31 minute read
Dubravka Mlinarić Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske kulturne baštine
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
Dr.sc. Dubravka Mlinarić znanstvena savjetnica, Institut za migracije i narodnosti Zagreb dubravka.mlinaric@imin.hr UDK: 026:912(497.5) Prethodno priopćenje Prihvaćeno: 26.9.2020.
Advertisement
U radu je predstavljena privatna zbirka karata i starih knjiga bibliofila i kolekcionara Ewalda Felbara, koji na temelju visokih kartografskih i bibliografskih standarda sakuplja, obrađuje, prezentira i promovira građu vlastite zbirke. U najvećem dijelu radi se o kartografskim primjercima koji prikazuju prostor hrvatskih povijesnih, ali i nekih susjednih zemalja. Kao Austrijanac koji je podrijetlom vezan uz hrvatski i slovenski prostor, vlasnik zbirke nastoji omogućiti istraživačima i ostalim zainteresiranim korisnicima pristup rijetkoj građi iz vlastite zbirke posredstvom digitalnih medija i suradnje s hrvatskim nacionalnim arhivima i knjižnicama virtualnim putem. Takav pristup nacionalnoj baštini u privatnom vlasništvu kao javnom dobru uključuje dio postavki otvorenoga pristupa i otvara sasvim nove mogućnosti korištenja građe privatnih zbirki, osobito u vremenima kada je zbog javnozdravstvenih mjera ionako ograničena mobilnost i pristup arhivskoj građi. Ključne riječi: stare karte, Ewald Felbar, hrvatske zemlje, privatne kartografske zbirke, baština, dostupnost
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
Uvod
Zbirke stare kartografske građe predstavljaju vrijednu nacionalnu kulturnu baštinu, bez obzira nalaze li se u privatnom vlasništvu ili u fondovima nacionalnih institucija, poput arhiva, knjižnica ili muzeja. U radu će se predstaviti Zbirka Felbar, čije je oblikovanje vođeno ambicijom autora i privatnoga kolekcionara Ewalda Felbara, s namjerom identificiranja, sakupljanja, obrade, katalogiziranja, pohrane, čuvanja i promoviranja odnosno populariziranja karata hrvatskih zemalja, kao dijela bogate hrvatske kulturne baštine. U drugom dijelu članka će se analizirati recentna ideja, potekla iz stručnih krugova i prihvaćena kod kolekcionara o mogućnostima virtualnog umrežavanja i povećanja dostupnosti građe kartografskih izvora posredstvom specijaliziranih nacionalnih zbirki koje se čuvaju u državnim ili lokalnim institucijama. U altruističkoj želji da svoje osobno vlasništvo približi zainteresiranim korisnicima, autor Zbirke Felbar i sam propituje okvire digitalnog umrežavanja, otvorenog pristupa i sličnih politika, bez obzira na to što karte iz njegove zbirke nisu pribavljene javnim sredstvima već kao privatna akvizicija i investicija. U članku će se nadalje preispitati mogućnosti posredovanja nacionalnih kulturnih institucija i suradnje stručnjaka zaduženih za njihove kartografske zbirke u cilju da se privatna građa, osim razmjene s prijateljima i drugim kolekcionarima, učini pristupačnijom široj javnosti.
Korišteni su dostupni digitalni materijali o zbirci Ewalda Felbara,1 sekundarna literatura o prirodi i problematici koncipiranja, oblikovanja, održavanja i manipulacije građom kartografskih zbirki kao i same izvorne karte u cilju komparativne analize koncepata oblikovanja zbirke i promišljanja mogućnosti njenog otvaranja i približavanja javnosti. Na temelju analize izabranih izvora iz kartografske zbirke Felbar kao poseban je segment istraživanja problematiziran multidimenzionalni kontekst višestrukih europskih periferija u procesu reinterpretacije kulturne povijesti istočne Hrvatske. Ne samo kroz karte kojima su (pretežno) strani kartografi ocrtavali ove prostore i stanovnike kao drugačije ili „Druge“ u prošlosti, već i kroz upoznavanje složenog podrijetla vlasnika zbirke, koji je kao rođeni Austrijanac odabrao sakupljati karte slovenskih, hrvatskih, bosanskih i srpskih zemalja, podaci izneseni u ovom tekstu upućuju na složenost oblikovanja identiteta i osjećaja različitih oblika pripadanja.2
Stare karte u privatnim zbirkama kao specifična istraživačka vrela podataka
Stare se karte, osim kao vjerodostojna svjedočanstva vremena i okolnosti u kojima su nastale, smatraju kulturnim spomenicima i dijelom pisane nacionalne baštine, ali i pristranim izvorima podataka o prostoru koji prikazuju i ljudima koji u takvom
1 Zbirka karata i putopisa Collectio Felbar, http://www.felbar.com/hr/home, pristupljeno 15.8. 2020. 2 Dubravka Mlinarić i Snježana Gregurović (2011) „Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora“, Migracijske i etničke teme, 27(3), 345-373.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
prostoru žive.3 Po svojoj definiciji, kao organizirana geografska znanja u vizualnim shemama sastavljenima od tipiziranih geografskih, tekstualnih i različitih drugih simbola,4 karte funkcioniraju i kao kodirane geografske, kulturne, demografske, ekonomske, ali i političko-propagandne poruke. Uz to što odražavaju određena geografska, povijesna, kulturna, jezična i tehnička znanja, ali i umjetničko-crtačke vještine svoga autora ili cijelog njegova tima, stare karte posreduju i ideološko-političke informacije. Unatoč tome one su istinski i vrlo složeni proizvodi svoga vremena, potvrda o geografskim, geopolitičkim, ekološkim i brojnim drugim promjenama te u slučaju karata hrvatskih zemalja predstavljaju važan segment hrvatske kulturno-povijesne baštine, a odgovaraju i dijelu definicije o nacionalnom blagu.5 S obzirom na to da dokumentiraju povijesni biljeg identiteta hrvatskoga naroda u dugoj vremenskoj perspektivi karte su prerasle pojam materijalne procjenjivosti u komercijalnom smislu te su postale zajedničko mjesto očuvanja etničkog/kulturnog/jezičnog ili nekog drugog identiteta, bez obzira nalaze li se u privatnim ili državnim institucijama (arhivima ili knjižnicama).6
Tijekom turbulentne povijesti hrvatske su zemlje na starim kartama prikazivali većinom strani autori, a kako je hrvatski prostor najčešće bio rascjepkan na različite administrativne jedinice u nadležnosti različitih stranih uprava, jasno je da se većinom radi o prikazu iz perspektive „Drugoga“.7 Stoga su kao komunikacijski medij za prenošenja poruka karte posredovale informacije u direktnoj komunikaciji kartografa odnosno naručitelja karte s jedne strane i korisnika s druge. Na oblikovanje kartografskih vizualizacija (slika) kroz koje je hrvatske zemlje i njene stanovnike upoznavala i percipirala široka europska publika tijekom ranoga novog vijeka, utjecale su, između ostaloga i različite kartografske tradicije8, koje su se na ovim prostorima preklapale. One su osim na informativnu kvalitetu karte i točnost informacije koja se njome prenosila ostavljale velik trag i na izgled odnosno estetsku i izvedbenu kvalitetu svakog primjerka. Naime, kvaliteta geografskih podataka, njena informativnosti, tehnologija izrade i estetika karte ovisila je o tome kojem je kulturnom krugu autor
3 Mira Miletić-Drder (2013) „Kartografska građa u kontekstu kulturne baštine“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 56(4), str. 1-23: str. 2, 8-12. 4 Pri čemu se karta prema odluci Međunarodnog kartografskog društva (ICA) definira kao „..kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, rezultat je kreativnosti i izbora autora, a oblikovana je za upotrebu kad su prostorni odnosi od najveće važnosti.“ Hrvatsko kartografsko društvo, http://www.kartografija.hr/old_hkd/, pristupljeno 21.9.2020. 5 Miletić Drder, „Kartografska građa“, str.1-23; Mirko Marković (1993) Descriptio Croatiae, Zagreb: Naprijed. 6 Mira Miletić-Drder (2007) Collection of Maps and atlases of the National and University Library in Zagreb / Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Kartografija i Geoinformacije 7, str. 94101; Ankica Pandžić (1987) Stare karte i atlasi Povijesnog muzeja Hrvatske. Zagreb: Povijesni muzej Hrvatske. 7 O tematici promatranja nekog prostora i stanovnika koji taj teritorij obitavaju više vidjeti u Davor Dukić,
Zrinka Blažević, Lahorka Plejić Poje, Ivana Brković, (ur.) (2009) Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju,
Zagreb: Srednja Europa. 8 Dubravka Mlinarić (2002) „Različite percepcije ranonovovjekovnog prostora hrvatskih zemalja u domaćih i stranih kartografa“, u: Etničnost i stabilnost Europe u 21. stoljeću- Položaj i uloga Hrvatske, Silva Mežnarić, (ur.),
Zagreb: IMIN, Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo, str. 131-142.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
pripadao, gdje se školovao ili radio, tko je kartu i zbog čega financirao, što je njome želio poručiti i sl. Pritom su dva najvidljivija smjera utjecaja na prikaze hrvatskih zemalja, realizirana kroz prepoznatljive obrasce, tehnike izrade i dekoriranja odnosno koncipiranja karata bili srednjoeuropski i mediteranski. Prvi utjecaji dopirali su iz Beča, Pešte ili njemačkih gradova, i najočitiji su na kartama kontinentalnoga, prije svega vojnokrajiškoga prostora pod habsburškim utjecajem. Drugi veliki kulturni krug koji je svoj utjecaj ostavio na ovim prostorima (u istarskom i dalmatinskom priobalju), ujedno i u zoni svog političkoga utjecaja, bio je na Sredozemlju. Radi se prije svega o interesima i utjecajima, a potom i specifičnostima kartografske produkcije koji su stizali iz prekojadranskih centara, poput Venecije, Genove i Rima ili pak iz Pariza.9
Otvoreni pristup privatnoj građi koja je dio hrvatske kulturne baštine
Različite privatne zbirke kartografske građe i njihovi utemeljitelji na različite su načine promišljali mogućnosti otvaranja, boljeg pristupa i veće dostupnosti svoga vlasništva široj javnosti. Jedan od modela je prepuštanje vlastitoga blaga na čuvanje državnim institucijama bilo donacijom10 ili otkupom. Time se obveza skrbi i trajnog čuvanja ove složene građe prepušta kompetentnim stručnjacima u državnim ustanovama (knjižnicama, arhivima, muzejima i sl.), a zbirke zadržavaju svoj inicijalni identitet i koncept. Radi lakše dostupnosti, kao i razmjene podataka preporučljivo je da uz državne/javne, i privatne zbirke budu stručno obrađene prema međunarodno priznatim standardima.11 S druge strane Zbirka Felbar ukazuje na drugačiji model, uz zadržavanje autonomije pravne i smještajno-vlasničke izdvojenosti, zbog čega je sva skrb o Zbirci prepuštena njenom vlasniku. Takav obrazac počiva na nizu složenih i zahtjevnih aktivnosti koje iziskuju angažman vlasnika pa čak i multidisciplinarnog tima stručnjaka koji o Zbirci skrbe. Raznovrsni vanjski stručnjaci vlasnika privatne zbirke mogu savjetovati ili čak preuzimati na sebe dio skrbi o kartama, dok u institucionalnim kartografskim zbirkama te poslove odrađuju timovi profesionalaca sastavljeni od povjesničara kartografije, povjesničara umjetnosti, lingvista, kustosa, restauratora, konzervatora, knjižničara, fotografa, arhivista, zaštitara i brojnih drugih. U novije vrijeme i s razvojem informacijskih tehnologija kartografska građa velikih
9 Više o različitim utjecajima i specifičnome artizmu na kartama u: Dubravka Mlinarić i Mira Miletić Drder (2017) Zbirka Novak: Mappae Croaticae u Zbirci zemljovida i atlasa NSK, Zagreb: NSK, str. 20-45. 10 Primjer je Zbirka Novak koja je 2012. i 2013.godine donirana Zbirki starih karata i atlasa NSK u Zagrebu, a potom kroz više projekta restaurirana, digitalizirana i popularizirana. Dubravka Mlinarić (2011) „ Zbirka
Novak kao inspiracija: Osobitosti nekih rijetkih karata priobalja sjeverne i srednje Dalmacije i uloga domaćih kartografa u njihovu nastanku“, Kartografija i Geoinformacije, 16, str. 73-91; Mlinarić i Miletić Drder, Zbirka Novak, str. 71. 11 Neka pitanja integralne katalogizacije kartografske građe čak su i u nacionalnim znanstvenim i kulturnim ustanovama (arhivima, knjižnicama i muzejima, uz jasne razlike obzirom na građu koju čuvaju, način na koji je obrađena i način na koji rade) još uvijek dijelom otvorena u potrazi za jedinstvenim, ali fleksibilnim standardom (nacionalnim kataložnim pravilnikom) koji bi omogućio jednostavniju obradu i još bržu razmjenu podataka. Mira Miletić Drder, „Budućnost obrade kartografske građe u knjižnicama, arhivima i muzejima-integrirani pristup: da ili ne?“, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 59, 1-2, 2016, str. 191-205.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
državnih zbirki se digitalizira te se uspostavljaju digitalne zbirke kartografske građe.12 Pritom te nacionalne stručne institucije, što im je dijelom i zadatak, unose inovacije u sferi nove funkcionalnosti, infrastrukture prostornih podataka, novih proizvoda (primjerice kulturnih vodiča) i novih usluga te potiču suradnje na definiranju podatkovnih modela i metapodatkovnih profila, uz inzistiranje na integraciji podataka i njihovoj boljoj vizualizaciji. 13
S druge strane u privatnim zbirkama sve aktivnosti, od identificiranja karte na međunarodnom tržištu, njene nabave kupnjom ili razmjenom, pohrane u adekvatnim uvjetima, preko čuvanja, obrade sadržaja i analize sukladno recentnim zahtjevima kartografske struke, do katalogiziranja i konačno popularizacije kroz prezentaciju, stručne, publicističke radove ili izložbe padaju na teret autora i vlasnika zbirke. Premda on za njihovu realizaciju može angažirati različite timove stručnjaka, u osnovi privatna zbirka, njen koncept, obujam i sustav počivaju na ideji, resursima i angažmanu vlasnika. A on se, u slučaju Zbirke Felbar intenzivno bavi i nadopunom, aktualizacijom, analizom karata i redovitom publikacijom najnovijih podataka o Zbirci na mrežnim stranicama. Shvaćajući da je istraživački, ali i vrijednosni potencijal starih karata, posebno onih rijetkih, vidljiv tek kad su karte dostupne javnosti, vlasnik Zbirke intenzivno propituje i modele veće dostupnosti izabranih primjeraka zainteresiranim korisnicima, bilo putem digitalnih kanala ili posredovanjem multidisciplinarnih timova stručnjaka iz sličnih nacionalnih zbirki. Kontinuirano se radi na korištenju veza novih tehnologija i digitaliziranoga kartografskog kulturnoga nasljeđa odnosno umrežavanju kapaciteta i dijeljenju ideja u cilju bolje artikulacije, vidljivosti i dostupnosti karata iz Zbirke Felbar. Time privatna građa, osim njene razmjene između vlasnika te prijatelja i kolekcionara, postaje dostupna i najširoj javnosti, bilo da se radi o studentima, istraživačima različitih profila i interesa ili tek zaljubljenicima u karte. Određenu pomoć privatni kolekcionari mogu crpiti iz velikog iskustva međunarodnog društva sakupljača karata (International Map Collectors’ Society (IMCoS)) iz Londona kao skupine istomišljenika, koji se već desetljećima bave razmjenom iskustava i savjeta oko formiranja, oblikovanja, zaštite, osiguranja, i različitih drugih aktivnosti skrbi za vlastitu zbirku starih karata. Okupljaju se i oko specijalističkog časopisa za kolekcionare The IMCoS Journal14 ili različitih praktičnih
12 Sustav web stranica knjižnica koji je korišten u prethodnim desetljećima se transformira u nove alate za 21. stoljeće, među kojima su digitalne zbirke možda najreprezentativnije, a ujedno nadomještavaju i nekadašnje kataloge. Ian Fowler i Kristen Gwinn-Becker (2019) „Beyond the Framework: Transforming twentiethcentury library websites into twenty-first century digital collections“, e-Perimetron, 14(1), str. 26-37. 13 Primjer je zbirka Digitalne knjižnice NSK u Zagrebu, koja se može pronaći u online katalogu NSK (http:// katalog.nsk.hr i na https://digitalna.nsk.hr/pb/?kartografska, pristupljeno 21.9.2020.), s poveznicom na metapodatke. Mira Miletić Drder i Sofija Klarin Zadravec (2017) „Uspostava Digitalne zbirke kartografske građe u sklopu Digitalne knjižnice NSK u Zagrebu“, izlaganje održano na skupu Posebne zbirke u kontekstu zaštite kulturne baštine i kao podsticaj kulturnog razvoja, Beograd, 4.-6. 10. 2017., https://bib.irb.hr/ datoteka/899544.miletic-klarin_presentation_za_objavu.pdf, pristupljeno 21.9.2020. 14 https://www.imcos.org/journals/, pristupljeno 15.9.2020.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
radionica, sajmova i seminara za vlastitu edukaciju,15 u novije doba organiziranih i na on-line platformama. Na stručnom planu sličnu edukativnu ulogu ima i Hrvatsko kartografsko društvo,16 koje također redovito publicira17 i informira o inovacijama na polju kartografije uopće, pa tako i starih karata i njihove obrade i čuvanja. Pritom je važna i osobna edukacija te razmjena informacija koja počiva na entuzijazmu i upornosti svakog pojedinog sakupljača karata. Oni se potom mogu obratiti i lokalnim, ali i međunarodnim timovima eksperata. Nacionalne kartografske platforme se mogu koristiti prije svega u cilju educiranja18, ali i virtualnog objedinjavanja informacija, odnosno povezivanja na mrežnim stranicama kartografskih zbirki arhiva i knjižnica. Takvo bi umrežavanje omogućilo korisnicima građe privatnih zbirki pristup i pregledavanje građe virtualnim tj. digitalnim putem, posredstvom portala i mrežnih stranica, a ne fizičkim posjetom arhivu. Promišljanja ovakvoga tipa dolaze iz samih nacionalnih kartografskih zbirki,19 a u dijelu prezentacije privatnoga vlasništva ih je prihvatio i Ewald Felbar. Takve ideje su bliske politikama otvorenog pristupa, premda se ovdje radi samo o povećavanju dostupnosti, a ne o pravom otvorenom pristupu u pravnom smislu. Naime, kao alternativa komercijalnom izdavaštvu, inicijative u znanstvenom izdavaštvu koje se bave publiciranjem rezultata do kojih s došlo javnim financiranjem dovele su do promjena u praksi i legislativi te rezultirale donošenjem Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu 2012. godine.20 Njome se zbog javnog interesa propisuje objavljivanje znanstvenih rezultata odnosno informacija koje predstavljaju nacionalno blago, a tiču se hrvatskoga prostora u otvorenom pristupu na održivoj nacionalnoj infrastrukturi.21 Taj mehanizam, poznat kao Open Access, podrazumijeva digitalni, mrežni, slobodni, besplatni i neometan pristup digitalnim informacijama. On ujedno omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje i druge zakonite oblike korištenja. Neke od prednosti takvih informacija su njihova povećana vidljivost, povećan utjecaj, povećana kvaliteta, unapređenje znanstvene komunikacije, suradnja među područjima i ubrzanje istraživačkog procesa. Bliskost autora i vlasnika Zbirke Felbar sličnim politikama tim je zanimljivija jer sama Zbirka nije financirana javnim novcem, nego baš suprotno. Ideja o „otvaranju“ Zbirke
15 https://www.imcos.org/events/imcos-weekend-oxford/, pristupljeno 15.9.2020. 16 https://www.kartografija.hr/, pristupljeno /15.9.2020. 17 Kartografija i geoinformacije je znanstveno-stručno-informativni časopis HKD-a. https://hrcak.srce.hr/kig, pristupljeno 15.9.2020. 18 Međunarodno kartografsko društvo (ICA) zasad potiče koncept “ekosustava kartografskog kulturnoga nasljeđa (cartoheritage)“ kao sinergiju nacionalnih kulturnih i znanstvenih ustanova koje karte čuvaju, istražuju, proizvode ili se na neki drugi način njima bave, uz međusobnu suradnju na domaćoj i međunarodnoj razini. Premda još uvijek nije predviđena suradnja nacionalnih s privatnim zbirkama, prostor za nju je pod sličnim uvjetima prilično velik. Miletić Drder, „Budućnost obrade“, str. 194. 19 Mira Miletić Drder (2012) Kartografske zbirke u Hrvatskoj : model virtualnog povezivanja, doktorska disertacija,
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 20 O samom dokumentu vidjeti na: https://www.fer.unizg.hr/oa2012/deklaracija, pristupljeno 6.11.2019. 21 O otvorenom pristupu više vidjeti na adresi: http://lib.irb.hr/web/hr/vijesti/item/1920-oa.html, pristupljeno 6.11.2019.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
rezultat je sprege vlasnikova ponosa na vlastiti kulturni identitet, koji je dijelom i hrvatski, ali i altruizma definiranog kroz brigu za očuvanje nacionalne baštine te nesebičnosti u želji za umrežavanjem informacija i znanja o kartama iz Zbirke kao kulturnoj baštini te namjeri premošćivanja tehnoloških, ekonomskih, statusnih i inih barijera u znanosti i kulturi.
Prikaz Zbirke Ewalda Felbara kroz kolekcionarske aktivnosti njenog autora
Zbirka Felbar (Collectio Felbar) odražava specifičan obrazac i shvaćanje kolekcionarstva u području objavljenih autorskih radova (knjiga) putopisnog karaktera i starih karata, pri čemu je dominantna tematika cijele zbirke prostor hrvatskih i susjednih (od Austrije na zapadu do Srbije na istoku) zemalja u svojoj dugoj pisanoj (i karto-vizualnoj) povijesti. Ona predstavlja jednu od trenutno najbogatijih privatnih zbirki putopisnih knjiga i karata sakupljenih kroz probir i kritičku selekciju od 1999. godine, kad je utemeljena, do danas. Motivi koji su autora vodili u oblikovanju zbirke starih, rijetkih i vrijednih karata bili su dijelom osobni, a dijelom ekonomski jer njena trajna komercijalna vrijednost predstavlja i kvalitetnu investiciju. Sadržajni interes za tematiku karata kao znanstveno-istraživačkoga materijala i estetska kvaliteta pojedinih radova bili su dodatni motivi, uz prepoznavanje izabranih karata kao dijela vlastitoga identiteta i vrijedne nacionalne kulturne baštine naroda od kojih autor „vuče“ podrijetlo. Kao kartografski kolekcionar karata mlađe generacije, a rođen je 1969. godine u austrijskom Bregenzu, Ewald Felbar je obiteljskim vezama razvio bliske odnose i sa slovenskim i s hrvatskim kulturnim krugovima. Kroz njih je oblikovao i vlastiti složeni etnički, jezični i kulturni identitet, s obzirom na to da je uz austrijsko državljanstvo od 2001. godine dobio i hrvatsko. Pored toga uz materinski njemački, prilično tečno govori i slovenski i hrvatski jezik.
Za razliku od kolekcionara starije generacije, većinom liječnika ili pravnika koji su imali financijske mogućnosti za sakupljanje karata, ali i osigurane ostale logističke pretpostavke za putovanja do svjetskih akcionarskih kuća i antikvarijata u potrazi za vrijednim primjercima,22 ovaj je predstavnik mlađe generacije sakupljača karata u profesionalnom smislu etabliran u ekonomskom području bankarstva i managementa. O raznolikosti njegovih interesa i širini aktivnosti, pored zbirke karata i knjiga svjedoči i angažman na proizvodnji maslinova ulja na obiteljskome posjedu na Hvaru, kao i angažman u glazbenoj industriji u suradnji s članovima šire obitelji.
22 Kao što je bio slučaj Zbirke Novak kolekcionara Drage Novaka, liječnika rendgenologa. Dubravka Mlinarić (1998) „Izbor iz zbirke starih zemljovida hrvatskih zemalja Prof. Dr. Drage Novaka“, u: Miriam Sperber i Vladimir Cvetnić (ur.), Rainbow Bridge / Ispod duge most / Regenbogen-Brücke, Longerich-Berlin-Zagreb:
Pabst Science Publisher, str.274-297; Dubravka Mlinarić (2011) „The Novak Collection as an Inspiration:
Characteristics of Some Rare Maps of the Northern and Central Dalmatian Coastland and Role of Local
Cartographers / Zbirka Novak kao inspiracija: Osobitosti nekih rijetkih karata priobalja sjeverne i srednje
Dalmacije i uloga domaćih kartografa u njihovom nastanku“, Kartografija i geoinformacije, 16, str. 73-91.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
Posljednjih su godina aktivnost na aktualizaciji zbirke i dopunjavanju vrijednim primjercima intenzivirani, kao i rad na katalogizaciji i predstavljanju građe javnosti. Zbirka starih karata broji više od 500 pojedinačnih primjeraka, a zbirka knjiga više od 400 primjeraka putopisa i etnografskih djela,23 koja i sama nerijetko sadrže kartografske priloge. Ewald Felbar uspio je prikupiti, uz pomoć eksperata obraditi i opisati, katalogizirati te učiniti dostupnom građu velikoga obujma i neupitne kvalitete. Veći dio Zbirke već je godinama dostupan na adresi www.felbar.com, u obliku preglednoga kataloga s pretraživačem na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku, a materijal se redovito dopunjava i aktualizira. Za opise i katalogizaciju se pritom koristio međunarodni standard za obradu kartografske građe, po primjeru velikih zbirki u nacionalnim institucijama koje su stručno i standardizirano obrađene.24 Stare knjige su temeljito obrađene, na čemu su također bili angažirani vanjski eksperti, i razvrstane po jezicima na kojima su pisane. Čuvaju se na propisani način na policama. Karte su također zbrinute sukladno postojećim standardima. Dio ih se čuva u posebnim kutijama ili ladicama te u zaštitnim folijama ili papirnatim košuljicama unutar kartonskih kutija, a otprilike 250 karata je uokvireno i zaštićeno staklom.
Princip oblikovanja kartografske zbirke sadržajno je uključio sakupljanje i objedinjavanje što više primjeraka karata pojedinog kartografa koji prikazuje zemlje koje autora interesiraju, od Austrije i Slovenije, preko Hrvatske, do Bosne i Srbije. Između ostaloga, od autora koji su se bavili istočnohrvatskim prostorom u Zbirci su zastupljene tri karte M. Waldseemüllera25, pet karata G. de Jode26, deset karata D. Goröga27 te osam karata R. Savanarole28 .
23 Među posebno važnima za povijest istočne Hrvatske valja izdvojiti naslove: Edouard Brown (1674): Relation de plusieurs voyages faits en Hongrie, Servie,...; Johann Ludwig Schönleben (1680): Carniolia antiqua et nova ... sive inclyti ducatus Carnioliae annales; Ioannes Lucius (1758): De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex; Balthasar Adamus Kercselich de Corbavia (1770): De Regnis Dalmatiae Croatiae Sclavoniae...; Wilhelm
Taube (1777): Historische und geographische Beschreibung des Königreiches Slavonien u. d. Herzogthums Syrmien, 3 Bände; Balthasar Hacquet (1800): Abbildung und Beschreibung der südwest- und östlichen Wenden, Illyrer und
Slaven…; Ivan Csaplovics (1819): Slavonien und zum Theil Croatien, ein Beitrag zur Völker- und Länderkunde, 2 Theile; M. Bertrand de Moleville (1804): The costume of the Hereditary states of the House of Austria displayed in fifty coloured engravings…,i brojna druga. http://www.felbar.com/hr/books, pristupljeno 15.9.2020. 24 Miletić Drder, „Budućnost obrade“, str. 192-194. 25 Zanimljiv primjerak s prikazom slavonskoga prostora u antici je njegova posebno lijepa redakcija Ptolemejeve
Pete karte Europe iz 1541. godine, koja se čuva pod inv. br. 269. http://www.felbar.com/hr/map/autors/u-z/ page/1/view/32/, pristupljeno 16.11.2019. 26 Posebno je zanimljiva karta Podunavlja koju je za njegov atlas, objavljen u Antwerpenu 1593. godine izradio
Cristian Sgrooten, a nalazi se pod inv. br. 107. http://www.felbar.com/hr/map/autors/a-e/page/1/view/106/ pristupljeno 16.11.2019. 27 Taj je budimpeštanski kartograf s početka 19. stoljeća izradio niz karata civilnih (županije) i vojnih (pukovnije) administrativnih jedinica i na taj je način prikazao prostor središnjih i istočnih hrvatskih zemalja, inv.br. 432, 433, 459, 471, 483, 484, 485, 486, 487, 488. http://www.felbar.com/hr/map/brand/127, pristupljeno 15.9.2020. 28 Ističe se rad ovoga padovanskog autora koji je poznat i pod imenom A Varea. On je na panoramskoj veduti pod inv. br. 144 prikazao u Europi toga vremena vrlo popularan veliki most preko dravskih močvara
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
Budući da se Zbirka Felbar profilirala i etablirala kao važan dio hrvatske kartografske baštine, a time i europske kulture i znanosti, autor se posljednjih godina fokusirao na intenzivno umrežavanje u cilju bolje vidljivosti odnosno što lakše i šire dostupnosti karata iz svoje Zbirke. Prepoznato je to kao javni interes i na domaćoj i na međunarodnoj razini, pa je u cilju popularizacije i proširenja javnog korištenja Zbirke autorova nastojanja 2018. godine podržala i Zaklada Adris. Projektni prijedlog “Javna dostupnost zbirke Collectio Felbar” u okviru skupine programa „Baština“ realiziran je u suradnji s Hrvatskim kartografskim društvom i uz pomoć eksperata iz područja bibliografije i povijesne kartografije. Planova za buduće aktivnosti unutar Zbirke ne nedostaje, od pripremanja izložbe o tematskim kartama dalmatinskih otoka do oblikovanja kvalitetnih reprodukcija pojedinačnih karata iz Zbirke.
Stavljanjem u fokus starih karata Slavonije iz Zbirke, premda je karata toga prostora u njoj nešto manje od onih dalmatinskog ili istarskoga priobalja, već i uvid u katalog potvrđuje da su upravo vojnokrajiški, nerijetko austrijski inženjeri, topografi i kartografi bili više orijentirani na hrvatski kontinentalni prostor, dakle na zonu interesa u koju ubrajamo i ranonovovjekovne vojnu i civilnu Slavoniju. Među kartama Slavonije mogu se razdvojiti dvije velike skupine; generalne karte sitnijeg mjerila, najčešće vojne provenijencije i namjene,29 i vedute odnosno planovi krupnijega mjerila. Oni su također često bili proizvod istraživanja i rada vojnih geodeta, topografa i kartografa, bilo da se radi o planovima utvrda, važnih fortifikacija ili civilnih naselja važnih u vojnome smislu ili s jakom gospodarskom djelatnošću,30 interesantnom u strateškovojnom odnosu moći zaraćenih strana na Savi i Dunavu tijekom ranoga novog vijeka. Jedno od ključnih mjesta u višestoljetnom srazu austrijske i osmanske vojske bio je slavni Sulejmanov most. Plijenio je pažnju europskih kartografa kao važno mjesto kolektivne memorije, ali i iznimna točka obrane Europe od osmanskoga nadiranja. Zbog toga su njegovi prikazi replicirani, kompilirani i precrtavani na brojnim kartama i vedutama stranih, nerijetko i talijanskih kartografa. Kada su kartografi imali malo
kod Osijeka, sa stanjem iz 1713. godine. http://www.felbar.com/hr/map/autors/a-e/page/1/view/206/, pristupljeno 16.11.2019. 29 Pod inv. br. 481 čuva se karta Slavonije prije razvojačenja Vojne krajine W.E. Schliebena iz 1852. godine.
Jasno je podijeljena na ugarsku zonu civilne Slavonije i vojnu zonu pod austrijskim utjecajem. http://www. felbar.com/hr/map/autors/p-t/page/1/view/360/ pristupljeno16.11.2019. Slično je i s kartom inv.br. 526 istog autora ili kartom inv. br. 257 J. B. Homanna, dok karte poput T. Molla (inv.br. 369), J. Schede (inv. br. 490). J. Goröga (inv. br. 487) ili J.K. Kipferlinga (inv.br. 371), osim vojnih sadržaja i razgraničenja imaju istaknutu specifičnu tematiku karte, poput reljefa i prometne infrastrukture. http://www.felbar.com/hr/ map/autors/k-o/page/1/view/280/, http://www.felbar.com/hr/map/autors/p-t/page/1/view/369/, http:// www.felbar.com/hr/map/autors/f-j/page/1/view/366/ i http://www.felbar.com/hr/map/autors/k-o/page/1/ view/301/. Mletačka kartografija, npr. Santinijeva karta (inv. br. 466) također je usmjerena na istu tematiku, ali evidentno prenosi podatke iz druge ruke, s naglašenom dekorativnom stranom produkcije. http://www. felbar.com/hr/map/autors/p-t/page/1/view/294/, pristupljeno 16.11.2019. 30 Komercijalna važnost starog multietničkog dunavskoga pristaništa u Batini vrlo je dekorativno istaknuta na veduti Josepha Meyera sredinom devetnaestoga stoljeća, koja se čuva pod inv. br. 513. http://www.felbar. com/hr/map/autors/f-j/page/1/view/391/, pristupljeno 16.11.2019.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
pouzdanih informacija o stvarnom stanju, nadomještali bi ih imaginacijom, pa su karte često neprecizne ili prikazuju stanje prije rušenja i paljenja mosta, dakle ono koje ne odgovara datumu nastanka karte.31 S druge strane takvi prikazi umeću se i u brojne bogato barokno dizajnirane kartuše i druge grafike, koje su europsku publiku očito privlačile raskošnom estetikom.32
Promišljanje modela za realizaciju veće dostupnosti građe privatne kartografske zbirke
I dok u suvremenoj kulturno-kartografskoj realnosti vlasnici sličnih kolekcija vrijedne baštinske građe poput Zbirke Felbar iz organizacijsko-sigurnosnih, materijalnih, osobnih i raznih drugih razloga čuvanje i brigu o složenim i osjetljivim dokumentima odlučuju prepustiti nacionalnim institucijama poput arhiva i knjižnica,33 u Zbirci Felbar se kontinuirano provodi sustavno nadopunjavanje najkvalitetnijim primjercima karata. Dodatno se radi i na sistematizaciji građe te traženju održivih modela za realizaciju njene veće javne dostupnosti zainteresiranim korisnicima, u rasponu od studenata, do istraživača ili posjetitelja izložbi. Preispituju se postojeći obrasci ustroja i najnovije koncepcije oblikovanja specijalističkih zbirki starih karata, a sukladno tome inicijalna struktura i oblik Zbirke se mijenjaju prateći promjene u doživljavanju, čuvanju i analizi kartografske građe, a potom i važnosti širokoga pristupa građi. Ideja uvođenja digitalnoga umrežavanja s nekima od velikih nacionalnih zbirki sličnoga sadržaja, uvažavajući razlike u pristupu, obradi, pohrani i korištenju između muzejske, knjižnične i arhivske građe,34 i osiguravanja pristupa informacijama posredstvom mrežnih kataloga ustanova odnosno zajedničkog portala ili na sličan virtualan način bazira se na želji da se maksimalno iskoristi i popularizira te učini što dostupnijom zainteresiranim korisnicima. U protivnom bi taj dio vrijedne hrvatske kartografske kulturne baštine, kao privatna zbirka ostao tek ograničeno poznat. Pretpostavka za virtualno umrežavanje jest kompatibilnost kataloških obrazaca, a taj bibliografski standard Zbirka Felbar zadovoljava. Uz širenje saznanja o važnim primjercima iz same Zbirke i osmišljavanje novih modela za njeno predstavljanje javnosti promišljaju se i drugi oblici logističkog posredovanja najvećih sustavno uređenih i akademski najdostupnijih nacionalnih arhiva ili knjižnica. Takvi bi oblici posredovanja
31 Primjer je karta osječkoga mosta Nicolasa de Fera iz 1687. godine, pod inv. br. 422. http://www.felbar.com/ hr/map/autors/a-e/page/1/view/317/, pristupljeno 16.11.2019. 32 Nürnberški izdavač J.C. Weigel je na nekoliko bakroreznih veduta, od one Osijeka do vedute Darde iz 1689. (inv.br. 519 i inv. br. 518) kao najvažniji element karte istaknuo upravo drveni most. http://www.felbar. com/hr/map/autors/u-z/page/1/view/396/ i http://www.felbar.com/hr/map/autors/u-z/page/1/view/397/, pristupljeno16.11.2019. 33 Primjer je mogućnost otkupa ili doniranja cijelih zbirki nacionalnim institucijama poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kojoj je 2012. godine ustupljena bogata kartografska građa Zbirke Novak, od 387 listova karata i 64 sveska atlasa te 99 svezaka knjiga priručne knjižnice. Mlinarić i Miletić Drder,
Zbirka Novak, str.71. 34 Miletić Drder, „Kartografska građa“, str. 13-20.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
putem web stranica i portala, pretraživača i sličnog mogli omogućiti jednostavnije (virtualno) približavanje privatnih kartografskih izvora najširoj javnosti, u spektru od digitaliziranoga pretraživanja, naručivanja i posuđivanju građe za znanstvena i stručna istraživanja do izlaganja karata na izložbama, bez potrebe za preseljenje građe ili stvaranje analognih mreža, ali u kontroliranim i u struci uvriježenim uvjetima.
Suvremena COVID-19 kriza i potreba za ograničavanjem kretanja, a time i fizičkoga pristupa izvornoj arhivskoj građi velikih institucija, ali i privatnih kolekcija, te nužnost istraživačkog rada na daljinu još su jednom pokazali prednosti ovakvih inicijativa. I svjetski autoriteti na polju kulture i baštine naglašavaju potrebu da se institucije koje se bave dokumentacijskim nasljeđem mobiliziraju upravo zbog korona krize i oslone na potporu i logistiku koju krovne organizacije, npr. UNESCO pružaju. Primjer su konkretne smjernice kako jednostavnije i zanimljivije prezentirati građu online, organiziranje webinara o inovacijama i e-learning mogućnostima za voditelje zbirki ili kampanje za podizanje svijesti o negativnim efektima stresa od izolacije (#Museums and Chill).35 U tom smislu je suvremena javnozdravstvena prijetnja postala prilika za dodatno prepoznavanje arhivske građe kao sadržaja za potencijalno smanjivanje stresa i osjećaja izoliranosti koju COVID-19 kriza izaziva. 36 No i prije nje su novi alati i pristupi specijaliziranoj kartografskoj građi potakli kreiranje određenih geoportala,37 koji su suvremenim metodama, primjerice georeferenciranjem ili indeksiranjem, starom i otprije poznatom sadržaju pripisali nove, dotad nepoznate informacije. Pritom se svjesno oslanjaju na alate i formate kojima se može pristupiti u otvorenom pristupu, što je u prethodnom razdoblju bilo ipak rezervirano eventualno za kartografski sadržaj, ali ne i za metode njegove obrade i analize. Takvi projekti kao rezultat stvaraju svima dostupne nove baze podataka te transformiraju i sadržaj i puteve dostupnosti građi u kartografskim zbirkama.38
Autor i vlasnik Zbirke Felbar se u novije vrijeme bavi pitanjem popularizacije i otvaranja svoje zbirke javnosti, nastojeći omogućiti bolje upoznavanje karte kao medija komunikacije, ali i dijela hrvatske baštine. Pritom se naslanja i na inicijativu za većom harmonizacijom i suradnjom svih čimbenika koji se kartom i kartografskom informacijom bave, od proizvođača do obrađivača i konzumenata.39 Tako definiran resurs njegove privatne Zbirke potencijalno bi mogao biti uključen u mrežu baštinskih ustanova te pronaći svoje važno mjesto i u kulturi, jer je univerzalni
35 https://www.youtube.com/watch?v=tDfP1xwaA9s&feature=youtu.be, pristupljeno 15.9.2020. 36 https://en.unesco.org/covid19/communicationinformationresponse, pristupljeno 15.9.2020. 37 Primjer je portal visokokvalitetnih meta-podataka prikupljenih s manje poznatih tematskih karata
GeoPortOst. Postavljen je na sučelju knjižnice Lebnitz Instituta za Istočne i Jugoistočne Europske Studije (IOS) u Regensburgu još u proljeće 2019. godine. Utemeljen je na digitalnim kartama i potpomognut nizom virtualnih radionica i e-publikacija. Tillmann Tegeler, Hans Bauer, „Introduction: Maps in Libraries. Trends in Enabling Spatial Information Retrieval“, e-Perimetron, 14, br.3, 2019, str. 110-116. 38 Tegeler i Bauer, „Introduction“, str. 114. 39 Miletić Drder, „Budućnost obrade“, str.191-205.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
jezik karata, koje su i doslovno objavljivane na raznim stranim jezicima pogodan za takav oblik transžanrovske i transmedijalne komunikacije, čak i u zahtjevnoj sferi kulturnoga turizma primjerice. S tog aspekta širenje kartografske dostupnosti građe iz privatnih zbirki i njena javna prezentacija potencijalno može predstavljati doprinos različitim granama kulture, znanosti pa čak i komercijalnih aktivnosti. Može se pretpostaviti da bi otvaranje privatne zbirke zainteresiranim korisnicima moglo dovesti i do multidisciplinarnog povezivanja znanstvenog i privatnog sektora, što bi predstavljalo dobitak ne samo u smislu čuvanja kulturnog nasljeđa već i popularizacije znanstvenoistraživačkog rada, temeljitijeg poznavanja specijalizirane znanstvene građe, ali i funkcioniranja znanosti uopće.
Zaključak
Sadržajem i kvalitetom zbirka starih knjiga i karata Ewalda Felbara već neko vrijeme i kvalitativno i kvantitativno predstavlja jednu od najvažnijih i najbogatijih privatnih zbirki u Hrvatskoj i u inozemstvu. S obzirom na važno mjesto koje u njoj zauzimaju rani literarni i kartografski radovi o hrvatskome prostoru, Zbirka je i mjesto očuvanja hrvatskoga kulturnoga identiteta i tradicije kao dijela srednjoeuropskoga ili mediteranskoga kulturnog kruga tijekom proteklih nekoliko stoljeća turbulentne povijesti. Stoga se kao objedinjena kolekcija i dalje kontinuirano i sustavno nadopunjava iz različitih izvora. Sva se građa, sukladno pravilima struke obrađuje u suradnji sa stručnjacima s područja historiografije, konzervatorske struke, informacijskih znanosti i povijesne kartografije te se sukcesivno objavljuje putem mrežnog pretraživača. Motivi vlasnika i njegovi kapaciteti trasiraju oblikovanja, izgled i opseg Zbirke, dok njeno čuvanje, obrada i prezentiranje javnosti i dalje, kao i inače u slučaju privatne građe, ostaju samo njegova odgovornost. Zanimljivo je da u pozadini recentnih aktivnosti oko digitalizacije građe, katalogiziranja i propitivanja mogućnosti umrežavanja s velikim nacionalnim zbirkama sličnoga sadržaja u cilju bolje vidljivosti i dostupnosti karata kao povijesnih izvora te artikuliranja prezentacije Zbirke u javnosti vlasnik dijelom tretira vlastitu zbirku kao javno dobro. Budući da je prepoznao istraživački potencijal starih knjiga i karata kojima krajnji korisnici imaju bolji pristup, autor kontinuirano inzistira na tome da se cjelokupna građa Zbirke, kao vrijedna hrvatska kulturna baština koja bi inače ostala tek ograničeno poznata među prijateljima i kolekcionarima, maksimalno otvori javnosti, istraživački iskoristi i popularizira. Time se približava i postaje dostupnijom korisnicima različitih interesa kao najširoj javnosti, od studenata i istraživača različitih profila do publike na prigodnim izložbama.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
Vrijedna hrvatska kartografska baština sastavni je dio europske kulture i znanosti. Bez obzira je li pohranjena u zbirkama nacionalnih arhiva ili knjižnica ili se čuva u privatnim zbirkama, njen se puni istraživački potencijal može ostvariti tek kada široki krug korisnika može građi pristupiti, obrađivati je, analizirati i objavljivati. U ovom radu je ukratko predstavljena privatna zbirka karata i starih knjiga bibliofila Ewalda Felbara, u kojoj se na najrecentnijim postavkama kartografskoga kolekcionarstva i uz pomoć vanjskih eksperata sakuplja, obrađuje, prezentira i promovira građa koja se nalazi u privatnom vlasništvu. Sukladno vlasnikovom konceptu i strategiji u Zbirci su sakupljene karte hrvatskih zemalja od Istre i Dalmacije do Slavonije i Bosne, ali i susjednih zemalja uz koje je autor podrijetlom vezan, od austrijskih pokrajina na zapadu do Srbije na istoku. Karte iz Zbirke Felbar su nastale između16. i 20. stoljeća. U članku je predstavljen koncept pomoću kojeg vlasnik Zbirke, kao Austrijanac koji je obiteljskim i poslovnim vezama blizak Hrvatskoj nastoji omogućiti što otvoreniji, lakši i brži pristup rijetkoj građi iz svoje zbirke istraživačima i ostalim zainteresiranim korisnicima. U duhu najnovijih ideja integrativnoga pristupa karti koje su nastale unutar informacijskih znanosti, vlasnik propituje mogućnosti i ograničenja posredovanja specijaliziranih baštinskih ustanova, odnosno nacionalnih kulturnih i znanstvenih institucija poput muzeja, arhiva i knjižnica i njihovih timova u digitalnom umrežavanju s privatnim zbirkama. U cilju olakšavanja brzog i jednostavnog pristupa digitalnoj građi privatne zbirke te pretraživanja građe na uvriježen i kontrolirani način već su prije nekoliko godina objedinjene informacije o Zbirci na adresi www.felbar.com. Tome je prethodila sustavna obrada i katalogizacija građe po standardiziranim obrascima. Najnovije aktivnosti kojima se o Zbirci Felbar nastoji informirati šira javnost te osmisliti i aktivirati interaktivni model za osiguravanje održivog i sigurnog logističkog posredovanja timova stručnjaka i infrastrukture iz specijaliziranih zbirki karata koje se nalaze u nacionalnim arhivima i knjižnicama prilično su neuobičajene, inovativne i jedinstvene. Takav je pristup privatnom vlasništvu specijalizirane arhivske građe moguće realizirati samo oslanjajući se na digitalizaciju i suvremene tehnologije. Omogućavanje pristupa građi Zbirke Felbar na individualnoj razini sigurno će biti interesantno krajnjim korisnicima iz zemlje i inozemstva. Pored toga takva suradnja ne iziskuje kreiranje zajedničkih analognih zbirki odnosno preseljenje građe na istu adresu.
DG Jahrbuch, Vol. 27, 2020. str. 253-266 Dubravka Mlinarić: Značenje zbirke Felbar u očuvanju i prezentaciji hrvatske...
BEDEUTUNG DER SAMMLUNG FELBAR BEI DER
ERHALTUNG UND PRÄSENTATION DES KROATISCHEN KUTURERBENS Zusammenfassung
Das wertvolle kartografische Erbe ist ein Bestandteil der europäischen Kultur und Wissenschaft. Ungeachtet dessen, ob es in Sammlungen der Nationalarchiven oder Bibliotheken oder in Privatsammlungen aufbewahrt wird, kann sein volles Forschungspotential erst dann realisiert werden, wenn eine weiter Kreis der Benutzer dem Stoff Zugang bekommt, ihn bearbeiten, analysieren und veröffentlichen kann. In dieser Arbeit wird kurzgefasst die private Sammlung von Karten und alter Bücher des Bibliophilen Ewald Felbar vorgestellt, in welcher auf neuzeitigsten Grundsätzen des Kartografiesammelns und mit Hilfe Außenexperten der Stoff, welcher in Privatbesitz ist, gesammelt, bearbeitet, präsentiert und promoviert wird. Gemäß Konzept und Strategie des Besitzers wurden in der Sammlung Karten kroatischer Länder von Istrien und Dalmatien bis Slawonien und Bosnien, aber auch Nachbarsländern gesammelt, mit denen der Autor durch Abstammung verbunden ist, von österreichischen Ländern im Westen bis Serbien im Osten. Die Karten aus der Sammlung Felbar entstanden zwischen dem 16. und 20. Jahrhundert. Im Artikel wurde das Konzept vorgestellt mit dessen Hilfe der Besitzer der Sammlung, als Österreicher der durch familiäre und geschäftliche Verbindungen Kroatien sehr nahe steht, versucht einen möglichst offenen, leichteren und schnelleren Zugang dem seltenen Stoff aus seiner Sammlung für Forscher und andere interessierte Benutzer zu schaffen. Im Sinne neuester Ideen eines integrativen Zuganges den Karten, die innerhalb der informatischen Wissenschaften entstanden, erörtert der Besitzer die Möglichkeiten und Beschränkungen der Vermittlung spezialisierter Erbschaftsanstalten bzw. nationaler Kultur- und Wissenschaftsanstalten wie Museen, Archiven und Bibliotheken und deren Teams in digitaler Vernetzung mit Privatsammlungen. Zum Zwecke einer Erleichterung des schnellen und einfachen Zuganges zum digitalen Stoff der Privatsammlung sowie Durchsuchen des Stoffes auf übliche und kontrollierte Weise wurden schon vor einigen Jahren die Informationen über die Sammlung an der Adresse www.felbar.com vereint. Dem ging eine systematische Bearbeitung und Katalogisierung des Stoffes gemäß Standardformen vor. Die neuesten Aktivitäten mit welchen man sich bemüht die breitere Öffentlichkeit über die Sammlung Felbar zu informieren und ein interaktives Modell zur Sicherung des erhaltbaren und sicheren logistischen Vermittlung der Fachleutenteams und der Infrastruktur aus spezialisierten Kartensammlungen, die sich in Nationalarchiven und –Bibliotheken befinden, zu aktivieren, sind ziemlich ungewöhnlich, innovativ und einzigartig. So ein Zugang zum Privatbesitz von spezialisiertem Archivstoff ist nur mit Rückgreifen auf die Digitalisierung und die moderne Technologie realisierbar. Die Ermöglichung eines Zuganges zum Stoff der Sammlung Felbar auf individueller Ebene wird sicherlich interessant sein für die Benutzer aus Inn- und Ausland. Außerdem, erfordert eine derartige Zusammenarbeit kein Ausbilden gemeinsamer analoger Sammlungen bzw. eine Übertragung des Stoffes auf dieselbe Adresse.
