27 minute read
Krešimir Belošević Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije njemačkog svećenika Sebastiana Kneippa
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
Krešimir Belošević, ing. TPH KBC Zagreb kresimirbelosevic@yahoo.com.uk UDK: 61:050 Prethodno priopćenje Prihvaćeno: 11.10.2020.
Advertisement
Rad se bavi krapinskim časopisom Knajpovac koji je početkom XX. stoljeća bio u službi propagiranja liječenja po metodi njemačkog svećenika Sebastiana Kneippa u krapinskom lječilištu. Glavni urednik bio je Janko Okić – Jereb, upravitelj Kneippovog lječilišta u Krapini. Ključne riječi: Knajpovac, Krapina, Janko Okić – Jereb, Kneippova metoda
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
Istraživanje o povijesti vegetarijanstva na hrvatskim područjima dobrim djelom koristi i podatke iz periodičnih izdanja koja su izlazila krajem XIX. i tijekom XX. stoljeća. Jedan od takvih časopisa je krapinski časopis Knajpovac1 koji je pokrenut kako bi promicao hidroterapijsku metodu njemačkog svećenika Sebastiana Kneippa.
Njemački katolički svećenik mons. Sebastian Kneipp rodio se 17. svibnja 1821. godine u Stephansreidu u mnogočlanoj obitelji.
Slika 1. Sebastian Kneipp,
Kao mladić često je pobolijevao, te mu je slika sa naslovnice prvog broja dijagnosticirana tuberkuloza na oba plućna krila. Knajpovca Pokušao se izliječiti koristeći razne lijekove i medicinske metode koje mu nisu pomogle, te je na kraju isprobao i hidroterapiju. Tijekom zime skočio je u hladan Dunav i ozdravio. Kao kapelan djelovao je u raznim župama, a povremeno je dijelio i savjete vezane uz razne bolesti. Mnogi su smatrali da to nije u redu te su ga prijavili, a Sebastian Kneipp je dobio zabranu bavljenja liječničkim poslom. Pojava kolere u župi u kojoj je djelovao potaknula je Kneippove poglavare da mu daju dozvolu za pomaganje bolesnicima. Premjestili su ga u Wörishofen gdje je u samostanu Kneipp osnovao lječilište Sebastineum. Iskustva koja je stekao u liječenju želio je podijeliti s drugima, te je 1887. godine izdao knjigu Meine Wasserkur (Moje liječenje vodom).2 U njegovo lječilište dolazili su bolesnici iz raznih krajeva Europe i svijeta, kojima je trebalo pomoći. Radi zasluga u liječenju
1 Puni naslov ovog časopisa je:Knajpovac – Časopis za njegovanje zdravlja i uputu liječenja po Kneippovom sustavu, te pouku i zabavu.Prvi broj je izašao u Zagrebu, a svi ostali brojevi u Krapini, pa bi časopis mogli nazvati zagrebačko – krapinskim. U daljnjem tekstu koristit ću samo početni dio naziva časopisa Knajpovac, sa pridjevom krapinski. 2 Knjiga Moje liječenje vodom prevedena je na hrvatski jezik više puta. Prvi put predstavljena je hrvatskoj javnosti u prijevodu dr. Antuna Lobmayera 1891. godine. Isti prevoditelj izdaje 1893. godine 2. izdanje ovog priručnika. Prva dva izdanja imaju puni naslov: Moje liečenje vodom. Prokušano kroz više od 35 godina. Janko
Okić - Jereb prevodi i izdaje 1905. godine 3. izdanje pod naslovom: Moje liečenje vodom. Četvrto izdanje pod naslovom Moje liječenje vodom i biljem izlazi 1930. godine. Sva četiri izdanja izdala je ista izdavačka kuća iz Zagreba: prva dva Tisak i naklada Knjižare Lavoslav Hartman (Kugli i Deutsch), treće izdanje Tisak i naklada Knjižare Lavoslava Hartmana (St. Kugli), a četvrto Tisak i naklada Knjižare St. Kugli. Obitelj Kugli je uz osnovnu djelatnost imala i posudbenu knjižnicu, antikvarijat, trgovinu glazbala i umjetnina, a izdavala je i razne časopise. O nakladničko, knjižarsko i tiskarskoj obitelji Kugli vidi u leksikografskoj odrednici:
Maruševski Olga, „Kugli“, Hrvatski biografski leksikon, sv. 8 (Kr – Li), gl. ur. Trpimir Macan, Zagreb 2013., 306-307. Knjižara St. Kugli značajna je i za povijest vegetarijanstva u Hrvatskoj, jer je u ovoj izdavačkoj kući 1936. godine tiskana u izdanju Vegetarskog društva prva hrvatska Vegetarska kuharica autorice Štefanije
Bernas Belošević.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
papa Lav XIII. imenuje ga 17. listopada 1893. godine prelatom i papinskim tajnim komornikom. Sebastian Kneipp umire 17. lipnja 1897. godine u Wörishofenu.3
Krajem XIX. i početkom XX. stoljeća pokazala se potreba za otvaranjem lječilišta u drugim gradovima i državama. Jedan od ovakvih zavoda otvoren je u Krapini.4 Krapinski načelnik Vilibaldo Sluga, osobno je došao dva puta agitirati za svoj grad,5 te je Janko Okić – Jereb, jedan od Kneippovih bliskih suradnika, došao u Krapinu i spoznao da je u ovom zagorskom gradu „Zrak je čist, voda dobra, voća i grožđa mnogo…“.6 Sve ove pogodnosti uvjetovale su da se u Krapini krajem lipnja 1903. godine otvori lječilište, čijim ravnateljem postaje Okić – Jereb.
Slika 2. Portret i potpis Janka Okića – Jereba (preuzeto iz njegove knjige Der zehnte Bruder, Wörishofen, 1901.)
On je ranije u Wörishofenu pokrenuo i više godina uređivao časopis Kneipper Blätter.7 Shvaćajući važnost promidžbe i informiranja javnosti Okić – Jereb je dao
3 O Kneippu vidi leksikografske odrednice: Uehleke Bernhard,„Sebastian Kneipp“, Deutsche biogradhische
Enzyklopädie, sv. 5 (Hitz – Kozub), ur. Rudolf Vierhaus, München 2006., 736-737 i de Ninno Giuseppe, „Kneipp, Sebastian“, Enciclopedia Cattolica, sv. 7 (Inno - Mapp), dir. Pio Paschini, Vatican 1951., 722. 4 Kraći opis krapinskog lječilišta dao sam u radu: „Dobrodošli u Kneippova lječilišta“, Godišnjak Njemačke zajednice - DG Jahrbuch 24, Osijek 2017., 13-32. 5 Više vidi u političkoj autobiografiji Sluga Vilibaldo, Kratki pregled mog 30 godišnjeg načelničkog rada u Krapini,
Krapina 1919., 6. Načelnik Krapine Sluga ondje između ostalog piše: „U god. 1903. bilo je objelodanjeno putem novina, da će se u Hrvatskoj graditi lječilište o Kneippovom sistemu. Odmah pomislih, da bi naša
Krapina zato bila stvorena. Otputih se stoga dva puta osobno u Wörishofen, u Bavarsku, gdje sam predobio za tu ideju ravnatelja Okića….“. Vilibaldo Sluga (Šentjur kraj Celja, 13. 10. 1854. – Krapina, 15. 01. 1931.) bio je višegodišnji krapinski načelnik, skoro 40 godina, predsjednik DVD Krapina, te je kao društveni djelatnik djelovao na raznim projektima u Krapini i okolici. Više vidi u enciklopedijskoj odrednici Drage Kozine, „Sluga, Vilibaldo“, u: Enciklopedija Hrvatskog Zagorja, ur. Božidar Brezinščak Bagola, Ivan Cesarec i Mladen
Klemenčić, Zagreb 2017.,763. 6 Više vidi u Okić Janko, „Zašto sam došao u Hrvatsku?“, Knajpovac 1, Zagreb 1903., br. 1., 3. Okić u tekstu „Zašto sam došao u Hrvatsku?“ opisuje životne dogodovštine do odlaska u Wörishofen u kojem je godinama radio kao tumač za slavenske jezike, te kao urednik Kneipper Blättera. 7 Okićevo uredništvo Kneipper Blättera spominje se u tekstu koji je napisan povodom 125. godišnjice izlaženja časopisa 2016. godine. Više vidi na http://www.kneipp-verein-donauwoerth.de/Kneipp_Blaetter_001.pdf
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
inicijativu i za pokretanje časopisa koji je trebao bolje reklamirati krapinsko lječilište. Njegovu inicijativu prepoznali su gradski oci te početkom studenog 1903. godine u Zagrebu započinje izlaziti novi časopis pod imenom Knajpovac. Časopis za njegovanje zdravlja i uputu lječenja po Kneippovom sustavu te poduku i zabavu. Glavni urednik bio je Janko Okić – Jereb.8 Ukupno su u Tiskari i nakladi Franje Bogovića iz Zagreba, Preradovićev trg br. 4, tiskana 24 broja Knajpovca na 380 stranica. Prvi broj tiskan je 1. studenog 1903. godine s mjestom izdanja Zagreb, a ostala 23 broja s mjestom izdanja Krapina, zadnji 24. broj izašao je na Božić 1904. godine. Knajpovac je jedini krapinski časopis s početka XX. stoljeća, a grad Krapina je vlasnik i izdavač časopisa što se može iščitati već na naslovnici 2. broja koji je objavljen 16. siječnja 1904. godine. Časopis donosi mnoštvo informacija vezanih uz lječilište i grad Krapinu. Predviđeno je bilo da časopis izlazi svakih 14 dana, ali je drugi broj izašao nakon dva i pol mjeseca, dok su kasniji brojevi izlazili u relativno točnom vremenskom razmaku od dva tjedna. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu čuva primjerak prvog i jedinog godišta krapinskog Knajpovca. 9 Kao što sam već spomenuo, glavni urednik Knajpovca bio je Janko Okić – Jereb, a odgovorni urednik višegodišnji krapinski načelnik Vilibaldo Sluga. Godišnja cijena iznosila je 4 K, polugodišnja 2 K, a pojedini broj stajao je 30 filira. Časopis prestaje s izlaženjem vjerojatno zbog pomanjkanja pretplatnika.
Prvi broj, objavljen 1. studenog 1903. godine, tiskan je na 16 stranica, a na naslovnici se, uz kratak sadržaj, nalazi slika Sebastiana Kneippa. U uvodniku „Zašto sam došao u Hrvatsku?“ Okić – Jereb autobiografskom crticom opisuje dolazak u Krapinu te potiče: „Molim sve i svakoga, da me podpomažu sa skupljanjem predplate“.10 Tekstovi su raspoređeni u više rubrika, a u rubrici „Listak“ prvi broj donosi „Crtice iz života mojega pokojnoga učitelja, prelata Kneippa“ u kojem se između ostalog donose i dva Kneippova pisma iz Rima u kojima Kneipp opisuje susrete s papom Lavom XIII. kojeg je posjetio i liječio tijekom 1894. godine.11 Rubrike „Izlječenja“ i „Dopisi“
(pristupljeno 23. 09. 2020.). Prema istom tekstu Okić je uređivao Kneipper Blätter od 1893. do 1903. godine. 8 Poznato mi je relativno malo biografskih podataka o Janku Okiću – Jerebu. Nešto se može iščitati iz njegove autobiografske crtice Okić Janko „Zašto sam došao u Hrvatsku?“, Knajpovac 1, Zagreb 1903., br. 1., 2-3.:
Okić je rođen u mjestu Okić kraj Samobora, rodom je Slovenac. U djetinjstvu je uz školske obaveze radio kao pastir. Mladenačke dane provodi kao vojnik u Prvom srpsko-turskom ratu, a po povratku u Hrvatsku počinje pisati. Putuje po Europi i piše reportaže za razne novine u Švicarskoj i Njemačkoj. Od 1890. godine djeluje u Wörishofenu kao tumač za slavenske jezike. Jedan je od osnivača Kneippovog društva i časopisa u
Wörishofenu, koji je uređivao trinaest godina. Po pozivu krapinskog načelnika Sluge dolazi u Krapinu i 1903. godine sudjeluje u počecima rada Kneipovog lječilišta u Krapini. Bio je glavni urednik lječilišnog časopisa
Knajpovac, koji je izlazio 1903.-1904. godine u Zagrebu i Krapini, a 1904. godine počinje izdavati i uređivati u slovenskoj Gorici časopis Knajpovec, časopis za njegovanje zdravlja po Kneippovom sestavu. Godine 1908. upravlja Kupališnim društvom po Kneippovom metodu u mjestu Dolina u Istri. Prema dostupnim podacima napisao je dvije knjige: Sieben Jahre in Wörishofen, Wörishofen 1898. i Der zehnte Bruder, Wörishofen 1901. 9 Časopis Knajpovac Časopis za njegovanje zdravlja i uputu lječenja po Kneippovom sustavu čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pod signaturom 90.139. 10 Okić Janko, „Zašto sam došao“, 3. 11 Više vidi Okić Janko, „Crtice iz života moga pokojnoga učitelja prelata Kneippa“, Knajpovac 1, Zagreb 1903., br. 1., 3-9.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
donose izvatke iz pisama bivših bolesnika. U „Viestima iz Krapine“ Okić – Jereb predstavlja novitete u Krapini koja je ovim lječilištem postala značajno središte. U lječilištu su se Kneippovom metodom liječile razne bolesti živaca, pluća, kronične bolesti želuca, crijeva i srca. 12 Na kraju prvog broja Knajpovca tiskan je „Iskaz kupališnih gostova u Kneippovom lječilištu u Krapini“. Ova svojevrsna knjiga gostiju tiskana je u više brojeva jedinog godišta ovog časopisa, a donosi 592 imena lječilišnih gostiju.13 Podaci o gostima pružaju mnoge informacije. Uz ime i prezime, navode se i mjesto iz kojeg dolaze, te zanimanje i srodstvo s nekim drugim kupališnim gostom. Gosti u krapinskom lječilištu bili su raznih zanimanja, najveći broj (njih 104) bili su razni činovnici, a među gostima nalazimo i 80 pripadnika svećeničkog Slika 3. „Izkaz kupalištnih gostova u Kneippovom lječilištu u Krapini“, Knajpovac, br. 1., 15. i redovničkog zvanja, 68 profesora, 33 trgovca, 26 obrtnika, 22 poljoprivrednika, 4 radnika, te druga zanimanja. Prvi gost koji se nalazi na popisu je Božidar Tomšić, pravnik iz Ribnice u Kranjskoj, današnja Slovenija. Gost koji je prevalio najdulji put, preko 2400 km, bio je vegetarijanac Adolf Jakšić, carski ruski umirovljeni profesor, koji je došao iz Tbilisija u Gruziji.14 Jedan od gostiju bio je i tadašnji sveučilišni profesor svećenik Antun Bauer, kasnije zagrebački nadbiskup. Većina lječilišnih gostiju bila je iz Hrvatske (njih 383), a ostale zemlje iz
12 Više vidi u tekstu koji je potpisan inicijalima er. „Kneippovo lječilište u Krapini“, Zavičaj. List za politiku, gospodarstvo i pouku 1., Varaždin 1906., br. 8., 3. 13 Popisi gostiju Kneippovog lječilišta u Krapini nalaze se u Knajpovcu u brojevima: 1. (str. 15-16), 3. (str. 48), 4. (str. 64), 6. (str. 96), 10. (str. 145-146), 12. (str. 178), 13. (str. 194), 14. (str. 210-211), 15. (str. 225-226), 16. (str. 243-244), 17. (str. 257), 18. (str. 273), 22. (str. 337). 14 Za biografiju Adolfa Jakšića vidi: Mujadžević Dino, „Adolf Jakšić: Ljevičar u stranci prava“, Biobibliographica: zbornik znanstveno-istraživačkoga projekta Hrvatska bio-bibliografska baština, ur. Trpimir Macan, Zagreb 2003., 103-115. O vegetarijanstvu Adolfa Jakšića govori Fran Folnegoviću svojoj autobiografskoj knjizi
Doživljaji i dojmovi, Zagreb 1902. Folnegović se u poglavlju „Drugovi“ prisjeća svojih prijatelja i školskih kolega. Jedan od njegovih kolega u Grazu bio je Adolf Jakšić kojem je Folnegović posvetio skoro cijelu stranicu. Folnegović, između ostalog, na stranici 39 piše „Njegov život je prava Odiseja, koja bi zaslužila, da ju opiše vrstnije pero od moga….. Iduće godine eto nas opet zajedno u Gracu, gdje smo zajedno i stanovali, najviše snovali, hrvatsko djačko družtvo utemeljili, pravaški duh širili, pa dapače zajedno i vegetarci postali….“.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
kojih su dolazili gosti su: Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Gruzija, Italija, Mađarska, Poljska, Slovenija i Srbija.
Sljedeći brojevi Knajpovaca izlaze u nepravilnim vremenskim razmacima, a sadrže korisne savjete, priče, pjesme, vijesti, reklame i druge tekstove, te donose fotografije krapinskog lječilišta. Ovdje ću navesti neke primjere. Drugi broj tiskan je sredinom siječnja 1904. godine, a kao vlasnik i izdavatelj časopisa navodi se Krapina. Na početku ovog broja Okić – Jereb kao urednik objašnjava ovu promjenu u kontinuitetu „Mi smo hotimice sustali sa izdavanjem, da vidimo, koliko će se javiti predplatnika. Hvala Bogu prijavilo ih se toliko, da je časopisu budućnost osjegurana. Knajpovac izlaziti će točno 1. i 16. svakoga mjeseca.“15 U trećem broju nalazi se tekst „Način polijevanja“ u kojem se navodi: „Želimo s toga, da svojim privrženicima i cijenjenom čitateljstvu saobćimo odnosne propise glede načina štrcanja i polijevanja s vodom što ih je godine 1896. pokojni Kneipp upotpunio i sabrao u jednu cjelinu“ te nabraja svih deset propisa.16 Ovaj broj donosi i pismo dr. Augusta Tafelmachera, uglednog njemačkog matematičara iz Brazila, koji se zahvaljuje Okiću − Jerebu na pruženim savjetima koji su mu pomogli oko njegovih zdravstvenih problema.17 Peti broj na početku donosi tekst Climenta „Crtica zagrebačkog Knajpovca“ u kojem autor opisuje Kneippovo lječilište kojeg je 1895. godine u Zagrebu otvorio dr. Antun Lobmayer. Pisac uspoređuje ovo lječilište s krapinskim te ističe da „Lječilište u Krapini ne zaostaje ni najmanje za onim u Wörishofenu, dapače po položaju, izvrsnoj vodi i prekrasnom zraku nadkriljuje ono, a što se uprave tiče, jamči ime samoga upravitelja gosp. J. Okića − Jereba, koji je to utemeljio i na ovo se krasno djelo odvažio.“18 Šesti broj donosi i tekst „Liječničko umijeće u Japanu nekoć i sada.“19 Časopis su preporučivali Veliki župan Varaždinske županije, te kraljevskog slobodnog grada Varaždina Radoslav pl. Rubido – Zichy od Zagorja i Zicsa. Varaždinski župan naglašava da je časopis Knajpovac „… jedini ove vrste u našoj domovini, koji svojim popularnim pisanjem i praktičnim načinom tumači poznati Knajpov sustav jačanja i liječenja tijela.“20 Časopis Knajpovac preporuča i veliki župan gradova Požege i Broda dr. Nikola pl. Jurković. Jurković u pismu Janku Okiću
15 Naklada i uredničtvo “Knajpovca“ u Krapini, „Našim predplatnicima“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 2., 17. 16 „Način polijevanja“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 3., 34-36. 17 Profesor Tafelmacher između ostalog piše: „…hotimice Vam se nisam kroz čitavu godinu javio čekajući uspjeh lječenja. Što se toga pako tiče, javljam Vam, da sam veoma zadovoljan….“. Više vidi u: Knajpovac1,
Zagreb 1903-4., br. 3.,40. 18 Autor redaka o zagrebačkom lječilištu na temelju svojih iskustava ističe „Velika je razlika kneippirati se kod kuće samostalno i kneippirati se u lječilištu. Odvaži li se koji od čitatelja neće se prevariti, niti će mnogo žepu naškoditi, a svome će zdravlju najviše pomoći“. Više vidi u: Climent „Crtica zagrebačkog Knajpovca“,
Knajpovac 1, Zagreb 1903.-4, br. 5., 64-67. 19 „Liječničko umjeće u Japanu nekoć i sada,“ Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 5., 64-67. Poseban dio ovog teksta posvećen je obrazovanju mladih liječnika u Japanu. Podučavanje u liječenju trajalo je uz teorijski dio i praksu od 8 do 10 godina, a tijekom XIX. stoljeća predavači u japanskim visokim školama bili su Nizozemci i Nijemci, da bi početkom XX. stoljeća prevladavali japanski profesori koji su se obrazovali u Njemačkoj. 20 Okić, Janko, „Visoko odlikovanje našega časopisa“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 6.,81.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
– Jerebu između ostalog piše da je njegov „popularno pisani časopis za njegovanje zdravlja svim ovopodručnim kr. kotarskim oblastima i gradskim poglavarstvima na što veće podupiranje i proširenje preporučio.“21
Slika 4. Pismo zahvale Martina Weissa iz Albricha, Wurttemberg, Knajpovac, br. 20.-21, 318.
Posebne goste primila je Krapina 23. svibnja 1904. godine. Bila je to grupa europskih antropologa koji su posjetili nalazište krapinskog pračovjeka. Izvještaj pod naslovom „Antropolozi u Krapini“ objavljen je u rubrici „Viesti iz Krapine“ u 11. broju Knajpovca. 22 Antropolozi su bili na doručku u Kneippovoj restauraciji, a poslije su se uputili na Stari grad gdje je predavanje o povijesti srednjeg vijeka Krapine trebao održati hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić, tada prodekan zagrebačkog sveučilišta. Kiša je međutim preusmjerila ugledne goste ponovo u Kneippovo lječilište u kojem im je domaćin bio upravitelj Janko Okić – Jereb, koji im je “rastumačio ljekovitost i uporabu mrzlicah.“23
Na početku 12. broja Uredništvo i naklada Knajpovca upućuje pismo „Našim p. n. pretplatnicima“ u kojem se uredništvo žali što nema više od stotinjak pretplatnika, zahvaljuje se svima na trudu, obavještava da se mogu nabaviti svi prijašnji brojevi, a pretplatu sakuplja blagajna trgovišta Krapine. Pismo započinje apelom „Molimo ponovo sve i svakoga, da nas podpomaže u našemu težkomu radu. Ne ide za novac ili za čast, nego za najveće dobro, za zdravlje naše braće i naših sestara.“24 Problem
21 Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 9.,129. 22 Posebni izvjestitelj, „Antropolozi u Krapini“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 11.,167 - 168. Izvještaj donosi točno vrijeme dolaska zagorskog vlaka u Krapinu u 11 sati i 10 minuta. Uvažene putnike je na kolodvoru dočekala „rek bi ciela Krapina“, uz Eduarda Šmita, kraljevskog kotorskog predstojnika,Vilibaldo
Sluga, načelnik Krapine, pristav kraljevskog kotarskog suda Car, poreznik Butorac, mjesni župnik Stjepan
Vukovinski, odvjetnici Barbot i Kiš, te predsjednik „Zagorca“ Bogdan Barbot.. Iz ovog izvještaja može se iščitati da je tom prilikom načelnik Sluga uručio počasnu diplomu začasnog građanina grada Krapine zagrebačkom profesoru dr. Dragutinu Gorjanoviću - Krambergeru. 23 Posebni izvjestitelj, „Antropolozi u Krapini“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 11., 167 - 168. (Mrzlice su toplice u kojima se liječenje provodi korištenjem hladne vode. Opaska K. B.) 24 Uredničtvo i naklada „Knajpovca“, „Našim p. n. predplatnicima“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 12., 177178.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
s financiranjem ostao je prisutan do kraja izlaženja Knajpovca te je, kako je već spomenuto, vjerojatno i doveo do gašenja lista. To pokazuje i proglas uredništva i uprave objavljen u zadnjem dvobroju 23-24. koji upozorava da časopis ima 476 pretplatnika ali da svi nisu podmirili svoje obaveze. Uprava upozorava na troškove: „Tiskar traži svoje, pošta ne prodaje marke na božju veresiju, pak od kuda uzeti? O nagradi uredniku i suradnicima ni govora. S toga molimo…predplatnike.. da nam nadju barem još jednoga druga ili jednu drugaricu, inače morat ćemo prestati sa izdavanjem lista.“25
Broj 16 donosi na naslovnici osmrtnicu gosta Kneippovog lječilišta u Krapini koprivničkog župnika Antonija Kovačića.26
Slika 5. Osmrtnica koprivničkog župnika Antonija Kovačića, gosta Kneippovog lječilišta u Krapini, Knajpovac br. 16, 241.
Časopis Knajpovac u svojim brojevima, kao što je već spomenuto, donosi različite popularnoznanstvene tekstove, priče i pjesme. U njemu piše i vegetarijanac dr. Fran Srećko Gundrum Oriovčanin.27 Zdravstvenu crtu „Pivo“ dr. Gundrum započinje
25 Uredničtvo i uprava „Knajpovca“, „Našim p. n. predplatnicima“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 23-24., 353-354. 26 Uprava lječilišta, „Osmrtnica. Antonije Kovačić“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 16., 241. Koprivnički župnik umro je u Krapini 1. rujna 1904. godine u 64. godini života „…nakon dugotrajne težke i neizlječive bolesti.“ Pokopan je na gradskom groblju u Krapini. 27 Vegetarijansko djelovanje dr. Gundruma opisano je u Belošević Krešimir, „Dr. Fran Srećko Gundrum
Oriovčanin, Zmaj Oriovački (1856. – 1919.) Pokušaj biografije liječnika, zmaja, vegetarijanca“, Godišnjak njemačke zajednice - DG Jahrbuch 21, Osijek 2014., 297-320.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
objavljivati u 18. broju Knajpovca. 28 Tekst „Najmanja riba“ nalazi se u rubrici „Svaštice“ u broju 19. Ovdje se ističe da je najmanja riba na svijetu otkrivena u planinskom jezeru Buhi na filipinskom otoku Luzon. Prema tekstu u Knajpovcu lokalno stanovništvo zove je sinarapan, a veličina joj varira od 1/5 do 1/2 palca. Ribari je prodaju na litre, a 6000 ribica teži 1 funtu.29
Tijekom izlaženja Knajpovca u pojedinim brojevima tiskane su i neke reklame vezane uz rad lječilišta ili podršku nacionalnim Slika 6. Svaštica „Knez kao umjetnik i vegetarijanac“, Knajpovac, br. 20-21, 333 - 334. (humanitarnim) društvima: jedna je reklama za Žigice Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru, a druga je za Kneippovu sladnu kavu.
KNAJPOVAC U LITERATURI
Časopis Knajpovac reklamirao se u periodičnim izdanjima tijekom 1903. i 1904. godine. Primjer nalazimo u novinama Banovac. List za poduku, trgovinu, obrt i gospodarstvo iz Petrinje, koji u rubrici „Novi listovi“ donosi osnovne podatke o Knajpovcu.30
U listu Virovitičan. Glasilo za promicanje narodnih interesa iz
Slika 7. Reklama za Knajpovac objavljena u Banovcu. Listu za poduku, trgovinu, obrt i gospodarstvo iz Petrinje 08. listopada 1904. godine na 3. stranici.
28 Ivan Srećko Gundrum – Oriovčanin, „Pivo“, Knajpovac 1, Zagreb 1903-4., br. 18., 279- 280. Nastavak je objavljen u br. 19 (str. 294-296) i br. 20-21 (str. 310-313). Tekst „Pivo“ pretiskan je iz novina Hrvatstvo.
Gundrum objašnjava na koji način se dobiva pivo, ali ističe štetne posljedice po zdravlje ljudi te preporuča: „Za to je najbolje kloniti ga se, ne piti ga nikada. Posvemašnja abstinencija od alkohola, ova čista i prava trieznost u sve istine dio i služiteljice ove jedine absolutne istine“. O Gundrumu više vidi u: Husinec Franjo,
Dr. Fran Gundrum Oriovčanin, Križevci 2001. 29 „Najmanja riba“, Knajpovac1, Zagreb 1903-4., br. 19., 302. Preračunavanjem funte u kilograme (1 funta = 453 g) može se izračunati da se u jednom kilogramu nalazi preko 12 000 komada najmanje ribe na svijetu. Ova riba živi i danas te se koristi za pripremanje ukusnih jela. Neke recepte za pripremu jela od ove ribe vidi na https://www.gmanetwork.com/entertainment/celebritylife/food/61751/sinarapan-recipes-that-are-perfectfor-the-holy-week/story (pristupljeno 23. 09. 2020.). 30 Više vidi u rubrici „Novi listovi“, Banovac. List za poduku, trgovinu, obrt i gospodarstvo 16, Petrinja 21. studenog 1903., br. 47., 3. Banovac u više navrata i kasnije reklamira Knajpovac.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
Virovitice, u rubrici „Različite vijesti“ nalazimo vijest da će časopis Knajpovac izlaziti od 1. prosinca 1903. redovito 1. i 16. u mjesecu.31
Desetak godina poslije prestanka izlaženja časopisa Knajpovac u Liječničkom vijesniku objavljen je rad dr. Franje Bučara pod naslovom „Tjelesni uzgoj i higijena. Bibliografski prikaz izdanja na hrvatskom jeziku do 1915. godine“ u kojem se u rubrici “Časopisi“ nalazi i opis Knajpovca.32
Početkom XXI. stoljeća ponovo se pojavio interes za proučavanje starije hrvatske periodike, pa se u svojim radovima neki autori osvrću i na Knajpovac. Opatijski liječnik, političar i povjesničar Amir Mazur u pregledu periodičnih izdanja prije Prvog svjetskog rata „Kratka Slika 8. Naslovnica zadnjeg povijest tiskanih medicinskih znanstvenih časopisa“ dvobroja Knajpovca, spominje i Knajpovac. 33 Isti autor časopis Knajpovac uz objavljenog 25. prosinaca druge časopise spominje i u radu „Medicina Fluminensis u 1904. vrtlogu časopisnog darvinizma“.34 Ugledna povjesničarka Mira Kolar Dimitrijević u radu „Primjena Kneippovih metoda u liječenju i prehrani u Hrvatskoj početkom dvadesetog stoljeća“ često piše o tekstovima iz Knajpovca, 35 dok povjesničar medicine Vladimir Dugački u svom pregledu „Medicinska periodika u Hrvatskoj do 1918. godine“ karakterizira časopis Knajpovac kao zdravstvenoprosvjetni i promidžbeni.36
Proljetnih dana 2017. godine hrvatskoj javnosti predstavljeno je još jedno u nizu hrvatskih enciklopedijskih izdanja. Poslije dugog rada na svjetlo dana izašao je primjerak Enciklopedija Hrvatskog Zagorja. U ovoj enciklopediji enciklopedijsku
31 Vidi u rubrici „Različite vijesti“ u: Virovitičan. Glasilo za promicanje narodnih interesa 5, Virovitica 13. prosinca 1903., br. 48., 3. U ovoj vijesti čitatelje se upućuje da „Sva pisma i narućbinecpošilju se gosp. Janku Okiću upravitelju lječilišta, a predplate g. Aleksandru Auschlaheru kr. kot. vježbeniku u Krapini kao blagajniku redakcionog odbora.“ 32 Bučar Franjo, „Tjelesni uzgoj i higijena. Bibliografski prikaz izdanja na hrvatskom jeziku do 1915. godine“,
Liječnički vjesnik 37, Zagreb 1915., br. 5., 98-99. Bučar u svom radu ne spominje da je Knajpovac izlazio i 1903., a kao urednika ne spominje Janka Okića –Jereba, već Franju Bogovića i Vilibalda Slugu. 33 Mazur Amir,„Kratka povijest tiskanih medicinskih znanstvenih časopisa“, Medicina 42 (40), Rijeka 2004., br. 1., 19. 34 Mazur Amir, „Medicina Fluminensis u vrtlogu časopisnog darvinizma“, Medicina fluminensis 50, Rijeka 2014., br. 4., 437. Ondje kao godinu izlaženju Knajpovca navodi 1904. 35 Kolar Dimitrijević Mira, „Primjena Kneippovih metoda u liječenju i prehrani u Hrvatskoj početkom dvadesetog stoljeća“,Godišnjak njemačke Narodnosne zajednice – VDG Jahrbuch 2004 11, Osijek 2004., 117130. 36 Dugački Vladimir, „Medicinska periodika u Hrvatskoj do 1918. godine“, Studia lexicographica 4, Zagreb 2011., br.1., 129.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
odrednicu Knajpovac napisala je Vlatka Dugački. Autorica naglašava da je „Knajpovac, zdravstveno-prosvjetni i promidžbeni časopis koji je izlazio u Krapini od 1. XI. 1903. do 25. XII. 1904.“ Iz sadržaja izdvaja članke koji govore o koristi vježbanja, plivanja, Kneippovim hidroterapeutskim savjetima, te tekstove sa savjetima iz kućanstva i drugim temama.37 Vlatka Dugački u prije spomenutoj enciklopedijskoj odrednici postavlja tezu da je izlaženje ovog časopisa obustavljeno zbog prosvjeda liječničke struke zbog rada Janka Okića – Jereba. Naime Okić – Jereb nije bio liječnik, a upravljao je Kneippovim lječilištem u Krapini. Mislim da neslaganje Janka Okića – Jereba s medicinskom strukom ipak nije bilo razlog prestanka izlaženja časopisa, jer je on vodio Kneippovo lječilište u Krapini još barem godinu dana nakon prestanka izlaženja Knajpovca. Ovdje treba spomenuti da liječnička struka uistinu nije prihvaćala njegovo upravljanje lječilištem, što je i dovelo do njegovog odlaska iz Krapine.38 Lječilištem su kasnije u ime grada upravljali liječnici, a 1924. godine od grada Krapine Kneippovo lječilište kupuje ugledni krapinski liječnik dr. Mirko Crkvenac, pod čijom upravom ovo lječilište radi do 1930. godine, kada prestaje s radom.
EPILOG
Na kraju možemo zaključiti da je zagrebačko – krapinski časopis Knajpovac u svojih samo godinu dana izlaženja pružio javnosti mnoštvo korisnih informacija i poučnih tekstova. Odigrao je veliku ulogu u reklamiranju krapinskog Kneippovog lječilišta, ali je, budući da je u njemu tiskana svojevrsna knjiga gostiju, kao i članci koji opisuju Krapinu i različite događaje u gradu, i koristan priručnik za proučavanje života kako lječilišta tako i Krapine početkom XX. stoljeća. Časopis je vjerojatno prestao izlaziti zbog malog broja pretplatnika, iako je moguće, kao što je već spomenuto, da to i nije razlog. Ovdje bih samo upozorio na činjenicu da njemački časopis koji propagira Kneippovu metodu izlazi neprekidno preko 125 godina. Zanimljivo je da u Njemačkoj koja je promijenila više političkih sistema, časopis još izlazi, dok je u Hrvatskoj izlazio samo jednu godinu. Možda su pretplatnici i čitatelji njemačkog područja tijekom vremena, za razliku od hrvatskih, prepoznali dublju vrijednost te kupovanjem i čitanjem časopisa podupiru Kneippovu filozofiju i hidroterapiju.
Ovdje možemo spomenuti da je Okić − Jereb 1904. u slovenskoj Gorici pokrenuo i usporedo s krapinskim Knajpovcem uređivao i časopis Knajpovec, časopis za njegovanje zdravlja po Kneippovomsestavu (ovaj časopis izlazi isto samo jednu godinu, opaska K.
37 Dugački Vlatka, „Knajpovac“, u: Enciklopedija Hrvatskog Zagorja, ur. Božidar Brezinščak Bagola, Ivan
Cesarec i Mladen Klemenčić,Zagreb 2017., 421. 38 Negodovanje vezano uz Okićevo upravljanje Kneippovim lječilištem u Krapini stručnoj javnosti uputio je u tekstu „Kneippovo ljećilište u Krapini“ Mladen Čačković u Liječničkom viestniku 1903. godine. Više vidi u:
Čačković Mladen „Kneippovo lječilište u Krapini“, Liečnički viestnik 25, Zagreb 1903., br. 2., 71.
Karlovačke novine Glasonoša od 26. studenoga 1904. godine objavljuje vijest: „ Krapina. Obćinsko poglavarstvo izjavilo je, da je Okiću, upravitelju Knajpovca odkazalo službu, te da će upravu lječilišta u buduće preuzeti diplomirani liečnik.“ Više vidi u: Glasonoša 1, Karlovac 1905., br. 44., 3.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
B.), a 1908. godine upravljao je i Kupališnim društvom po Kneippovom metodu u mjestu Dolina u Istri.39
Slika 9. Naša sloga. Poučni, gospodarski i politički list, Pula 23. lipnja 1904., br. 25., 5. (Tekst „Iz Krapine“ donosi informacije o lječilištu, smještajnim kapacitetima, ugostiteljskim objektima u Krapini, te o Okićevom uređivanju slovenskog časopisa Knajpovec)
LITERATURA
A. Objavljeni izvori:
Časopisi:
Knajpovac, časopis za njegovanje tijela i uputu lječenja po Kneippovom sustavu te pouku i zabavu, Zagreb – Krapina 1903. – 1904., brojevi od 1 – 24. N. N., 1908., „Dolina kod Trsta“, Omnibus 5, Pula, 21. ožujka 1908., br. 810., 1. N. N., 1908., „Kupališno te vodeno i zračno lječilište po Kneippovom sustavu u Dolini“, Omnibus 5,
Pula, 26. siječnja 1908., br. 764., 2. N. N., 1903., „Novi listovi“, Banovac. List za poduku, trgovinu, obrt i gospodarstvo 16, Petrinja, 21. studenog 1903., br. 47., 3.
39 O djelovanju Janka Okića − Jereba u Dolini u Istri više vidi u „Kupališno te vodeno i zračno lječilište po
Kneippovom sustavu u Dolini“, Omnibus 5, Pula 1908., br 764., .2 i u „Dolina kod Trsta“, Omnibus 5, Pula 1908., br. 810., 1.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
N. N., 1903., „Različite vijesti“, Virovitičan. Glasilo za promicanje narodnih interesa 5, Virovitica, 13. prosinca 1903., br. 48., 3.
Knjige:
Folnegović Fran, 1902., Doživljaji i dojmovi, Zagreb. Husinec Franjo, 2001., Dr. FranGundrum Oriovčanin, Križevci. Sluga Vilibaldo, 1919., Kratki pregled mog 30 godišnjeg rada u Krapini, Krapina.
B. Literatura:
Belošević Krešimir, 2014., „Dr. Fran Srećko Gundrum Oriovčanin, Zmaj Oriovački (1856. – 1919.).
Pokušaj biografije liječnika, zmaja, vegetarijanca“, Godišnjak njemačke zajednice - DG Jahrbuch 21, Osijek, 297-320. Bučar Franjo, 1915., „Tjelesni uzgoj i higijena. Bibliografski prikaz izdanja na hrvatskom jeziku do 1915. godine“, Liječnički vjesnik 37, Zagreb, br. 5., 98 – 99. Čačković, Mladen, 1903., „Kneippovo lječilište u Krapini“ Liečničkiviestnik 25, Zagreb, br. 2., 71. Kolar Dimitrijević Mira, 2004., „Primjena Kneippovih metoda u liječenju i prehrani u Hrvatskoj početkom dvadesetog stoljeća“, Godišnjak njemačke Narodnosne zajednice – VDG Jahrbuch 2004 11, Osijek, 117-130. Dugački Vladimir, 2011., „Medicinska periodika u Hrvatskoj do 1918. godine“, Studia lexicographica 4, Zagreb, br.1., 129. Dugački Vlatka, 2017., „Knajpovac“, u: Enciklopedija Hrvatskog Zagorja, ur. Božidar Brezinščak Bagola, Ivan Cesarec i Mladen Klemenčić, Zagreb, 421. Mazur Amir, 2004., „Kratka povijest tiskanih medicinskih znanstvenih časopisa“, Medicina 42 (40),
Rijeka, br. 1., 19. Mazur Amir, 2014., „Medicina Fluminensis u vrtlogu časopisnog darvinizma“, Medicina fluminensis50, Rijeka, br. 4., 437. Mujadžević Dino, 2003., „Adolf Jakšić: Ljevičar u stanci prava“, Biobibliographica: zbornik znanstveno-istraživačkoga projekta Hrvatska bio-bibliografska baština, ur. Trpimir Macan, Zagreb, 103-115.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 239-252 Krešimir Belošević: Krapinski časopis Knajpovac, promicatelj metode hidroterapije...
Zagrebačko-krapinski časopis Knajpovacje promidžbeno, popularno-znanstveni časopis koji je izlazio od 1. studenog 1903. do 25. prosinca 1904. godine. Osnovna svrha ovog časopisa bila je približiti čitateljstvu Kneippovu metodu liječenja. Časopis se bavio i lokalnim temama, te se pokušao publici približiti kroz različite tekstove, priče i pjesme. Časopis Knajpovacs adrži i svojevrsnu knjigu gostiju krapinskog lječilišta tijekom prve godine rada, pa može pružiti različite podatke o posjetiteljima Kneippovog lječilišta i gostima grada Krapine. Glavni urednik bio je upravitelj Kneippovog lječilišta u Krapini Janko Okić – Jereb, dok je odgovorni urednik bio višegodišnji krapinski načelnik Vilibaldo Sluga. Časopis je tiskan u zagrebačkoj tiskari Franje Bogovića. Knajpovac vjerojatno prestaje izlaziti zbog pomanjkanja pretplatnika. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sačuvano je prvo i jedino godište ovog časopisa.
DIE KRAPINAER ZEITSCHRIFT KNAJPOVAC, FÖRDERER DER METHODE DER HYDROTHERAPIE DES DEUTSCHEN PRIESTERS SEBASTIAN KNEIPP Zusammenfassung
Die Zagreber-krapinaer Zeitschrift Knajpovac ist eine Werbe- und Populärwissenschaftszeischrift, welche vom 1. November 1903 bis 25. Dezember 1904 erschien. Der Grundzweck dieser Zeitschrift war, der Leserschaft die Kneippsche Heilmethode näher zu bringen. Die Zeitschrift behandelte auch lokale Themen und versuchte der Leserschaft durch verschiedene Texte, Geschichten und Gedichte näher zu kommen. Die Zeitschrift Knajpovac beinhaltet auch eine Art von Gästebuch des krapinaer Sanatoriums während des ersten Arbeitsjahres, so kann sie verschiedene Angaben bezüglich der Besucher des Kneippschen Sanatoriums und der Besucher der Stadt Krapina. Der Hauptredakteur war der Leiter des Kneipschen Sanatoriums in Krapina Janko Okić – Jereb, während der verantwortliche Redakteur der langjährige krapinaer Vorsteher Vilibaldo Sluga war. Die Zeitschrift wurde in der zagreber Druckerei von Franjo Bogović gedruckt. Knajpovac wurde wahrscheinlich wegen Mangel an Abonnenten abgeschafft. In der Nationalen und Universitätsbibliothek in Zagreb wurde der erste und einzige Jahrgang dieser Zeitschrift aufbewahrt.
