17 minute read
Produkcija austrijskih i njemačkih filmova u međuratnom Dubrovniku (1918. – 1939
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
Izv. prof. dr. sc. Marija Benić Penava Daniel Dujmić, mag. oec. Sveučilište u Dubrovniku Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Lapadska obala 7, 20000 Dubrovnik marija.benicpenava@gmail.com UDK: 791.43(091) Izvorni znanstveni rad Prihvaćeno: 1.09.2020
Advertisement
Od početaka kinematografije Dubrovnik je bio iznimno atraktivna lokacija za snimanja. Status poželjne turističke destinacije postigao je u međuratnom razdoblju kada su u Dubrovniku često boravile i snimale austrijske i njemačke filmske ekipe. Promociji Dubrovnika uveliko su pridonijele produkcije filmova. U radu će autori prikazati snimanja austrijskih i njemačkih filmova u Dubrovniku do početka Drugog svjetskog rata. Ključne riječi: Austrijanci, Nijemci, povijest filma, povijest turizma, Dubrovnik, 1918-1939.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
Uvod
Dubrovnik je bio omiljeno turističko odredište inozemnih turista u Kraljevini Jugoslaviji. Stara gradska jezgra Dubrovnika i živopisna dubrovačka okolica privlačila je međunarodne filmske projekte i produkcije filmova. Na jugu Hrvatske snimale su brojne austrijske, njemačke, poljske i češke filmske ekipe te boravile onodobne filmske zvijezde. Stoga je popularno turističko odredište Austrijanaca i Nijemaca postalo i atraktivan lokalitet međuratne filmske industrije. Blaga mediteranska klima dubrovačkog podneblja omogućavala je snimanje eksterijera tijekom većega dijela godine.
Filmski turizam dio je kreativne industrije i umjetničko kulturne tradicije. Međuratni filmovi čine vrijednu ali ne toliko poznatu kulturnu turističku baštinu Hrvatske. Nastajali su u razdoblju koje je prethodilo razvoju suvremena filmskog turizma i njegovu utjecaju na turizam Dubrovnika. U radu će se autori temeljem relevantne literature i dostupnih izvora, osvrnuti na početke snimanja filmova na hrvatskoj obali te prikazati austrijske i njemačke filmske produkcije na dubrovačkom području. Filmovi su itekako pridonijeli popularizaciji Dubrovnika kao turističke destinacije. Međutim suvremeni filmski turizam i planetarna popularnost filmova koji su snimljeni u jedinstvenom ambijentu stare gradske jezgre, postaju svojevrsna prijetnja tradicionalno kulturnom usmjerenju turizma Dubrovnika. Uz sve prisutniji trend rasta dolazaka posjetitelja koji su motivirani doživljajem stare gradske jezgre Dubrovnika kao mjesta snimanja, njezina baštinska vrijednost koja je pod zaštitom UNESCO-a od 1979. godine postaje tek kulisa.
Počeci produkcija filmova na Jadranu
Produkcije njemačkih filmova u Hrvatskoj počele su niti dva desetljeća nakon prvih javnih projekcija braće Lumiere u Parizu (1895.) i prve projekcije austrijskog poduzetnika Samuela Hoffmana u Zagrebu (1896.). Prednosti snimanja na jadranskoj obali bile su velike, počevši od povoljnih klimatskih prilika, smještaja i prijevoza do razmjerno dostupne i jeftine radne snage. Dubrovnik je, uz Split i Korčulu u Dalmaciji, bio prepoznatljivo odredište snimanja filmova od filmskih početaka. Nakon uvođenja zvuka filmovi su bilježili ljepote obalnog krajobraza, kulturno povijesnu i glazbenu baštinu. Zavičajni folklor bio je čest motiv u prvim zvučnim filmovima. Nijemci su početkom 20. stoljeća zabilježili ljepote hrvatske obale u filmovima koji su danas uglavnom izgubljeni. U Bundesfilm Archivu u Berlinu postoji dokumentacija o filmu Die malerische Kroatien koji je sniman već u 1912. godini te kartoni drugih filmova koji su snimani na Jadranu poput Ragusa, Ragusa die Königin der Adria, Ragusa Die Perle Dalmatiens i An der Ufern der Adria. 1
1 Daniel Rafaelić. Kinematografija u NDH. Zagreb: Naklada Ljevak, 2013: 230.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
Slika 1. Isječak iz filma Die Finanzen des Großherzogs, 1923. Izvor: Film arhiv Austria. Dostupno na: https://www.filmarchiv.at/program/film/die-finanzen-desgrossherzogs/ Pristup ostvaren 5. srpnja 2020.
U međuratnoj Jugoslaviji snimljeno je pedesetak dugometražnih igranih filmova, od čega čak trideset i jedan njemački, devet čehoslovačkih i osam austrijskih.2 Među prvim filmovima snimljenim na jadranskoj obali bio je film Die Finanzen des Großherzogs iz 1923. godine u produkciji tadašnje vodeće njemačke producentske kuće Universum Film Aktiengesellschaft - UFA u Berlinu, koja je u razdoblju Weimarske Republike dominirala njemačkom kinematografijom. Priča o velikom vojvodi od Albaka koji je zapao u velike dugove iz kojih ga spašava vojvotkinja Olga je i danas zanimljiva, pa se restaurirana kopija filma prikazuje često na festivalima nijemoga filma. Najveći dio eksterijera filma sniman je na otoku Rabu, dok je glavni dvorac velikog vojvodstva izgrađen u Berlinu. Die Finanzen des Großherzogs bio je zanemaren i izložen lošim kritikama.3
Jedan od poznatijih filmova snimljenih na jadranskoj obali je Die Korallenprinzessin odnosno Princeza koralja iz 1937. godine. Film socijalne tematike o životu ribara primorskog naselja, snimljen je na eksterijernim lokacijama na Zlarinu i Drveniku kraj Šibenika. Radni naslov bio je An der bluen Adria a u filmu je prikazan kontrast između bogataša koji krstari na jahti i mjesnog ribara. U glavnim ulogama pojavili su se Svetislav Ivan Petrović i Ita Rina. Film je režirao Victor Janson, a glazbu za film je napisao splitski skladatelj Ivo Tijardović. Popularna glumica Ita Rina ostvarila je
2 Dejan Kosanović. Kinematografija i film u Kraljevini SHS / Kraljevini Jugoslaviji. Beograd: Filmski centar
Srbije, 2011: 144. 3 Leon Rizmaul. Financije velikog vojvode F. W. Murnaua (1923.). Najstariji sačuvani film snimljen u Hrvatskoj,
Hrvatski filmski ljetopis 56 (2008): 53-63.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
zamjetnu karijeru u Njemačkoj a upravo je Die Korallenprinzessin bio prekretnica u njenom razvoju.4 Ujedno je Die Korallenprinzessin bila prva velika državna filmska koprodukcija Fabrikation deutscher Filme GmbH, Berlin i Kraljevine Jugoslavije (Deutsch-jugoslawische Gemeinschafts produktion).
Slika 2. Plakat filma Eine Frau von Format, 1928. Izvor: IMDb. Dostupno na: https://www.imdb.com/ title/tt0258588/mediaviewer/rm1091990784 Pristup ostvaren 5. srpnja 2020. Slika 3. Plakat filma Der Prinz von Arkadien, 1932. Izvor: IMDb. Dostupno na: https://www.imdb.com/title/tt0027238/ Pristup ostvaren 5. srpnja 2020.
Filmovi snimani na dubrovačkom području u međuratnom razdoblju
Filmska industrija promovirala je Dubrovnik na njemačkom i austrijskom tržištu. Ugledni filmski djelatnik Hans Brückner iz njemačkog filmskog poduzeća UFA u pratnji supruge, turističkom birou u Beogradu dostavio je primjerke filmova
4 Premda film nije bio zabranjen u Njemačkoj, produkcija je izazvala burne reakcije. Daniel Rafaelić. Diplomatski rat oko Princeze koralja. U: Princenza Koralja, ur. Leon Rizmaul. Pula: Pula film festival, 2017: 22-30.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
snimljenih u Kraljevini Jugoslaviji koji su se prikazivali u kinima.5 U siječnju 1931. godine održano je predavanje pod naslovom Die blaue Adria u Kammerlichtspiele u Berlinu sklopu kojega su prikazani kadrovi iz Dalmacije što je ujedno bila značajna promocija hrvatskog turizma. Film je produciralo poduzeće Industrie und Kulturfilm H. Körösi, München. Odaziv je bio izvrstan a prikazivanje je najavljeno i u drugim njemačkim kino dvoranama.6 U Dubrovniku je turizam bilježilo siloviti uzlet u 1930-im. Film kao medij je korišten u svrhu promocije dubrovačkog turizma tijekom cijelog međuratnog razdoblja. Tako je 1938. godine u Turističkom domu koji je bio smješten u palači Sponza, održano premijerno prikazivanje filma o Dubrovniku u boji.7 Spomenuti film autora Ljudevita Griesbacha bio je vrijedan prinos promociji turizma i planirano je njegovo prikazivanju u inozemstvu. Premijeri su nazočili i predstavnici turističkih institucija kao i lokalne uprave.8
Snimanja u Dubrovniku nakon Prvog svjetskog rata započela su filmom Der Klabautermann u produkciji Steirnheim-Film GmbH im Konzern der NationalFl AG, Berlin u 1924. godini. Taj prvi film redatelja Paula Merzbacha sniman je u Dubrovniku. Iste godine u Dubrovniku je sniman još jedan njemački film Der Schrecken des Meeres u produkciji Münchener Lichtspielkunst AG, Emelka München.9 Eksterijeri filma Die Dame und ihr Chauffeur odnosno Der Roman eines Lebemannes snimani su u produkciji Noa-Film GmbH, Berlin u Trstu i Dubrovniku 1928. godine. Kopija filma pohranjena je Bundesfilm Archive u Berlinu. Dama i njen šofer je slobodna filmska adaptacija Königsfeldova romana Jednogodišnja služba Jan Derriksena. Eine Frau von Format prema opereti Schanzera i Welischa, premjerno je prikazana 12. rujna 1928. u Mozartsaali u Berlinu. Snimana je u Dubrovniku, a kopija filma također je pohranjena u Bundesfilm Archivu u Berlinu.
Početkom 1930-ih nastupilo je razdoblje intenzivna snimanja filmova.10 U Dubrovnik su pristizale filmske zvijezde. Primjerice, Heinrich-Harry Piel u više navrata boravio je na Jadranu. Taj ugledni glumac, redatelj i producent snimao je Dubrovniku Er oder Ich ili Zweimal Abanteur 1930. Dvije godine kasnije u
5 Arhiv Jugoslavije u Beogradu, Ministarstvo trgovine i industrije, kut. 1018, br. 2089. 6 Narodna svijest, br. 8, 1931: 4. 7 Narodna svijest, br. 46, 1938: 4. 8 Ljudevit Griesbach (1890. – 1946.) po nacionalnosti Nijemac bio je istaknut predstavnik hrvatske moderne u mediju fotografije. Bio je svestran umjetnik koji se ostvario u različitim područjima - od izrada u zlatu, preko fotografije do filma. Kao žrtva komunističkog režima preminuo je u logoru na Krndiji nakon Drugog svjetskog rata. Više o životu i djelu Ljudevita Griesbacha Branka Hlevnjak. Moderna fotografija Ljudevita
Griesbacha (1914-1943). Peristil 37 (1994): 159-168.; Branka Hlevnjak. Ljudevit Griesbach: fotograf moderne.
Zagreb: Hrvatski fotosavez, 1997. 9 Dejan Kosanović. Inostrana snimanja igranih filmova u Hrvatskoj do 1941. Hrvatski filmski ljetopis 11 (2005): 133. Više filmskih ekipa boravilo je u Dubrovniku tijekom 1925. i 1926. godine. Članovi filmskog društva
Gloria iz Berlina boravili su desetak dana u 1926. godini. Narodna svijest, br. 47, 1926: 2. 10 Njemačko društvo Itag iz Berlina snimalo je u Dubrovniku i njegovoj okolici film Auf schöne blau Adria na terasi hotela Excelsior na Pločama. Narodna svijest, br. 37, 1930: 3
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
Dubrovniku je boravio popularni austrijski glumac i redatelj Willy Forst koji je odigrao glavnu ulogu u glazbenoj komediji Der Prinz von Arkadien koji je sniman u produkciji Projektograph-Film, Oskar Glück, Wien.11 Dolasci austrijskih i njemačkih filmaša ostali su zabilježeni u onodobnom tisku. Tako je 1932. godine dvadesetak članova filmske ekipe iz Berlina boravilo u Dubrovniku radi snimanja njemačkojugoslavenske koprodukcije filma Das Lied der Schwarzen Berge odnosno Fantom Durmitora. Popularna Ita Rina, porijeklom iz Slovenije odigrala je jednu od glavnih uloga u filmu.12 Eksterijeri filma su uglavnom snimani u Crnoj Gori.
Slika 4. Plakat filma Die Insel, 1934. Izvor: IMDb. Dostupno na: https://www.imdb.com/title/tt0025308/ Pristup ostvaren 5. srpnja 2020. Slika 5. Plakat filma Der Zigeunerbaron, 1935. Izvor: IMDb. Dostupno na: https://www.imdb.com/title/tt0027238/ Pristup ostvaren 5. srpnja 2020.
Godine 1933. radi snimanja filma Život Isukrstov u Dubrovniku je očekivan dolazak 40 članova filmskog društvo iz Beča na dvotjednom boravku.13 Također je u Dubrovniku snimala ekipa filmskog poduzeća UFA iz Berlina predvođena uglednim
11 U Dubrovnik je trebala doputovati i Forstova partnerica na filmu Liane Haid. Narodna svijest, br. 14, 1932: 3. 12 Narodna svijest, br. 31, 1932: 3. 13 Narodna svijest, br. 44, 1933: 4.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
redateljem Ulrichom K. T. Schulzom.14 Godine 1934. UFA iz Berlina snimala je film Die Insel s popularnim Brigitte Heim i Willy Fritch u glavnim ulogama.15 Radnja filma je smještena u Južnu Ameriku, pa je istočna obala Jadrana korištena za snimanje eksterijera. Dubrovnik je bio atraktivan za snimanje filma Die Insel radi autohtonih mediteranskih vrsta kojima obiluje njegovo podneblje – aloje, agava i palmi. Redatelj filma Hans Steinhoff bio je afirmirani redatelj nacističke kinematografije koji je snimio film Hitlerjunge Quex 1933. godine.16
Slika 6. Plakat filma Liebling der Matrosen, 1937. Izvor: Ottobeuren. Dostupno na: https://www.ottobeuren-macht-geschichte.de/items/show/37 Pristup ostvaren 5. srpnja 2020.
Film Der Zigeunerbaron nastao prema istoimenoj opereti Johanna Straussa, u produkciji UFA iz Berlina sniman je u obližnjem Trebinju, a pojedini kadrovi u
14 Redatelj Schulz bio je i biolog koji je utjecao na populariziranje dokumentaraca o prirodi. Snimao je u
Dalmaciji te je često koristio napredne tehnike, poput pokretne kamere na šinama tijekom snimanja filma
Schären und Fjorde an der Adria iz 1933. godine. Daniel Rafaelić. Kinematografija u NDH. Zagreb: Naklada
Ljevak, 2013: 231. Iste godine je najavljen dolazak 15 članova Fox film Corporationa u svrhu snimanja pojedinih kadrova filma Orient Express. Narodna svijest, br. 32, 1933: 3. 15 Narodna svijest, br. 25, 1934: 3. 16 Gregory Bateson, An Analysis of the Nazi Film “Hitlerjunge Quex”. Studies in Visual Communication 6, 3 (1980): 20-55.; Dejan Kosanović. Inostrana snimanja igranih filmova u Hrvatskoj do 1941. Hrvatski filmski ljetopis 11 (2005): 136.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
Dubrovniku tijekom 1935. godine.17 Redatelj filma bio je Karl Hartl. Godinu dana kasnije u Dubrovniku je sniman mjuzikl austrijsko-čehoslovačke koprodukcije Rote Rosen – blaue Adria. Taj film iz 1937. godine je priča o prijateljima koji pokušavaju u brak ujediniti svoju djecu. Prva scena u filmu je panoramski prikaz Dubrovnika sa Srđa. Ipak najpoznatija scena u filmu je oklada o ženidbi s glazbenim motivom Crvene ruže, plavi Jadran. Na snimanju u Dubrovniku sudjelovali su brojni statisti iz Dubrovnika i Konavala. Premijera češke verzije filma održana je u kolovozu 1936. a njemačka je cenzurirana 1937. godine.18 Istovremeno s Rote Rosen – blaue Adria u Dubrovniku je sniman Der Wildfang ili Sprung ins Glück a isti su producenti te dio glumačkog postava sudjelovali u oba projekta.19 Tehnička ekipa obaju filmova bila je u istom sastavu. Bjeg na Jadran film je austrijsko-čehoslovačka koprodukcija (MajsnerFilm, Prag i Metropolitan-Film Wien) o djevojci koja je pobjegla iz internata na Jadran, u Dubrovnik.
Film Liebling der Matrosen sniman je u produkciji Mondiale-Internationale Filmindustrie AG, Wien. Trajno je zabilježio fantastične scene iz Dubrovnika u 1937. godini. U središtu filmske priče bila je djevojčica, koja je stjecajem okolnosti dospjela na ratni brod gdje su se mornari skrbili za nju. Glavnu ulogu u filmu odigrala je Traudl Stark - poznata „austrijska Shirley Temple“.20 Suradnik redatelja filma bio je Josip Bogoslav Tanko, kasniji filmski redatelj iz Siska.21 On je početkom 1930-ih studirao film u Berlinu i radio na više njemačkih filmova a nakon Drugog svjetskog rata u Brazilu. Eksterijeri filma Liebling der Matrosen snimani su kod meteorološke stanice na Pilama, na Boninovu i staroj gradskoj jezgri Dubrovnika te njegovoj okolici.22
Film Gasparone snimljen je prema istoimenoj opereti Carl Millöckera o vođi razbojnika Gasparoneu u zemlji Oliviji. Gasparone je zapravo pošten čovjek koji je pomagao uhićenju bande krijumčara. Film je sniman u Dubrovniku, na Lokrumu i Korčuli gdje su snimljeni eksterijeri filma, obala i krijumčarski brod. Film je pun plesnih scena, raskošnog dekora iz studija UFA u Berlinu. Glavnu žensku ulogu odigrala je zvijezda njemačkog filma Marika Rökk a film je režirao njen suprug Georg Jacoby. Bračni par Rökk-Jacoby uspješno su snimali filmove a njihov uspjeh je potvrđen prvim njemačkim filmom u boji - Frauen sind doch bessere Diplomate iz 1941.
17 Narodna svijest, br. 2, 1935: 3. 18 Dejan Kosanović. Inostrana snimanja igranih filmova u Hrvatskoj do 1941. Hrvatski filmski ljetopis 11 (2005): 137. 19 Film je većim dijelom sniman na terasi i vrtu vile Šeherezada na Pločama. Statisti iz Konavala su u pratnji zbora, izvodili pjesmu „Marjane, Marjane“. Film je premjerno prizan u kinu Croatia u Zagrebu. Narodna svijest, br. 8, 1937: 3. 20 Robert Dassanowsky. Screening Transcendence: Film Under Austrofascism and the Hollywood. Bloomington:
Indiana University Press, 2018: 295. 21 Bogoslav Tonko pratio je Ulricha K. T. Schulza uglednog redatelja UFA iz Berlina tijekom pripremnih studija za dva filma u 1933. godini. Narodna svijest, br. 11, 1933: 3. 22 Narodna svijest, br. 40, 1937: 3. i br. 41, 1937: 4.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
Žene su najbolji diplomati u Njemačkoj je vidjelo čak 25 milijuna gledatelja a posebno zanimljiv je bio film Kora Terry koji je postao jedan od najpopularnijih i najgledanijih filmova u Europi.23
Posljednji film sniman u međuratnom Dubrovniku je Hochzeitsreise zu Dritt u produkciji AlgefaFilm GmbH, Wien. Riječ je o komediji iz 1939. godine koja je snimana u Beču i Dubrovniku.24 Kopija filma pohranjena je u Bundesfilm Archivu u Berlinu.
Zaključak
Produkcije austrijskih i njemačkih filmova na dubrovačkom području između dva svjetska rata, predstavljaju bitan dio povijesti hrvatske filmske produkcije. Tijekom 1920-ih i 1930-ih u Dubrovniku i Dalmaciji su boravili brojni europski filmski znalci, poznati redatelji i istaknute filmske zvijezde Slika 7. Plakat filma Gasparone, 1937. poput Ite Rine, Marike Rökk i drugih. Izvor: Virtual history. Dostupno na: https://www. Snimale su uvježbane filmske ekipe tada virtual-history.com/movie/film/3208/gasparone vodećih europskih kinematografija uz Pristup ostvaren 5. srpnja 2020. korištenje najbolje filmske tehnike. To je svakako utjecalo na razvoj filma u Hrvatskoj jer su brojni Hrvati sudjelovali na snimanjima i kasnije koristili stečena znanja i vještine. Tadašnja država je prepoznala važnost filmskih snimanja austrijskih i njemačkih produkcija pa je 1931. godine donesena odluka o besplatnom prijevozu državnim željeznicama svih stranaca koji su snimali filmove u Kraljevini Jugoslaviji.
Ljepota hrvatske obale i njene kulturno povijesne baštine na filmskom mediju u svrhu promocije turizma bila je prepoznata u međuratnom razdoblju. Filmovi su utjecali na razvoj suvremena turizma Dubrovnika. Austrijanci i Nijemci su prinosili turističkoj promociji Dubrovnika, obzirom da su filmski spektakli i dokumentarci snimani u Dubrovniku i okolici tijekom razdoblja između dva svjetska rata.
23 Daniel Rafaelić. Kinematografija u NDH. Zagreb: Naklada Ljevak, 2013: 197. 24 Dejan Kosanović. Inostrana snimanja igranih filmova u Hrvatskoj do 1941. Hrvatski filmski ljetopis 11 (2005): 141.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
Dubrovnik je bio i ostao omiljen filmski lokalitet i odredište filmskih setova. Danas je posjetitelja motiviranih filmskom industrijom je u stalnom porastu dok filmski turizam postaje iznimno popularan segment turizma. Međutim, u razdoblju između dva svjetska rata filmovi su snimani za promociju i prikaz prirodnih ljepota a ne s učinkom kasnije posjete mjestima snimanja. Također su snimani mini dokumentarci koji su se prikazivali u filmskim žurnalima i dodatno promicali turističku destinaciju. Dok u Dubrovniku danas dominiraju turske, indijske, američke filmske produkcije, u razdoblju između dva svjetska rata primat su imale njemačke, austrijske i čehoslovačke.
Nakon intenzivne njemačke i austrijske produkcije filmova tijekom međuratnog razdoblja, snimanja su nastavljena nakon Drugog svjetskog rata. U socijalističkoj Jugoslaviji je najveća produkcija snimana u Dubrovniku bila Okupacija u 26 slika Lordana Zafranovića iz 1978. Uslijedili su manje poznati filmovi poput SF filma Gosti iz galaksije, te niskobudžetnog Captain America, do novijih svjetski poznatih filmskih uradaka Star Wars, Robin Hood, serijala Igra prijestolja i Borgia pa čak i turskih sapunica. Filmski lokaliteti privlače turiste prije snimanja, tijekom snimanja, a osobito nakon prikazivanja filma ili serije. Mnogobrojni zaljubljenici u sedmu umjetnost tako danas hodočaste na lokacije snimanja filmova i popularnih serijala. Međutim, iako filmska industrija donosi prihode, Dubrovnik nema razrađen strateški plan razvoja filmskog turizma u kojem bi se zaštitio kulturni i povijesni identitet bez opasnosti pretvaranja stare gradske jezgre Dubrovnika u filmsku kulisu.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
Dubrovnik je bio iznimno atraktivna lokacija za snimanja filmova od početaka kinematografije. Tijekom 1920-ih i 1930-ih u Dubrovniku i Dalmaciji su snimali istaknuti redatelji, boravile poznate europske filmske zvijezde poput Ite Rine, Marike Rök i dr. Snimale su iskusne filmske ekipe tada vodećih europskih kinematografija uz korištenje najbolje filmske tehnike. To je svakako utjecalo na razvoj kinematografije u Hrvatskoj. Brojni Hrvati su sudjelovali na snimanjima a kasnije koristili stečena znanja i vještine. Značaj filmskih snimanja austrijskih i njemačkih produkcija bio je prepoznat a prednosti filma u svrhu turističke promocije bile su značajne. Status poželjne turističke destinacije Dubrovnik je postigao upravo u međuratnom razdoblju. Promociji turizma u Dubrovniku pridonijele su produkcije filmova. Stoga je turizam u Dubrovniku razvio svoje specifične oblike, počevši od zdravstvenog, kruzing, kongresnog, manifestacijskog do prvih naznaka filmskog. Naravno, spomenuti oblici turizma bili su u začecima te su razvili djelić svojih suvremenih karakteristika. U razdoblju između dva svjetska rata filmovi su snimani za promociju i prikaz prirodnih ljepota. Nije bilo masovnih posjeta turista lokacijama snimanja. Bili su snimani mini dokumentarci koji su se prikazivali na žurnalima i dodatno promicali turističku destinaciju. Premda danas u Dubrovniku dominiraju turske, indijske, američke filmske produkcije u Dubrovniku, u međuratnom razdoblju dominirale su njemačke i austrijske.
PRODUKTION DER ÖSTERREICHISCHEN UND DEUTSCHEN FILME IN DEM ZWISCHENKRIEGSDUBROVNIK (1918 – 1939) Zusammenfassung Dubrovnik war ein ausnehmend attraktiver Standort zum Drehen von Filmen seit den Anfängen der Kinematographie. In den zwanziger und dreißiger Jahren des 20. Jahrhunderts filmten in Dubrovnik und Dalmatien hervorragende Regisseure, verweilten bekannte europäische Filmstars wie Ita Rina, Marika Rök und andere. Es filmten erfahrene Filmmannschaften der damals führenden europäischen Kinematographen mit Unterstützung der besten Filmtechnik. Das beeinflusste sicherlich die Entwicklung der Kinematographie in Kroatien. Zahlreiche Kroaten nahmen an den Dreharbeiten teil und nutzten später die erworbenen Kenntnisse und Fertigkeiten. Die Bedeutung der Filmaufnahmen österreichischer und deutscher Produktionen wurde erkannt und die Vorteile des Filmes zu Werbezwecke für die touristische Promotion waren bedeutend. Den Status eines wünschenswerten touristischen Reisezieles erreichte Dubrovnik gerade in der Zwischenkriegszeit. Der Promotion des Tourismus in Dubrovnik trug die Filmproduktion stark bei. Daher entwickelte der Tourismus in Dubrovnik seine spezifischen Formen, angefangen mit dem Gesundheits-, Rundfahrt-, Kongress-, Veranstaltungs- bis zu ersten Anzeichen des Filmtourismus. Natürlich waren die erwähnten Tourismusformen erst in ihren Anfängen und sie entwickelten einen kleinen Teil ihrer modernen Eigenschaften. In der Zeitspanne zwischen den zwei Weltkriegen wurden Filme
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 155-166 Marija Benić Penava, Daniel Dujmić: Produkcija austrijskih i njemačkih filmova...
zur Promotion und Darstellung der Naturschönheiten gedreht. Es gab keine Massenbesuche der Touristen der Aufnahmestandorte. Es wurden Mini-Dokumentarfilme gedreht, welche in Journalen gezeigt wurden und die Reiseziele zusätzlich promovierten. Obwohl heute in Dubrovnik türkische, indische, amerikanische Filmproduktionen dominieren, waren das in der Zwischenkriegszeit die deutschen und österreichischen Produktionen.
