Stjepan Najman Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Stjepan Najman

najmanstjepan@gmail.com Ogranak Matice hrvatske u Valpovu UDK: 930.85(497.5) Izlaganje sa znanstvenog skupa Prihvaćeno: 25.9.2020.

Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

U radu je prikazan Mirovinski pravilnik bizovačkog grofa Gustava Normanna iz 1896. godine. Ključne riječi: Mirovinski pravilnik, grof Gustav Normann, Bizovac

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Prvi tragovi postojanja isplata mirovina na Valpovačkom vlastelinstvu mogu se naći u knjizi dr. Igora Karamana ‘’Valpovačko vlastelinstvo, ekonomsko historijska analiza’’ (JAZU, Zagreb, 1962.) gdje se kaže da je još barun Gustav Prandau isplaćivao mirovine svojim umirovljenim službenicima.

Nakon smrti Marijane Normann rođ. Prandau 8. studenoga 1891. tadašnje valpovačko vlastelinstvo je podjeljeno između njene djece: Ane grofice Csaky, Rudolfa I. i Gustava. Prema sklopljenim ugovorima iz lipnja 1892. grof Gustav Normann von Ehrenfels dobiva istočni dio imanja te postaje vlasnik bizovačkog vlastelinstva u koji ulaze majuri Selce i Samatovci te šume okružja Petrijevci i polovica revira Poganovci.

Bizovačkom je vlastelinstvu pripadala velika i poznata šuma Lipovac, sa istoimenim lovištem (Lipovački fazan). Na lokaciji zvanoj Iliman Gustav 1894. gradi lovački dvorac Jelengrad u koji se stalno nastanio. U Jelengradu se okupljala tadašnja elita iz Osijeka, Đakova, Valpova, Našica i drugih gradova bilo samo zbog lova ili priređivanih koncerata i sličnih događanja.

Iako je kurija u Bizovcu bila sjedište bizovačkog vlastelinstva, Jelengrad je pružao mnogo ugodniji život. Gustav je sa suprugom Herminom često boravio u Jelengradu, sve do Prvog svjetskog rata, nakon kojega je ostao živjeti u Austriji.

Godine 1918. dvorac je opljačkan. Bizovačko je vlastelinstvo ponovno pripojeno valpovačkom 1919. kada ga je Rudolf Normann I. kupio od brata Gustava koji se nakon završetka Velikog rata nije vratio iz Austrija.

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Grof Gustav Rudolf Kaspar rođen je u Bizovcu 18. travnja 1856. godine i sin je Heinricha Friedricha grofa Normanna von Ehrenfels i Marijane rođ. barunice Hilleprand von Prandau. Bio je član Mađarskog gornjeg doma, politički savjetnik. U Petrijevcima se 31. listopada 1904. vjenčao s udovicom Herminom groficom Nyary rođ. Albrecht. Umro je bez nasljednika u dvorcu Unter Premstätten kod Graza 31. kolovoza 1927. godine.

Bizovački grof Gustav Normann nakon preuzimanja vlastelinstva nastavio je isplaćivati mirovine te je izradio Mirovinski pravilnik za činovništvo svog vlastelinstva.

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Mirovinski Pravilnik grofa Gustava Normanna, bizovačkog vlastelina, donešen je 18. studenoga 1896. godine u Bizovcu. Ispisan je rukom njemačkim jezikom na papiru dimenzija 21x34 cm na 16 str. + ovitak.

Na prvoj stranici, u gornjem lijevom uglu, stoji oznaka ‘’Z. 681/96.’’. Pravilnik sadrži 29 članaka podjeljena u tri poglavlja:

I. Opći uvjeti (članci 1 – 7),

II. Zbrinjavanje službenika (čl. 8 – 12),

III. O zbrinjavanju udovica i siročadi (čl. 13 - 29).

Za primjetiti je kako se najveći broj članaka odnosi na zbrinjavanje udovica i siročadi što, opet, ukazuje na socijalnu osjetljivost vlastelina što je u suprotnosti onoga kako su nas učili u ne tako davnim vremenima.

Nebili došlo po krive interpretacije u nastavku donosimo Pravilnik u cijelosti.

MIROVINE - STANDARDI1

Za činovništvo grofovskoga područja Gustava Normanna Ehrenfelsa, Bizovac.

Opći uvjeti Čl. 1

Svi koji su dekretom postali stalni činovnici, a naročito koji su danas kao takvi u službi, između ostaloga državni odvjetnici, tajnici, blagajnici, upravitelji šuma, upravitelji ceremonija, župani, područni šumari i ađutanti imaju, kako oni sami tako i njihove udovice i siročad, pravo na mirovinu, odnosno zbrinjavanje.

Čl. 2 Gubitak prava na zbrinjavanje

Trajno zbrinjavanje ne pripada onim službenicima, njihovim udovicama i siročadi koji su se: 1. dragovoljno odrekli službe 2. koji su samovoljno napustili mjesto službe i unatoč ponovljenim zahtjevima svojih pretpostavljenih, na istu se nisu vratili 3. koji se zbog samoljublja smatraju krivima za prekršaj ili zločin prema gospodstvu za koji su bili kazneno i pravomoćno osuđeni

1 Prijevod s njemačkog jezika Snježana Simić, prof.

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Čl. 3 Osnova za zbrinjavanje

Osnovu za trajno opskrbljivanje čine: a) vrijeme službovanja koje treba uračunati b) posljednje plaće koje su se uživale i obračunavale u službi

Čl. 4 Vrijeme službovanja koje treba uračunati

Kao vrijeme službovanja uračunava se ono vrijeme koje je službenik proveo od dana svoga definitivnog pristupa u neprekidnu službu gospodstva.

Čl. 5 Plaće za obračunavanje

Kod utvrđivanja zadnjih plaća koje su se u službi uživale treba uzeti u obzir: 1. sistematizirani prihod, sistematizirana primanja u naravi izračunata u svojim vrijednostima 2. sistematizirane plaće u naturi obračunate prema prosječnoj cijeni posljednjih 5 godina u njihovoj vrijednosti 3. sistematizirani osobni doplatci ili od sistematiziranih prihoda u gotovini obračunata materijalna dobra

Čl. 6 Zaokruživanje mirovinskih primanja

Stalnu kvotu zbrinjavanja treba često utvrditi u cijelim guldenima. Djelomične doprinose do pola guldena treba izostaviti, a tomu nasuprot one preko pola guldena treba uzeti kao cijele.

Čl. 7 Stavaranje likvidnosti i isplaćivanje otpremnina

Stalne otpremnine treba načiniti likvidnim od prvog dana tekućeg mjeseca i isplaćivati u mjesečnim obrocima koji slijede nakon onog dana od kojeg je započeo pravni naslov za trajno zbrinjavanje i usklađuju se krajem onog mjeseca u kojemu je pravni naslov prestao.

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

II Zbrinjavanje službenika

Čl. 8 Slučajevi umirovljenja

Službenik koji je u članku 1 označenih kategorija i koji je najmanje deset godina proveo u službi ima, u svim dolje nabrojanim slučajevima, pravo na doživotnu mirovinu: a) kada se konstatira da je on zbog fizičkoga ili psihičkoga oštećenja u službi postao radno nesposoban b) kada je napunio 65 godina života c) kada je on odgovarao propisanom vremenu službovanja d) u slučaju otpuštanja s posla koje nije uslijedilo zbog čl. 2

Čl. 9 Definitivno umirovljenje

Onaj službenik koji je, ili prekoračio 65. godinu života ili je došao do propisanih godina službe, može se umiroviti na vlastiti zahtjev bez potrebe dokazivanja njegove nesposobnosti za rad.

Čl. 10 Propisano vrijeme službovanja

Svaki službenik koji nije prijevremeno proglašen radno nesposobnim ili je prekoračio 65. godinu života obvezan je službovati 40 godina kako ne bi izgubio pravo na mirovinu.

Čl. 11 Visina mirovine

Mirovinu treba izračunavati za 10 godina službe 40 % primanja za uračunavanje koji čine osnovicu za mirovinu ( čl. 5) i za svaku sljedeću godinu službe treba obračunati 2 %, tako da nakon 40 godina protekle službe dotičnom pripada cjelokupni iznos njegovih uračunatih plaća.

Čl. 12 Otpremnina ili izvanredno umirovljenje

Onaj službenik koji još nije navršio 10 godina službe, a koji je u izvršavanju službe ili uslijed izvršavanja službe postao potpuno radno nesposoban, te ako se to nedvosmisleno utvrdilo, ima opravdano pravo na otpremninu koja će mu biti obračunata na način da mu s 5 punih godina radne službe pripada jednogodišnji iznos, a preko 5 do 10 godina službe dvogodišnji iznos njegovih primanja za obračunavanje (čl. 5).

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Iznimno mogu visoki vlastodršci, u gore navedenom slučaju, dotičnom kao milodar preko traženja istog, umjesto normirane otpremnine osigurati mirovinu. Ona pak ne treba prelaziti polovinu njegovih zadnjih plaća koje se trebaju uračunati. Ukoliko bi neki takav unesrećeni službenik već prekoračio 10 godina službe koje se uzimaju za obračunavanje, njemu će se prema milosti visokih vlastodržaca osigurati veća godišnja mirovina nego što bi ona iznosila prema njegovim proteklim godinama službovanja.

III O zbrinjavanju udovica i siročadi

Čl. 13 Opće odredbe zbrinjavanja

Pravo na trajno zbrinjavanje, među dolje navedenim uvjetima, imaju ona udovica, odnosno imaju ona zakonska djeca čiji je supružnik dotični otac i koji je u trenutku smrti imao najmanje 5 uračunatih godina službe: a) ako ona pripada supružniku za vrijeme aktivne službe ili je još prije toga stupila u brak b) ako je sa svojim supružnikom do trenutka smrti živjela u nepodijeljenoj zajednici c) ako se moralno ponaša

Čl. 14 Posebne odredbe zbrinjavanja

Osim onih općih, u ranijem članku 13, navedenih odredbi, utvrđuju se za dolje navedene slučajeve sljedeće odluke: 1. Ona supruga koja se vjenčala za jednoga takvog umirovljenika koji je zaslužio mirovinu zbog punih godina službe ili je napunio 65 godina života nema, kao niti njena djeca iz tog braka, pravo na zbrinjavanje, osim na troškove pogreba. 2. Ona supruga koja u trenutku smrti svog supruga s njim nije živjela u nepodijeljenoj zajednici, nema nikakvo pravo na zbrinjavanje, osim ako ne donese dokaze o tome da za to nije kriva, ali njezina djeca u tom slučaju, ako majka ne bi imala nikakvo pravo na zbrinjavanje, ne bi bila uskraćena, i trebaju se gledati kao siročad bez roditelja te se tako s njima treba i postupati. 3. Ona supruga koja nemoralno živi ili je zbog kažnjivoga djela (čl. 2) bila osuđena, nema nikakvo pravo na zbrinjavanje. Ukoliko bi joj pak bila dopuštena stalna skrb, izgubit će je, dok njezina djeca, ukoliko su ispunjeni uobičajeni uvjeti, imaju pravo na zbrinjavanje i na njih se treba gledati kao na siročad bez roditelja te se s njima treba tako i postupati.

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Čl. 15 Iznos za udovice - mirovina

Udovice službenika, ako imaju pravo na stalno zbrinjavanje, primaju udovičku mirovinu ukoliko je njihov suprug imao plaću do 600 fl. (*), i to 50 % tog iznosa, a kada bi plaća supruga iznosila preko 600 fl., tada bi to bilo 50 % od toga i još 20 % od dijelova koji prelaze tih 600 fl. *austro-ugarski florin - fl.

Čl. 16 Obveze za uzdržavanje djece

Udovica je od svoje mirovine obvezna uzdržavati, ne samo svoju djecu nego, i onu djecu svoga supruga koja su ostala iz prijašnjega braka.

Čl. 17 Doprinos za odgoj

Ona udovica koja u smislu tih mirovinskih standarda ima pravo na stalno zbrinjavanje, prima za svoju djecu, bilo da su to njezina vlastita djeca ili posinci, do propisane starosti istih (čl. 19), doprinos za odgoj toliko dugo dok djeca nisu dosegla propisanu dob, bez obzira je li otac djece bio zadnji preminuli suprug ili raniji suprug koji je također imao pravo na mirovinu. Doprinos za odgoj prima nadalje siročad bez roditelja, koja još nije dosegla propisanu dob ukoliko je njihova majka ili pomajka imala pravo na trajno zbrinjavanje. Ako je udovica, ima pravo na trajno zbrinjavanje. Situacija kada su djeca bila rođena za vrijeme aktivnog službovanja ili za vrijeme mirovanja, nema nikakav utjecaj na doprinos za odgoj.

Čl. 18

Doprinosom za odgoj raspolaže majka, odnosno skrbnik prema propisima općeg građanskog zakonika.

Čl. 19 Propisana dob

Doprinos za odgoj daje se muškoj djeci službenika do pune 20. godine života, a ženskoj djeci, nasuprot tome, do pune 18. godine života.

Čl. 20 Produljenje doprinosa za odgoj Doprinos za odgoj za onu djecu koja pohađaju školu u obrazovnim ustanovama može visoki vlastodržac u svom milosrđu, čak i nakon dosezanja propisane dobi, dopustiti

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

do kraja njihova studija, ali najduže do 24. godine života, ukoliko dokažu da dobro uče.

Čl. 21 Visina doprinosa za odgoj

Doprinos za djecu bez oca obračunava se pojedinačno prema odnosima: 1. Za svako dijete koje ostaje iza oca šestinom iznosa za zbrinjavanje koji se daje majci. Ukupni iznos doprinosa za odgoj sve djece ne smije prelaziti visinu iznosa za zbrinjavanje udovice. Dakle, ako ima više od šestero djece kojima se osigurava doprinos za odgoj, mora se za svako dijete ponaosob odmjeriti takav iznos koji pripada jednom djetetu tako što se iznos za zbrinjavanje dijeli brojem djece. 2. Ukoliko je u pitanju više od šestero djece i ukoliko se kasnije za jedno ili više djece doprinos za odgoj ukida, mora se preostali doprinos za odgoj tako podijeliti u korist ostalih da doprinos za odgoj koji dostiže ukupan iznos za zbrinjavanje udovice, djeci ostaje toliko dugo dok doprinos za odgoj svakog djeteta ponaosob ne dostigne šestinu iznosa za zbrinjavanje udovice.

Čl. 22 Doprinos za odgoj siročadi

Siročad bez roditelja ili djeca bez oca čije majke nemaju pravo na trajnu skrb, primaju, bez obzira na njihov broj, jedan i pol iznos onog doprinosa za odgoj koji im pripada kao djeci bez oca do dosezanja propisane starosne dobi (čl. 21).

Čl. 23 Zbrinjavanje prema službeniku koji je poginuo u obavljanju službe

Udovice, djeca i siročad čiji je suprug, odnosno otac, službenik, izgubio život pri obavljanju službe ili kao posljedica obavljanja službe, a bez vlastite krivnje, i ako se to nepobitno dokazalo, imaju pod ograničenjem koje je sadržano u propisanim standardima, pod člancima 14 i 26, pravo na trajno zbrinjavanje, a prema propisima u člancima 15, 21 i 22 tih standarda, imaju pravo čak i onda kada supružnik i dotični otac nije radio 5 godina u službi, ali su ispunjeni drugi uvjeti koji su propisani člancima 14 i 17.

Čl. 24 Otpremnina Udovice i siročad, čak i ako nemaju pravo na trajno zbrinjavanje, ali ako je njihov suprug, odnosno otac bio zaposlen u takvoj službi i u takvom svojstvu u kojemu je postojalo pravo na mirovinu, te ako su kod udovica ispunjeni uvjeti a, b, c članka

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

13 prema tim standardima, primaju, osim u slučajevima točke 1 članka 14, zajedno četvrtinu zadnje primljenih uračunatih plaća supruga kao konačnu otpremninu jednom zauvijek.

Čl. 25 Početak opravdanog zbrinjavanja

Opravdano pravo na zbrinjavanje udovica i djece bez oca započinje smrću supružnika, odnosno oca za djecu koja su rođena nakon smrti oca od dana njihova rođenja, za siročad koju treba smatrati da su bez roditelja, smrću roditelja, odnosno od onog dana kada je majčino pravo na zbrinjavanje iz bilo kojih razloga ukinuto.

Čl. 26 Brisanje opravdanih prava na zbrinjavanje

Opravdano pravo na zbrinjavanje udovica i doprinos za odgoj samo se po sebi briše u slučaju točke 3 članka 14 u sljedećim slučajevima: 1. kod udovičkih mirovina, kada se udovica preuda ili kada umre, 2. kod djece i siročadi, općenito kada su dosegla propisanu starosnu dob ili umru, 3. za žensko dijete ili siroče kada se ono uda 4. kod djece bez oca od onog dana kada majka umre, kada se upusti u brak ili kada se majčina mirovina iz bilo kojeg razloga ukida uslijed čega djeca nasljeđuju pravo kao siročad bez roditelja (čl. 22), mogu zatražiti veći doprinos za odgoj, 5. kod one siročadi koju treba gledati kao siročad bez roditelja, kada pravo majke na mirovinu ponovno stupa na snagu, u kojem slučaju oni ponovno dobivaju doprinos za odgoj, kao što je i propisan za dijete bez oca.

Čl. 27 Troškovi sahrane

Kod udovica službenika, kao i njihove siročadi koja još nisu dosegla propisanu starosnu dob, osiguravaju se, osim trajnog zbrinjavanja i udovičke mirovine ili doprinosa za odgoj, još i troškovi pokopa. Troškovi pokopa onih službenika koji su umrli u aktivnoj službi utvrđuju se na osnovu njegovih zadnjih uračunatih prihoda, a kod umirovljenika na osnovu njegove uspostavljene mirovine u visini tromjesečne plaće ili mirovine.

Čl. 28 Milodari

Mirovine, doprinosi za odgoj i otpremnine koje ne odgovaraju strogim velikim standardima, mogu samo putem milodara biti odobrene od visokih veleposjednika.

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Čl. 29

Svi propisi koji su u sukobu s ovim mirovinskim standardima, ovim se ukidaju i stavljaju izvan snage.

Ovaj mirovinski standard dopušta se i stupa od današnjeg dana na snagu.

Bizovac, 18. studenoga 1896. Grof Gustav Normann

Ovim se potvrđuje da gore navedeni prijepis odgovara u potpunosti originalu. Bizovac, 26. Februar 1904.

Grofovski Gustav Normann Ehrenfelski Centralni ured Bizovac (potpis službene osobe)

DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 435-447 Stjepan Najman: Mirovinski pravilnik grofa Gustava Normanna bizovačkog

Mirovinski pravilnik Grofa Gustava Normanna bizovačkog Sažetak

Nakon preuzimanja Bizovačkog vlastelinstva grof Gustav Normann, po uzoru na Valpovačko vlastelinstvo, nastavio je isplaćivati mirovine te je izradio Mirovinski pravilnik za činovništvo svog vlastelinstva. Za primijetiti je kako se najveći broj članaka odnosi na zbrinjavanje udovica i siročadi što, opet, ukazuje na socijalnu osjetljivost vlastelina.

Rentendienstvorschrift des Grafen Gustav Normann von Bizovac Zusammenfassung

Nach Übernahme des Gutsbesitzes Bizovac setzte Graf Gustav Normann, nach dem Vorbild des Gutsbesitzes Valpovo, die Zahlungen der Renten fort und fertigte eine Rentendienstvorschrift für die Beamten seines Landgutes. Zu bemerken ist, dass sich die Mehrheit der Artikel auf die Versorgung von Witwen und Waisen bezieht, was wiederum auf die soziale Empfindlichkeit des Gutsbesitzers hinweist.