strahu "kako mi to ne bi netko zamjerio" 5to je uvijek ponavllao kada smo ga htjeli kandidirati za neko strudno ili druitveno priznanje. No, Oto Svajcer je svoje podrijetlo ponosno i dasno natkrilio jednako tako, ponosno i dasno svojim hrvatskim osjeianjima i domoljubljem. Zato je njegov doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti yo5 veii i dragocjeniji. Vlastimir KUSIK I
IN MEMORIAM Y
OIO 5VA]CTll (1
8.06.1 907 -2 s. s. 200s)
c\sich ;
I,J;,Tliti" :?[:I IfJi, 0",
ein rvenig mit der osijeker rgesch ic"ht e besch;t t igt. /besonders mit dem leil, das die Ceschichte der bildenden Kunst befasst, -,ennt Oto Svajcer sehr gut. Noch besser .^, issen es all diejenigen, denen die llldende Kunst, die dltere, neuere oder etzige, der Ruf oder die Profession ist. \m besten werden es die zukurrftigen ungen Forscher wissen, wenn sie sich Cieser Ceschichte annehmen und wie groB der Wert und die 'ehen, \\/ichtigkeit all dessen ist, was dieser \lensch in mehr als sieben Jahrzehnten
!r.,u
lt u
hervorgebracht hat.
!' ist nicht einfach, aber es isl eine Zufriedenheit aufzuzdhlen was bto Svalcer alles getan hat, und dies bedeutet erforscht, veroffentl icht u nd \usstellungen organisiert hat aus der Welt der esseker, aber auch weiter, der rveltlichen Kunstgeschichte. Es ist interessant zu wissen, wie dieser nette und fleiEige Mensch all dies schaffte, abseitig vom Ansehen der Offentlichkeit, von der er sich offen fern qrosse
fur
als zwanzigJahre arbeitete waren die Crundforschungen der Kunstgeschichte des XVlll., XlX., und XX. Jahrhunderts, vor allem der osijeker, aber auch der slar'von ischen bildenden Tradition. Sie brachten in das Licht der Offentlichkeit
das grosse Reichtum dieser Erbschaft, einen Kreis von heimischen und
ausldndischen Malern, die osijeker Malschule, einen Portrdtistenkreis, als auch Landschaftsmaler, die in dieser Periode 0ber die wir sprechen, wie es Ljubo Babi6 schrieb das ,,Malzentrum" der kroatischen bildenden Kunst der Mitte des 19. Jahrhunderts darstellte.
hielt, im Namen der Bescheidenheit und der Prinzipien, dass immer das, woruber man schreibt, viel wichtiger vonr Autoren selbst ist. Er
meldete seine Arbeiten am Institut
fur Kunstgeschichte an, sie wurden angenommen und veroffentlicht, aber nur wenige im lnstitut, darunter auch der Leiter selbst, sahen in selten. Nur wenige lernten ihn kennen, obwohl er in dieser Zeit schon in Zagreb lebte. Forschungsprojekte an denen er mehr
Den Reichtum dieser Welt fugte er der Erbschaft der kroatischen Kunstgeschichte so hinzu, wie es f0r
andere kroatische Mitten viele grosse kroatische Kunsthistoriker machten. Allein und bescheiden wandelte er die osijeker unbekannte Kunstwelt in eine h istorische Ku nsttatsache als Hauptzeichen seiner Kulturidentitdt. Aber, die Ceschichte 0ber den unmerkbaren Menschen war nicht weniger ungewohnlich in seiner Stadt Osijek, in der er fast sechzigJahre lebte,
39
'l eigentlich bis er im Jahre 969 in Rente ging. Der stille Mensch war Senauso unbemerkbar in seiner Umgebung, seiner Nachbarschaft. lch war fasziniert vom Zeugnis, dass seine nahesten Nachbarn, Menschen neben denen er Tur zu Trlr lebte, nicht wussten, dass er sich auch ,,damit" beschdftigte, wie er uber die Malerei schrieb. Nur wenige, seine Mitarbeiter vor allem, wussten, dass er nach seiner Arbeit schrieb. Eigentlich, auch schreibt, denn sie wussten, was die anderen nicht wussten, ndmlich, dass Oto Svajcer auch malt.
Der stille Nachbar, bekannt als Mann mit dem schwarzen Hut und im grauen Mantel aus Tweed mit ,,Fischgrdtenmuster", ging jeden Tag zur Arbeit, um auch jede Arbeitsekunde auszunutzen und seine existenzielle Pflicht ,,von sechs bis zwei" abzuarbeiten. Seine Rente verdiente er in der osijeker Cie8erei, als bekannter Fachmann fur Finanzen und Cesch;iftsfuhrung. Sein Wissen, Schreiben von Arbeitsreden und die perfekte und hofliche Korrespondenz, seine Selbstaufopferung bei der Arbeit und perfekte Prdzision brachten ihm in seiner Arbeitsumgebung, fur die es unnotig ist zu beschreiben, wie sie im politischen und Sinne der Selbstverwaltung organisiert war, das Ansehen einer unberuhrbaren Autoritdt. Er schrieb dreizehn Monographien, um die zehn Vorworte fur Kataloge osijeker und kroatischer Maler und Bildhauer, uber hundert Essays und Kritiken f0r ,,Clas Slawonien" und ,,Vjesnik" und um die hundert und zwanzig Studien und
Wissenschaftsarbeiten, die im kroatischen Fach- und wissenschaftlichen Periodikum veroffentlicht wurden. lch, personlich, habe in den letzen Jahren vier seiner Bucher von Essays, Studien, Kritiken und die osijeker Malchronik redigiert, damit das ganz verstreute Material ubersichtlich und auf einen Platz
kommt. Schlussfolgernd, wie ich es dachte, der fertigen Bibliographie. Obwohl ich Kenner dieses Opusses. bin, befand ich mich vor einer neuen Uberraschung. Selbst Oto Svajcer entschloss mir diskret zu erwdhnen, dass auch diese Bibliographie, obwohl wir fast zwei Jahre an ihr gearbeitet hatten, nicht
entgultig war. Denn er hatte noch zwei
Monographien, die er im lnstitut f0r Kunstgeschichte (Heil, Tomii)
40
abgegeben hat, einige nicht veroffentlichten Terte, Texte aus Vorlesungen (2.8. ,,Uber die Deutung des Kunstwerkes" das im Museum Slawonien im Jahre 1936 abgehalten wurde) und Ausfuhrungen auf Symposien, als auch 0ber sechzig Titel, die er fur das lexikographische lnstitut schrieb. Kurz gefasst, indem er die Ceschichte der Malkunst erforschte, schuff er auch die Ceschichte uber eine grosse Welt der Malgeschichte unserer Stadt, die Chronik ihrer Ceschichte, aber auch die Vorstellung der Cegenwdrtigkeit, ohne die, die Erkenntnis uber diese Welt nicht bestehen wurde. Er gab der Welt der kroatischen Malerei in Osijek einen Namen und bestimmte die Stelle Osijeks in der kroatischen Malkunst, des letzten und dieses.lahrhunderts, zuerst seiner ersten Hailfte, die er entdeckte, beschrieb, erforschte und erklafte. Sein Anteil, dessen Bibliographie mit allen Zugaben ein glaubrwiirdiger BeweiB ist, hat in den historisch-kunstlerischen
Kategorien einen groBen Wert.
Aber auch hier ist kein Ende.
Obwohl ich daruber (,,ungern rede", wie er mir schreibt,) bestehen schriftliche Spuren, da das Material veroffentlichi wurde, was ohne Svaicers Anmerkungen schwer zu verfolgen wdre. Es handelt sich ndmlich um literarische Texte, die unter Pseudonymen veroffentl icht wu rden, 0ber Novellen in ,,Hrvatska revija", 1937-1944 (unter Ivan Barini6), Novellen und lyrische Texte im ,,Hrvatski list" und ,,Clas Slawonien" 1934-1953, als auch einige Reiseberichte (Zeitschrift "Dubrovnik", ,,Clas Slawonien"). Es ist wahrscheinlich genug auf das Ansehen der Publikationen hinzuweisen in denen der literarische Opus veroffentlicht wurde, um den Wert des veroffentlichten einzusehen, und damit auch dessen, das nicht veroffentlicht wurde. Neben diesen zehn veroffentlichten Literaturtiteln bestehen,
obwohl es indiskret ist Svajcer selbst zitieren, auch eine ,,grossere Zahl (40-50) von Novellen, Ceschichten, verschiedener Erzdhlungen und Erinnerungen in Handschrift... und um zuleZl noch zu erwdhnen, dass ich in meinem spdten Lebenstag um die fnnfzig Lieder geschrieben habe (Lieder der Erinnerung, Hoffungslosigkeit und dem Tode) als Wiederhall einer meiner bestehenden, aber verborgenen
lmpulse". Nat0rlich ist es unmoglich riber die nicht veroffentlichten Titeln zu urteilen, aber ich wtirde erinnern, dass schon viel fruher das Urteil riber Svajcers Schreiben und der Qualitiit seiner Literatur mit dem Merkmal ,,von Manns Beschreibung, die ohne jeden Zweifel auch ein literarische Verwirklichung ist" Dr. Zeljka iorak darlegte (neben der Monographie ilber Waldinger), was ohne Zweifel die Claubwu rdigkeit der Hochstleistung, die Svajcer auch auf diese Weise erreichte, bestiitigt. Aber, zum zweiten mal, und zuleZt, uber noch etwas. ,,lch versuchte es, wollte aber auch des Malers Plage beim Malen erleben" sagte er und zeigte mlr seine Skizzen, Studien und 6le auf einer Platte erst nach einer langjiihrigen Zusammenarbeit als Kunsthistoriker, und ich wtirde mir erlauben es zu sagen, Freundschaft. lch wusste wie er malte, ich sah seine Zeichnungen und Bilder bei seinen Freunden aus der CieBerei, denen er sie schenkte als er aus Osijek ging, aber erst jetzt, neulich, sah ich sie bei ihm zusammengelegt und sorgfiiltig beiseitegelegt. Sie befinden sich nicht an den Wdnden - er hielt sie fur diskret. Mehrmals habe ich versucht, ihn zu ilberzeugen, eine Ausstellung zu organisieren, aber immer kam ich auf ein Hindernis, das er damit erklirte, er wolle nicht ausstellen, zuerst da es ein Teil seiner lntimitiit sei, und weiterhin zweifelte er an der Qualitiit, die das Ausstellungskriteri um befriedigen milsse.
Eine unbekannte Welt eines Menschen im Schatten, einfach und wortlich, ist in jeder Hinsicht eindrucksvoll und praichtig. Und Entgtiltig. Der Crund ftir das Schreiben hier und in dieser Zeitschrift. Oto Svajcer verborg seine deutsche Herkunft nicht, was er bitter und mtihsam sein ganzes Leben lang ertrug, vom Lager in ValPovo bis zur Tatsache in ewiger Angst zu leben ,,damit es ihm niemand tjbel nimmt", was er immer wiederholte, wenn man
ihn ftlr ein fachmiinnische oder gesel
lschaftliche Anerkennung .
kandidieren wollte. Aber, Oto Svajcer trd$ seine Herkunft stolz und ehrenhaft gleich wie seine kroatischen Ceftlhle und den Patriotismus. Deswegen ist sein Beitrag der kroatischen Kultur und Kunst noch groBer und werwoller. Vlastimir KUSIK
PUI DO PRIVLADAVAN]A
DUG
PROSLOSII
Augustin LUKACA/IC
Na njematki se narod krajem Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega, sruiilo takvo zlo koje zasluZuje da se obiljeii i istakne, jer su zloiini prema jednima zloiini i prema dru$ma, a ako su istovrsni i jedne i druge treba isticati kao negativne primjere i nedopustivo ponaianje u civiliziranom svijetu e6 5. svibnja 1945. godine u Pragu gdje je Zivjelo 200.000 Nijemaca, zapodet je lov na
Nijemce, a kad 1e zauzela radio-postaja Prag II, objavljena je paroia koja se dula u svim dijelovima Erada: Smrt Nijemcima".
z-ne logora, a ioni koji su se tim :':,ama pridruiili zapoieli su divlji
-'-:,rn.
Kolone Nijemaca tjerane su
' z Prag, gdje su bile izlo7ene : ,'.an.ra i vrijedanjima prolaznika
.
i
.
=- : . niitr"a. Mnoge /ene oiiSane su na bile su upregnute tako da su ..- 'r e ', uii iza sebe kamenje bez
....-... :,,'he osim mudenja, a bolesni
-.--
:-
i
su ubijani na otvorenoj cesti. Na
.:r - tskom stadionu u Strahovu bilo je za:oieno 10.000 zarobljenika, gdje iu rmirali od gladi i iedi, a o dizenteriji i clrugim bolestima da se i ne govori. Isti
; rial
1e
bio i sa zatotenic ima
<oncentracionog logora
u
Theresienstadtu pokraj Litomerica, gdje su ih nove deike vlasti zatotile. Okrvavljeni pomoinici takvih akcija maltretirali su njemadko stanovniStuo iz ', lastitih pobuda, ali su isto tako bili
rrude hladne kalkulacije tj. protjerivanja, iza dega je ve6 godinama stajala pripremljena i diplomatski csigurana medunarodna politika interesa. Progon se Sirio na druge gradove od
kojih iemo spomenuti samo Usti nad Labem u Sudetima, gdje je podeo lov na Nijemce, a bilo ih je lako prepoznati, ier su morali joi od ranije nositi bijele trake, na kojima je bilo veliko slovo "N" Nemec). Na Zeljeznidkom kolodvoru nalazilo se jezerce za vatrogasne
potrebe, gdje je urlajuii svjetina topila sve bez iznimke. Na 20 metara visokom mostu iznad Labe, svjetina je bacala Nijemce u Labu, a tko nije odmah
umro ubijen je iz puiaka brutalnih
Sudetski Nijemci - izbjegtice iz Ceike nakon
izvriitelja. Za ovaWe ispade je doduie svjetskoj javnosti objainjeno da su njemadki saboteri eksplozijom uniStili skladi5te oruZja, Sto uopie nije bilo todno i kasnije je dokazana istina.
Ameriiki dasopis "Time" pisao je : "Europa je pre5la iz najstrainijeg rata
u Sasku: u vodu".
Il. svjetskog rata
"Moiei lijevo, moZe( desno ili
Vae victis - teSko pobijedenima. To je poznato ve6 viSe tisu6lje6a.
MoZda 6e netko re6i da se BeneSovi u
povijesti u uZasan mir". Nijemci, odnosno njihov ostatak, su protjerani, a nitko nije znao ni kamo 6e, niti je o tome tko vodio raduna. Bene5 je pritiskao putem brojnih dekreta, da se Nijemcima oduzmu sva prava i vlasniitvo i protjera, kako se opet ne bi dogodila 1938. godina i Munchen. Oni moraju iseliti i to 5to brZe i pod svaku cijenu, kako se na bududoj mirovnoj konferenciji ne bi na neki drugi nadin rijeiilo njemadko - sudetsko pitanje. Stotine tisu6a lutalo je ovamo-onamo bez cilja, bez krova. Crvenoarmejac je na jednom mostu na Nisi rekao kad su ga pitali kamo da idu, jer ih nije puitao
dekreti i odnosi izmedu ieha i Nijemaca nas ne tidu. To je todno kad se imaju na umu sami Dekreti. No nadin njihova donoienja, politidka priprema i stvaranje uvjeta za modeliranje svjetske povijesti, zajednidki su, kao neki obrazac za upravljanje povijesnim dogadaj ima. Kako u ono doba tako i danas. lnteresi svjetskih sila prouzrodili su velike poremeiaje medu narodima, pri demu su zanemarene posljedice raznih povijesnih pomaka i zakljudaka. Potisnuto nezadovoljstvo skupina ili ditavih narodaizaziva nove krize, na koje se nastavljaju opet druge i tako u nedogled. Primjera ima bezbroj.
41
lz prikaza dogadaja, koji su u vezi s "Dekretima" vidljivo je da zlo nije svojstveno samo jednom narodu ili skupini naroda, pa ni dobro nije karakteristika samo jedni h. Ako se ne kaZe puna istina onda uvreda
jednih prerasta u mrZnju prema drugima, koja izraiena ili pritajena deka priliku da se ostvari u nedem gorem.
Hitler i fa(isti su s pravom osudeni za svoje manijakalne ideje i djela, koja nisu bila primjerena ni tadainjem, a kamoli sadainjem civilizacijskom stupnju. lstu sudbinu doiivjeli su i njihovi saveznici, koji su to postali silom prilika, te su svi postali meta za
nabi;anje kondicije savjesti. Ned jela
drugih, iako izvjesna nisu se smjela niti spomenuti, jer je svaki spomen izazivao iestoku reakciju i proganjanje. To su narodito koristili neprijatelji hrvatskog naroda u cilju
potiskivanja nacionalne svijesti, ponosa kao i prosperiteta. U suvremenom pravu protupravni napad se moZe odbiti i silom, ali samo koliko je nuino. Kaznenim djelom smatra se i prekoradenje nuZne obrane i takoder sankcionira. Pravi primjer prevladavanja tereta pro(losti je npr. izjava poljskih biskupa da opra5taju n jemadkom narodu, ali isto tal<o mole za oproitaj, dakle za dio krivnje Poljaka i zla djela, koja su nanesena njemaikom civilnom pudanstvu.
Poljski narod je uz narode SSSR-a i Zidove pretrpio najviSe zla od faiista. lpak su smogli snage da priznaju da je u logoru Lamb,inowice (Lambsdorf) u razdobllu od ljeta 1945.i 1946. godine muieno do smrti ili ubijeno najmanje tisu6u Nijemaca, najvi5e Zena i djece. Zbog toga se vodi kazneni postupak u gradu Opole protiv zapovjednika
logora. lzraieni katolidki duh u Poljaka nije mogao potisnuti osje6aj da je
mnogim protjeranim Nijemcima udinjena velika nepravda. To je dovelo do toga da su napetosti kao posljedica protjerivanja milijuna Nijemaca u sadainjoj Poljskoj - gotovo i5dezle. Namjera u ovom prikazu nam nije bila nijekanje krivnje pripadnika njemadkog
ili hrvatskog naroda u sada vei davnim vremenima, vei isticanje licemjerja Crugih, koji i dalje insistiraju na davno apsolviranim dinjenicama, ponovno ih izlaZu javnosti, potidu progone "vje5tica" samo da sakriju svoju odgovornost, svoja nedjela ili u cilju da s naiim narodima manipu liraju.
Vei smo rekli da su sebidni interesi svjetskih sila prouzrodili velike poreme6aje u svijetu, a potisnuti osje6aji izazivaju nezadovoljstvo i nove krize.
Kraj.
DAS FEUILTETON: DIE BENESCH DTKRETE - CESTERN UND HTUTE aa
TIN LANGTR \{ITG BI5 ZUR UBTRWINDUNG DTR GTSCflIII.IIT
Uber das deutsche Volk schilttelte sich am Ende des Zweiten Weltkrieges und gteich danach so ein Ubel, dass es verdient gekennzeichnet zu werden, da die 1bettaten gege;ilber den einen auch Ubeltaten gegenilber den anderen sind und wenn sie gleichartig ind, dann sollen die einen, als auch die anderen, als negative Beispiel und unerlaubtes Benehmen in einer zivilisierten Welt hervorgehoben werden chon am 5.Mai 19,15 in Prag, wo 200.000 Deutsche lebten, fing die jagd auf die Deutschen an; als die Radiostation Prag ll eingenommen
wurden, wurde die Parole veroffentlicht, die man in allen Stadtteilen horen konnte: ,,Tod den Deutschen".
Auch die Lageropfer und diejenigen, die sich diesen Opfern angeschlossen haben, fingen mit einer wilden Verfolgung an. Kolonnen Deutscher wurden durch Prag gefoltert, wobei sie von den Passanten beschimpft wurden. Viele Frauen wurden kahl rasiert und mussten
42
angespannt Steine sich hinterher ziehen, nur mit einem Zweck - gefoltert zu werden; kranke und verwundete wurden auf offener Strasse umgebracht. Am Sportstadion in Strahovo befanden sich 10.000 Cefangene, die vor Hunger und Durst starben und uber die Dysenterie und andere Krankheiten ist uberhaupt nicht zu sprechen. Das gleiche geschah auch mit den Cefangenen des Konzentrationslagers in Theresienstadt neben Litomeric, wo sie von der neuen tschechischen Macht gefangen wurden.
Die blutgebadeten Helfer solcher Aktionen folterten das deutsche Volk
aus eigenem lnteresse, aber sie waren gleich auch Mittel einer kalten Kalkulation bzw. der Verbannung, hinter der schon jahrelang ein vorbereitetes und diplomatisch abgesichertes internationales politisches I
nteresse stand.
Die Verbannung erweiterte sich auf andere Stddte von denen wir nur Usti nad Labem in den Sudeten erwdhnen, wo die Jagd auf Deutsche anfing; es war leicht sie zu erkennen, da sie noch von fruher weiBe Bdnder tragen mussten, auf denen ein groEes ,,N" (Nemec -Deutscher) stand. Auf dem Bahnhof befand sich ein See f0r das Bedurfnis
Die Ubeltaten der anderen, obwohl offenbar, durften nicht einmal erwdhnt werden, da jede Erwihnung eine heftige Reaktion und Verbannung hervorrief. Dies nutzten besonders Feinde des kroatischen Volkes aus. mit dem Ziel, die Nationalangehorigkeit, den Stolz, als auch die Prosperitdt zu hinterdrLlcken. lm zeitgenossigen Recht kann eine gegenrechtliche Attacke auch mit Cewalt abgestoBen werden, aber nur soviel es notwendig ist. Fur eine Straftat halt man auch die Uberschreitung der notwendigen Verteidigung und wlr auch sanktioniert. Ein richtiges Beispiel fur die
Der Flucht - ohne ein Dach iiber dem Kopf zu haben
der Feuenvehr, in dem die schreiende \lasse ausnahmslos alle ertrank. Auf der l0 '\,1eter hohen Brucke uber der Elbe '.r ari die \1asse die DeuGchen in die : re rncl ,,rer nicht gleich starb, wurde . ,,^ .e. brutalen Vollziehern :'::'-,:ien. Fur solche Exzesse wurde :=' -ierrationalen Offentlichkeit :-. .:- i-lass die deutschen Saboteure --- - : -. Erplosion eln Waffenlager -.- - :,:- ,.,,as uberhaupt nicht '. ' : - -:: :pater wurde die Wahrheit
.-
'a=.'.:Sen.
- = .--erlkanische Zeitschrift,Jime" . -: eb: ''Europa stieg aus dem .::re:[.lchsten Krieg in der Ceschichte
i
eir-er sc:recklrchen Frieden."
Die DeuEcnen. bzr,,'. ihr Rest, \\,urden , erbannt unci rr eder \\ irsste nran ,rohin, noch kunrmerte slch jemand ciarum. Benesch ubte durch zahlreiche Dekrete einen Druck aus um den Deutschen alle Rechte und den Besitz zu entnehmen und sie zu verbannen, .1 damit sich das Jahr 938 und Mtlnchen richt nocheinmal wiederholt. 5ie mussten aussiedeln, so schnell wie moglich und um jeden Preis, damit bei der zukunftigen Friedenskonferenz die Frage der Sudetendeutschen nicht auf eine andere Weise gelost wird. Hunderte von Menschen irrten ziellos herum, ohne ein Dach uber dem Kopf zu haben. Ein Angehoriger der Roten Armee auf einer Brucke Llber der Nisa antwortete, als er gefra$ wurde, wohin zu gehen, da er sie nicht nach Sachsen lieB: ,,Du kannst links gehen oder rechts oder ins Wasser". Vae victis - schwer geht es den Besiegten. Dies ist schon seit .Jahrtausenden bekannt.
Vielleicht wird jemand sagen, das die Benesch Dekrete und die Beziehungen
zwischen den Tschechen und Deutschen uns nichts angehen. Dies stimmt, wenn man nur an die Dekrete denkt. Aber die Art ihrer Verabschiedung, die politische Vorbereitung und die Schaffung der Bedingung fur das Modellieren der Weltgeschichte sind gemeinsam, wie ein Dokument fur das Leiten der Ceschichtsereignisse. Wie damals, so
arich heLrte. Die lnteressen der \Veltmdchte hoben viele Storungen unter den Volkern hervor, wobei man die Folgen verschiedener geschichtl ichen Entwicklungen und Sch Iussfolgerungen vernachldssigte. Die hinterdruckte Unzufriedenheit von Cruppen oder qanzer Voll<er ruft neue Krisen hervor, nach denen *,ieder neue konrmen. Beispiele claftir gibt es zahlreiche.
.\rs der Darstellung der
Ereignisse, die
nrit den ,,Dekreten" in Verbindung stehen, isI zu sehen, dass die Lbeltaten nicht fur nur ein Volk oder eine Volksgruppe charakteristisch sind; so ist auch das Cute nicht nur die Charakteristik nur des einen. Wenn man nicht die ganze Wahrheit sagt, dann steigt die Beleidigung der einen in Hass gegenuber der anderen uber und wartet im Hintergrund auf die Celegenheit, um sich in etwas Schlimmerem zu verwirklichen. Hitler und die Faschisten wurden mit Recht rvegen ihrer irren ldeen und Untaten, die r,veder der damaligen, noch der heutigen Zivilisationsstufe angemessen waren, bestraft. Das gleiche Schicksal erlebten auch ihre Alliierten alle ivurden sie so zu Zielen, mit denen die Kondition des Cervissens geladen wurde.
Uberbruckung der Last der Vergangenheit ist z.B. die Aussage den polnischen Bischofen, dass sie dem deutschen Volk vergeben, aber auch um Verzeihung bitten, also um einen Teil der Schuld der Polen und ihrer Untaten, die dem deutschen Zivilbtirgertum angetan wurden. Das polnische Volk hat neben den Volkern der UdSSR und den Juden die meisten Ubeltaten von den Faschisten erlitten. Sie hatten noch soviel Kraft um zuzugeben, dass im Lager in Lambsdorf von Sommer 1945 bis ''l 946 mindestens eintausend Deutsche, meistens Frauen und Kinder, zu Tode gefoltert und ermordet wurden. Man fuhrt ein Strafverfahren in der Stadt Opole gegen den Lagerkommandanten. Der
ausdrucksvolle katholische Ceist der Polen konnte das Cefuhl nicht hinterdrucken, dass vielen verbannten Deutschen groBes Unrecht angetan rvurde. Dies brachte dazu, dass die Spannungen als Folgen der Verbannung ron ,\4illionen Deutscher im jetzigen Polen - fast verschwunden sind. Unsere Absicht war nicht, mit dieser Darstellung die Schuld der Angehorigen des deuGchen oder kroatischen Volkes, der jetzt schon alten Zeil zu verneinen, sondern die Heuchelei der anderen zu betonen, die auch weiterhin auf den lingst absolvierten Tatsachen insistieren, es
der Offentlichkeit auslegen,
Hexenjagden hervorstreben nur um die eigene Veran[wortung und Ubeltaten zu verstecken, oder, um mit unseren Volkern zu manipulieren. Wir haben schon gesagt, dass die egoistischen Interessen den WeltmAchten grosse Zerruttungen in der \Velt hervorgerufen haben, wobei hinterdruckte Cefuhle Unzufriedenheiten und neue Krisen hervorrufen, Ende.
43
a I(UTA( II-IITTTPIT
PredloZio: Bronimir
llA0tRli
TAGANO ZA LIETO
LAGANA
5LAsNA POV|ITNA I(UI.IIN]A Upravo ljeti vaTno je zadovoljiti pove6ane potrebe organizma za vitaminima i mineralima. Kombinacijom svjeZeg sezonskog povria i naiih slasnih idejaza recepte niSta ne moZe po6i po zlu...
L]TINA SALAIA
Da tijelo ne biste na visokim temperaturama dodatno optereiivali, trebali bi konzumirati lako probavljive rudkove. U to se svakako ubrajaju i lagane ljetne salate. PredlaZemo jednu od takvih salata koje 6e Vam biti posebno ukusne za
vruiih ljetnih dana!
ITIA 5IllOilI
5TL]AII(A SALAIA POVRINI RAZN]ITI
'
Sastojci:
paprika u razliditim bojama, Iuk, tikvice, patlidZani, povr6e po izboru, de(njak, sol, biber, 5tapi6i za rainjiCe
Priprema: Povrde izrezari u detvrtaste komadi6e pribliZne velidine. Odistiti deinjak. Komadiie povria naizmjenidno nabosti na 5tapi6 za rainji(e zajedno s de5njom deinjaka kojega kasnije nedete pojesti. Cotove rainjiCe zadiniti solju i biberom i kratko sa svih strana ispe6i na roStilju.
s\/]flI
VOCNI DTsIRII
Volite slatkiSe? Najmanji problem, jer ljeti ima mnoitvo slatkog povria od kojeg se moBU prirediti ukusni svjeii deserti. Pokuiajte! Ovdje je ideja...
iu[uncr
oD Lr/tltlNovl P]tNtcI
Sastojci za 4 osobe:
4 listi6a bijele Telatine 4 svleiajaja (srednje velidine) 4 juine Zlice (60 g) Seiera 125 g slatkog vrhnja 6 juinih Zlica Iimunovog soka
'l cijeli limun event. listiii mente i Sarene mrvice za ukraiavanje Priprema: Omek5ati 2elatinu, razdvojiti bjelaniak iZumanjak. Zumanjke pjenasto umutiti sa 5eierom. Cvrsto umutiti slatko vrhnje, dodati sok od Iimuna i sve umijeiati u pjenu od Zumanjaka i 5e6era. Rastopljenu Telatin u
dodati u kremu i ostaviti da se kratko ohladi. ivrsto izlupati bjelanjke i dodati ih paZljivo u kremu. Pjenicu od Iimuna hladiti najmanje dva sata. Neposredno prije serviranja s dvije juine Zlice oblikovati otprilike 12 Tlidnjaka (noklica) i na tanjure servirati po tri komada. Pod vru6om vodom oprati Iimun, osuiiti i narezati na tanke ploike. Desert ukrasiti plo(kama Iimuna, listiiima mente i Sarenim mrvicama.
44
Sastojci za 4 osobe: 150-200 g feta sira 1 mali deSnjak 2-3 juSne Zlice ulja (npr. maslinovog ulja) 1 dajna ilidica su5enog origana 4 srednje velike rajdice 1 zelena paprika 112 krastavca za salatu
1 luk (crveni) 2-3 grandice periina 2 hjne Zlidice limunovog soka sol, biber, 5e6er B-10 crnih maslina event. korica limuna za ukras
ffffiil:;X3,i,!i,''' de5njak i tanko ga
ffi
nasje6i. Pomijeiati 1-2 juine Zlice ulja, origano i deinjak, u smjesu staviti sir i ostaviti neko vrijeme da stoji. Oaistiti i
oprati povrie. Raydicu narezati na
plo5ke, papriku na kolutove, a krastavce na komadide. Luk izrezati Iuk na
kolutove. Oprati periin, osuiiti i iskidati listiie. Limunov sok, sol, biber i malo Seiera dobro promijeSati i umijeSati
1
ju5nu Zlicu ulja. Pomijeiati povr6e, luk, masline i marinadu i na to staviti sir u ulju s deSnjakom. Ukrasiti Ilsti6ima periina ili limunovom koricom. U ovu salatu odlidno prijaju lepinje. Vrijeme pripreme: 30 minuta
TXIRA 5AV]TI
-
Tko voli, ilitnjake moie prirediti i sa sokonr limete tada neie bititako kisele. Kako se jaia ne kuhaju, ona moraju biti wjeia
i
iefatina postoji i u prahu. Radunajte umjesto 4'listiia
213 paketida Vriierne pripreme: 20 minuta (iekanje najmanje 2 sata) www. koc h e n- u n d - ge n i essen. de
Gs
ffi Dlt 5fi{llfilfittllftl(l
Vorgarhlogen von: Bronimir l1A0m[
TEICHT DURCH DEN SOMMTR
LI
LIII(I|II GI/11U5[KUCI][ Cerade im Sommer ist es wichtig, den erhohten Bedarf an Vitaminen und Mineralstoffen zu decken. Mit der Kombination aus frischem Marktgemuse der Saison und unseren schmackhaften Rezeptideen kann nichts mehr schief gehen...
GT/flU5t5PITIJT
I
Cl.l
II S0/fl/ttt RSALAII
Um den Korper bei Hitze nichtzusiitzlich zu belasten, sollten Sie kleine leicht verdauliche Mahlzeiten bevorzugen. Dazu gehoren unbedingt auch leichte Sommersalate. Hier gibt es eine Rezept-ldee die lhnen gerade an hei8en Tagen besonders gut schmecken wird!
BAUTRNSALAI,IIII TTIAl([s[ Zutaten
fiir 4 Personen:
50-200 g Feta-Kdse 1 kleine Knoblauchzehe 2-3 EL 6t (2. e. Olivenol) 1
Zutaten: Paprika in rerschredenen Farben, Zwiebeln,
1 TL getrockn. Oregano
Zucchini, {rberginen, weitere Cemuse nach
4 mittelgro8e Tomaten
\\ah (",,,ilauch. Salz, Pfeffer, MetallspieBe
1 grune Paprikaschote 1/2 Salatgurke Zwiebel (2. B. rot) 2-3 Stiele Petersilie
Zubereitung: Da. Cerruse in etwa gleich groBe,
l
-'-- -l:.'::- .= -i,,:ie schneiden. Knoblauchzehen .,-.. =l- : -:= -= -i:rcke abwechselnd aufspieen, die
'- : :----:.-:- :',,,ells dazwischen, sie werden nachher - - -- , .:.-::=- Die Spiee mit Salz und Pfeffer wurzen
2
EL
Zitronensaft
Salz, Pfeffer, Zucker 8-1 0 schwarze Oliven evtl. Zitronenspalten zu m Carnieren
Zubereitung: Kiise wurfeln.
rRUt+]r r G-rRr5fi{r D[55rRr5 : = ^.:er Lusl auf leckere Schlemmereien? Kein Problem, :=-^ n Sommer gibt es viele leckere FrLichte, mit denen
. c" -erriich frische Desserts zaubern lassen. Probieren S e s cioch einfach aus! Hier geht's zu unseren suBen
Rezept cleen,..
Knoblauch schiilen und fein hacken. 1 -2 ELOI, Oregano und Knoblauch verruhren. Kdse damit betrdufeln und etwas ziehen lassen.
Cemuse putzen und waschen. Tomaten in Scheiben, Paprika in Ringe
und Curke in Stucke Z
I
I R0 Nt
N
-/t10
Ut5t-NOCI(IN
fiir 4 Personen: 4 Blatt weiBe Celatine
Zutaten
4 frische Eier (Cr. M) 4 EL (60 g)Zucker 125 g Schlagsahne 6 EL Zitronensaft 1 unbehandelte Zitrone evtl. Minzebliittchen und bunte Zuckerperlen zum Verzieren
schneiden. Zwiebel schdlen und in Ringe schneiden. Petersilie waschen, trockensch tittel n u nd d ie B liitchen abzu pfen. Zitronensaft, Salz, Pfeffer und etwas Zucker verrtihren. 1 EL 6l darunterschlagen. Cemr.ise, Zwiebel,. Oliven und Marinade mischen. Kiise mit dem Knoblauch-OI darauf anrichten. Mit Petersilienbliittchen und ewl. Zitrone garnieren. Dazu schmeck Fladenbrot. Zubereitu ngszeit: 30 Min.
Zubereitung: Celatine einrveichen. Eier trennen. Eigelb und Zucker mit den Schneebesen des Handruhrgerdtes schaumig aufschlagen. Sahne steif schlagen, unterheben. Zitronensaft unterruhren. Celatine ausdrucken, auflosen, unter die Creme ruhren. Kurz kalt stellen. EiweiB steif schlagen und vorsichtig unter die Creme heben. Zitronen-Mousse mindestens 2 Stunden kalt stellen. Kurz vor dem Servieren mit 2 Essloffeln ca. 12 Nocken abstechen und je 3 Nocken auf einem Dessertteller anrichten. Zitrone heiB waschen, trockentupfen und in drlnne Scheiben schneiden. Mit Zitronenscheiben, Mi nzeblSttchen u nd bu nten Zuckerperlen verzi eren.
TXIt{A-TIPP
-
Wer mag, kann die Nocken mit Limettensaft zubereiten. Schmeckt nicht so siuerlich. Da die Eier hier roh verarbeitet werden, sollten Sie frisch eingekau{te nehmen.
-
Celatine gibt's auch gemahlen. Rechnen Sie statt 4 Blaft213 PAckchen. Zubereitungszeit:2O Min. (Wartezeit mind. 2 Std.) www. koch e n- u n d - ge n i essen. de
45
a
DIE ESSEKERISCHE
DII
5tL]ANKA U starom Osijeku, hodajuii ulicama, moglo se ve6 na prvi pogled prepoznati tko je gradanin a tko je sa sela. To se vidjelo Po odijevanju. Radnim danom se todno mogio reii tko je 5to po zanimanju. Stolari, kolari i ostali radnici drvne struke nosili su zelene pregade. Postolari i remenari imali su plave, a mesari i pekari bijele kecelje. Kovadi, potkivadi i ostali "metalci" nosili su zaititne koZne pregade. Kuhari i slastidari bili su odjeveni u bijela odijela i nosili su bijele kape. Pisari i ostali dinovnici nosili su preko rukava sakoa za5titne rukave. Samo nedjeljom kada je neradni dan i kada se ide na misu, svi su bili odjeveni u svedana odijela. Danas su svi ljudi svaki dan svedano odjeveni. Kao da se ne radi i kao da je svaki dan nedjelja. Danas moda diktira odijevanje i kako vidim po susjedama - Sto siroma5nija - to se modernije obladi"
Uvijek su se gradani razlidito obladili, ali seljanke, one se bile sve jednako odjevene. I moglo ih se na kilometar prepoznati. Sve su nosile dugadke i jako Siroke suknje, na glavama marame i uvijek u ruci ko5aru. Rano ujutro ide jedna seljanka
Kolodvorskom ulicom prema riieci
Dravi, nosi veliku ko5aru i poku5ava otvoriti svaku kapiju, ali sve su joi zakljudane. Kad ie preila Desati6inu ulicu, dode do druge kude gdje je bilo otvoreno. Pogledala je zadudeno prodelje zgrade i spazila plodu s natpisom: "Spec. gin. med. dr. ...". Dalje nije ditala jer je znala 5to je "dr.".
46
Poluglasno sama sebi kaZe: "A-hal" i zadovoljna ude u ku6u.
U hodniku zaviri kroz jedna otvorena vrata i vidi puno stolica, ali nikoga Livog. Na kraju hodnika spazi pritvorena vrata gdje gori svjetlo i vidi krupnoga muSkarca u bijelom koji sjedi i ne(to piie. Umilnim glasom pozdravi "Hvaljen lsus, gospon doktor!". On se ni ne pomakne i rede: "Molim Vas prvo se svucitel" Seljanka se :
straino iznenadi i upitrrim tonom kaZe: "Cospon doktor...", no on se ne osvrnu nego rede: "Skinite se molim." Ona sva izbezumliena, da ne propusti priliku, spusti ko5aru na pod, skine maramu, svude vestu preko glave, otkopda suknju i spusti le do koliena i ponovo pokuia: "AIi, gospon doktor..." no on je prekine: "Samo se skinite, sad iu ja." Vidi ona, ne preostaje joj niSta drugo nego spusti suknju na pod, skine svih pet podsuknli, izule papude i darape, te ostane samo u potko5ulji na tregere. UplaSena jer se osjeiala kao da je gola, viSe nije niSta pitala. U tom trenutku doktor ustane, okrene se k nioi, a onabrzo, s obje ruke pokrije svoja prsa.
On joj pride bliZe i kaZe: "No 5to ste hrjeli ono pitati?". Ona nesvjesno ponovi: Pitati? Ah, da ..." i lijevom rukom pokaZe na ko5aru, a desnom pokrije jo5 dvr56e svoje grudi "... doSla sam Vas pitati hoiete li kupiti svjeZih jaja?
- Das osiieker Deutsch", str. 300.
Prilog knjizi "Essekerlsch
C;ka
cite
ECKE
BAUT|IIN
Im alten Essek konnte man gleich, schon auf den ersten Blick erkennen, wer ein Bilrger ist und wer vom Lande kommt. Das hing von der Kleidung ab' Wiihrend der \A,{rche hat man gleich sagen konnen/ was jemand von Beruf ist. Die Tischler, Wagner und Drechsler hatten immer grtine Schurzen an. Die Schuhmacher, Sattler und Riemer trugen blaue Schurzen, die Fleischer und Bicker wei{3e Schurzen und die Sch miedmeister und Hufschm iede hatten Ochsenlederschurzen an. Die Kocher und Zuckerbiicker trugen wei8e Mutzen. Die Menschen, die in einer Kanzfei arbeiteten, trugen schwarze Armel auf den Anzugsdrmel. Nur Sonntags, als man nicht arbeitete und als alle in die Kirche gingen, zogen sie schone Kleider an. Heute sind,alle Leute jeden Tag feierlich angezogen, als ob jeder Tag ein Sonntag sei. Heute diktiert die Mode das Anziehen und wie ich nach meinen Nachbarinnen beurteilen kann- je firmer'rnan ist, desto schoner zieht man sich,an. AIso, schon immerzogen'sich die
Menschen verschieden an, aber die Bauerinnen - die waren alle gleich angezogen. Die konnte man schon auf einen Kilometer erkennen. A[[e trugen sehr breite Rocke, hatten ein Kopftuch auf dem Kopf und schleppten imrner einen Korb in der Hand.
Und so geht eine Bauerin die Eisenbahngasse Richtung Drau entlang versucht jede Haustir zu offnen, aber alle sind noch geschlossen. Als sie die Desatygasse 0berquerte. kam sie zu einem Haus mit offener Haustur' Sie schaute rau{ und an der'\Aland stand eine Tafel rnit der Uberschrift: Dr. Med Spec. Cin. und weiter las sie nicht. "Aha". sagt sie zufrieden und ging
hinein.
ESEKERISI r,K
II PAUARIN lm Cang sah sie wieder eine offene Trir und schaute rein. Drin gab es viele Sessel, aber keinen Menschen. Am Ende des Flures sah sie eine halboflene Trlr hinter der ein Licht brannte, guckte rein und sah einen Mann in weiBem Mantel, der am Schreibtisch sa8 der et\^/as schrieb. Sie begru8te: ,'Cru8gott, Herr Doktor!". Der Doktor brewegte sich nicht vom Sessel, sagte aber: ,,Bitte, ziehen Sie sich zuerst aus!,,. Die Bauerin schaute ihn erstaunt an und sagte: "Herr Doktor...", aber er schrieb weiter und sagte: "Ausziehen, bittelu. Sie, auBer sich, aber um die Celegenheit ja nichtzu verpassen, stellte den Korb auf den Boden, nahm ihr Kopftuch ab, zog ihre Weste aus, knopfelte den Kittel auf lief3 ihn auf die Knie fallen und versuchte es wieder:"Aber Herr Dokor...,,, aber er unterbrach sie: "Ziehen Sie sich nur aus, ich komme gleich.,, Sie sah, es bleibt ihr nichts Librig als
ihren Rock auf den Boden zu werfen, zog ihre funf Unterrocke aus, die Schuhe und Strumpfe und blieb nur im Unterhemd angezogen stehen. Nun jetzf so halbnackt, traute sie sich nichts mehr zu fragen. ln diesem Moment stand der Arzt auf , drehte sich zu ihr um, und sie deckte schnell ihre Bru.st mit der Hand zu. Er ging auf sie zu und
fra$e:
"Was wollten
iie denn
fragen?,,.
Sie wiederholte: "Fragen? Ach, ja...
,,
und zeigte mit der linken Hand auf den Korb (die rechte hielt sie noch fester an ihrer Brust) "... ich wollte fragen, ob Sie trrsche Erer kauten mochten,,. ft
Beitrag dem Such "Essekerisch osijeker Deutsch", Seite 300
*
Das
ln oldn Esek hodma kenan klajh eakenan, auf eastn blik, vea Stetla unt vea fun lond is. Tes voa ophengig funda klajdung. Unta ra vouhn hodma kenan klajh sogn, vos a mend fun beruf is. Ti ti5la, vogna unt ti dreksla hom ima grini Siacn onkopt; ti Sustamasta, ti iatla unt ti remenari a blaun iuac; ti flaj5hoka unt ti peka vajsi Biacn unt ti Smidamasta unt ti huf5mida a Suac fun oksnleda. Ti kehn unt ti cukapeka hom vajsn kvont onkopt. Ti lajt, vos inda kanclaj klribn hom, ti hom 5voaci eaml auf teni oncunseaml onkcougn kopt. Nua am sundoh, vons net koabajt vead unt vonma oli indi kiahn kongan sajn, ton voama oli indi Seni klajda onkcougn. Hajte sajn oli lajt a jedn rog Ben onkcougn, ols tas a jedn tog sundoh is unt misn si net oabajtn. Jecat is sou: Je vea oama is, testo Sena
trokta sih.
Azon, tomols voan ti lajt faSidn onkcougn, oba ti pauarinan, ti voan oli klajh. Ti homa kenan Sun auf an kilometa eakenan. Oli hom ktrougn ti sea pradi kitl, ten kopftuh, unt ima homsi a kuab mitk5lept.
holbofani tia, vu a Iiht prenq kukt si rajn unt sikt anan mon im vajsn
montl, vos pajm 5rajptiS sict unt etvos Srajpt. Unt ton grist si: "Krisgot, hea dokta!, Ta dokta bevekt sih net fun sajnam sesl unt sokt: "Bitte, ziehen Sie sich zuerst aus!". Ti pauerin Saut im eaitaunt on unt sokt: "Hea dokta...,,, oba ea Srajpt vajda unt sokt: "Ausziehen, bitte!,,. Sie Btelt ten kuab auf ten fuspodn, nemt irn kopftuh op, cigt iri veste aus, knepflt irn kitl runda foln unt cikt ti finf untarek aus, ti Sorkn unt ti Strimf unt plajpt nua im untaklajd. Oba jec sou holbnokat traut sich niks mea frogn. jec auf, dret sih cu ira, unt si dekt Snel midi hend iri brust. Ea moht traj Srit cu ira unt Ta dokta 5tet
frokt: "Was kommt bei lhnen in Frage?". Si vidaholt: ,Ti frage? Ah jo, ti frage". Ton cajkt si mida linki hod auf ten kuab, ti rehti holtsi nouh festa on iri brust unt sokt: ,'lh pin frogn kuman, ob si fri5i aja kaufn mehtn." Beitrag dem Buch "Essekerisch Das osijeker Deutsch',, Seite 300
-
Feta Gilika
Unto sou ket a pauarin tuah ti Ajznbongosn in rihtung ta Drau unt trokt a grousn kuab. Si probiat a jedas haustua efnan, oba oli saj cukipeat. Von si Desatygosn ibakveat hot, kumt si cu anam haus, vu ti haustia auf voa. Si Saut rauf, unt afta vond 5teit a tofl, auf velha Srajpt: Dr. Med. Spec. CtN. unt vajta hot si net kleizn. ',Aha,, sokt si cufridn unt ket hinajn. lm gong sikt si vida a ofani tia unt Saut rajn. Trina sajn fili sesl, oba ka mend is to. lnda ekn sikt si a
47
CoD\\N\N'
\'$llt*
T
w UrtDN
H
rt$G t.:
- .n(t\fC\\I tI rl \UK\ lLl UTIRUY'-
il,L::$ffi :t:.i.Li
jr'r
'
'nri,
lrrrusgeber,
den V6iksdeutschen Gemeinschalt zu bestelben VDG
Fostlach 110 31000 Osiiek, Kroatien
Tel./lax: + +385 31 213 610