KRISTALNA REŠETKA SOLI

„Djeca su rođeni znanstvenici. Oni su rođeni kako bi ispitali svijet koji ih okružuje. Oni podižu kamen, oni će pokupiti bubu, oni će pokupiti latice cvijeća…Pitat će zašto je trava zelena i eksperimentirat će lomljivim predmetima u kući. Ja mislim kako najbolje što odrasli može napraviti dok odgaja dijete je pustiti ga da stvari radi na svoj način.“

Neil deGrasse Tyson, astrofizičar

Adrijana Gajski, odgojiteljica mentorica

Pitanja, pitanja, pitanja…često se pitamo koliko dijete može postaviti pitanja. No budimo zahvalni na njima. Neka nam ne bude teško odgovarati na njih jer to su temelji budućih djetetovih znanja i pokretači djetetova razvoja.

Dijete prirodno posjeduje ono što je najvažnije za stjecanje znanja, znatiželju, motivaciju i maštu. Ima urođenu potrebu za istraživanjem i otkrivanjem svijeta oko sebe i sebe u tom svijetu. Već u ranom djetinjstvu dijete dodiruje, miriše, rastavlja, baca, uživljava se u uloge, zamišlja. Tako pokreće svoje aktivnosti, kreira nove ideje, razmišljanja i postupke. Radi to nesvjesno, no tu leže počeci njegovog bavljenja znanošću. Nije da zna objasniti otkrivenu pojavu, možda ju ne zna ni imenovati, no uči na svoj jedinstveni način, uči i bogati svoja znanja. Dijete želi razumjeti, saznati objašnjenje zašto je nešto takvo kakvo jest, kako nešto funkcionira, što uzrokuje, kako nešto djeluje.

Tu prirodnu znatiželju i želju za znanjem i istraživanjem treba iskoristiti. Djeci osigurati bogato, poticajno okruženje koje ga potiče na otkrivanje, raspravljanje, zaključivanje, omogućiti im i naučiti ih potrebnim alatima pomoću kojih će doći do informacija koje ih zanimaju.

Znajući to, odgojitelj ima važnu ulogu u osiguranju djeci poticajnog, izazovnog okruženja za istraživačke aktivnosti na razne teme koje proizlaze iz dječjeg interesa. Odgojitelj je osoba koja će osigurati materijale, biti u ulozi pomagača, suradnika – partnera, usmjerivača.

Kuhinjska sol, namirnica i začin, dobro poznata po svojim svojstvima, izgledu, boji, teksturi, okusu. Poznata po osnovnoj funkciji kao dodatak jelu. No mi smo u našoj skupini otišli dalje u dublje istraživanje i proširivanje spoznaja o malenom zrncu soli.

Što

je to nevidljivo ljudskom oku od čega se sastoji zrnce soli?

Od čega se sastoje tvari oko nas, kako djeci prikazati da se tvari sastoje od čestica? Iskoristila sam staklenku i zajedno smo ju napunili kamenjem. Djeca su uočila da ima još mjesta, dodala su rižu. Staklenka je imala još praznina. Dolili su vodu. Staklenka je izgledala kao da više ništa ne stane u nju. Bila je ovo prilika za dječje pretpostavke, djeca su pokrenula raspravu i podijelila se na dvije grupe. Dodajući prehrambenu boju čiji su tok mogli vizualno pratiti, potvrdili smo da je u staklenci bilo još mjesta. Bogatiji za novu spoznaju da se tvari sastoje od čestica nastavili smo istraživačku aktivnost.

Sol se sastoji od atoma i to dva različita, natrija i klora. Djecu sam podijelila u parove i svatko je od plastelina oblikovao četiri kuglice različitih boja. Povezali su ih čačkalicama u rešetku u obliku kvadrata. Djeca su surađivala, proširivala svoje komunikacijske vještine, međusobno si pomagala i dogovarala se. Nastali su najmanji dijelovi soli, kristali. Spojivši dječje kristale dobili smo kristalnu rešetku soli. Za djecu je ovo bila prilika da vide ono što nisu mogli svojim okom, pa čak ni gledajući kroz mikroskop. Igrali su se kristalima, nizali ih u razne nizove, paralelno manipulirajući i zrncima soli. Pri tome su učili čineći, djelujući individualno na svoj način. Opažanje i istraživanje je vodilo logičkom zaključivanju i odgovaranju na njihova pitanja. Ne smijem zaboraviti prisutne emocije, onaj svima dobro poznati aha efekt, sreću, uzbuđenje, iznenađenje, no i poneku ljutnju jer nije baš sve uvijek išlo kako dijete želi.

Aktivnosti sa solju su se nastavile. Koristili smo je u kreativnim aktivnostima. Djeca su slikala solju i bojom. Iskoristili smo sol i naučili jaje da pliva. Djeca su otkrila da su svojstva vode drugačija kada se u nju pomiješa sol. Sada znaju da je voda gušća i da je to razlog zašto im je lakše plivati u moru nego u bazenu. Ovim aktivnostima ostvarili smo brojne benefite, proširili dječje spoznaje i obogatili znanja. Djeca zaraze jedni druge znatiželjom, željom za otkrivanjem, ali zarazna je i sreća, čuđenje i zadovoljstvo svojim postignućima.

Ovaj rad prepoznat je kao najprecizniji rad na nagradnom natječaju Prirodoslovnomatematičkog fakulteta i kao primjer dobre prakse prezentiran na „1. Simpoziju dobre prakse dr. sc. Jasna Arrigoni», Centra za poticanje darovitosti u Rijeci.