Književna košnica

KNJIŽEVNA KOŠNICA ©Juraj Božičević i Nataša Medved ELITECH d.o.o.-Edicije Božičević

Sa zahvalom ističemo da se projekt Književna košnica ostvaruje potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

d osnutka Edicija Božičević raspravljamo o različitim pitanjima izdavaštva i o ulozi nakladnika u širenju kulture.

Naš osnivač i utemeljitelj Hrvoje Božičević razvio je intenzivnu suradnju s uglednim europskim izdavačima te je posebice promišljao o ulozi izdavaštva u promicanju hrvatske kulture, ali i europskih i svjetskih kultura kroz književnost, s posebnim naglaskom na tzv. male jezike. U vlastitoj zemlji zanimala su ga brojna društvena pitanja vezana uz izdavaštvo, poticanje čitalačkih navika, suradnje nakladnika, pisaca, prevodilaca, urednika... Razvoj informacijskog društva i tehnologija pratili smo kao izvanrednu priliku za razvoj nakladništva i za uspješnu suradnju svih sudionika u tom poslu. Zamislili smo Književnu košnicu kao tvorevinu koja će nam pomoći u našem poslu. Sa zahvalnošću ističem poticaj urednice Nataše Medved da ubrzamo ostvarenje Projekta, a Ministarstvu kulture RH zahvaljujemo na potpori uz koju je projekt Književne košnice zadobio novi zamah.

Juraj Božičević

KNJIŽEVNA KOŠNICA

Projekt Književna košnica posvećujemo uspomeni na Hrvoja Božičevića, osnivača izdavačke kuće Edicije Božičević.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

I. Polazište

otovo da nema pozitivnije i ljepše simbolike od košnice. Košnica je mjesto vrhunske organizacije stvaranja hrane bogova: toga mitološkog izvora znanja, govorništva, pjesništva, mudrosti, snage i besmrtnosti. Svi narodi u svim razdobljima košnicu shvaćaju kao savršenu tvorevinu rada i zajedništva, organizacije i požrtvovnosti, stjecanja i razmjene informacija. Književna košnica je tvorevina prilagođena informacijskom društvu, istodobno je sinonim za projekt i proces simboličke pretvorbe suvremenih literarnih oblika i tema u bezvremenski literarni nektar. Generacijama koje dolaze potrebno je usaditi privrženost koricama i listanju knjiških stranica uz pomoć mitološke no nikad izgubljene moći pripovijedanja, tvorbe i pretvorbe informacija nečim slatkim, stoga je raison d'être projekta upravo proizvod Književne košnice - književni med.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

II. Prikaz projekta

njiževna košnica zamišljena je kao intelektualna tvorevina, organizacijski i sadržajno prilagodljivo okupljalište sudionika u stvaranju i promicanju knjige i čitanja, pretpostavljajući suradnju pisaca, prevoditelja, nakladnika, urednika, do knjižara i knjižničara, urednika književnih časopisa i novina, kritičara i čitatelja. O toj mreži promišljamo kao o tvorevini u kojoj će se sudionici povezivati i komunicirati ovisno o pretpostavljenoj temi i sadržaju, stvarati interesne zajednice, raspravljati i slobodno promišljati. Projekt je prilagođen informacijskom društvu pa će mu suvremene informacijske tehnologije biti važna potpora. Uključivanje studenata i diplomanata književnosti i ostalih srodnih grupa u pojedine programe Projekta bit će posebice koristan rezultat. Podupirat će se i suradnja s projektima sličnih ciljeva, na primjer s pratećim programom Sajma knjige u Puli.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

III. Ciljevi

njiževna košnica ima za cilj stvaranje prilagodljive interdisciplinarne zajednice znalaca vezanih uz knjigu i čitanje.

Ovim programom dugoročno bismo željeli utjecati na formiranje čitalačkih navika mladih, promicati ideju čitanja i knjige kao važnog kulturnog dobra. Kroz suradnju s mladim književnim kritičarima, studentima književnosti, jezika, izdavaštva, bibliotekarstva, kulturnog menadžmenta i dr. željeli bismo dati priliku stjecanja prvih radnih iskustava u svim djelatnostima vezanima uz knjigu. Predstavljanjem svjetskih autora hrvatskoj publici doprinijet ćemo jačanju međunarodnih kulturnih veza Hrvatske i svijeta te razviti nove oblike suradnje sa srodnim projektima u Hrvatskoj i diljem Europe.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

IV. Zainteresirane strane

rojekt je zamišljen kao književno-kulturna mreža u funkciji nakladničke djelatnosti i svih različitih sudionika vezanih uz tu djelatnost: pisaca, prevodilaca, književnih i likovnih urednika, do knjižara i knjižnica, časopisa i novina, portala, radijskih i televizijskih emisija i drugih promicatelja književnosti, koji aktivno obavljaju svoje djelatnosti i kreiraju programe. Kulturne institucije i tijela prihvatit će projekt kao koristan doprinos razvoju društvene kulture i razumijevanju drugih kultura. Moguća je suradnja s književnim agencijama, izložbenim prostorima, sajmovima knjiga u Hrvatskoj i Europi.

Program Književne košnice namijenjen je širokoj paleti korisnika: čitatelji, pisci, književni kritičari, novinari kulturnih rubrika, izdavači, studenti, knjižari i knjižničari, književni agenti, šira zainteresirana javnost. Internetski časopis Književna košnica namijenjen je korisnicima koji aktivno žele kreirati sadržaj (književni kritičari, studenti, prevodioci, pisci i dr.).

KNJIŽEVNA KOŠNICA

V. Pretprojektne prilike i stanje nakon ostvarenja projekta rojne zanimljive knjige što ih objavljujemo najčešće ostaju nedovoljno, pa i gotovo potpuno nepoznate čitalačkoj publici, a nerijetko izmiču kritičarima i urednicima medija namijenjenih knjizi. Ako se i objavljuje prikaz neke knjige, tada je to ponajčešće nekritički sažetak bez spomena prevoditelja, urednika, izdavača. Jednostavno, ne gaji se primjerna kultura komuniciranja i izvještavanja o knjizi.

Ostvarenjem Predloženog projekta očekuje se: postupno jačanje književne kulture, razvijanje čitateljskih navika, gostovanja stranih pisaca, širenje djelovanja izvan Zagreba, razvijanje dugoročnih suradnja, promicanje e-knjige i nakladništva i ostali projektom obuhvaćeni ciljevi.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

VI. Inicijalna radna skupina

očetnu radnu skupinu činit će uži suradnički tim Edicija Božičević, što okuplja iskusne znalce. Na njezinu je čelu dr. sc. Juraj Božičević kreator i organizator, s iskustvom u organizaciji brojnih nacionalnih i internacionalnih projekata; Nataša Medved, prevoditeljica i urednica, s višegodišnjim iskustvom u izdavaštvu i u organizaciji, kao voditeljica Projekta; Sanja Janušić, višegodišnja urednica u Edicijama Božičević kao tajnica Projekta, a uz njih Boris Perić književnik i prevoditelj, književni kritičar i moderator te Fikret Cacan, prevoditelj i stalni suradnik Edicija Božičević. Nakon pokretanja Projekta skupini će se pridružiti i zainteresirani mladi suradnici, studenti ili oni sa završenim studijem iz područja humanističkih znanosti ili studija izdavaštva, kulturnog menadžmenta, stručnjaci za informacijske tehnologije i dr. kojima se želi dati prilika za stjecanje prvih radnih iskustava te nastavak rada u ovoj djelatnosti.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

VII. Glavne aktivnosti Gostovanja stranih pisaca Edicije Božičević od svog osnutka 1999. godine objavile su djela mnogih pisaca među kojima su i velike zvijezde svjetske književne scene. Kako bi naše pisce na što kvalitetniji način predstavili hrvatskoj publici, odlučili smo pokrenuti seriju gostovanja pod nazivom „Književna košnica” na koja bismo pozvali naše najeminentnije autore koje želimo upoznati s njihovim hrvatskim čitateljima u Zagrebu, Rijeci i Splitu ili Zadru. Program gostovanja pisaca ostvarit će se u suradnji sa stranim kulturnim institucijama u Hrvatskoj poput Francuskog instituta, Goethe instituta, Talijanskog instituta za kulturu, Austrijskog foruma, PEN-a i dr., zatim s fakultetima na kojima postoje programi stranih jezika i književnosti, kao i s partnerima koji su se već dokazali u promociji književnosti poput zagrebačke Bookse i Knjižnice Bogdana Ogrizovića, splitske udruge Kurs, udruge Katapult iz Rijeke i dr. Ovim programom željeli bismo promovirati ne samo naše autore, već i njihove prevodioce, te dati priliku mladim književnim kritičarima da kroz razgovor s autorom ili moderaciju steknu iskustvo i dodatne vještine za bavljenje tim poslom.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

Književni cˇasopis/portal Posebnim portalom „Književna košnica” obuhvatit ćemo djelovanje Književne košnice i učiniti je vidljivom javnosti te time otvoriti put za širu komunikaciju i razmjenu. Književna košnica funkcionirat će kao internetski časopis u kojemu će se objavljivati recenzije prijevoda, kritički osvrti, intervjui s autorima, predstavljati autori, prevodioci, kritičari, izvadci iz prijevoda u nastajanju te razne teme iz izdavaštva, teorije književnosti i općenito iz svijeta knjige. Novi internet portal „Književna košnica” otvoren je za suradnju što većeg broja ljudi iz književnog polja, a njegova živost znatno će utjecati i na samu promidžbu i promociju Edicija Božičević, kao i na postizanje ciljeva obuhvaćenih cijelim projektom Književne košnice.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

Košnica bjeloruskih, ruskih i ukrajinskih autora

Program je to o kojem na Sa(n)jam knjige u Puli 12. prosinca govori prevoditelj Fikret Cacan. Uz njegovu suradnju pokrenuli smo biblioteku Rabljeno doba u koju ćemo, uz djela Bjeloruskinje Svetlane Aleksievič i Ukrajinke Oksane Zabužko, iduće godine uključiti roman poljskog pisca Paweła Potoroczyna.

Evgenij Griškovec: KOŠULJA

Vjačeslav Kuprijanov: EMPEDOKLOVA CIPELA

Prijevod: Fikret Cacan

Prijevod: Žarko Milenić

Prva knjiga poznatog redatelja i glazbenika Evgenija Griškovca 2004. g. skrenula je čitateljsku i kritičarsku pozornost na nadarenoga pisca koji je uživao u slavi autora i redatelja popularnih monodrama kao što su „Kako sam pojeo psa” iz 1998. i „Opsada” iz 2003. godine. Kasnije će svih desetak svojih knjiga: romana, pripovijesti i internetskih dnevnika sam snimiti kao audio-knjige. Roman „Košulja” sadrži dramatičan prikaz jednoga dana u moskovskom životu mladoga arhitekta Sanje, dan u kojemu se sve prelama: i poslovna karijera i prijateljstvo, neočekivana velika ljubav... a na kraju i odnos prema glavnom gradu u kojemu se kritični provincijalac pokušava probiti. Duhovitim stilom, koji odražava živahnost ruske metropole, Griškovec opisuje potresnu zaljubljenost koja obuzima mladića usred gužve s prijateljem iz mladosti Maksom i problema na gradilištu. Pozadinu te drame čini grad u kojemu ćete naći "tisuću fanatika bilo čega na svijetu".

Ugledni europski pjesnik V. Kuprijanov u ovom romanu izvrsno povezuje poeziju, esej i prozu, i ostaje ironičan, duhovit i mudar u najboljoj mjeri. Kuprijanov je izvrstan znalac ruske i svjetske književnosti, znanosti ali i obrazaca znanstvene fantastike te stripa i još mnogo toga. „Empedoklova cipela” je i satirični roman, a njegov glavni (anti)junak Pomereščenskij, pisac grandoman, ilustrira dio ruske književne scene, poput one oko nekoć svjetski slavnoga pjesnika Jevtušenka.

Ovaj postmodernistički roman izvrstan je uvod u prozno djelo velikog pjesnika Kuprijanova, koji je već gostovao u Zagrebu na Festivalu „Književnost uživo”.

KNJIŽEVNA KOŠNICA Košnica bjeloruskih, ruskih i ukrajinskih autora

German Sadulajev: JA SAM ČEČEN!

Oleg Kašin: RUSIJA U BANANI

Prijevod: Žarko Milenić

Prijevod: Fikret Cacan

Peterburški pisac German Sadulajev (sin Čečena i ruskojezične kozakinje) pročuo se pričom „Jedna lasta ne čini proljeće” objavljenom na internetu. Zatim je jedan izdavač zatražio još pripovijesti za potpunu knjigu i tako je nastao ovaj zbornik posvećen suvremenim ratovima u Čečeniji, po mnogo čemu zasnovanom na biografiji samog autora. Po izlasku knjige kritičari su Sadulajeva proglasili književnim otkrićem godine. To nije samo knjiga o ratu već lirsko predivo kavkaskih legenda, priča i sjećanja ljudi upletenih u krvavi kovitlac rusko-čečenske tragedije.

U noći s petog na šesti studeni 2010. godine novinara i autora romana „Rusija u banani” Olega Kašina zvjerski su pretukli nepoznati napadači u dvorištu njegove kuće.

Dva mjeseca prije tog slučaja, koji je uznemirio cijelu zemlju, Oleg je poslao u redakciju svoj roman „Rusija u banani” (orig. „Roissja vperde” ). Roman se temelji na fantastičnom slučaju - eksperimentu ubrzavanja rasta živih bića, koji izaziva pomutnju u mesnoj industriji, ali i u državnim službama. Ubrzo se počinje raditi na stvaranju super-ljudi, što dovodi do zločina i tajanstvenih smrti... Kada pročita roman, čitatelj će se dosjetiti tko bi mogao stajati iza napada na Olega Kašina.

Košnica bjeloruskih, ruskih i ukrajinskih autora KNJIŽEVNA KOŠNICA

Sergej Minaev: RUSKI PAЯTY

Jurij Nečiporenko: MITNIČAR I OČEVE RATNE PRIPOVIJESTI

Prijevod: Fikret Cacan

Prijevod: Žarko Milenić

Ovo je najprodavaniji ruski roman u 2006. (za samo devet mjeseci 500 000 primjeraka), dotadašnjeg kolumnista, blogera i voditelja. Njegovi junaci su doista asocijalni, marginalni i gotovo uvijek neuspješni, ali im ne polazi za rukom da postanu luzeri, jer su inteligentni i zapravo moralni. Upravo takvi se vrte po klubovima i na „događanjima”. Kao i autor, oni misle da nije sramota ni obogatiti se, a ni ostati bez novaca. Roman je napisan iz prvog lica, to je Mišo, komercijalni direktor moskovskog predstavništva francuske tvrtke koja prodaje konzervirani grah. Njegov klupski život, sa zalijetanjima u drogu i alkohol, prožet je cinizmom i izrugivanjem sebi i okolini. Njegova generacija je dobila priliku da štošta promijeni u društvu, ali su ogrezli u materijalizmu. Sam on pokušava sačuvati ljudsko lice u toj smjesi korporativne užurbanosti i lažne ushićenosti.

Roman nas vodi kroz društvena razdoblja Rusije, od Staljinovog doba, preko šezdesetih godina, sa zadrškom na glasnosti i slobodnim izborima, sve do današnjih dana. Političke okolnosti i stresovi posljednjih desetljeća duhovito su prikazani u životnoj pripovijesti glavnog lika Mostovoja. Mostovoj, u prijevodu mitničar, vješt je sovjetski karijerist koji se dobro snalazi u različitim društvenim prilikama prilagođujući im čak i svoje prezime. Borac je protiv birokracije, ali se uspješno služi njezinim vlastitim sredstvima. Nastoji postati ono čemu se neprestano ruga... Uvijek pomalo iznad društva, ali prečesto na udaru sviju i odasvud.

KNJIŽEVNA KOŠNICA Košnica bjeloruskih, ruskih i ukrajinskih autora

Sergej Minaev: MOSKVO, NE VOLIM TE

Svetlana Aleksievič: RABLJENO DOBA

Prijevod: Fikret Cacan

Prijevod i pogovor: Fikret Cacan

Metropola Moskva magnetski privlači ljude, od kojih jedni nešto postignu, drugi se razočaraju, treći rade za kopejke, ali svi i dalje sanjaju svoj moskovski san. Junaci su obojeni humorom, ironijom pa i sarkazmom, na živahni način Sergeja Minaeva, kako smo ga već upoznali.

Glavni su likovi kurir Denis i krim-posrednik Vova, obojica antijunaci različitoga statusa, koji svaki za sebe sanjaju o bijegu u inozemstvo gdje nema moskovskog beznađa i korupcije, ukratko, gdje nema izdaje plemenitih snova i iluzija. Junaci tragaju jedan za drugim za zlosretnom aktovkom s milijunom mafijaških dolara, koja prelazi iz ruke u ruku, iz poglavlja u poglavlje. Tu je i gorka zavist zbog socijalnih razlika na koje se sovjetsko oko ne može naviknuti.

Svetlana Aleksievič je svjetski poznata bjeloruska spisateljica koja piše na ruskom jeziku. Najpoznatija je po originalnoj dokumentarno-umjetničkoj prozi o ratu, Černobilu, Afganistanu, perestrojci. Njezini se sastavci uvijek temelje na stvaralački sažetim razgovorima sa stvarnim ljudima, jer drži da „umjetnost može slagati, ali dokument ne vara. Iako je i dokument nečija volja, nečija strast”. Sama autorica to zove „žanrom ljudskih glasova”, koji je zapravo njezin pogled na svijet.

Knjige Svetlane Aleksievič izašle su u 20 raznih zemalja i u toliko dokumentarnih filmova te nekoliko kazališnih predstava u Francuskoj, Njemačkoj, Bugarskoj itd, a međunarodne se nagrade jedva mogu pobrojati.

Košnica bjeloruskih, ruskih i ukrajinskih autora KNJIŽEVNA KOŠNICA

Oksana Zabužko: MUZEJ ZAMETNUTIH TAJNA

Oksana Zabužko: TERENSKO ISTRAŽIVANJE UKRAJINSKOG SEKSA

Prijevod: Fikret Cacan

Prijevod: Fikret Cacan

Ukrajinska književna i kulturna zvijezda sa svakim nastupom, a kamoli knjigom, uzburka i ukrajinsku i postsovjetsku javnost. Kao oštra i beskompromisna analitičarka problematizira najtraumatičnija iskustva ukrajinskog naroda i društva, osobito ona kojih se povijest još nije usudila dotaknuti: pokret otpora u Drugom svjetskom ratu i nakon njega, Golodomor, Černobil, tranzicija, globalizacija itd. Ovaj 'roman stoljeća', kako slovi danas u Ukrajini, prepleće kroz nekoliko likova ukrajinsko 20. stoljeće iz aspekta povijesti, umjetnosti i društvenog života. A što se tiče ljudske intime, Oksana Zabužko je pomaknula neke umjetničke granice u opisu ljudskih odnosa, bilo roditeljskih, ljubavničkih ili profesionalnih.

Osobna i seksualna sloboda žena posebno se krši u totalitarnim društvima, kako je to bilo i u Ukrajini a te se bolne teme hrabro dohvatila pjesnikinja i književnica Oksana Zabužko, ponajprije u želji za emancipacijom društva. Mlada Ukrajinka odlazi kao učenica u Ameriku i zapada u nesretnu seksualnu vezu koju mora prevladati i oporaviti se. Sklonost prema čovjeku koji ima nasilničke potrebe simbol je i društvene i državne podređenosti zemlje u povijesti i u suvremenom svijetu. "Ovo djelo trenutačno obuzme čitaoca inovativnošću forme i originalnim stilom koji predstavlja vječne pojmove kao što su ljubav, život i kreativnost, povezujući ih s tipičnim ukrajinskim temama."

KNJIŽEVNA KOŠNICA Košnica bjeloruskih, ruskih i ukrajinskih autora

Košnica latinoamericˇkih književnika

dicije Božičević hrvatskom čitatelju nude susret s aktualnom i mladom hispanskoameričkom pripovjednom prozom koju predstavljaju četiri autora, pri čemu su dva romana već objavljena, a preostala dva samo što nisu.

Prisjetimo se ukratko na kojim duhovnim temeljima stoje ti pisci i čijim tragovima se kreću. Često se kaže da su pisci novog naraštaja dostojni nasljednici latinoameričkog književnog boom-a. Nova pripovjedna proza na tom dijelu zemaljske kugle budi se sredinom prošlog stoljeća pod utjecajem Borgesa i Rulfa, a doživljava vrhunac u šezdesetima romanima Vargasa Llose, Garcíje Márqueza i Fuentesa, među ostalima. Čitateljima i piscima u našim krajevima ta proza nipošto nije strana, nakon pojave takozvanih „borgesovaca“ i nakon toplog prijema prijevoda spomenutih autora. Ono što bi od te proze valjalo istaknuti kao element ostavljen u naslijeđe najnovijem naraštaju jest koncepcija romana kao složenog umjetničkog proizvoda, što se najbolje ogleda u eksperimentalnom odnošenju prema jeziku romana i prema njegovoj strukturi. Govoreći o toj eksperimentalnosti, recimo i to da su sinovi bumovske generacije promijenili ploču, te književnost usmjerili stazama pitkije narativnosti. No pisci o kojima je ovdje prije svega riječ, sad već unuci onih velikana, preuzimaju i eksperiment i narativnost kao ključne elemente svoje književnosti. No tu je i još jedan, treći sastojak te književnosti koji nije moguće izostaviti. Riječ je o njezinoj društveno-političkoj angažiranosti, koju možemo smatrati nasljeđem jednog specifičnog pravca u latinoameričkoj književnosti posebno utjecajnog osamdesetih godina, tzv. testimonijalne književnosti, književnosti svjedočanstva. I nije čudo da je baš u Latinskoj Americi u toj mjeri zaživjela takva angažirana književnost. Na mjestu „krivih srastanja“ povijesnih lomova, osvajanja i kolonizacije, i još važnije romantičarskog stvaranja novih država po uzoru na daleke europske modele ne vodeći računa o vlastitoj društvenoj stvarnosti tog u rasnom, i ne samo rasnom, smislu najbogatijeg dijela svijeta, što sve seže u današnjicu.

KNJIŽEVNA KOŠNICA Košnica latinoamericˇkih književnika

Ta socijalno-politička komponenta vidljiva je već u romanu Crveni travanj peruanskog književnika Santiaga Roncagliola (prijevod Anja Lasić), koji je autoru priskrbio u hispanskom svijetu cijenjenu nagradu Alfaguara. Roman je smješten u kontekst zakašnjelih posljedica peruanskog građanskog rata iz osamdesetih i devedesetih godina između pripadnika terorističko-komunističkog pokreta Sendero Luminoso i peruanske Vlade, ali i kontekst terora iz redova vlasti koja je dugo godina u Peruu bila u rukama predsjednika Fujimorija. Glavni lik romana je naivni pravnik koji slijepo vjeruje institucijama i mitovima o osloboditeljima države. Ta vjera daleko je otišla u Latinskoj Americi, možda i kao posljedica one radikalne suprotstavljenosti civilizacije i barbarstva koja se kristalizirala u XIX. stoljeću. Spomenutu temu blisko slijedi ona o položaju urođeničkih naroda unutar modernih latinoameričkih društava, o Indijancu kao trnu u oku ambicioznom i „kultiviranom“ suvremenom Latinoamerikancu. No, u žanrovskom smislu roman je i pod utjecajem svjetskih trendova, jer ga valja smatrati kriminalističkim, s vrlo uspješno kreiranom atmosferom napetosti koja čitatelja odnosi sa sobom i ne dopušta da se od romana odvoji.

Roman Scipion Urugvajca Pabla Casacuberte latinoameričku prozu predstavlja ponešto drukčijim postupcima.

Od prve stranice je jasno da iziskuje aktivnog čitatelja, pa se smješta u onu Cortázarovsku tradiciju “čitatelja mužjaka“, iako od nje odvojen linearnijom narativnošću. Zahtjevnost proizlazi iz piščeva stila, duge rečenice koja prati kompleksni tijek misli protagonista, no koja ukazuje na pravi književni dragulj, izvrsnim radom prevoditeljice Ane Pranjković pretočen u hrvatski jezik. Roman donosi više interpretativnih razina od kojih ćemo izdvojiti samo neke. Konfliktni odnos između oca i sina proživljen iz perspektive ovog potonjeg donosi vrlo aktualnu temu problema identiteta. Čini se da bijeg od naših temelja vodi natrag u te iste temelje, kao da nam govori roman, jer glavni lik romana postupno shvaća da je sličan ocu. Vrsta je to, stoga, bildungsromana. Na drugoj razini čitanja pronalazimo sraz historiografskih metoda,

Košnica latinoamericˇkih književnika KNJIŽEVNA KOŠNICA

naime i otac i sin su povjesničari, međutim na povijesnu znanost i njezine legitimne postupke gledaju različitim očima.

Konačno, prisutan je u romanu i odnos između Amerike i Europe, problematična izgradnja latinoameričkog identiteta i samostalnosti, o čemu je ranije već bilo riječi.

Mlade snage aktualne argentinske književnosti u ovom izdavačkom nizu predstavlja Iosi Havilio romanom Opendoor (prijevod Matija Janeš). I taj roman komunicira sa svojim književnim nasljeđem, u ovom slučaju predbumovskim, u vidu telurskog romana, romana zemlje. Mlada junakinja, ili anti-junakinja, predstavnica suvremenog hedonističko-senzualnog duha, koji se ogleda i u pornografskoj dimenziji romana, kreće u susret s ruralnim krajem Argentine, tradicionalno vezanim za književno-društveni tip gauča. Prisutna je tu stanovita parodija spomenutog romana zemlje, koja spontano izrasta iz sraza duha nove epohe s onim što prethodi. Havilio filmskim tehnikama i slikama gradi svoju priču, pri čemu se izmjenjuju deskriptivnost i narativnost, naglašene stalnim prelaskom iz upotrebe prošlog vremena u prezent. Rezultat je roman koji budi sva čitateljeva osjetila i prije svega nudi visok čitalački užitak.

Konačno, čileanski pisac Nicolás Poblete donosi nam roman Jato (prijevod Matija Janeš), koji će on sam opisati kao korski roman. Zbor glasova u njemu, na prvi pogled nepovezanih, kroz dugi unutrašnji monolog tka priču o suvremenom čileanskom društvu koje nam je predstavljeno kao akvarij u kojem usamljene ribice plivaju svoje krugove. Ono što to društvo, naizgled tako udaljeno, približava hrvatskom čitateljstvu jest činjenica da se ono kao sasvim moderno ne razlikuje od ovog našeg, u svijetu u kojem tehnologija i političko-socijalni procesi svugdje ostavljaju slične učinke.

Usmjeravajući pogled na stilska svojstva romana, valja istaknuti liričnost koja se probija na gotovo svakoj stranici Pobleteove proze i čini od nje svojevrsnu poeziju u prozi.

KNJIŽEVNA KOŠNICA Košnica latinoamericˇkih književnika

Enrique Vila-Matas

Ugledni knji탑evnik u Hrvatskoj

uvremeni španjolski pisac svjetskoga glasa Enrique Vila-Matas prvi je put predstavljen hrvatskoj čitalačkoj publici djelom Bartleby i družba (prijevod Andreja Jakuš). Najsigurnije je ostati pri spomenutoj generalnoj klasifikaciji, jer to djelo oscilira između romana i eseja, na neki način izmišlja svoj vlastiti žanr i pokazuje nam Vila-Matasovu uobičajenu originalnost. Naime, riječ je o tekstu koncipiranom kao skup bilježaka u dnu stranice za jedan nevidljiv, fantomski tekst. Autor tih bilježaka, klasični vilamatasovski pripovjedač, ustvari je obični pisar, a tekst o kojem je riječ zapravo je Tekst, književnost kao takva, ili pak shvaćeno u derridijanskom smislu, ono što tvori granice postojanja i izvan čega ničega nema. Time smo otvorili nekoliko tema središnjih u suvremenoj književnoj teoriji, koje bi nam mogle pomoći u razjašnjavanju Vila-Matasova književna ugleda i aktualnosti. Prije svega, u Vila-Matasovu romanu jasno je formulirana suvremena promjena težišta s pisca na čitatelja, odnosno istaknuta je važnost pisca kao čitatelja. Napravimo li još samo jedan korak, ući ćemo posve u središnju problematiku romana koju predstavlja moderna svijest da je sva književnost negacije sebe same. U romanu se govori o književnosti onoga Ne, negativnom pulsiranju, zovu ništavila i Bartlebyjevom sindromu u suvremenoj književnosti. Galerija likova, zapravo stvarnih osoba i pisaca, defilira Vila-Matasovim djelom, od Sokrata, preko Rimbauda, Wittgeinsteina, Kafke i Becketta, do konačno samoga Boga koji zauzima svoje mjesto među tim velikanima šutnje, u naraciji u kojoj se brišu granice između likova i osoba, stvarnosti i imaginacije. Time je ovo djelo reprezentativno za Vila-Matasovo djelo u cjelini, jer donosi teme kojima će se autor uvijek vraćati. Ipak, moglo bi mu se prigovoriti da višak esejizma i misaonosti guši pripovjedna svojstva nužna u lijepoj književnosti.

KNJIŽEVNA KOŠNICA Predstavlja

Tom će, uvjetno rečeno, nedostatku Vila-Matas doskočiti u svoja dva posljednja romana. Dublineska (prijevod Matija Janeš i Ana Marija Drmić) je književno putovanje koje donosi odiseju suvremene književnosti od modernističke raskošnosti i sjaja Joyceova Uliksa, do posmoderne ogoljelosti Beckettovih drama i romana. Vila-Matasove glavne brige, stoga, opet su na djelu. No spomenuta odiseja smještena je u snažan i inovativan pripovjedni okvir koji prati nedaće propalog književnog nakladnika, paradigme današnjeg književnog trenutka u gotovo cijelom svijetu, a vrlo naglašeno i u Hrvatskoj. Roman je to, dakle, koji Vila-Matasa predstavlja kao izvrsnog pripovjedača, a čitatelju usto nudi i svojevrsnu sintezu dvadesetostoljetne, ne samo književnosti, nego i umjetnosti i duha uopće. „Kad se smrači, uvijek nam je potreban netko”, rečenica je koja pokreće detektivsku potragu mladog Vilniusa Lancastrea za zadnjim smislom postojanja u posljednjem objavljenom romanu Enriquea Vila-Matasa, Duh Dylana (prijevod Ana Marija Drmić). Putovanje je to koje vodi u svijet holivudskog filma u potrazi za autorom spomenute rečenice koju „Mali Dylan”, Vilnius, istodobno pripisuje i sebi, jer ju je upravo on otkrio i objavio na internetu. Time je prilično jasno formulirana postmodernistička problematika mogućnosti izricanja nečega novog u povijesnom trenutku u kojem se nalazimo, mogućnosti bivanja autentičnim. Na još dubljoj razini, roman donosi i problematičnost istine same, ispod kojeg sloja je dohvaćamo, ako je uopće ikada dohvaćamo. Pridodamo li dosad rečenomu šekspirovski okvir koji prihvaća radnju romana, pri čemu Lancastre mlađi i stariji odgovaraju dvojici Hamleta iz istoimene tragedije, a ne nedostaje niti izdaje, ubojstva, osvete, duha i ostalih elemenata, morat ćemo zaključiti da katalonski pisac i u ovom romanu ostaje vjeran postmodernim postupcima i nazorima. Intertekstualnost, književnost o književnosti, muka po piscu, odnos stvarnosti i fikcije, autoreferencijalnost, spoj popularne kulture i visoke književnosti, problem identiteta,

Predstavlja KNJIŽEVNA KOŠNICA

neki su od postupaka i tema s kojima se hrvatski čitatelj već mogao susresti u prethodnim Vila-Matasovim romanima, Bartleby i družba i Dublineska. U Duhu Dylana važno mjesto, uz književnost, zauzima i povijest filma, što ne čudi, imajući na umu činjenicu da filmski svijet predstavlja autorovu drugu domovinu, pri čemu je književnost ipak prva.

Duh o kojemu se u romanu govori duh je naše epohe, „epohe u kojoj se drama suvremenog društva, njezina tragična nepostojanost i napredovanje prema ništavilu, pretvara u javnu tajnu i brutalnu činjenicu, kojoj čini se više nitko ne može stati na kraj”, reći će Vila-Matasov pripovjedač. Time se iznova susrećemo sa Španjolčevim osjećajem kraja svega, koji dubinski prožima i Dublinesku, i koji čini se dobro pogađa duh vremena u kojem živimo, kao i s nostalgijom za prošlim, koja se rađa upravo kroz intertekstualne točke kojima je roman satkan. Ipak, Vila-Matas se onome negativnome toga duha, indolenciji, rezigniranosti, bijegu u igru i bijegu od odgovornosti, suprotstavlja. Time njegov roman, ustvari, oscilira između modernizma i postmodernizma, ali i onoga nakon toga, ili, bolje rečeno, koncipiran je kao odvažan intelektualni pothvat koji se ne uklanja svojem povijesnom kontekstu i naslijeđenim problemima. Totalni je to roman, ujedno kozmički, metafizički, filozofsko-lingvistički, detektivski, znanstveno-fantastični, ljubavni, socijalni, politički…

Njegova klasifikacija nije ni potrebna, jer veliki pisci i veliki romani njoj ionako izmiču. Čitatelj će se u to uvjeriti upusti li se u novu Vila-Matasovu avanturu, ovoga puta i doslovno narativnu, no uz neizostavnu misaonost. Nasmijat će te se od Vila-Matasovog humora i ironije kao oružjâ protiv pesimizma, ali i uživati u njegovu prepoznatljivom stilu s dugom, ali savršeno pogođenom, prirodnom i lakom rečenicom, te shvatiti zašto je Španjolac u očima svjetske kritike jedan od najcjenjenijih suvremenih pisaca svoje zemlje.

KNJIŽEVNA KOŠNICA Predstavlja

Košnica hrvatskih prvijenaca

Tri novinarke predstavljaju

prvijenac Željke Živkovic´ vake godine Edicije Božičević objavljuju jedan do dva prvijenca hrvatskih autora. To su djela malog opsega i vrlo originalnog sadržaja. Nismo ih u početku pokretanja tog programa uspjeli pratiti s uspješnom promidžbom, a ni mediji, premda informirani, nisu izvijestili o njihovom objavljivanju. To su bila redom djela Ivana Žutelije, Moj bed, moj preveliki bed izvorna zagrebačka pripovijetka. Zatim Gaženje kornjače Vinka Potiska o njegovom njemačkom drugovanju s vijetnamskim ratnikom emigrantom i o vijetnamskom ratnom iskustvu. Zatim trash roman Kordina šaka Leonida Čape Milenića. Željeli smo poduprijeti početak rada mladih autora, a i steći iskustva s odzivom čitatelja. No, odabrane teme nisu privukle posebnu pozornost, pa smo se odlučili za još jedan pokus, objavljivanje knjižice Nikole Šimića Tonina Azilanti o ratu u BIH, koju je izvrsno uredio Fikret Cacan. Izuzetno smo ponosni što smo objavili to originalno djelo i pažljivo pripremamo njegovu novu promociju.

Suradnja s Lukom Kordićem potaknula nas je da pokrenemo biblioteku Istina odozdo, pa je i njegova prva knjiga Posljednja krčma u centru postala uspješnicom. O svojoj je knjizi govorio i raspravljao u krčmama diljem Hrvatske i uspješno promicao svoje djelo.

KNJIŽEVNA KOŠNICA Košnica hrvatskih prvijenaca

Drugu knjigu biblioteke Istina odozdo, roman novinarke Željke Živković, Esekerski capriccio, odlučili smo predstaviti u Zagrebu u okviru projekta Književna košnica, o kojem će govoriti voditeljica Projekta, urednica i prevoditeljica Nataša Medved.

Prvo predstavljanje knjige bilo je u Osijeku, a o njoj je tada govorio književni kritičar Saša Drinić. Na zagrebačkom predstavljanju knjige organizirali smo raspravu tri novinarke Line Kežić, Jagne Pogačnik i Oke Ričko.

Jagna Pogačnik u pogovoru knjizi navodi da postoji nekoliko ključnih riječi oko kojih autorica plete svoj pripovjedni tekst, a one proizlaze iz njenog života, iz stvarnosti. S njima je obogatila biblioteku Istina odozdo i Košnicu hrvatskih prvijenaca.

O prvijencu Željke Živković razgovaramo 3. prosinca 2013. u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Košnica hrvatskih prvijenaca KNJIŽEVNA KOŠNICA

Mladi suradnici Književne košnice Tijekom proteklih godina surađivali smo s više studenata zadnjih godina studija na Filozofskom fakultetu promišljajući o mogućim suradnicima portala Književna košnica. S radošću smo zaključili da imamo izvrsnih i obrazovanih djevojaka i momaka. Josipu Ivanoviću, apsolventu studija Komparativne književnosti predložili smo da se pridruži voditeljici projekta Nataši Medved i da djeluje kao urednik portala Književna košnica. Luku Kordića, također apsolventa Komparativne književnosti, zamolili smo da pripremi prve tekstove i prikaže prvijence hrvatskih autora. Matija Janeš i Ana Marija Drmić, nedavno su diplomirali španjolski jezik i književnost, pa će pisati o hispanoameričkim autorima Edicija Božičević. Uz njih, u rad portala uključena je i dopisnica iz Meksika Ela Varošanec, apsolventica Komparativne književnosti i Španjolskog jezika, trenutačno na stipendiji UNAM-a u Ciudad de Mexicu. Recenziju djela C. K. Steada pisat će Katja Knežević, apsolventica Engleskog jezika i književnosti, a recenziju kriminalističkih romana, koje objavljuju Edicije Božičević, pisat će Anja Plazonja, apsolventica Komparativne književnosti i ruskog jezika, također zadužena za intervjue s autorima. Marija Andrijašević, nagrađivana pjesnikinja, također apsolventica Komparativne književnosti, pisat će recenzije knjiga ruskih autora o socijalnim temama. Teorijskom podlogom bave se, sa sociološke strane Monika Valečić, nedavno diplomirala psihologiju i filozofiju na prestižnom američkom sveučilištu Smith, a s etnološke i političke Andrea Kovač, apsolventica Komparativne književnosti i Etnologije. Stalna suradnica Košnice je i Ana Tomčić, doktorantica na poslijediplomskom studiju Književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture, prevoditeljica i autorica brojnih zapaženih znanstvenih radova iz humanistike.

KNJIŽEVNA KOŠNICA

KNJIŽEVNA KOŠNICA Edicije Božičević Trg kralja Tomislava 18 10000 Zagreb edicije-bozicevic.com knjizevnakosnica@gmail.com www.knjizevnakosnica.com