35 minute read
Ozren Blagec Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Ozren Blagec
Advertisement
Gradski muzej Križevci Tome Sermagea 2, Križevci ozren.gmk@gmail.com UDK: 619(497.5)(091) Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: 25.9.2020.
Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
U radu se prikazuje životni put i djelovanje veterinara dr. Andrije Hupbauera, direktora Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima i profesora na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Na temelju do sada objavljenih kraćih ili opsežnijih biografija, te u manjem opsegu izvorne građe, rekonstruirana je aktivnost dr. Hupbauera na razvoju veterinarske struke i znanosti u Hrvatskoj, a posebno je valoriziran njegov doprinos u radu i razvoju Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima. Na kraju rada priložena je i bibliografija radova dr. Hupbauera. Ključne riječi: Andrija Hupbauer, povijest veterinarstva, Bakteriološki zavod u Križevcima
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Dosadašnje biografije i bibliografije
Pregled do sada objavljenih, mahom kraćih, biografija i priloga o životu i radu dr. Andrije Hupbauera najbolji su uvod u pokušaj da se na jednom mjestu obuhvate do sada poznati i objavljeni podaci o njegovoj opsežnoj aktivnosti na području razvitka veterinarske prakse i znanosti u Hrvatskoj. Prvi je o Hupbaueru, nekoliko godina nakon njegove smrti, pisao Ivo Tomašec u časopisu Veterinarski glasnik,1 a isti je tekst objavljen i u spomenici izdanoj povodom 50-e obljetnice osnivanja Veterinarskog zavoda u Križevcima.2
Kada je 1969. obilježavana pedeseta obljetnica osnutka Veterinarskog fakulteta objavljena je velika monografija u kojoj se nalazi mnoštvo podataka o Hupbaueru,3 a istom prilikom izdana je i bibliografija radova djelatnika fakulteta gdje se nalazi i opširna Hupbauerova bibliografija.4 U knjizi Zaslužni veterinari Hrvatske akademik Eugen Topolnik objavio je tekst o Hupbaueru,5 a brojni podaci i njegovom radu na Veterinarskom zavodu mogu se naći i u Spomenici Veterinarskog zavoda Križevci 1901. – 1976.6
Od novijih kraćih prikaza Hupbauerovog života vrijedi spomenuti priloge u Hrvatskom biografskom leksikonu,7 te Hrvatskoj enciklopediji u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.8 Zanimljivo je da se Hupbauer ne pojavljuje u Općoj i nacionalnoj enciklopediji u 20 knjiga koju je između 2007. i 2009. izdavala izdavačka kuća Pro Leksiks iz Zagreba.
Djetinjstvo i školovanje
Andrija Hupbauer rođen je u Neudorfu, naselju koje se krajem 19. stoljeća nalazilo nekoliko kilometara zapadno od Vinkovaca,9 28.03.1886.10 u evangeličkoj
1 Tomašec I[vo], “Život i rad prof. dr. Andrije Hupbauera”, Veterinarski glasnik 5, Zagreb 1951., br. 4/5, str. 308. – 309. 2 Tomašec Ivo, “Život i rad prof. dr. Andrije Hupbauera”, Veterinarski zavod u Križevcima 10. V. 1901. – 10. V. 1951., Zagreb 1951., str. 110. – 111. i nepotpuna biografija str. 123. – 127. 3 50 godina veterinarskog fakulteta u Zagrebu 1919. – 1969., Zagreb 1969. Hupbauer se spominje na više mjesta, koja će biti navedena u radu kako će biti korištena 4 Režek A[dolf]: Bibliografija 1919. – 1969. 50. godina Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1971., str. 213. – 220. Bibliografija se odnosi na razdoblje od 1932. nadalje. 5 Topolnik E[ugen]: “Profesor dr. Andrija Hupbauer (1886. – 1949.)”, Zaslužni veterinari Hrvatske, Zagreb 1976., str. 81. – 84. Gotovo identičan tekst nalazi se i u: Topolnik E[ugen],Prof. dr. Andrija Hupbauer (18861949), Veterinarska stanica 7, Zagreb 1976., str. 253. – 256. 6 Spomenica veterinarskog zavoda Križevci 1901. – 1976., Križevci 1978., na više mjesta 7 Badovinac Josip, „Hupbauer, Andrija“, Hrvatski biografski leksikon sv. 5., Zagreb 2002., str. 767. 8 [s.][n.], “Hupbauer, Andrija”, Hrvatska enciklopedija sv. 5., Zagreb 2003., str. 15. – 16. 9 Neudorf, odnosno Novo selo kako se ponekad naziva Hupbauerovo rodno mjesto, danas se nalazi u zapadnom dijelu grada Vinkovaca i ponekad se naziva Vinkovačko Novo selo 10 Hupbauerovi biografi kao datum rođenja navode 29. 03. 1886., no u Popisu zaposlenika s pravom glasa
Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima iz 1940. (Gradski muzej Križevci GKM-4823),
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
obitelji njemačkog porijekla. Otac mu je bio Gjuro Hupbauer, a majka Marije, rođena Greiner. Gimnaziju je pohađao u obližnjim Vinkovcima, a nakon s odlikom položene mature odslužio je vojnu obavezu (od 1.10.1906. do 30.09.1907.) u 78. bjelovarskom puku. Nakon završene vojske Hupbauer upisuje studij na Veterinarskoj visokoj školi u Beču gdje je uspješno diplomirao 2. ožujka 1912. Odmah po diplomi počinje raditi na Kemijskom zavodu iste škole te se posvećuje izradi doktorske disertacije pod nazivom Beitrag zu Kenntniss des Stoffwechsel des Rindes koji je uspješno obranio 12. srpnja 1913. godine, te je promoviran u doktora veterinarske medicine.11
Dolazak u Križevce i rad na Bakteriološkom zavodu do 1922.
Bakteriološki zavod u Križevcima12 osnovan je 10. svibnja 1901. godine rješenjem Kraljevske hrvatsko-slavonske zemaljske vlade odjela za unutarnje poslove br. 33259 kao prvi veterinarski zavod u jugoistočnoj Europi. Njegov osnivač i prvi voditelj bio je dr. Ferdo Kern koji je godinu dana ranije stigao u Križevce, prihvativši poziv da na Višem gospodarskom učilištu predaje živinogojstvo i veterinarstvo, ali i da ustroji veterinarski i bakteriološki zavod. Razlog osnivanja takvog zavoda bio je sve veći razvoj stočarstva u Hrvatskoj i Slavoniji, a shodno tome i kontrola nad zdravljem i kvalitetom stoke koja se izvozila, što se do tada obavljalo u dijagnostičkim laboratorijima u Austriji ili Mađarskoj.13
Rješenjem Kraljevske zemaljske vlade III./A 1845/3. 1913. od 4. siječnja dr. Andrija Hupbauer imenovan je kraljevskim kotarskim veterinarom u X. činovničkom razredu i dodijeljen na službovanjem Bakteriološkom zavodu u Križevcima, gdje je imenovan asistentom dr. Kerna. Hupbauer je na mjestu kotarskog veterinara zamijenio Janka pl. Haraminčića koji je premješten u Slunj.14
Nakon tek nešto više od pola godine rada na Bakteriološkom zavodu Andrija Hupbauer mobiliziran je 26.07.1914. i odlazi kao vojni veterinar – referent u 211. pješačkoj brigadi u Prvi svjetski rat. Demobiliziran je nakon nešto više od tri godine 30.09.1917. te se vraća u Križevce na staro radno mjesto.15 Zanimljivo je da po
kojega je osobno sastavio Hupbauer, kao datum njegova rođenja spominje su 28. 03. 1886., pa stoga taj datum smatram ispravnijim 11 Rana biografija rađena je prema: Tomašec Ivo, “Život i rad prof. dr. Andrije Hupbauera”, Veterinarski zavod u Križevcima 10. V. 1901. – 10. V. 1951., Zagreb 1951., str. 110. i Topolnik E[ugen]: “Profesor dr. Andrija
Hupbauer (1886. – 1949.)”, Zaslužni veterinari Hrvatske, Zagreb 1976., str. 81. 12 Bakteriološki zavod u Križevcima danas djeluje pod nazivom Veterinarski zavod Križevci i djeluje u sklopu
Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu, kao jedan od četiri takva zavoda u Hrvatskoj, te zapošljava 25 djelatnika (http://www.veinst.hr/organizacija, 11. 11. 2019.) 13 Josip Kucel, Izvještaj o radu Veterinarskog zavoda u Križevcima od god. 1901. – 1951., u Veterinarski zavod u Križevcima, Zagreb, 1951., str. 6. – 10. 14 Izvješće o Kraljevskom Višem gospodarskom učilištu i ratarnici u Križevcima za školsku godinu 1913./1914.,
Križevci 1914., str. 31. 15 Topolnik E[ugen]: “Profesor dr. Andrija Hupbauer (1886. – 1949.)”, Zaslužni veterinari Hrvatske, Zagreb 1976., str. 81.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
povratku s ratišta upisuje studij na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima, u sklopu kojeg djeluje Bakteriološki zavod na kojem je zaposlen. Studij je uspješno završio 1919. godine.16
Za vrijeme Hupbauerova odsustva zbog mobilizacije Bakteriološki zavod u Križevcima praktički je prestao s djelovanjem pošto je i voditelj zavoda dr. Ferdo Kern preseljen u Osijek na mjesto predstojnika ambulantnog bakteriološkog laboratorija, gdje je povremeno obavljao dio poslova križevačkog zavoda. Djelatnost križevačkog zavoda ponovno je uspostavljena početkom 1916. povratkom dr. Kerna iz Osijeka, a nakon što je demobiliziran i dr. Hupbauer rad Bakteriološkog zavoda se normalizira, iako u manjem obujmu nego u predratno vrijeme.17
U vrijeme Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj se pojavila sve veća potreba za pokretanjem institucije koja će se na komercijalnom principu baviti proizvodnjom cjepiva protiv stočnih bolesti, no kako vlasti to nisu bile u mogućnosti ostvariti, a Hrvatsko-slavonsko veterinarsko društvo nije bilo dovoljno agilno, na inicijativu dr. Kerna održana je 10. 02. 1918. konstituirajuća skupština dioničara Zavoda za proizvodnju cjepiva protiv zaraznih bolesti d.d. u Križevcima. Bila je to prva tvrtka u Hrvatskoj koja je proizvodila cjepiva protiv bedrenice, vrbanca te kuživo za tamanjenje štakora i miševa. Najveći dioničari bili su dr. Kern (60 dionica), i dr. Hupbauer (25 dionica), a njih dvojica su ujedno ovlašteni za potpis tvrtke. Privatni Zavod za proizvodnju cjepiva d.d. djelovao je u istom prostoru kao i državni Bakteriološki zavod, a i zaposlenici su uglavnom bili isti, što je izazivalo negodovanje vlasti. Situacija se donekle smirila kada se je za potreba privatnog Zavoda osposobio prostor u susjednoj Frankopanskoj ulici, no i dalje su u obje ustanove radili uglavnom isti ljudi. Godine 1921. Jugoslavenski serum zavod otkupljuje sve dionice Zavoda za proizvodnju cjepiva d.d., no kako je dr. Kern i dalje aktivno surađivao s novim vlasnikom odlučeno je da bude prijevremeno umirovljen, a kao novi privremeni upravitelj Bakteriološkog zavoda postavljen je 08. rujna 1922. dr. Andrija Hupbauer.18
Kako je zbog osnivanja Gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu u jesen 1919. Više gospodarsko učilište u Križevcima pretvoreno u srednju poljoprivrednu školu, tako je i Bakteriološki zavod, koji je do tada djelovao u sklopu Višeg gospodarskog učilišta, postao samostalna ustanova kao organ veterinarske službe. Kako je iste
16 Izvješće o Kraljevskom višem gospodarskom učilištu i ratarinici u Križevcima za školsku godinu 1918./19., Križevci 1919., str. 55. – 56. 17 Spomenica veterinarskog zavoda Križevci 1901. – 1976., Križevci 1978., str. 28. 18 Josip Kucel, Izvještaj o radu Veterinarskog zavoda u Križevcima od god. 1901. – 1951., u Veterinarski zavod u Križevcima, Zagreb, 1951., str. 15. – 17. i Spomenica Veterinarskog zavoda Križevci, Križevci, 1976., str. 29. -32. O umirovljenju dr. Kerna i imenovanju dr. Hupbauera Izvještaj kr. srednje gospodarske škole u Križevcima za školsku godinu 1922./23., Križevci 1923., str. 8.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
godine u Zagrebu osnovana Veterinarska visoka škola razmatrala se mogućnost da bi se Bakteriološki zavod iz Križevaca u potpunosti preselio u Zagreb kako bi inventar zavoda poslužio potrebama novopokrenute Veterinarske visoke škole. Nakon nekoliko godina premišljanja ipak je odlučeno da Bakteriološki zavod ostane djelovati u Križevcima.19
Već je spomenuto da je nakon prijevremenog umirovljenja dr. Kerna na čelo Bakteriološkog zavoda, kao njegov privremeni upravitelj u rujnu 1922. postavljen dr. Andrija Hupbauer. Njegovo imenovanje nije bilo trajno, a Hupbauer je kao uvjet da preuzme ravnateljstvo postavio zahtjev da se osim dijagnostičkih radnji u zavodu pokrene i proizvodnja cjepiva protiv stočnih zaraza. U svojim je nastojanjima postigao da je Pokrajinska uprava u Zagrebu 4.11.1922. donijela odluku o osnutku odjela za proizvodnju cjepiva. Time je zavod reorganiziran i sastojao se od bakteriološkodijagnostičkog odjela i novoosnovanog odjela za proizvodnju cjepiva. Kako je još 1919. izdvojen iz sustava Višeg gospodarskog učilišta početkom 1923. Bakterioloki zavod mijenja ime u Državni bakteriološki i serološki zavod u Križevcima.20 Andrija Hupbauer je konačno 27. 01. 1923. imenovan njegovim ravnateljem.21
Kako bi unaprijeđeni zavod što bolje djelovao Hupbauer je u dva navrata odlazio u Austriju kako bi se informirao o novostima u proizvodnji cjepiva te je po povratku pokušavao nove tehnologije u proizvodnji cjepiva primijeniti i u križevačkom zavodu. Prvi puta boravi u Austriji od 15. 11. 1921. do 21. 02. 1922. u Državnom serološkom zavodu u Mödllingu,22 a drugi puta između 15. 10. 1923. i 01. 01. 1924. u Higijenskom zavodu Veterinarske visoke škole u Beču, gdje se upoznao s brojnim austrijskim stručnjacima za proizvodnju cjepiva.23
Nova djelatnost, ali i sve veći broj dijagnostičkih testiranja zahtijevali su kako veći broj zaposlenika, tako i veće prostorne uvjete. Stoga su prostorije zavoda u Zakmardijevoj ulici u Križevcima obnovljene i proširene sredinom 20-ih godina prošlog stoljeća. Također povećavao se i broj zaposlenika. U vrijeme dr. Kerna za Zavodu su obično radila 2-3 djelatnika, što je naravno bilo premalo. Zahvaljujući Hupbauerovom zalaganju prvenstveno je rastao broj stručnih veterinara. Nažalost mnogi od njih u križevačkom Zavodu zadržali bi se relativno kratko vrijeme te bi odlazili u veće sredine, poput Zagreba ili Beograda, gdje bi svoje karijere nastavljali kao predavači na fakultetu ili djelatnici na veterinarskim institutima. Među najznačajnije
19 Spomenica Veterinarskog zavoda Križevci, Križevci, 1976., str. 28. – 29. 20 isto, str. 32. 21 Topolnik E[ugen]: “Profesor dr. Andrija Hupbauer (1886. – 1949.)”, Zaslužni veterinari Hrvatske, Zagreb 1976., str. 82. 22 Modlling je gradić šestnaest kilometara južno od Beča. https://de.wikipedia.org/wiki/M%C3%B6dling (17.09.2020.) 23 Tomašec Ivo, “Život i rad prof. dr. Andrije Hupbauera”, Veterinarski zavod u Križevcima 10. V. 1901. – 10. V. 1951., Zagreb 1951., str. 110. i Topolnik E[ugen]: “Profesor dr. Andrija Hupbauer (1886. – 1949.)”, Zaslužni veterinari Hrvatske, Zagreb 1976., str. 83.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
veterinare koji su djelovali na Državnom bakteriološkom zavodu u Križevcima valja spomenuti dr. Ivu Kendu, dr. Đuru Gojkovića, dr. Ivana Zahariju i dr. Vladimira Lugomer. Također zapošljavani su i brojni laboranti i ostalo administrativno i tehničko osoblje, pa je Zavod 1940. godine brojio 25 djelatnika, od kojih je, uz Hupbauera, bilo još šest veterinara.24
Zbog sve lošijeg zdravstvenog stanja, kao i brojnih obaveza na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, dr. Andrija Hupbauer odlučio je u proljeće 1940. napustiti vođenje Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima i trajno se preseliti u Zagreb, dok će ga na čelu križevačkog zavoda naslijediti dr. Vinko Peršić, dotadašnji voditelj Veterinarskog zavoda Serum odjela u Kalinovici.25
Rad na Srednjoj poljoprivrednoj školi u Križevcima i profesura na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu
Zbog manjka stručnog nastavnog kadra nastavu na Srednjoj i Nižoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, nakon ukinuća Višeg gospodarskog učilišta, povremeno je održavao dr. Ferdo Kern, a od 1921. u tome mu se pridružuje i dr. Andrija Hupbauer. Već je spomenuto da se dr. Kern, zbog svog angažmana u pokretanju Zavoda za proizvodnju cjepiva d.d. i daljnje suradnje s Jugoslavenskim serumskim zavodom, našao u nemilosti te je smijenjen s mjesta direktora Bakteriološkog zavoda u rujnu 1922., ali je nastavio predavati na Srednjoj poljoprivrednoj školi. Međutim, početkom svibnja 1923. dr. Kern biva najprije privremeno umirovljen, a nekoliko dana kasnije razriješen nastavničke dužnosti, da bi predavanje njegovih predmeta u potpunosti bilo povjereno Andriji Hupbaueru kao honorarnom nastavniku.26
Predmeti koje je Hupbauer predavao na Srednjoj gospodarskoj školi bili su Veterinarstvo, Anatomija i fiziologija domaćih životinja i Mikrobiologija. Veterinarstvo je počeo u predavati drugim razredima u drugom polugodištu školske godine 1921./22. te ga je predavao sve do šk. god. 1931./32., obično 2 sata tjedno. Anatomiju i fiziologiju predavao je dva ili tri sata tjedno od svibnja 1923. do kraja šk. god. 1926./27., prvim ili drugim razredima. Taj je predmet direktno naslijedio od dr. Kerna, ako i Mikrobiologiju koju je predavao drugim razredima 2 sata tjedno, također od svibnja 1923. do kraja šk. god. 1925./26. Zanimljivo je da je uz veterinarske predmete, zbog nedostatka stručnih nastavnika, u šk. god. 1924./25. i 1925./26.
24 O Hupbauerovom ravnateljstvu vidjeti: Josip Kucel, Izvještaj o radu Veterinarskog zavoda u Križevcima od god. 1901. – 1951., u Veterinarski zavod u Križevcima, Zagreb, 1951., str. 18. – 19., zatim Spomenica veterinarskog zavoda Križevci 1901. – 1976., Križevci 1978., str. 33. i 37. – 42., te Hupbauer Andrija, „Izvještaj o radu Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima od god. 1923. – 1938.“, Veterinarski arhiv, 8./1938., br. 9., str. 373. – 440. Sačuvani Popis zaposlenika s pravom glasa Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima (Gradski muzej Križevci GMK-4823) iz 1940. g. sadrži samo imena muškaraca, jer žene nisu imale pravo glasa, i navodi 21 osobu 25 Spomenica veterinarskog zavoda Križevci 1901. – 1976., Križevci 1978., str. 44. 26 Izvještaj kr. srednje gospodarske škole u Križevcima za školsku godinu 1922./23., Križevci 1923., str. 9.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
predavao i njemački jezik 2 sata tjedno četvrtim razredima. Također, Hupbauer je bio i čuvar zbirke za anatomiju životinja.27
Osim na Srednjoj gospodarskoj školi Hupbauer je predavao i Veterinarstvo 2 sata tjedno trećim razredima na Nižoj gospodarskoj školi u Križevcima počevši od šk. god. 1922./23. do šk. god. 1925./26.28
Sve do završetka Prvoga svjetskog rada budući hrvatski veterinari morali su na studij odlaziti u Beč ili Budimpeštu, jer u Hrvatskoj nije postojao studij veterine. Godine 1919. u Zagrebu je osnovana Veterinarska visoka škola, koja je odlukom od 7.12.1924. pridružena Zagrebačkom sveučilištu te postaje Veterinarski fakultet.29
Godine 1932. Andrija Hupbauer imenovan je izvanrednim profesorom na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je započeo predavati predmet Zarazne bolesti odnosno Nauka o zarazama, koji se uglavnom slušao na zadnjoj godini studija. Na fakultetu je naslijedio prerano umrlog Stjepana Plesaja, a 1933. imenovan je i predstojnikom Zavoda za nauku u zarazama, što je ostao sve do odlaska s fakulteta 1945. Hupbauer je, uz obaveze na Veterinarskom fakultetu, nastavio voditi Bakteriološki zavod u Križevcima, gdje je i živio, sve do 1940., kada je, prvenstveno iz zdravstvenih razloga napustio Križevce i u potpunosti se posvetio brojnim fakultetskim obavezama. Redovnim profesorom Veterinarskog fakulteta imenovan je 1937. godine, a tijekom akademskih godina 1939./1940. i 1940/1941. obnašao je dužnost prodekana Veterinarskog fakulteta. Također, kraće vrijeme tijekom akademske godine 1940./1941., bio je na čelu Zavoda za mikrobiologiju i higijenu.
Zadnje godine života i Hupbauerova znanstvena i publicistička aktivnost
Po završetku Drugoga svjetskog rata dr. Andrija Hupbauer napušta Veterinarski fakultet,30 da bi se 1947. zaposlio na Saveznom institutu za veterinarsku službu kao viši znanstveni suradnik. I na novom radnom mjestu aktivno rješava probleme na području zaraznih bolesti životinja te radni na razvoju novog cjepiva protiv svinjskog vrbanca. U predanom radu nije ga sprječavalo niti sve lošije zdravstveno stanje, zbog kojega je i preminuo relativno rano, 22. prosinca 1949., u dobi od samo 63 godine.31 Pokopan je na evangeličkom dijelu zagrebačkog groblja Mirogoj.32
27 Prema godišnjim izvještajima Srednje gospodarske škole u Križevcima za razdoblje od 1921. – 1932. g 28 Prema godišnjim izvještajima Niže gospodarske škole u Križevcima za razdoblje od 1922. – 1926. g 29 50 godina veterinarskog fakulteta u Zagrebu 1919. – 1969., Zagreb 1969., str. 65. – 68. 30 Nigdje se ne navodi koji je razlog zbog kojega je to učinio. Vjerojatno se radi o zdravstvenim problemima, no nije isključeno da je u pitanju bila i njegova nacionalnost. 31 Tomašec Ivo, “Život i rad prof. dr. Andrije Hupbauera”, Veterinarski zavod u Križevcima 10. V. 1901. – 10. V. 1951., Zagreb 1951., str. 111. i Topolnik E[ugen]: “Profesor dr. Andrija Hupbauer (1886. – 1949.)”, Zaslužni veterinari Hrvatske, Zagreb 1976., str. 84. 32 Pokopan je zajedno sa suprugom Julijom (1893. – 1988.) na Polju 125, razred I, grobnica 11.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Tijekom svoje karijere Hupbauer je objavio više od stotinu prikaza, znanstvenih i stručnih radova, enciklopedijskih natuknica, brošura, studentskih skripta te jednu monografiju.
Svoj prvi rad objavio je već 1910., u časopisu Veterinarski vijestnik33, a suradnju s tim časopisom nastaviti će i nakon što je počeo raditi na Bakteriološkom zavodu u Križevcima. Najopsežniju suradnju imao je Hupbauer s časopisima Jugoslavenski veterinarski glasnik i Veterinarski arhiv. U časopisu Jugoslavenski veterinarski glasnik34 objavio je između 1922. i 1941. više od četrdeset priloga. U časopisu Veterinarski arhiv35 objavio je tridesetak radova surađujući s njime gotovo od početka izlaženja časopisa pa sve do svoje smrti. Uz mnoštvo znanstvenih radova u Veterinarskom arhivu objavio je, između 1937. i 1942., i deset prikaza stručne veterinarske literature koja je originalno objavljena na njemačkom jeziku te dva prikaza domaćih stručnih izdanja. Ovakve prikaze objavljivao je Hupbauer isključivo u Veterinarskom arhivu. Također treba spomenuti da je od 1941. – 1944. Hupbauer bio član uređivačkog odbora Veterinarskog arhiva. 36
U časopisu Veterinarski vjestnik37 objavio je dva članka 1942. i 1944. Ostali jugoslavenski časopisi s kojima je Hupbauer surađivao bili su: Novosti (1932.), Poljoprivredni glasnik (1935.), Zadrugar – kolendar hrvatskih seljačkih zadruga (1937.), Arhiv Ministarstava poljoprivrede (1938.), Gospodarska sloga (1939.) i Hrvatski dnevnik (1939.).
Dr. Andrija Hupbauer surađivao je i s nekoliko časopisa na njemačkom jeziku koji su izlazili u Austriji i Njemačkoj: Zeitschrift für Immunitätsforschung und experimentalle Therapie (Jena, 1923.), Wiener tierarztliche Monatsschrift (Beč, 1933., 1935.), Zeitschrift für Infektionskrankheit (Berlin, 1934.), Archiev für wissenschaftliche und praktiche Tierheilkunde (Berlin, 1937.), Deutsche tierärztliche Wochenschrift (Hanover, 1938.). Dio radova Hupbauer je objavio u koautorstvu s drugim uglednim veterinarima, prvenstveno svojim kolegama s Bakteriološkog zavoda: Vladimirom Lugomerom, Ivanom Kendom, Đurom Gojkovićem, Lukom Skokovićem i Ivanom Zaharijom. Od
33 Veterinarski vijestnik prvi je veterinarski stručni časopis u Hrvatskoj, kojega je 1906. počelo izdavati
Hrvatsko-slavonsko veterinarsko društvo. Časopis je izlazio do 1921. kada se ukida, a Hupbauer je u njemu do početka Prvoga svjetskog rata objavio tri rada. Vučevac-Bajt Vesna, Povijest veterinarstva, Zagreb 2012., str. 233. – 234. 34 Jugoslavenski veterinarski glasnik počinje izlaziti 1921. g. u izdanju novoosnovanog Jugoslavenskog veterinarskog udruženja. Pod tim imenom izlaziti će do 1947. kada mijenja naziv u Veterinarski glasnik i izlazi nakon jugoslavenski nacionalni časopis do 1991, da bi nakon raspada Jugoslavije nastavio pod istim imenom izlaziti u izdanju Veterinarskog fakulteta u Beogradu. Vučevac-Bajt Vesna, Povijest veterinarstva,
Zagreb 2012., str. 234. i https://veterinarskiglasnik.rs/index.php/vg/about (04.09.2020.) 35 Časopis Veterinarski arhiv počeo je 1931. izdavati Veterinarski fakultet u Zagrebu, a časopis pod istim imenom izlazi i danas kao dvomjesečnik. Vučevac-Bajt Vesna, Povijest veterinarstva, Zagreb 2012., str. 235. 36 50 godina veterinarskog fakulteta u Zagrebu 1919. – 1969., Zagreb 1969., str. 742. 37 Veterinarski vjestnik izlazio je od 1941. do 1945. u izdanju Hrvatskog veterinarskog društva i svojevrsni je nasljednik časopisa Veterinarski vijestnik koji je izlazio od 1906. do 1921. (vidi natuknicu 33). Vučevac-Bajt
Vesna, Povijest veterinarstva, Zagreb 2012., str. 234.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
ostalih suradnika valja prvenstveno spomenuti Eugena Topolnika i Ivu Tomašeca, te Slavka Malenčeka, Stjepana Kordaša, Lovru Bakotića i Ivana Žarnića.38
Andrija Hupbauer bio je također jedan od suradnika na znamenitoj Hrvatskoj enciklopediji urednika Mate Ujević. Objavio je desetak priloga u pet svezaka enciklopedije koja je izlazila između 1941. i 1945. godine, pokrivajući teme iz veterinarstva te biografije uglednih veterinara.
Tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća objavio je nekoliko edukativnih brošura o raznim zaraznim bolestima kod životinja, a brošura o bedrenici doživjela je dva izdanja. Krajem 30-ih godina počinje više pažnje posvećivati izradi skripta za potrebe studenata veterine. Neke od njegovih skripata objavljene su tek posthumno, a posebno izdvajam skriptu pod nazivom Specijalna patologija i terapija zaraznih bolesti u dva dijela objavljenu 1944. i 1946.
Andrija Hupbauer objavio je i jednu opsežnu monografiju koja je također služila i kao sveučilišni udžbenik po nazivom Zarazne bolesti svinja. 39 Knjiga ima 182 stranice, a opisuje bolesti svinja izazvane virusima, Rickettsijama, bakterijama, spirohetama, gljivicama i praživima, te je ilustrirana sa 63 slike u tekstu i 9 slika u boji.
Zaključak
Dr. Andrija Hupbauer pripada onoj generaciji hrvatskih veterinarskih stručnjaka koje je svoje sveučilišno obrazovanje bila primoran steći izvan granica Hrvatske, pošto u našoj zemlji takav studij nije postojao. Doktoriravši na Visokoj veterinarskoj školi u Beču Hupbauer se vraća u Hrvatsku, ali ne u svoj zavičaj, već zaposlenje dobiva na Bakteriološkom zavodu u Križevcima, prvoj takvoj instituciji na prostoru jugoistočne Europe. Odmah po zaposlenju počinje aktivno raditi i objavljivati rezultate svojih istraživanja, što će prekinuti trogodišnje sudjelovanje u Prvome svjetskom ratu. Po povratku s ratišta pridružuje se dr. Kernu u ideji da pokrenu zavod za proizvodnju cjepiva shvaćajući koliko je to važno za jednu poljoprivrednu zemlju kao što je Hrvatske u ono vrijeme. Toj ideji biti će vjeran i nakon što osobno preuzme vođenje Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda 1922., te zahvaljujući svojoj odlučnosti od malog dijagnostičkog zavoda ustrojava veliku i ozbiljnu proizvodnu ustanovu koja cjepivima opskrbljuje veliki dio Jugoslavije. Osim toga aktivno se bavi istraživanjem zaraznih bolesti kod životinja te rezultate redovito objavljuje u stručnim veterinarskim časopisima u Hrvatskoj, ali i Austriji i Njemačkoj. Njegov rad i stručnost prepoznat je i na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje mu je dodijeljeno vođenje Zavoda za zarazne bolesti životinja. Gotovo cijelo desetljeće paralelno uz profesuru vodi Zavod u Križevcima i radi na Veterinarskom fakultetu, da bi 1940. ponajviše i zdravstvenih razloga, nakon što je više od četvrt stoljeća proveo u njima, napustio Križevce i trajno
38 Detaljnije u poglavlju Bibliografiji radova 39 Hupbauer Andrija, Zarazne bolesti svinja, Zagreb, 1948.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
preselio u Zagreb, te se potpuno posvećuje radu na Veterinarskom fakultetu. Zadnje godine života proveo je na Saveznom institutu za veterinarsku službu. Svojim je brojnim radovima omogućio obrazovanje ne samo veterinarskim stručnjacima, već i studentima, i što je najvažnije običnim malim uzgajivačima stoke, te ja ostavio izniman trag u hrvatskoj veterinarskoj znanosti prve polovine dvadesetog stoljeća.
Bibliografija radova
Brošure / Monografije / Skripta
Hupbauer Andrija, Pobačaj, razvojne i uzgojne bolesti kod stoke, Križevci, 1931. (B) Hupbauer Andrija, Bedrenica, Križevci, 1932. (B) Hupbauer Andrija, Svinjska kuga i njezino suzbijanje, Križevci, 1933. (B) Hupbauer Andrija, Bedrenica, Zagreb, 1935. (B) Hupbauer Andrija, Šuštavac, Zagreb, 1937. (B) Hupbauer Andrija, Vrbanac, Zagreb, 1937. (B) Hupbauer Andrija, Vetarinarstvo, Zagreb, 1939. (S) Hupbauer Andrija, Zarazne bolesti, Zagreb, 1943. (S) Hupbauer Andrija, Specijalna patologija i terapija zaraznih bolesti, 1–2, Zagreb, 1944. – 1946. (S) Hupbauer Andrija, Zarazne bolesti svinja, Zagreb, 1948. (K) Hupbauer Andrija, Veterinarstvo, Zagreb 1949. (S) Hupbauer Andrija, Zaraze – opći dio, Zagreb, 1950. (S) Hupbauer Andrija, Specijalna patologija i terapija zaraznih bolesti, Zagreb 1950. (S)
Radovi u časopisima
Hupbauer Andrija, „O kemičkom sastavu alantoinske tekućine kod krava i o secerniranju fetalnih bubrega“, Veterinarski vijestnik, 6./1910., br. 1., str. 1. – 5. Hupbauer Andrija, „O izmjeni tvari kod goveda. Autoreferat disertacije“, Veterinarski vijestnik, 10./1914., br. 3., str. 120. – 122. Hupbauer Andrija, „O izmjeni tvari kod goveda. Autoreferat disertacije“, Veterinarski vijestnik, 10./1914., br. 7., str. 317. – 318. Hupbauer Andrija, „O bujonu napravljenom iz zgrušane krvi“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 2./1922., br. 11., str. 4.-6. Hupbauer Andrija, „Über die Reaktionen nach der Immunisierung von Pferde mit Schweinrotlauf –
Bouillon – Kulturen“, Zeitschrift für Immunitätsforschung, 36./1923., str. 348. – 355. Hupbauer Andrija, „O spirohetozi peradi“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 6./1926., br. 8., str. 137. – 141. Hupbauer Andrija, „O terapiji tetanusa“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 6./1926., br. 10., str. 180. – 181. Hupbauer Andrija, „Serum bolesti i anafilaksija u veterinarskoj praksi“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 6./1926., br. 12., str. 224. – 228.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Hupbauer Andrija, Lugomer Vladimir, „Nekoja opažanja kod potkožno maleniziranih zdravih konja“, Veterinarski arhiv, 7./1927., br. 2., str. 61. Hupbauer Andrija, „Nekoja opažanja kod suzbijanja metiljavosti“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, br. 8./1928,, br. 2., str. 33. – 35. Hupbauer Andrija, „Liječenje mjesečne sljepoće (panophtalmitis perodica) sa serumom protiv streptokoka i sa normalnim konjskim serumom“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 8./1928., br. 4., str. 98. – 101. Hupbauer Andrija, „Bacterium paratyphi abortus equi kao uzročnik pobačaja kod krmača“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 9./1929., br. 4., str. 87. – 88. Hupbauer Andrija, „Suzbijanje zaraznog pobacivanja kod kobila i uzgojnih bolesti kod ždrebadi u državnoj ergeli Stančić“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 9./1929., br. 5., str. 113. – 121. Hupbauer Andrija, Kenda Ivan, „Nekoliko primjedbi k Liblingovim člancima o zaraznim bolestima peradi“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 11./1931., br. 4., str. 89. – 90. Hupbauer Andrija, „Prilog k osiguranju dijagnoze kod pobačaja kobila prouzrokovanog bact. paratyphi abortus equi“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 11./1931., br. 5., str. 117. – 120. Hupbauer Andrija, Kenda Ivan, „Liebling: Dr. Hupbauer – Dr. Kenda, Nekoliko primjedaba k Lieblingovim člancima o zaraznim bolestima peradi“, Jugolovenski veterinarski glasnik, 11./1931., br. 6., str. 154. – 158. Hupbauer Andrija, „Interesantan slučaj hemoglonemije“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 11./1931., br. 8., str. 207. – 208. Hupbauer Andrija, „Epizootička služba u Jugoslaviji“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 11./1931., br. 10. – 11., str. 299. – 302. Hupbauer Andrija, „Veterinar kao čuvar narodnog blagostanja i narodnog zdravlja“, Novosti, 26./1932., br. 250., str. 6. Hupbauer Andrija, „Stočne zaraze i njihovo suzbijanje“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 12./1932., br. 2., str. 61. – 64. Hupbauer Andrija, „Prilog k imunoprofilaksi protiv bedrenice“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, br. 12./1932., br. 7., str. 262. – 269. i br. 8., str. 302. – 306. Hupbauer Andrija, „Bacetrium paratyphi kao uzročnik zaraznog uginuća teladi“, Veterinarski arhiv, 2./1932., str. 195. – 204. Hupbauer Andrija, „Ispitivanje seruma protiv svinjske kuge“, Veterinarski arhiv, 2./1932., str. 311. – 320. Hupbauer Andrija, Gojković Đuro, „Imunovanje protiv šuštavca filtratom, Modifikacija cijepne metode po Gräub-Zschokke-u.“, Veterinarski arhiv, 2./1932., str. 321. – 333. Hupbauer Andrija, „Flavobacterium kao uzročnik bakterijskog pobačaja u našim ergelama“, Veterinarski arhiv, 2./1932., str. 441. – 457. Hupbauer Andrija, „Upala mozga i mozgovnih opni kao posljedica infekcije s bakterijama paratia i coli“, Veterinarski arhiv, 3./1933., str. 476. – 484. Hupbauer Andrija, „Über eine in Jugoslawien beobachtete seuhenhafte Gehirruckenmarksentzundung“,
Wiener tierarztliche Monatsschrift, 20./1933., str. 673. – 694. Hupbauer Andrija, „Prilog k poznavanju enzootičnog meningo-encephalomyelitisa kod konja“, Veterinarski arhiv, 3./1933., str. 522. – 542.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Hupbauer Andrija, „Osvrt na: Dr. Kenda – Nacrt novog Pravilnika o kontroli cjepiva“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 13./1933., br. 3., str. 92. – 94. Hupbauer Andrija, Gojković Đuro, „Prilog suzbijanju slinavke i šapa rekonvalescentnim serumom“,
Jugoslovenski veterinarski glasnik, 13./1933., br. 8., str. 291. – 296. Hupbauer Andrija, „Nekoliko primjedaba na odgovor Dr. Kende: K nacrtu novog pravilnika o kontroli cjepiva“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 13./1933., br. 8., str. 308. Hupbauer Andrija, Gojković Đuro, „Spontano oboljevanje kunića na slinavki“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 13./1933., br. 9., str. 334. Hupbauer Andrija, „Prinos k poznavanju etiologije ozeane“, Veterinarski arhiv, 4./1934., br. 4., str. 152. – 161. Hupbauer Andrija, Lugomer Vladimir, „Da li možemo nespecifičnim podražajem pojačati proizvodnju antitijela“, Veterinarski arhiv, 4./1934., br. 5. – 6., str. 196. – 263. Hupbauer Andrija, „Zur Frage der Pluralitet des Schweinepustvirus“, Zeitschrift fur Infektionskrankheit, 45./1934., br. 4., str. 294. – 300. Hupbauer Andrija, „Primjedbe na članak prof. Ježića: Za pouzdaniju dijagnozu paratifa“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 14./1934., br. 10., str. 584. – 585. Hupbauer Andrija, Gojković Đuro, „Prilog imuniziranju protiv bedernice glukozidskom vakcinom“,
Jugoslovenski veterinarski glasnik, 15./1935., br. 3., str. 113. – 124. Hupbauer Andrija, Malenšek Slavko, „Infekciozna anemija. Skupni prikaz“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 15./1935., br. 11., str. 623. – 629. Hupbauer Andrija, Kordaš Sebastijan, „K pitanju bruceloza. Skupni prikaz. Križevci.“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 15./1935., br. 12., str. 658. – 667. Hupbauer Andrija, „Nekoliko riječi na referat prof. dr. Ježića: „Za državnu proizvodnju bioločkih i hem. farmaceutskih preparata za potrebe našeg stočarstva“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 15./1935., br. 12., str. 693. – 695. Hupbauer Andrija, „Zur Frage der Immunität und Immunisierung von Saugferkeln gegen Virusschweinepest“, Wiener tierarztliche Monatsschrift, 22./1935., br. 8., str. 229. – 237. Hupbauer Andrija, „Državni bakteriološki i serološki zavod u Križevcima“, Poljoprivredni glasnik, 15./1935., br. 18., str. 6. – 8. Hupbauer Andrija, Gojković Đuro, „Rezultati cijepljenja glukozidskom vakcinom u god. 1935. i nekoja kritična promatranja o djelovanju te vakcine“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 16./1936., br. 2., str. 43. – 53. Hupbauer Andrija, „Upliv ishrane za eksperimentalni vrbanac svinje“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 16./1936., br. 4., str. 212. – 215. Hupbauer Andrija, „Nekoje primjedbe k zaključcima na 9. sjednici internacionalnog odbora Ofisa za zaraze“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 16./1936., br. 4., str. 243. Hupbauer Andrija, Bakotić Lovro, „Oboljenja ljudi i svinja nakon uživanja mesa priklane svinje,
Infekcija s Bact. suipestifer Kunzedort“, Veterinarski arhiv, br. 7./1937., br. 1., str. 49. – 60. Hupbauer Andrija, Lugomer Vladimir, „Nekoja zapažanja kod podkožno maleiniziranih zdravih konja“, Veterinarski arhiv, 7./1937., str. 61. – 70. Hupbauer Andrija, Tomašec Ivo, „Pokušaj vakcinacije svinja protiv kuge sa saponiziranim virusom“,
Veterinarski arhiv, 6./1936., sv. 8., str. 369. – 373.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Hupbauer Andrija, „Enzootička bronchopneumonia teladi. Influenca teladi. Prethodno saopćenje.“
Veterinarski arhiv, br. 7./1937., br. 8., str. 377. – 381. Hupbauer Andrija, Tomašec Ivo, „Prilog imunizaciji svinja protiv svinjske kuge sa kristalviolet vakcinom“, Veterinarski arhiv, 7./1937., br. 10., str. 484. – 490. Hupbauer Andrija, „Parašuštavac (bradatost) kod ovaca u Jugoslaviji“, Veterinarski arhiv, 7./1937., sv. 12., str. 573. – 540. Hupbauer Andrija, „Zur Frage des Imunitätsdurchbruchen nach Simultanimfungen gegen Schweinepast“, Archiev für wissenschaftliche und praktiche Tierheilkunde, 71./1937., br. 5. str. 383. – 390. Hupbauer Andrija, „Gripa prasadi, prvo ustanovljenje u Jugoslaviji“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 17./1937., br. 1., str. 3. – 6. Hupbauer Andrija, Kordaš Sebastijan, „Vakcina protiv šuštavca za jednokratno cijepljenje“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 17./1937., br. 5., str. 89. – 92. Hupbauer Andrija, „Aktuelna pitanja kod zaraznih bolesti prasadi“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 17./1937., br. 7., str. 226. – 234. Hupbauer Andrija, „Prilog poznavanju glukozidskih vakcina“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 17./1937., br. 9., str. 341. – 354. Hupbauer Andrija, „Kritično promatranje oboljenja od plinovitog edema nakon cijepljenja sa glukozidskom vakcinom“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 17./1937., br. 10., str. 408. – 409. Hupbauer Andrija, „Higijena peradi“, Zadrugar – kolendar hrvatskih seljačkih zadruga, 1937., str. 73. – 76. Hupbauer Andrija, „Rauschbranderkrankungen nach Milzbrandimpfungen mit Glukzidhaltingen
Impfstoffe“, Deutsche tierärztliche Wochenschrift, 46./1938., br. 41. str. 644. – 646. Hupbauer Andrija, Skoković Luka, „A. G. vakcina za jednokratno cijepljenje protiv bedrenice“,
Jugoslovenski veterinarski glasnik, 18./1938., br. 4., str. 135. – 140. Hupbauer Andrija, „Enzootička bronchopneumonia telad. Influenca teladi?“ Veterinarski arhiv, 8./1938., br. 8., str 349. – 361. Hupbauer Andrija, „Izvještaj o radu Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima od god. 1923. – 1938.“, Veterinarski arhiv, 8./1938., br. 9., str. 373. – 440. Hupbauer Andrija, Skoković Luka, „Prilog epizootiologiji svinjske kuge. Da li ovce igraju kod širenja svinjske kuge izvjesnu ulogu.“ Veterinarski arhiv, 8./1938., br. 10., str. 453. – 459. Hupbauer Andrija, Lugomer Vladimir, „Je li enzootopska bronchopneumonija sisajuće ždrebadi virusno oboljenje. Prethodno priopćenje“, Veterinarski arhiv, 8./1938., br. 10., str. 468. – 470. Hupbauer Andrija, „Par riječi na članak dr. Marinkovića: „Smiju li enormna apoplektička ugibanja ovaca diljem države ostati i dalje etiološki neobjašnjena. Početna istraživanja parašuštavca u
Jugoslaviji“ Jugoslovenski veterinarski glasnik, br. 18./1938., br. 2., str. 81. – 82. Hupbauer Andrija, „Moj odgovor g. dr. Marinkoviću“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 18./1938., br. 3., str. 125. Hupbauer Andrija, „Istodobno cijepljenje protiv bedernice i šuštavca“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 18./1938., br. 5., str. 183. – 186. Hupbauer Andrija, „Aktivacije latentnih infekcija plinovitih edema glukozidima. Prilog k razješnjenju nezgoda nakon cijepljenja glukozidskom jednokratnom vakcinom protiv bedernice“ Jugoslovenski veterinarski glasnik, 18./1938., br.8., str. 309. – 318.,
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Hupbauer Andrija, „Značenje gripe prasadi na naše svinjogojstvo“, Arhiv Ministarstava poljoprivrede, 5./1938., sv. 12., str. 119. – 129. Hupbauer Andrija, „Kratka primjedba na članak g. D. Petrovića: „Da li je objašnjena etiologija apoplektiformnih ugibanja ovaca u Jugoslaviji“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 19./1939. br. 2., str. 83. – 84. Hupbauer Andrija, „Suzbijanje svinjske kuge“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 19./1939., br. 5., str. 211. – 214. Hupbauer Andrija, „Primjedba na jednu tvrdnju g. prof. Ježić u njegovom članku: Gubi li intrakutana protivbedernična vakcina na terenu ili na sudu rezon“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, br. 19./1939. br. 2., str. 84. Hupbauer Andrija, Lugomer Vladimir, „Jednogodišnje iskustvo sa A. G. vakcinom“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, br. 19./1939., br, 4., str. 143. – 153. Hupbauer Andrija, Zaharija Ivan, „Virusni pobačaji kobila“, Jugoslovenski veterinarski glasnik, 19./1939., br. 6., str. 253. – 257. Hupbauer Andrija, „Stočne zaraze i narodno zdravlje“, Gospodarska sloga, 4./1939., br. 6. – 7., str. 7. – 8. Hupbauer Andrija, „Stočne zaraze i narodno zdravlje“, (Radiopredavanje održano 09. III. 1939.)
Hrvatski dnevnik, 4./1939., br. 1030., str. 11. Hupbauer Andrija, „Da li se virus svinjske kuge umnaža u zajednici s virusom ovčjih boginja?“,
Veterinarski arhiv, 10./1940., sv. 1., str. 1. - 6. Hupbauer Andrija, Žarnić Ivan, „Prilog dijagnostici sakagije“, Veterinarski arhiv, 10./1940. sv. 7., str. 321. – 339. Hupbauer Andrija, Lugomer Vladimir, „Daljnji rezultati sa kristalvioletnom vakcinom“, Veterinarski arhiv, 10./1940., br. 4., str. 214. – 224. Hupbauer Andrija, „Zarazna uzetost svinja“ (Tješinska bolest. Meningo encephalomyelitis non purulenta enzootica suum), Jugoslovenski veterinarski glasnik, 21./1941., br. 2., str. 55. – 61. Hupbauer Andrija, Topolnik Eugen, „Virusna zaraza peradi ustanovljena u Hrvatskoj. Kuga peradi?“, Veterinarski arhiv, 12./1942., sv. 6., str. 225. – 228. Hupbauer Andrija, Žarnić Ivan, „Zarazna uzetost svinja“, Veterinarski vjestnik, 18./1942., br. 7., str. 305. – 333. Hupbauer Andrija, Žarnić Ivan, „Da li je virus epidemičke dječje kljenuti identičan sa virusom zarazne uzetosti svinja?“, Veterinarski arhiv, 12./1942., br. 9., str. 357. – 364. Hupbauer Andrija, Topolnik Eugen, „Kuga peradi ustanovljena kod nas“, Veterinarski arhiv, 14./1944., sv. 1. str. 1. – 35. Hupbauer Andrija, Topolnik Eugen, „Prilog imunoprofilaksi protiv atipične kuge peradi“, Veterinarski vjestnik, 20./1944., br. 5. – 6., str. 105. – 115. Hupbauer Andrija, „25 godišnjica rada Prof. Dr. Waldmanna u Zavodu na Riemsu“, Veterinarski vjestnik, 20./1944. br. 9. – 10., str. 268. – 269. Hupbauer Andrija, „Da li svinje simultano cijepljene protiv vrbanca izlučuju klice cjepne kulture?“,
Veterinarski arhiv, 17./1947., str. 257. – 263. Hupbauer Andrija, „Absorbat vakcina protiv svinjskog vrbanca“, Vetarinarski arhiv, 20./1950., str. 81. – 89. Hupbauer Andrija, Zaharija, Ivan, „Virusni pobačaji kobila“, Veterinarski glasnik, 5/1951., br. 4. – 5., str. 254. – 262.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Prikazi i recenzije
Hupbauer Andrija, „H. Zeiss – E. Rodenwaldt : Einfuhrung in die Hygiene und Seuchenlehre“,
Veterinarski arhiv, 7./1937., str. 339. Hupbauer Andrija, „Francke i Goerttler : Allgemeine Epidemiologie der Tierseuhen“, Veterinarski arhiv, 7./1937., str. 603. Hupbauer Andrija, „H. Zeiss – E. Rodenwaldt : Einfuhrung in die Hygiene und Seuchenlehre“,
Veterinarski arhiv, 8./1938., str. 191. Bosnić Lovro, Hupbauer Andrija, „F. V. Hutyra – J. Marek – R. Manninger : Spezialle Pathologie und Therapie de Haustiere“, Veterinarski arhiv, 8./1938., str. 191. Hupbauer Andrija, „E. Heideger : Pelztierkrankenheit und ihre Bekumpfung“, Vetarinarski arhiv, 9./1939., str. 267. – 268. Bosnić Lovro, Hupbauer Andrija, „O. Kestner, M. Steinhaus : Uzgoj konja“, Veterinarski arhiv, 9./1939., str. 403. – 404. Hupbauer Andrija, „Prof. dr. Hans Dahmen : Lehrbuch der Veterinar-Mikorobiologie“, Vetarinarski arhiv, 10./1940., str. 320. Hupbauer Andrija, „Prof. dr. J. Ježić, : Profilaksa stočnih zaraza“, Veterinarski arhiv, 10./1940., str. 626. Hupbauer Andrija, „Prof. dr. V. Ostertag i dr. E. Moegle : Die Tierkörperbeseitigung nach Massgabe des Tierkörperbeseitigungsgesetzes vom 01. Februar 1939.“, Vetarinarski arhiv, 10./1940. str. 658. Hupbauer Andrija, „Dr. Dubić Slavoljub: Sociologija sela, Split, 1941.“, Veterinarski arhiv, 12./1942., sv. 2., st. 126. Hupbauer Andrija, „Dr. F. v. Hutyra – dr. J. Marek – dr. J. Manninger: Speziale Patologie und
Therapie der Haustiere, Naklada Gustav Fischer, Jena 1941.“, Veterinarski arhiv, 12./1942. str. 127. – 128. Hupbauer Andrija, „Dr. Oskar Röder : Haubners Landwirtschaftilche Tierheilkunde“, Veterinarski arhiv, 12./1942., str. 64.
Članci u Hrvatskoj enciklopediji urednika Mate Ujevića
H.[upbauer] A.[ndrija], „Anaplasma“, Hrvatska enciklopedija sv. 1, Zagreb, 1941. str. 402. H.[upbauer] A.[ndrija], „Anaplasmoza“, Hrvatska enciklopedija sv. 1, Zagreb, 1941. str. 402. H.[upbauer] A.[ndrija], „Aujeszky, Aladar“, Hrvatska enciklopedija sv. 1, Zagreb, 1941. str. 746. – 747. H.[upbauer] A.[ndrija], „Babeš, Viktor“, Hrvatska enciklopedija sv. 2, Zagreb, 1941. str. 53 H.[upbauer] A.[ndrija], Sl[avko] P[almović], „Bjesnoća“ Hrvatska enciklopedija sv. 2, Zagreb, 1941. str. 665. – 666. H.[upbauer] A.[ndrija], „Bruceloze, B. kod domaćih životinja“ Hrvatska enciklopedija sv. 3, Zagreb, 1942. str. 399. – 400. H.[upbauer] A.[ndrija], „Cijepljenje, Cijepljenje domaćih životinja“ Hrvatska enciklopedija sv. 3, Zagreb, 1942. str. 758. – 759. H.[upbauer] A.[ndrija], „Dourina“, Hrvatska enciklopedija sv. 5, Zagreb, 1945. str. 224.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Izvori i literatura:
50 godina veterinarskog fakulteta u Zagrebu 1919. – 1969., Zagreb 1969. Badovinac Josip, „Hupbauer, Andrija“, Hrvatski biografski leksikon sv. 5., Zagreb 2002., str. 767. Hupbauer Andrija, Zarazne bolesti svinja, Zagreb, 1948. Hupbauer Andrija, „Izvještaj o radu Državnog bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima od god. 1923. – 1938.“, Veterinarski arhiv, 8./1938. Izvješće o Kraljevskom Višem gospodarskom učilištu i ratarnici u Križevcima za školsku godinu 1913./1914., Križevci 1914. Izvješće o Kraljevskom višem gospodarskom učilištu i ratarinici u Križevcima za školsku godinu 1918./19.,
Križevci 1919. Izvještaj kr. srednje gospodarske škole u Križevcima za školsku godinu 1922./23., Križevci 1923 Popis zaposlenika s pravom glasa Bakteriološkog i serološkog zavoda u Križevcima, Gradski muzej
Križevci GKM-4823 Režek A[dolf]: Bibliografija 1919. – 1969. 50. godina Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1971., str. 213. – 220. [s.][n.], “Hupbauer, Andrija”, Hrvatska enciklopedija sv. 5., Zagreb 2003., Spomenica veterinarskog zavoda Križevci 1901. – 1976., Križevci 1978. Tomašec I[vo], “Život i rad prof. dr. Andrije Hupbauera”, Veterinarski glasnik 5, Zagreb 1951. Tomašec Ivo, “Život i rad prof. dr. Andrije Hupbauera”, Veterinarski zavod u Križevcima 10. V. 1901. – 10. V. 1951., Zagreb 1951. Topolnik E[ugen]: “Profesor dr. Andrija Hupbauer (1886. – 1949.)”, Zaslužni veterinari Hrvatske,
Zagreb 1976., Topolnik [E.],Prof. dr. Andrija Hupbauer (1886-1949), Veterinarska stanica 7, Zagreb 1976. Vučevac-Bajt Vesna, Povijest veterinarstva, Zagreb 2012
Mrežne stranice:
https://de.wikipedia.org/wiki/M%C3%B6dling http://www.veinst.hr/organizacija https://veterinarskiglasnik.rs/index.php/vg/about
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 119-135 Ozren Blagec: Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer
Znameniti veterinar dr. Andrija Hupbauer Sažetak
Kao osnivač i prvi voditelj Bakteriološkog zavoda u Križevcima ostao je zapamćen dr. Ferdo Kern. Međutim, tijekom 20.-ih i 30.-ih godina prošlog stoljeća u radu i razvoju Bakteriološkog zavoda izniman je doprinos dao dr. Andrija Hupbauer, rodom iz Neudorfa pokraj Vinkovaca. Hupbauer u Križevce dolazi pred početak Prvoga svjetskog rata kao kotarski veterinar i asistent na Bakteriološkom zavodu, te u njima ostaje do 1940. kada seli u Zagreb. Radeći prvo kao asistent dr. Kerna, 1922. preuzima upravu Bakteriološkog zavoda i od malog dijagnostičkog laboratorija stvara uspješan proizvodni zavod. Paralelno s vođenjem Bakteriološkog zavoda dr. Hupbauer radi i na Srednjoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, gdje predaje veterinu, mikrobiologiju, anatomiju, a povremeno čak i njemački jezik. Godine 1932. postaje izvanredni profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje predmet Zarazne bolesti odnosno Nauka o zarazama te je predstojnik Zavoda za nauku o zarazama. Između 1939. i 1941. bio je prodekan Veterinarskog fakulteta. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata kraće vrijeme radi na Saveznom institutu za veterinarsku službu u Zagrebu. Tijekom svoje karijere Hupbauer je objavio više od stotinu prikaza, znanstvenih i stručnih radova, enciklopedijskih natuknica, brošura, studentskih skripta te monografiju Zarazne bolesti svinja. Umire relativno rano, 22. prosinca 1949., u dobi od svega 63 godine, te je pokopan na evangeličkom dijelu groblja Mirogoj u Zagrebu.
Bekannter Tierarzt Dr. Andrija Hupbauer Zusammenfassung Als Gründer und erster Leiter des Bakteriologischen Institutes in Križevci blieb Dr. Ferdo Kern in Erinnerung. Doch in den 20-er und 30-ger Jahren des vergangenen Jahrhunderts trug der Tätigkeit und Entwicklung des Bakteriologischen Institutes Dr. Andrija Hupbauer, geboren in Neudorf neben Vinkovci bei. Hupbauer kommt vor Beginn des Ersten Weltkrieges als Kreistierarzt und Assistent im Bakteriologischen Institut nach Križevci und bleibt bis 1940 dort, als er nach Zagreb zieht. Zuerst als Assistent von Dr. Kern arbeitend, übernimmt er 1922 die Leitung des Bakteriologischen Institutes und schafft aus dem kleinen diagnostischen Labor ein erfolgreiches Produktionsinstitut. Parallel mit der Leitung des Bakteriologischen Institutes arbeitet Dr. Hupbauer auch an der Landwirtschaftlichen Mittelschule in Križevci, wo er Veterinerwesen, Mikrobiologie, Anatomie, und zeitweilig sogar Deutsch unterrichtet. 1932 wird er außergewöhnlicher Professor an der Veterinärmedizinischen Hochschule in Zagreb, wo er das Fach Ansteckende Krankheiten, bzw. Wissenschaft über Ansteckungen unterrichtet und Vorsteher des Institutes für Wissenschaft über Ansteckungen ist. Zwischen 1939 und 1941 war er Prodekan der Veterinärmedizinischen Hochschule. Nach dem Zweiten Weltkrieg arbeitet er eine kürzere Zeit am Bundesinstitut für Veterinärdienst in Zagreb. Im Laufe seiner Laufbahn veröffentlichte Hupbauer hunderte von Darstellungen, wissenschaftlicher und fachlicher Arbeiten, Enziklopädienotizen, Broschüren, Studentenskripten sowie die Monografie Ansteckende Krankheiten der Schweine. Er stirbt relativ früh, am 22. Dezember 1949, im Alter von nur 63 Jahren, beerdigt wurde er auf dem evangelischen Teil des Friedhofes Mirogoj in Zagreb.
