38 minute read
Marijan Čipčić Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Dr. sc. Marijan Čipčić Muzej grada Splita Papalićeva 1, Split marijan.cipcic@mgst.net UDK: 737.22(436)”18/19” Stručni članak Prihvaćeno: 22.9.2020.
Advertisement
U radu su obrađena odlikovanja i medalja Austro-ugarske monarhije u fundusu Muzeja grada Splita uz osvrt na cjelokupnu Zbirku odlikovanja, medalja i plaketa koja sadrži 307 predmeta. Zbirka odlikovanja, medalja i plaketa Muzeje grada Splita nastajala je tijekom godina i obogaćivala se raznim darovima i kupovinom od osnutka Muzeja. Od toga broja predmeta, 32 primjeraka odlikovanja i medalja pripada Austro-Ugarskoj monarhiji, što čini udio od oko 10 % čitave zbirke. Nakon detaljne obrade ovih odlikovanja i medalja u zaključku se daju smjernice za obradu i prezentaciju predmeta ove zbirke u narednim godinama. Ključne riječi: Austro-ugarska, zbirka, odlikovanja, medalje, Muzej grada Splita, 19.-20. stoljeće
1 Ovaj rad je pismeni dio autorovog stručnog ispita za muzejsko zvanje kustos.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Uvod
U današnje vrijeme za znanstvenu disciplinu koja se bavi odlikovanjima ustalio se stručni termin „faleristika“. Taj je termin uveo češki sakupljač i teoretičar Oldřich Pilc 1937. godine. Taj je naziv zapravo izvedenica od latinske riječi grčkog podrijetla phalerae. U Rimskom carstvu phalerae su bili medaljoni koji su kao državna nagrada bili dodjeljivani za vojne pothvate. Smatraju se pretečama odlikovanja iz 17. i 18. stoljeća. Faleristika danas spada pod pomoćne povijesne znanosti poput numizmatike, heraldike, epigrafike i sl.2
Muzej grada Splita, Papalićeva palača
2 Boris Prister, Za čast i slavu. Odlikovanja Europe i svijeta iz Zbirke odlikovanja Hrvatskog povijesnog muzeja,
Zagreb, 2015., 5.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Od 1527. godine i Cetinskog sabora sudbina hrvatskog naroda vezana je uz dinastiju Habsburgovaca sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine i raspada Austro-Ugarske monarhije. Višegodišnja austrijska uprava ostavila je traga na ovim prostorima na mnogim poljima pa tako i u instituciji odlikovanja. Austrijski, a od 1868. godine i austro-ugarski ordeni, medalje i spomenice dodjeljuju se istaknutim pojedincima na našim prostorima. Na našem su teritoriju rođeni i živjeli brojni zaslužnici za vojna i druga pregnuća Habsburške Monarhije pa su na temelju doprinosa bili za svoje podvige nagrađeni raznim odlikovanjima i medaljama.3 Mali dio tih odlikovanja i medalja čuva se i u Muzeju grada Splita. U prvom dijelu ovog rada donose se informacije o cjelokupnoj Zbirci odlikovanja, medalja i plaketa uz detaljan opis strukture, sadržaja, uvjeta čuvanja i postupka muzejske obrade u zasebnom potpoglavlju. Nakon toga, u središnjem dijelu rada prezentirana su sva austro-ugarska odlikovanja i medalje koja se čuvaju u Muzeju grada Splita. Ti su ordeni na temelju dostupnih izvora i literature obrađeni i stavljeni u kontekst vremena i prostora u kojem su nastala i dodijeljena. Uz osnovne podatke o svakom predmetu (vrijeme i mjesto nastanka, materijal, dimenzije i inventarni broj) navedeni su podaci o historijatu uspostave svakog pojedinog ordena kao i dostupni podaci o njihovim nositeljima te načinu na koji su oni došli u fundus Muzeja grada Splita. U zaključku na kraju rada su izloženi daljnji planovi i smjernice obrade i prezentacije građe iz Zbirke odlikovanja, medalja i plaketa Muzeja grada Splita.
Nastanak i razvoj Zbirke odlikovanja, medalja i plaketa povezan je s razvojem samog Muzeja grada Splita koji je iznikao iz Gradske biblioteke tj. njenog muzejskohistorijskog odjeljenja osnovanog 1925. godine. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, 1946. godine osniva se samostalna ustanova – Muzej grada Splita koji je tada bio smješten u palači Bernardi. Prvi ravnatelj Muzeja grada Splita bio je Marko Uvodić, istaknuti splitski književnik i publicist. U prvoj fazi razvoja Muzeja od 1946. do 1950. godine Muzeju su darovani brojni predmeti iz fundusa srodnih institucija poput Arheološkog muzeja, Galerije umjetnina, Pomorskog muzeja, Etnografskog muzeja i sl. Najviše je predmeta Muzeju grada Splita darovala Gradska biblioteka. Tako je i najveći broj odlikovanja i medalja, njih 62, u Muzej grada Splita stigao nakon darovanja Gradske biblioteke 1946. godine.4 Godine 1948. fundus Muzeja grada Splita popunjen je konfisciranim raznorodnim osobnim predmetima splitskog načelnika dr. Ive Tartaglie. Među tim predmetima njih 37 danas pripada Zbirci
3 Boris Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, Zagreb, 1991., 17. 4 Muzej grada Splita (dalje: MGS), Knjiga ulazaka muzejskih predmeta, 1-6, 71-74.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
odlikovanja, medalja i plaketa.5 U drugoj fazi svoga razvoja (1950.-1984.) Muzej se trajno smjestio na današnjoj lokaciji u Papalićevoj palači.6
Dr. Ivo Tartaglia (izvor: Muzej grada Splita)
Od 1947. do 1958. Muzejom je upravljao ravnatelj Ćiro Čičin Šain. Za javnost je Muzej otvoren 1952. godine. Ova razvojna faza obilježena je predanim radom dugogodišnjeg ravnatelja Duška Kečkemeta koji je Muzejom upravljao od 1960. do 1979. godine (kustos je bio od 1951. godine).7 Treća razvojna faza (1984.-1992.) završila je realizacijom cjelovitog stalnog muzejskog postava 1992. godine.8 Od tada do danas Muzej se isprofilirao kao jedan od središnjih kulturnih punktova grada Splita priredivši brojne izložbe kao i ostale kulturno-znanstvene manifestacije.
5 MGS, Knjiga ulazaka muzejskih predmeta, 1-6, 71-74.; Elvira Šarić Kostić (ur.), Izložba Životni prostor Ive
Tartaglie i život u njemu. Izbor iz građa Muzeja grada Splita, brošura, Split, 2013. 6 Deša Diana, Muzej grada Splita (Biografija – uz 50 obljetnicu samostalnog djelovanja), Split, 1997., 18-21. 7 Duško Kečkemet (Supetar na Braču, 4. lipnja 1923. – Split, 12. svibnja 2020.). Zaslužan je za prikupljanje brojne značajne muzejske građe, kao i za stvaranje bogatog arhiva iz ostavštine splitskih obitelji u Muzeju grada Splita. Formirao je respektabilnu muzejsku knjižnicu kao i zbirku starih fotografija Splita. Bio je prvi istraživač povijesti filma i fotografije. Tijekom svog dugogodišnjeg rada Duško Kečkemet je Muzej grada Splita formirao kao ozbiljnu kulturnu ustanovu koja baštini povijest i kulturu grada Splita. Jozefina
Dautbegović, „Personalni arhiv MDC-a: dr. sc. Duško Kečkemet“, Informatica museologica, vol. 36., br. 3-4,
Zagreb, 2005., 113-121. 8 D. Diana, Muzej grada Splita (Biografija – uz 50 obljetnicu samostalnog djelovanja), 21.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Stalni postav Muzeja grada Splita, oko 1955. godine (izvor: Muzej grada Splita)
Zbirka odlikovanja, medalja i plaketa u Muzeju grada Splita formirana je od samih početaka djelovanja Muzeja. Postupno se obogaćivala raznim darovanjima i otkupima. Danas broji ukupno 307 primjeraka. Zbirka je registrirana od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske 22. studenog 2011. godine a tada joj je voditelj bio muzejski savjetnik Goran Borčić, prof.9 Medalje su uglavnom domaćeg, ali ima ih također i inozemnog podrijetla. Bogata su po motivima te raznovrsna u oblicima i stilskim karakteristikama. Kao takva predstavljaju prava mala umjetnička djela. Najveći broj primjeraka koji se čuvaju u fundusu Muzeja grada Splita prikazuju povijesne događaje i znamenite ličnosti. Od umjetnika čije se medalje čuvaju u zbirci, valja istaknuti najistaknutiju ličnost našeg medaljarstva Ivu Kerdića10, Ivana Meštrovića, zatim radove G. Giromettija, V. Gecana, S. Peruzzija i drugih umjetnika. U
9 Registracija je zavedena službenim dokumentom Ministarstva kulture Republike Hrvatske: Klasa UP-1-61208/11-06/; Ur. broj: 5532-04-01-01/3-11-1. 10 Ivo Kerdić (Davor, 1881. – Zagreb, 1953.), hrvatski kipar i medaljer. Školovao se u Zagrebu i Beču, gdje je 1910. godine dobio godišnju nagradu za kompoziciju. Na poziv kipara Roberta Frangeša-Mihanovića došao je u Zagreb 1913. godine gdje preuzima vođenje Ljevaonice umjetnina pri Akademiji likovnih umjetnosti.
Predavao je na Akademiji obradbu metala (1923.–1947.). Iako se bavio gotovo svim kiparskim granama, najviše dosege postigao je u medaljerstvu koje je i utemeljio kao zasebnu umjetničku disciplinu na ovim našim prostorima. Ivan Mirnik, „Ivo Kerdić: umjetnik i njegov model”, Peristil : zbornik radova za povijest umjetnosti, vol. 51., br. 1., Zagreb, 2008., 71-88; Ivo Kerdić, Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija. hr/natuknica.aspx?id=31246, pristupljeno 15. ožujka 2020.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
kronološkom smislu Zbirka odlikovanja, medalja i plaketa broji najviše od odlikovanja druge polovice 19. i 20. stoljeća, dok manji dio potječe iz vremena prije toga.11
U stalnom postavu Muzeja grada Splita izloženo je ukupno šest odlikovanja i medalja. To su: lančić s minijaturama odlikovanja Željezne krune III. reda (MGS 5473) istaknutog narodnjaka i splitskog načelnika Gaje Filomena Bulata, odlikovanje Velikog križa I. stupnja reda sv. Grgura Velikog (MGS 3653 1-2) koje je dobio splitski političar dr. Ante Trumbić 1919. godine, te orden Francuske palme „Academique“ (MGS 3643) koje je nosio prof. Dušan Mangjer, istaknuti splitski kulturnjak i dugogodišnji ravnatelj Gradske biblioteke, spomen-medalja maršalu Augustu Marmontu iz 1807. godine (MGS 5471), nagradna medalja Biskupskog sjemeništa za uspjeh đacima iz 1814. godine (MGS 4) i spomen-medalja splitskog kulturnoumjetničkog društva Slavjanski napredak (MGS 15) izrađena 1898. godine povodom 15. godišnjice osnutka.
Odlikovanje Velikog križa I. stupnja reda sv. Grgura Velikog, nositelj: dr. Ante Trumbić (izvor: Muzej grada Splita)
11 Muzej grada Splita, Zbirka odlikovanja, medalja i plaketa: https://www.mgst.net/zbirke/, pristupljeno 17. ožujka 2020.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Stručna obrada građe
Svi muzejski predmeti, pa tako i oni obrađeni u ovom radu, temeljne su sastavnice muzejskog zbirnog fonda. Glavna odrednica svakog muzejskog predmeta jest ta da je on izdvojen iz primarnog konteksta i unesen u muzeološki kontekst u kojem više ne služi svojoj svrsi za koju je izrađen već preuzima informacijsku funkciju koja je svojstvena muzeološkom kontekstu.12 Konkretno, u slučaju ovoga rada, odlikovanja i medalje iz Zbirke Muzeja grada Splita materijalni su izvor za proučavanje instituta odlikovanja Austro-Ugarske kao i povijesnih prilika te okolnosti razdoblja od druge polovice 19. stoljeća do početka Prvog svjetskog rata na području hrvatskih zemalja koje su se tada nalazile u Monarhiji. Uz to, način dolaska obrađenih predmeta u Muzej grada Splita svjedoči nam o razvoju Muzeja i njegovih Zbirki.
Muzej grada Splita vodi dokumentaciju o svojoj građi sukladno uobičajenoj muzejskoj praksi poštujući sve zakonske propise i preporuke.13 Podaci o svim muzejskim predmetima su digitalizirani i danas se nalaze u programu M++, relacijskoj bazi podataka za inventarizaciju muzejskih zbirki. Kako su tijekom vremena pojedini predmeti pristizali u Zbirke Muzeja grada Splita bili su inventirani u muzejskim inventarnim knjigama. U tim se knjigama nalaze dragocjeni podaci o svakom odlikovanju i medalji, kao i o ostalim predmetima iz drugih Zbirki. Podaci iz inventarnih muzejskih knjiga, u klasičnom ili računalnom obliku (npr. program M++) osnovna su i trajna muzejska dokumentacija i primarni izvor za proučavanje muzejskih predmeta te načina njihova dolaska u Muzej.
Odlikovanja, medalje i plakete koje se nalaze u Zbirci Muzeja grada Splita izrađene su od raznih metala i plastike a vrpce koje idu uz njih su izrađene od raznih vrsta tkanina. Predmeti iz ove Zbirke, osim onih izloženih u stalnom postavu, čuvaju se u muzejskom depou uz poštivanje najviših muzejskih standarda i restauratorskih smjernica zaštite predmetne građe.
U središnjem dijelu ovog rada zasebno su obrađena i opisana 32 austro-ugarska odlikovanja i medalje koja se nalaze u Zbirci muzeja grada Splita. 14 Uz tekstualni
12 Ivo Maroević, „Muzejski predmet kao povijesni izvor i dokument”, Informatica museologica, vol. 36., br. 1-2,
Zagreb, 2005., 54. 13 Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, NN, 108/2002 (16. 9. 2002.), Pravilnik o sadržaju vođenja muzejske dokumentacije u muzejskoj građi. 14 Osnovne kataloške informacije o austro-ugarskim odlikovanjima i medaljama iz Prvog svjetskog rata koje se čuvaju u Muzeju grada Splita mogu se pronaći u katalogu izložbe više kustosice Elvire Šarić Kostić o Prvom svjetskom ratu na području grada Splita. Elvira Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, katalog izložbe Muzeja grada Splita, Split, 2015. Odlikovanja koje je dobio splitski političar dr. Ante Trumbić (Split, 1864. – Zagreb, 1938.) dok je obnašao dužnost ministra vanjskih poslova Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca obrađena su u sklopu izložbe i kataloga o Anti Trumbiću 2019. godine. Marijan Čipčić, „Odlikovanja Ante Trumbića“, u:
Ante Trumbić – Patricij s Lučca, katalog izložbe Muzeja grada Splita, ur. Branka Brekalo, Split, 2019., 73-82.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
dio donose se i fotografije tih primjeraka.15 Istraživanja i radovi muzejskog savjetnika u mirovini Borisa Pristera, bivšeg kustosa Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, dragocjeni su nam jer iz njih saznajemo brojne podatke o austro-ugarskim odlikovanjima kao i o povijesnim okolnostima njihova nastanka. Prof. Prister se dugo godina bavio proučavanjem Zbirke odlikovanja dr. Veljka Malinara16, a svoj je rad okrunio nizom monografskih publikacija i stručnih članaka koji su konzultirani pri izradi ovog rada. Zbirka dr. Malinara najveća je takve vrste u Hrvatskoj i jedna je od većih takvih europskih zbirki. Dr. Malinar je Zbirku koja brojala preko 2.200 predmeta odlučio oporučno pokloniti Povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu). Najveći broj odlikovanja ove Zbirke čine ona Habsburške monarhije, njih 562.17 U usporedbi s tom Zbirkom, austro-ugarskih odlikovanja u Muzeju grada Splita ima višestruko manje. Unatoč tome, svakako zavrjeđuju stručnu muzejsku obradu i prezentaciju.
1. ORDEN FRANJE JOSIPA I. – ORDENSKI ZNAK KOMTURA
1849. g., Beč
Metal, emajl, kovanje, pozlaćeno, tekstil, karton
Dimenzije (cjelina) 6 x 3,1 cm
MGS 4496
Ovaj je orden osnovan 2. prosinca 1849. godine povodom dvogodišnjice vladavine Franje Josipa I. Odlikovanje je pripadalo viteškom redu. Dodjeljivalo se u ratu i miru za izuzetne zasluge u unaprjeđenju poljoprivrede, domaće industrije i trgovine, za humanitarni rad te druge društvene zasluge. Orden je na početku imao tri stupnja: Veliki križ, Komturski križ i Viteški križ. Od 1869. godine komturi su dobivali Komturski križ sa zvijezdom ili obični Komturski križ. Godine 1901. ovom je odlikovanju dodan stupanj Oficira, pa je od tada odlikovanje imalo 4 stupnja. U draguljarskom smislu ovaj je orden uspješna kombinacija dva koncepta u izradi ordena: jedne koja preferira križ kao glavni simbol
15 Autor većine fotografija austro-ugarskih odlikovanja i medalja Muzeja grada Splita je Zlatko Sunko dok je manji broj predmeta fotografirao Marijan Čipčić. 16 Veljko Malinar (Đakovo, 1913. – Zagreb, 1990.) diplomirao je i doktorirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao sudac čitavi svoj radni vijek, a karijeru je završio kao sudac Okružnog suda u Zagrebu 1977. godine. Cijeli svoj životni vijek posvetio je prikupljanju i proučavanju ordena, medalja, spomenica te diploma o odlikovanjima što je rezultiralo formiranjem jedinstvene privatne zbirke koja se mogla usporediti s najznačajnijim europskim muzejskim i privatnim zbirkama. Boris Prister, „Zbirka odlikovanja dr. Veljka
Malinara“, Muzelogija, br. 32, Zagreb, 1995., 34-35. 17 Isto, 36.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
kršćanstva te one druge koja je bila sklonija originalnijim rješenjima. Ordenski se znak sastoji od zlatnog istokračnog emajliranog križa crvene boje i od dvoglavog carskog orla. Orao u svojim kljunovima drži lančić koji u donjem dijelu prelazi u geslo: VIRIBUS UNITIS. U središtu križa je natpis F. J. (Franjo Josip). Iznad križa postavljena je zlatna kruna. Vrpca za ovaj orden je grimizno crvene boje.18
Vlasnik i nositelj ovog ordena je bio Mate Vidović (1876.-1946./7.), a u Muzej je stigao darovanjem 1995. godine.19
2. ORDEN FRANJE JOSIPA I. – ORDENSKI ZNAK KOMTURA
1914.-1918. g., Beč Metal, emajl, kovanje, pozlaćeno, tekstil, karton Dimenzije 6 x 3,1 cm MGS 3939
Ovo se odlikovanje razlikuje od prethodno opisanog odlikovanja pod inventarnom oznakom MGS 4496 po tome što se nalazi tzv. ratnoj vrpci, tj. na trokutastoj vrpci sastavljenoj od uskih poprečno crveno-bijelih linija na kojoj su bliže rubovima dvije deblje crveno-bijele linije. Ukazima donesenim 14. rujna i 31. prosinca 1914. godine određeno je da časnici neborci (vojni činovnici, liječnici i suci) imaju mogućnost dobiti Viteški križ, Komturski križ sa zvijezdom ili bez nje na tzv. Ratnoj vrpci, tj. vrpci Vojnog križa za ratne zasluge. Ratna vrpca dodjeljivana je za zasluge u ratu.20
Na kutiji ovog odlikovanja rukom je napisano m. dr. Ivo Stalio koji je vjerojatno bio i njegov nositelj. Ovaj orden je Muzeju grada Splita darovala Štefanija Stalio Pjerotić 1966. godine.21
18 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 42. 19 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 61. 20 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 42. 21 MGS, Knjiga ulazaka muzejskih predmeta, 74.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
3. ORDEN FRANJE JOSIPA I. – MALA OZNAKA KOMTURA
1917.-1918. g., Beč Srebro, emajl, kovanje, pozlaćeno Promjer 2,7 cm MGS 3677
Od 1917. godine započele su se nositi male dekoracije Komturskog križa na radnim uniformama. Za Komturski križ mala dekoracija sa zvijezdom je Viteški križ na čiju je vrpcu aplicirana mala četverokraka zvijezda. Na ovoj maloj dekoraciji Komturskog križa nalazi se minijatura ordenskog znaka Ordena Franje Josipa I.22
1859-1866. g., Beč Srebro, kovanje Promjer 4 cm MGS 21
22 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 43.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Ovo je odlikovanje uspostavio car Josip II. 1789. godine. Zlatne i srebrne medalje dodjeljivane su u ratu i to za hrabre pothvate. Prvi put su se ove medalje dijelile u ratu s Turcima (1788.-1791.). Tijekom vremena ova je medalja postala najpopularnije odlikovanje u Habsburškoj monarhiji. Medalja je s vremenom mijenjala i svoj izgled a na to su ponajviše utjecale promjene na prijestolju. Na aversu medalje nalazio se lik vladara dok je revers ostao isti s natpisom DER TAPFERKEIT. Nakon što je Franje Josipa I. stupio na prijestolje, rađene su medalje s njegovim portretom na aversu. U razdoblju od 1859. do 1866. godine u optjecaju su bile nove medalje na kojima je promijenjen izgled vladara. Car Franjo Josip I. na tim je medaljama prikazan s brkovima i zaliscima. Na aversu ove medalje nalazi se natpis FRANZ JOSEPH I.V.G.G. KAISER OESTEREICH.23 Medalju je izradio medaljar Fridrich Leisek, a u fundus Muzeja grada Splita stigla je darovanjem Gradske biblioteke 1946. godine.24
1859.-1866. g., Beč Srebro, kovanje Promjer 4 cm MGS 22
Kalup za ovu medalju izradio je austrijski medaljar Joseph Tautenhaym.25
23 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 26-27., Boris Prister, „Zbirka odlikovanja, medalja, plaketa i značaka”, u: Dadoh zlato za željezo. Prvi svjetski rat u zbirkama Hrvatskog povijesnog muzeja, ur.
Jelena Borošak Marijanović, Zagreb, 2011., 372. 24 MGS, Knjiga ulazaka muzejskih predmeta, 5; E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 56. 25 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 56; B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 27.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
1867.-1917. g., Beč Srebro, kovanje, tekstil Promjer 3,2 cm MGS 3628
Godine 1866. izrađena je nova verzija ove medalje na kojoj su na licu vladara dodatno naglašena kosa i brkovi. Uz ovo odlikovanje sačuvana je i trokutasta vrpca koja je uvedena 1860. godine umjesto prethodnih duguljastih.26 U Muzej grada Splita ova je medalja stigla iz Gradske biblioteke 1946. godine.27
1867.-1917. g., Beč Srebro, kovanje, tekstil Promjer 3,2 cm MGS 3675
26 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 27. 27 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 57.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
8. RATNA MEDALJA 1873. GODINE
1873. g., Beč Bronca, lijevanje, tekstil Promjer 3,6 cm MGS 7283
Ovu je medalju utemeljio početkom prosinca 1873. godine car Franjo Josip I. povodom 25. godišnjice svoje vladavine. Medalju su mogle dobiti sve osobe koje su bile sudionicima u jednom ili više austrijskih ratova. Medalja se dodjeljivala i tijekom Prvog svjetskog rata vojnicima koji su otišli na front prije smrti cara Franje Josipa 21. rujna 1916. godine. Autori medalje su J. Tautenhayn stariji (avers) i J. Pfeiffer (revers). Careva je glava na aversu ukrašena lovorovim vijencem. Uz rub aversa ide natpis: FRANZ JOSEPH I KAISER V. ÖSTERREICH KÖNIG V. BÖHMEN ETC. APOST. KÖNIG V. UNGARN. Na reversu je natpis: 2./DECEMBER/1873.28 Vrpca je trokutastog oblika. U sredini ima široku prugu sastavljenu od poprečnih užih crnožutih pruga, a uz rubove par crnih i žutih pruga.29
28 B. Prister Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 58. 29 Tomislav Bilić, Miroslav Nađ, 1914. Sjećanje na Prvi svjetski rat. Novac, medalje i odlikovanja, katalog izložbe,
Zagreb, 2014., 65.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
9. RATNA MEDALJA 1873. GODINE
1873. g., Beč Bronca, lijevanje Promjer 3,6 cm MGS 4497
10. RATNA MEDALJA 1873. GODINE
1873. g., Beč Bronca, lijevanje Promjer 3,6 cm MGS 3626
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
1887. g., Beč Lijevanje, zlato, pozlaćno, emajl, karton, tkanina Duljina (cjelina) 25 cm MGS 5473
Car Franjo Josip I. dodijelio je dr. Gaji Bulatu, dugogodišnjem splitskom gradonačelniku odlikovanje Viteški križ željezne krune III. stupnja u travnju 1887. godine.30 Ovo visoko odlikovanje pripadalo je viteškim redovima, a najznačajniji Viteški red je bio Red zlatnog runa koji su uglavnom dobivali članovi porodice Habsburg.
Dr. Gajo Bulat
30 Kada je vijest o dodjeli odlikovanja dr. Gaji Bulatu stigla u grad, Splićani su priredili proslavu njemu u u čast.
Narodna glazba je tada održala prigodni koncert svirajući „Koračnicu Bulat“. Gordana Tudor, „Gajo Filomen
Bulat (1836.-1900.)“, Kulturna baština, vol. 44., Split, 2018., 47; Marijan Čipčić, Splitski gradonačelnici (1882.-1918.): život i uspomene, katalog izložbe Muzeja grada Splita, Split, 2019., 46.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Odlikovanje Red željezne krune utemeljio je Napoleon Bonaparte povodom svog krunjenja za kralja Italije 1805. godine. On je tada okrunjen starom langobardskom „Željeznom krunom”. Ovaj je red imao tri stupnja i dodjeljivao se do Napoleonovog sloma 1814. godine. Nakon što su Pariškim ugovorom od 1815. godine Lombardija i Venecija priključeni Habsburškoj monarhiji, car Franjo I. obnovio je 1. siječnja 1816. godine ovo odlikovanje kao austrijski carski Red. Nakon što je obnovljen, austrijski carski Red željezne krune također je imao tri stupnja. Prvi se stupanj nosio na lenti uz zvijezdu, drugi na lentici oko vrata a treći, kojeg je dobio Gajo Bulat, nosio se na lijevoj strani grudi. Odlikovanje Gaje Bulata izradila je bečka tvrtka Rothe i Neffe. 31 Ovo je jedino austro-ugarsko odlikovanje iz fundusa Muzeja grada Splita koje se nalazi u stalnom muzejskom postavu.
12. ORDEN ŽELJEZNE KRUNE III. REDA S RATNOM DEKORACIJOM I MAČEVIMA
1914.-1918. g., Beč Metal, emajl, pozlaćeno, obojeno Dimenzije 7,2 x 3,1 cm MGS 3646
Odlikovanje željeznog reda III. stupnja dobilo je 1860. godine ratne dekoracije za zasluge stečene u borbi s neprijateljem, a od 1916. godine uvedeni su i mačevi za sudionike Prvoga svjetskog rata.32 Ovo je odlikovanje otkupljeno za Muzej grada Splita od Marije Bikić iz Kaštel Staroga 1959. godine a bilo je dodijeljeno jednom časniku austrougarske mornarice iz Kaštel Lukšića.33
31 Boris Prister, „Red Željezne krune“, Numizmatičke vijesti, vol. 58., br. 69., Zagreb, 2016., 168; M. Čipčić,
Splitski gradonačelnici (1882.-1918.): život i uspomene, 46. 32 B. Prister, „Red Željezne krune“, 186-187. 33 MGS, Knjiga ulazaka muzejskih predmeta, 73.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
13. OZNAKA ZA VOJNU SLUŽBU II. KLASE ZA PODČASNIKE I VOJNIKE S NAVRŠENIH 12 GODINA SLUŽBE
Početak 20. st., Beč Mjed, tekstil Promjer 3,5 cm MGS 3648
U rujnu 1849. godine car Franjo Josip I. utemeljio je ovo odlikovanje za višegodišnju vojnu službu časnika, podčasnika i vojnika. Tada je odlikovanje imalo ove stupnjeve: 1) II. stupanj za časnike s navršenih 50 godina službe, 2) I. stupanj za časnike s 25 godina službe, 3) II. stupanj za časnike i vojnike sa 16 godina službe i 4) I. stupanj za podčasnike i vojnike sa 8 godina službe. Vrpce za sve stupnjeve su bile jednake; žute boje s dvije prugice široke 9 milimetara Godine 1890. ovo je odlikovanje reorganizirano a tada je promijenjen i redoslijed stupnjeva pa je I. stupanj postao najviši. Nova podjela na stupnjeve izgledala je ovako: 1) I. stupanj za časnike s navršenih 50 godina službe, 2) II. stupanj za časnike s navršenih 40 godina službe, 3) III. stupanj za časnike s navršenih 25 godina službe, 4) I. stupanj za podčasnike s navršenih 24 godine službe i 5) II. stupanj za podčasnike s navršenih 12 godine službe. Oznaka za vojnu službu imala je oblik istokračnog križa čiji se krakovi prema sjecištu sužavaju.34
Ovo je odlikovanje došlo u fundus Muzeja grada Splita otkupom od Mile Peroša iz Mravinaca pokraj Splita 1959. godine.35
14. ZLATNI KRIŽ ZA ZASLUGE S KRUNOM
1914.-1918. g., Beč
Metal, emajl, pozlaćeno, tekstil
Dimenzije 5,8 x 3,6 cm
MGS 3636
Odlikovanje je osnovao car Franjo Josip I. početkom prosinca 1894. godine a započelo se dodjeljivati od 16. veljače iduće godine. Odlikovanje je ispočetka imalo četiri stupnja: 1) Zlatni križ za zasluge s krunom, 2) Zlatni križ za zasluge, 3) Srebrni križ za zasluge s krunom i 4) Srebrni križ za zasluge, dok su 1916. godine uvedeni
34 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 45-46. 35 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 60.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
stupnjevi 5) Željezni križ za zasluge s krunom i 6) Željezni križ za zasluge. Orden je oblika istokračnog križa koji ima proširene i zaobljene vrhove. Zlatni križevi za zasluge s krunom ili bez nje bili su rađeni od kraja 1916. godine samo od pozlaćenog srebra a od polovine 1918. godine, rađeni su i od pozlaćene bronce. Medaljoni sa aversa i reversa bili su posebno kovani te su naknadno bili postavljani na križ. Na Zlatnim križevima za zasluge s krunom (kao i na onima bez krune) nalaze se emajlirani medaljoni sa zlatnim inicijalima FJ (Franjo Josip). Bijelo emajlirani medaljon koji se nalazi na reversu zlatnim slovima ima označenu godinu 1849 kao godinu utemeljenja ovog odlikovanja. Odredbom donesenom u rujnu 1914. godine uvedena je ratna vrpca na kojoj je dodijeljen i ovaj orden pod inventarnom oznakom MGS 3636.36
15. ŽELJEZNI KRIŽ ZA ZASLUGE S KRUNOM
1916.-1918. g., Beč Cink, tekstil Dimenzije 6,5 x 3,5 cm MGS 3647
Prema propisu donesenom početkom travnja 1916. godine orden Željezni križ za zasluge s krunom trebao se izrađivati od željeza koje je zaštićeno od hrđanja. No, u praksi se izrađivao od ratnog materijala tj. od cinka. Za razliku od od Zlatnog i srebrnog križa za zasluge, Željezni križ za zasluge nije bio emajliran, a u središnjem medaljonu na reversu bila je upisana 1916 godina umjesto 1849. Željezni križ za zasluge u praksi se dodjeljivao samo na ratnoj vrpci.37 Ovaj je orden otkupljen 1959. godine od Mile Peroša iz Mravinaca.38
36 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 51-52. 37 Isto. 38 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 59.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
1895.-1917. g., Beč Bronca, tekstil, karton Promjer 3,1 cm MGS 7548
Ovo je odlikovanje utemeljio car Franjo Josip I. 1890. godine kao priznanje vojnim osobama, koje su ostvarile značajan doprinos u ratu i miru. Na aversu medalje je glava cara Franje Josipa I. s istaknutim zaliscima i brkovima. Uokolo careve glave je natpis: FRANCISCVS IOS. I. D. IMP. ET. REX. APOST. HVUNG. Između natpisa i ruba medalje nalazi se stilizrani vijenac s natpisom: SINGNVM LAVDIS. Medalja se izrađivala od posrebrene bronce. Odlukom Ministarstva rata iz 1915. godine svi su odlikovani brončanom vojnom medaljom za zasluge u vrijeme rata trebali dobiti ratnu vrpcu a u vrijeme mira svi su trebali dobiti crvenu vrpcu.39 Medalja pod oznakom MGS 7548 uručena je svom nositelju na ratnoj vrpci a Muzeju grada Splita darovala je njegova bivša ravnateljica Deša Diana 2009. godine.40
39 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 60. 40 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 62.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
1895.-1917. g., Beč Bronca, tekstil, karton Promjer 3,1 cm MGS 7547
Od 1911. godine osobe koje su bile odlikovane vojnom medaljom za zasluge u ratu a naknadno su odlikovane i vojnom medaljom za zasluge u miru (ili obrnuto) drugi put su dobile Srebrnu vojnu medalju za zasluge. Iznad medalje se nalazi pričvršćena šarnir carska kruna.41 Ovu medalju, koja je dodijeljena njegovom nositelju na ratnoj vrpci, također je, kao i onu prethodnu, Muzeju grada Splita darovala Deša Diana 2009. godine.42
1917.-1918. g., Beč Bronca, tekstil, karton Promjer 3,1 cm MGS 7549
Poslije smrti cara Franje Josipa 21. studenog 1916. godine i proglašenja novog vladara cara Karla I., u prvim se mjesecima njegove vladavine nastavilo dodjeljivanje vojnih medalja s likom pokojnog cara. Nakon nekog vremena iskovane su nove medalje s likom novog cara Karla I. Nova je vojna medalja na aversu imala prikaz poprsja cara Karla I. okruženog natpisom CAROLVS D. G. IMP. AVST. REX BOH. ETC. REX APOST. HVNG. 43 I ovu je medalju Muzeju grada Splita darovala Deša Diana 2009. godine.44
41 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 60. 42 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 62. 43 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 60. 44 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 62.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
1898. g., Beč Bronca, lijevanje Promjer 3,4 cm MGS 51
Car Franjo Josip I. je u povodu svoje 50. godišnje vladavine utemeljio ovu medalju 18. kolovoza 1898. godine. Medalja se dodjeljivala osobama koje su u razdoblju od 2. prosinca 1848. do 2. prosinca 1898. godine aktivno služile u austro-ugarskoj vojsci ili žandarmeriji. Na aversu medalje nalazi se poprsje cara Franje Josip I. u maršalskoj uniformi s odlikovanjima na prsima. Uz rub aversa medalje se nalazi natpis: FRANC. IOS. I. D. G. IMP. AVSTR. REX. BOH. ETC. AC. AP. REX HNVG. Na reversu se između vijenaca od lovora i hrastove grančice nalazi natpis: SIGNVUM / MEMORIAE. Uz rub je naznačen datum: MDCCCXLVIII – MDCCCXCVIII.45 Medalja je otkupljena od Nikole Slade iz Segeta 1964. godine.46
45 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 66. 46 MGS, Knjiga ulazaka muzejskih predmeta, 6.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
1898. g., Beč Bronca, lijevanje Promjer 3,4 cm MGS 710
1898. g., Beč
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Bronca, lijevanje; tekstil Promjer 3,4 cm MGS 4498
Medalja je pripadala Mati Vidoviću (1876. – 1946./47.) koji je bio njen vlasnik i nositelj. U Muzej grada Splita stigla je darovanjem 1995. godine.47
SLUŽBENIKE
1908. g., Beč
Pozlaćena bronca, lijevanje, tekstil
Promjer 3,7 cm
MGS 3630
Odlikovanje je ustanovio car Franjo Josip povodom svoje 60. godišnjice vladavine (1848.-1908.). Uspostavljene su tada tri vrste jubilarnih križeva: vojnički jubilarni križ, jubilarni dvorski križ i jubilarni križ za civilne državne službenike. Ove tri vrste križeva razlikovale su se samo po vrpcama; vojnički jubilarni križ ima bijelu vrpcu s dvije crvene pruge, jubilarno dvorski križ se nosio na crvenoj vrpci s dvije bijele pruge, dok se jubilarni križ za civilnu službu nosio na crvenoj vrpci. Jubilarni križ za civilne službenike mogli su dobiti svi građani bez obzira na spol koji su 2. prosinca 1908. aktivno radili u državnoj službi. Odlikovanje su dobili i oni službenici koji 2.
47 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 61.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
prosinca 908. nisu radili ali su do tada proveli 10 godina u državnoj službi bez prekida. Odlikovanje su dobili svi zaposleni na državnim dobrima, kao i nadzornici koji su bili stariji od 30 godina i koji su radili najmanje 3 godine.48
Krakovi križa ovog ordena sužavaju se prema sjecištu, a između krakova nalazi se lovorov vijenac. Po sredini križa nalazi se reljefni prikaz poprsja cara Franje Josipa I. u uniformi. Uz lijevi rub aversa nalazi se natpis FRANC. IOS. I. Na reversu se nalazi središnje polje križa sa iskovanim godinama: 1848/1908.49 Ovaj je primjerak odlikovanja Muzeju grada Splita poklonila Gradska biblioteka 1946. godine.50
1908. g., Beč Pozlaćena bronca, lijevanje, tekstil Promjer 3,7 cm MGS 3638
Odlikovanje je Muzej grada Splita otkupio od Mile Peroša iz Mravinaca pokraj Splita 1959. godine.51 Crveno-žuta vrpca na kojoj je pričvršćeno ovo odlikovanje nije
48 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 70. 49 Isto. 50 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 58. 51 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 60.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
pripadalo izvornom ordenu jer se odlikovanje Jubilarnog križa iz 1908. godine za civilne službenike dodjeljivalo na vrpci crvene boje.
1908. g., Beč Pozlaćena bronca, lijevanje, tekstil Promjer 3,7 cm MGS 3674
1908. g., Beč Pozlaćena bronca; lijevanje, tekstil Promjer 3,7 cm MGS 3676
Odlikovanje je Muzej grada Splita otkupio od Mile Peroša iz Mravinaca 1959. godine.52
52 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 60.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
26. BOSANSKO-HERCEGOVAČKA SPOMENICA
1909. g., Beč ili Kremnice (Slovačka) Mjed, kovanje, tekstil Promjer 3,6 cm MGS 3642
Povodom prve godišnjice aneksije Bosne i Hercegovine car Franjo Josip je 1909. godine utemeljio spomenicu koju su mogli dobiti svi koji su radili kao državni službenici 5. listopada 1908. u BiH, časnici i vojni službenici koji su bili aktivni u vojnoj službi 5. listopada 1908. u 15. armijskom korpusu, te službenici i namještenici Kraljevskog ministarstva za financijske poslove BiH koji su 5. listopada 1908. bili aktivni. Autor medalje je Richard Pacht, asistent graver kraljevske kovnice. Medalja se kovala u Kremnicama (Slovačka) i Beču. Na aversu medalje nalazi se glava cara Franje Josipa uz natpis: FRANC. IOS. I. D.G. IMP. AVSTR. REX BOH. ETC. ET AP. REX. HVNG. Na reversu se nalazi štit s točkastim poljem u kojem leži grb Bosne (Rame), a oklopljena ruka drži sablju. Iznad štita se nalazi kruna od ljiljana. Ispod grba se nalazi natpis: IN MEMORIAM, dok je na lijevoj i desnoj strani upisan datum: DIE V. OCT. / MCMVIII (dana 5. listopada).53 Ovo je odlikovanje u Muzej grada Splita stiglo otkupom od Mile Peroša iz Mravinaca pokraj Splita 1959. godine.54
27. SPOMEN KRIŽ ZA MOBILIZACIJU 1912.-1913.
1913. g., Beč
Mjed; kovanje; tekstil
Promjer 3,4 cm
MGS 3645
Ovaj je orden utemeljio car Franjo Josip I. 9. lipnja 1913. godine. Dodjeljivao se pripadnicima vojnih snaga koji su služili vojsku najmanje četiri tjedna duže nego što je to bilo potrebno. Orden se dodjeljivao pripadnicima pogranične policije,
53 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 71. 54 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 59.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
carinicima, šumarskim službenicima, medicinskom osoblju. Osim njih, odlikovanje su dobivali vojni atašei i časnici promatrači te osoblje koje je poslano 14. svibnja 1913. godine u Skadar koji je u to vrijeme bio pod upravom međunarodnih snaga. Ovaj spomen-križ kovan je od tombaka i nosio se na trokutastoj vrpci žute boje s dva para crnih prugica. Križ ordena je istih krakova koji se suzuju prema sjecištu. U centralnom medaljonu iskovane su godine 1912/1913.55 Odlikovanje je u Muzej grada Splita došlo otkupom od Mile Peroša 1959. godine kao i ono prethodno MGS 3645.56
28. SPOMEN KRIŽ ZA MOBILIZACIJU 1912.-1913.
1913. g., Beč Mjed, kovanje; tekstil Promjer 3,3 cm MGS 7550
Križ ovog odlikovanja je kovan iz tombaka (legura bakra i cinka s manjim postotkom cinka nego kod obične mjedi). Ovaj je orden Muzeju grada Splita darovala Deša Diana 2009. godine.57
29. SPOMEN KRIŽ ZA MOBILIZACIJU 1912.-1913.
1913., g., Beč
Mjed, kovanje, tekstil
Promjer 3,4 cm
MGS 3632
S obzirom da se uz ovaj orden nalazi pričvršćena vrpca crvene boje a ne trokutasta vrpce žute boje s dva para crnih prugica na kojoj se ovo odlikovanje nače dodjeljivalo, izvjesno je da ova crvena vrpca nije izvorno pripadala ovom ordenu već mu je naknadno pridružena.
55 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 72. 56 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 59. 57 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 59.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
30. VOJNI KRIŽ ZA ZASLUGE III. STUPNJA S RATNOM DEKORACIJOM
1914.-1918. g., Beč Srebro, emajl, tekstil, karton Dimenzije krakova 3 cm MGS 7546
Nakon početnih uspjeha Austrije u prvom ratu koji je vođen za ujedinjenje Italije (1848.-1849.), feldmaršal Johann Radetzky predložio je da se utemelji odlikovanja za časnike koji su se iskazali u bitkama u ovom ratu. Car Franjo Josip I. je 22. listopada 1849. godine utemeljio orden Vojni križ za zasluge. Prema statutu ovog odlikovanja, njegovo dijeljenje je bilo u nadležnosti Ministarstva rata. U prvoj točki statuta zapisano je kako su ovaj red mogli dobiti oni austrijski časnici „koji su obavljali naročito hvalevrijednu službu u vrijeme rata s velikim razumijevanjem, hrabrošću i odlučnošću, ili u vrijeme mira izuzetno marljivo i energično.“ Carskom odredbom od 23. rujna 1914. ovo je odlikovanje u potpunosti reformirano. Tada su uvedena dva nova stupnja, pa je odlikovanje od tog datuma imalo tri stupnja. Svaki stupanj se mogao dobiti s ratnom dekoracijom izrađenom od zeleno emajliranog srebra.58
Odlikovanje pod inventarnom oznakom MGS 7546 treba dakle datirati u razdoblje između 23. rujna 1914. i 1918. godine s obzirom da je ono III. stupnja s ratnom dekoracijom. Križ ordena je istokračan, a u središnjem polju je natpis VER / DIENST. Prsten koji okružuje središnje polje emajliran je u crvenu boju, a krakove križa povezuje lovorov vijenac. Trokutasta vrpca po sredini ima široku crvenu prugu koja se sastoji od uskih poprečnih prugica.59 Orden se nalazi u crvenoj (bordo) kutijici i darovala ga je Muzeju grada Splita Deša Diana 2009. godine.60
58 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 39. 59 Isto. 60 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 62.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
31. RATNI KRIŽ ZA CIVILNE ZASLUGE 3. STUPNJA
1915.-1918. g., Beč Srebro, emajl, karton, koža Cjelina 4,4 cm MGS 3673
Ovo je odlikovanje utemeljio car Franjo Josip I. u kolovozu 1915. godine i bilo je namijenjeno svim onima koji su bili zaposleni u ratnoj industriji. Odlikovanje je imalo četiri stupnja: 1) Ratni križ za civilne zasluge 1. stupnja, 2) Ratni križ za civilne zasluge 2. stupnja, 3) Ratni križ za civilne zasluge 3. stupnja i 4) Ratni križ za civilne zasluge 4. stupnja. Sva četiri stupnja ovog odlikovanja nosili su se bez vrpce, pričvršćeni iglom na lijevoj strani prsa. Prvi se stupanj odlikovanja dodjeljivao osobama najvišeg ranga i bio je promjera 6,2 cm, dok su ostali stupnjevi bili 4,4 cm promjera. Prvi i drugi stupanj su bili izrađeni od srebra uz pozlatu i emajliranje. Treći je stupanj izrađivali su se od srebra i emajla, dok je četvrti stupanj napravljen od pozlaćene bronce bez emajla. Odlikovanje je iskovano u obliku istokračnog križa. Gorji i donji kraj križa spaja ovalni vijenac od hrastovine. U središtu križa nalaze se inicijali cara Franje Josipa (FJ) koji su okruženi natpisom: MERITO CIVILI TEMPORE BELLI/1915 (zaslužnim građanima u vrijeme rata 1915 godine).61
Odlikovanje koje se nalazi u zbirci Muzeja grada Splita je III. stupnja i stiglo je 1946. godine kao dar Gradske biblioteke.62
32. KARLOV ČETNI KRIŽ
1916.-1918. g., Beč
Cink, kovanje, tekstil
Promjer 3 cm
MGS 3269
Ovaj je red utemeljio car Karlo I. u prosincu 1916. Karlov četni križ dodjeljivao se pripadnicima svih rodova vojske koji su proveli na bojištu najmanje 12 tjedana ili su sudjelovali u najmanje jednoj bitci. Odlikovanje su mogli dobiti i pripadnici mornarice. Četni križ je izrađen od sivo patentiranog cinka tj. od „ratnog metala“. Na aversu
61 B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 76. 62 E. Šarić Kostić, Split i Prvi svjetski rat, 60.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
odlikovanja nalazi natpis: GRATI /PRINCEPS ET PATRIA/ CAROLVS /IMP. ET REX. U gornjem kraku reversa nalaze se austrijska i ugarska kruna a ispod njih monogram C. U vodoravnim krakovima i donjem kraku nalazi se natpis: VITAM ET SANGVINEM / MDCCCCXVI. Križ se nosio na trokutastoj vrpci koja je u sredini ima široku crvenu prugu a uz rubove poprečno položene crvene i bijele prugice.63
Zaključak
Austro-ugarska odlikovanja i medalje s obzirom na svoju brojnost i kvalitetu sačuvanih primjeraka predstavljaju najznačajniju cjelinu cjelokupne Zbirke odlikovanja, medalja i plaketa Muzeja grada Splita. Većina austro-ugarskih odlikovanja i medalja iz Muzeja grada Splita dodijeljena su vojnicima za vrijeme Prvog svjetskog rata što svjedoči o hrabrosti njihovih nosioca koji su ih zaslužili i ponosno nosili. Stavljajući ih u povijesni kontekst vremena u kojem su dodijeljena, može ih se povezati sa hrabrom borbom njihovih nosioca tj. dalmatinskih vojnika koji su se borili u austro-ugarskoj vojsci protiv talijanske vojske kojoj je Londonskim ugovorom iz 1915. godine obećan značajan dio dalmatinske obale kao nagrada za ulazak u rat na strani sila Antante.
Obrađeni predmeti nalaze se u dobrom stanju i čuvaju se adekvatno zbrinuti u muzejskom depou dok se jedno odlikovanje nalazi u stalnom postavu Muzeja. U narednim godinama planira se daljnja stručna obrada i publiciranje predmeta iz Zbirke odlikovanja, medalja i plaketa Muzeja grada Splita.
63 Boris Prister, ”Car Karlo I. i njegov doprinos odlikovanjima Austro-Ugarske monarhije”, Numizmatičke vijesti, vol. 59., br. 70., Zagreb, 2017., 261-263; B. Prister, Odlikovanja zbirke dr. Veljka Malinara, I. dio, 77.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 351-381 Marijan Čipčić: Austro-ugarska odlikovanja i medalje u fundusu Muzeja grada Splita
Sažetak
Zbirka odlikovanja, medalja i plaketa Muzeja grada Splita unatoč bogatstvu i raznolikosti po sadržaju, motivima, stilskim karakteristikama do sada ipak nije bila sustavno stručno obrađivana niti prezentirana javnosti kroz izložbe, kataloge ili znanstvene radove. Stoga je ovaj rad, koji se bavi jednim dijelom ove zbirka, zapravo uvod u daljnju muzeološku obradu ove vrijedne zbirke koja će uslijediti u narednom razdoblju. Austro-ugarska odlikovanja i medalje zastupljeni su u zbirci Muzeja grada Splita sa 32 primjeraka. S obzirom da u toj Zbirci ima ukupno 307 predmeta, austro-ugarska odlikovanja i medalje čine približno 10% cjelokupne Zbirke.
Ključne riječi: Austro-ugarska, zbirka, odlikovanja, medalje, Muzej grada Splita, 19.-20. stoljeće
ÖSTERREICHISCH-UNGARISCHE AUSZEICHNUNGEN
Die Sammlung der Auszeichnungen, Medaillen und Plaketten des Museums der Stadt Split wurde, trotz Reichhaltigkeit und Vielfalt in Inhalt, Motiven und stilistischen Eigenschaften, bis jetzt weder systematisch und fachlich bearbeitet noch der Öffentlichkeit präsentiert durch Ausstellungen, Kataloge oder wissenschaftliche Arbeiten. Deshalb ist diese Arbeit, die einen Teil dieser Sammlung behandelt, eigentlich die Einleitung in die weitere musealische Behandlung dieser wertvollen Sammlung, die in kommender Zeitspanne erfolgen wird. Die Österreichisch-Ungarische Auszeichnungen und Medaillen sind in der Sammlung des Museums der Stadt Split mit 32 Exemplaren vertreten. Berücksichtigend, dass zu dieser Sammlung insgesamt 307 Gegenstände gehören, bilden die Österreichische-Ungarische Auszeichnungen und Medaillen etwa 10 % der ganzen Sammlung.
Schlüsselwörter: Österreichisch-Ungarische, Sammlung, Auszeichnungen, Medaillen, Museum der Stadt Split, 19.-20. Jahrhundert
