G.E.T. Report 28

Broj 28 Ljeto 2016.

Samo laganini....

Sadržaj Najave............................................... 4 • Vinski grad na Špancirfestu • Renesansni festival • Noć vina u Iloku • ŠtrudlaFest

Novosti............................................. 8 • Što žene žele?

• Promocije Badelovih vina i Hrvatske u SAD • Sladoledi originalne talijanske recepture stigli u Zagreb • 100 vodećih hrvatskih restorana

Manifestacije................................ 14 • VieVinum 2016 • Gator Fest 2016, Baranja • Održani 31. Dani rudarske greblice • 6. Dani Pošipa

Degustacije.................................... 26 • Otvoren Pizza bar u Zagrebu • Predstavljena Akademija Kralj žara • Njeno veličanstvo Šljivovica • Prezentacija vina Medea • Trijumf vinarije Benvenuti u Londonu

Predstavljamo.............................. 40 • Iločki podrumi • Restoran Badi, Lovrečica

Urednikova kolumna.................... 54 • Muvanje Korčula gradom

Podrumarov dnevnik................... 58 • Samostalno ocjenjivanje

Gastronomija................................ 62 • Pusti pašti na volju

Recepti............................................ 63 • PaštaRIa u praksi

Riječ urednika Novi broj G.E.T. Reporta, koji upravo čitate, znači da su godišnji odmori polako iza nas. Nadam se da ste se odmorili i da ste spremni za nove izazove. Bilo je i tijekom ljeta nekih zanimljivih vinskih događanja, kao na primjer, Dani Pošipa; spominjemo ih, ali o njima više u sljedećem broju.

Jesen pred nama bit će prilično zanimljiva. Bit će, naravno, puno zanimljivih događanja. Profesor Dropuljić već je objavio datum festivala u Esplanadi, naravno i da nam je VinDel u Mariboru u planu, festival koji se itekako širi je Vinosaur u Banja Luci, morat ćemo ponovno do Korčule, na Dane Lumblije, a bit će tu još i pokoje iznenađenje.

Ono što me najviše raduje, jest činjenica da sami proizvođači, posebice vinari, počinju sami uvoditi sve stroža pravila kvalitete proizvoda i počinju se udruživati u interesne grupe, jer samo će tako kvaliteta doći do izražaja.

Sve više se priča o vinskom turizmu i radi se na tome.

Vinari počinju shvaćati da je to jedan od, za njih, najbitnijih puteva.

Moramo više turista privući na naše vinske ceste, jer nije turizam samo more. No kreće se... Polako, ali se ipak kreće. Naravno da nam je to itekako drago; ipak smo mi među prvima počeli zagovarati vinski turizam pa i sama nagrada Bijeli Grozd, koju dodjeljujemo za najbolji vinski podrum u turističkom smislu bit će ove godine dodijeljena peti put i polako, ali sigurno dobiva svoju vrijednost.

Dakle, bit će zanimljivo, sretat ćemo se, nadam se na puno događanja, a pripreme za ovogodišnji Bijeli Grozd kreću... Eto, od sutra!

Do sljedećeg broja, veliki G.E.T.- ovski pozdrav!

Tomislav Stiplošek

G.E.T. Report je online časopis i be­splatan je Izdavač: Udruga za kulturu stola G.E.T. Uredništvo: Tomislav Stiplošek, Silvija Munda Suradnici na broju: Jovica Nikšić Priprema, grafička priprema i marketing: Uredništvo Foto: G.E.T. Report, press, promo Naslovnica: (Marija Kunjašić i službena čaša Dana Pošipa foto: Silvija Munda )

G.E.T. Report 28

Konzumiranje alkohola i drugih al­ koholnih pića zabranjena je osobama mlađim od 18. godina G.E.T. | 3

Vinski grad na Špancirfestu Čarobno putovanje Vinskim Gradom i ove godine na Špancirfestu!

Za Varaždin se može reći da tijekom festivala pulsira poput svijeta u malom.

Vinski Grad u okviru Špancirfesta i ove će vas povesti na putovanje vinskim podrumima i čarobnim obroncima mnogih vinograda. Dvorište palače Sermage, Trg Miljenka Stančića 3 u Varaždinu od 19. do 28. kolovoza od 11 do 01 sat poslije ponoći zablistat će jedinstvenom vinskim pričom. Čarobnoj atmosferi varaždinskoga uličnoga festivala doprinosi i kvalitetan sadržaj koji iz godine u godinu oduševljava posjetitelje iz cijele Europe. Vinski grad autorski je projekt Saše Špiranca, novinara i publicista, predanog promotora domaćih proizvođača i vinskog autoriteta.

Odabrane vinarije deset dana će vladati Vinskom gradom, a to su Feravino, Belović, Skaramuča, Belje, Iločki podrumi, Krauthaker, Kopjar, Prigora, Udruga vinara Vinistra, Badel 1862, P&F Jeruzalem, Mežnarić, Vinolicious, Vivat.

hunska vina i proširiti znanje na tematskim degustacijama koje će voditi vinski profesionalci na degustacijskoj kućici Vina Croatia Vina Mosaica (HGK).

Na blagajni na ulazu u grad zamijenite novac za jedinstvenu valutu Vinskog grada, preuzmite čašu i počastite se neodoljivim okusima i nezaboravnoj atmosferi toplih ljetnih večeri. Posjetitelji mogu probati čak 6 vrhunskih uzoraka te razgovarati sa selektorom, dobiti odgovore na sva pitanja o vinima i odabrati butelje popularnih vinara koje će, također, biti dostupne po promotivnim cijenama.

Vidimo se u Vinskom gradu na Špancirfestu! ♦

Čarobna atmosfera barokne palače Sermage, prekrasno uređenje, edukacije , svjetlost svijeća i zveckanje čaša, povesti će posjetitelje na putovanje predivnom Istrom, užarenom, stjenovitom Dalmacijom, blagim padinama Međimurja, Zagorja i slovenskih brežuljaka, a putovanje će se nastaviti kroz povijesne francuske vinograde i vinske podrume.

Posjetitelji vinskog grada imat će priliku upoznati omiljene vinare osobno, kušati vr4 | G.E.T.

Foto: Helena Pletković

Posjetiocima će biti predstavljena i Römerquelle voda, a za zalogaje sa stilom pobrinut će se Vindija i popularni Cheese bar iz Zagreba.

Renesansni festival Koprivnica: 25. – 28. kolovoza 2016 Povijesni mega spektakl Renesansni festival sljubljivanje je kasno srednjovjekovnih povijesnih fakata i originalnosti Koprivnice, Podravine i Hrvatske s baštinskim vrijednostima zapadnoeuropskog kulturnog civilizacijskog kruga (čiji je dio i Hrvatska), koje se manifestiraju kroz brojne nastupajuće viteške, obrtničke i muzičke skupine iz gotovo deset europskih zemalja. Manifestacija je pravi primjer razvijanja europskog identiteta Grada i Regije. Četverodnevna manifestacija rekonstruira razdoblje prije 656 godina kada je Koprivnica postala Slobodni kraljevski grad, a bavi se najviše razdobljem kraja 15. st. te 16. st. iz kojeg potječu ostaci renesansnih bedema na kojim se i odvija cjelokupni program. Mnogobrojni sadržaji četverodnevne manifestacije uvjerljivo vraćaju posjetitelje u davno minulo vrijeme, a to dočaravaju „srednjovjekovni“ zanatlije (najveći sajam srednjovjekovnih obrta u ovom dijelu Europe), trgovci, vitezovi, dame, kralj i dvorjani, skitnice, prosjaci, kmetovi, alkemičari, muzičari, zabavljači i mnogi drugi, poput kuhara koji na licu mjesta spremaju jela po srednjovjekovnim receptima, a piju se samo pića iz tog vremena poput medovine, vina i piva i to iz drvenih i lončarskih čaša i posuda.

Više od 1000 kostimiranih izvođača, što Koprivničkih, što Hrvatskih, ali i inozemnih (Slovenija, Italija, Mađarska, Češka, Slovačka, Njemačka, Austrija, PoljG.E.T. Report 28

ska) nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, a mnogobrojni posjetitelji mogu s njima interaktivno sudjelovati u programu. Bez obzira što je Renesansni festival organiziran tek devet puta, postao je najveća i najkompleksnija manifestacija tog tipa u ovom dijelu Europe (mišljenje domaćih i inozemnih sudionika, kao i mnogobrojnih, oduševljenih posjetitelja iz zemlje i inozemstva).

Ove će godine središnja tema manifestacije biti „Srednjovjekovna glazba" koju će vjerno izvoditi poznati njemački hard medieval band Furunkulus kojima će ovo biti prvi nastup u Hrvatskoj. Također uz band Furunkulus, nastupiti će i mnogi drugi izvođači koji će izvoditi srednjovjekovnu glazbu i tako Vam na još jedan način približiti tadašnji stil života.

Više informacija i program događanja na: www.renesansnifestival.hr ♦

Foto: Silvija Munda G.E.T. | 5

Noć vina u Iloku

Foto: Silvija Munda

TZ grada Iloka i Iločki podrumi pozivaju Vas na 4. NOĆ VINA U ILOKU, koja se održava u sklopu početka manifestacije 49. Iločka berba grožđa, na terasi TN „Stari podrum”, na ulazu u srednjovjekovnu jezgru najistočnijeg grada Republike Hrvatske – Iloka.

Priuštite si nezaboravno otkrivanje novih senzacija, otkrijte neotkriveni dio starog vinskog svijeta i priče najstarijeg vinskog podruma, opustite se u jedinstvenom ambijentu terase stoljetnih podruma uz glazbu i vrhunska vina Iločkih podruma.

4. Noć vina održati će se 27.08.2016. s početkom u 21:00 sat Cijena degustacijske čaše, kušanje 7 odabranih vrhunskih vina Iločkih podruma i organizirano vođenje i razgledanje najstarijeg vinskog podruma iz 1450. je samo 50,00 kn.

Posebno za „Noć vina”, posjetiteljima uz prethodnu rezervaciju domaćini nude mogućnost noćenja u komfornim sobama „TN Stari podrum” po promotivnoj cijeni od 344,00 kn. (Cijena uključuje noćenje s doručkom za dvije osobe) Info, najave i rezervacije: Tel. 032 590 088 Email: staripodrum@ilocki-podrumi.hr Ponovimo...

Tijekom večeri u restoranu Stari podrum možete naručiti za ovu prigodu osmišljena jela s autohtonim namirnicama Hrvatskog Podunavlja.

Gdje? „Stari Podrum” na ulazu u srednjovjekovnu jezgru grada Iloka

Za dobru atmosferu će se pobrinuti Sing Song Swing band!

Kada? 27.08.2016. s početkom u 21:00 sat Zašto? Zbog „Noći vina” i početka manifestacije „49. Iločka berba grožđa” Što? Kušanje 7 vrhunskih vina Iločkih podruma & obilazak najstarijeg vinskog podruma iz 1450.

Tko svira? Sing Song Swang Band Za koga? Za sve koji znaju što je prava stvar i kako uživati u njoj!

Pobrinuli se: TZ Ilok & Iločki podrumi ♦

6 | G.E.T.

ŠtrudlaFest

Malo nas dijeli od nastavka priče "Iz Jaškova za svijet...štrudla za Guinnessa" koji je, u organizaciji destinacije Zeleno srce Hrvatske (Karlovac- Ozalj- Ribnik) i restorana Žganjer te uz pomoć niza volontera i sponzora iz Karlovca, lani u Jaškovu okupio oko 3000 posjetitelja. ŠtrudlaFest 04.09.2016. je festival štrudle, tradicijska gastro manifestacija.

Cilj događanja je brendiranje gastronomije Karlovačke županije, očuvanje i populariziranje tradicionalne gastronomije i proizvoda karlovačkih gospodarstvenika.

Cjelodnevni program bogat je sadržajima za sve uzraste - gastro radionice, degustacije, predavanja, nagradne igre, izbor Najbolje hrvatske štrudle, koju će birati žiri sastavljen od najvećih kuharskih stručnjaka Hrvatske. Na natjecanju će sudjelovati G.E.T. Report 28

Foto: Silvija Munda

Foto: Helen Pletković

Godinu nakon postavljanja Guinnessovog rekorda za najdužu štrudlu od 1.479,38 m, ponovo u Jaškovu kraj Ozlja cjelodnevni program – radionice, degustacije, natjecanja, predavanja...

natjecatelji iz ponajboljih restorana Karlovačke županije. U isto vrijeme održat će se i amatersko natjecanje, u kojem pobjednike očekuju i vrijedne nagrade.

Sudjelovanje na manifestaciji potvrdile su Filipa Sorko i Petra Egić, pobjednice RTLovog kulinarskog showa „3,2,1, kuhaj!“.

Doći će u Jaškovo pokazati svoje znanje u izradi štrudle, te sudjelovati u gastro radionicama. Manifestacija ima i humanitarni karakter – prikupljaju se sredstva za udrugu Jak kao Jakov koja pomaže djeci oboljeloj od malignih bolesti.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane natjecatelje i izlagače da se prijave za sudjelovanje. Sve detalje o prijavi i programu saznajte na www.strudlafest.com. Pratite vijesti i nagradne igre na Facebook profilu i Instagramu - Strudlafest. ŠtrudlaFest organizira Turistička zajednica Karlovačke županije, Turistička zajednica Grada Ozlja, PPS Zeleno srce Hrvatske i Restoran Žganjer. ♦ G.E.T. | 7

Što žene žele?

5. rođendan i dodjela WOW nagrada Foto: WOW i Sanja Šantak

ŠTO ŽENE ŽELE akcija je koju već petu godinu za redom uspješno organizira udruga WOW. Izbor za WOW vina godine zamišljen je tako da jedan vinski „kustos“ (ugledna hrvatska sommelierka ili sommelier) selekcionira vina kušana u prošloj godini, na temelju čega sastavlja svoju autorsku listu vina u četiri kategorije: bijela, ružičasta, crvena i slatka vina, s koje elektroničkom poštom WOW članice i simpatizerke glasuju o svojem izboru. Ove je godine pred-selekcijsku listu sastavio sommelier Roko Bekavac iz splitskog restorana Paradigma. Pravo glasa elektroničkom poštom je, osim stotinjak

članica, imalo još isto toliko pridruženih članica WOW-a, tzv. „simpatizerki“.

Nakon ovogodišnjeg glasovanja na listi najbolje plasiranih su se našli: • od bijelih vina: Bire Grk 2014, Benvenuti Malvazija 2014, Tomac Rajnski rizling 2014 i Krauthaker Chardonnay Rosenberg 2013; • od crvenih vina: Coronica Gran teran 2011, Kozlović Santa Lucia noir 2011, Rizman Tribidrag 2013 i Korak Pinot Noir 2012; • od ružičastih vina: Tomić rosé Opolo Nobile 2014 i Kabola rosé 2014, • od slatkih vina: Krauthaker zelenac izborna berba bobica 2009 i Benvenuti Corona Grande 2013.

Već tradicionalno, slijepo kušanje na kojem se donosi konačna odluka o pobjednicima u svakoj kategoriji i ukupnom pobjedniku, dobitniku WOW Grand Prixa, organizira se u legendarnoj zagrebačkoj vinoteci i wine baru Bornstein. Finalni

8 | G.E.T.

stručni žiri ove godine su činile tri vinarke: Jasna Antunović-Turk, Monika Prović i Ivana Puhelek.

U kategoriji bijelih vina pobijedio je Grk vinarije Bire, među crvenima je najbolja Santa Lucia 2011 Gianfranca Kozlovića; najbolji rose je Tomić Opolo Rosé 2014, a od slatkih vina pobjednik je Krauthaker Zelenac izborna Berba Bobica 2009.

Kako već više mjeseci na tržištu nema Grka iz 2014. s predložene liste Roka Bekavca, jer je rasprodan, žiri je kušao 2015. „No, sve smo mi već ranije kušale i 2014. te jednoglasno odlučile da je sveukupni pobjednik Korčulanin, Frano Milina Bire i da je upravo to vino zaslužilo WOW Grand prix.” - rekla je predsjednica žirija, Jasna Antunović-Turk.

Uz proslavu petog WOW rođendana, u renomiranom restoranu Balon, u Zagrebu, 30. lipnja, svečano su dodijeljene nagrade.

Pobjednici u svakoj kategoriji dobivaju vrijednu skulpturu koju je dizajnirala poznata „Grupa“, a ukupni pobjednik, dobitnik WOW Grand Prixa, odlazi na nagradno studijsko putovanje u jednu vinsku regiju - rekla je predsjednica Udruge, Sanja Muzaferija.

G.E.T. Report 28

Dosad su u francuski Bordeaux otputovali vinari Antonella (i sama članica Udruge) i Gianfranco Kozlović; u Champagnu je putovao brački vinar Senjković, u španjolski Penedes Moreno Coronica, a u Burgundiju Luka Krajančić.

I ovoga su puta žene iz udruge WOW pokazale, barem kad je o vinu riječ – što žene žele. ♦ G.E.T. | 9

Promocije Badelovih vina i Hrvatske u SAD Izvozni tim Badela 1862, zajedno s američkim distributerom Grand Prix Beverage, a u organizaciji američke krovne udruge sommeliera (United States Sommelier Association Wine School) organizirao je krajem lipnja tri Wine School & Masterclass Schedule u Miami Beachu i New York Cityju na kojima su predstavljena 16 vina koje proizvodi Badel 1862 u svojim vinarijama u Benkovcu, Daruvaru, Križevcima, Hvaru i Pelješcu.

Predstavljanje je bilo organizirano za eminentne stručnjake iz svijeta ugostiteljstva (chefovi, F&B manageri, Maitre'd, Sommelieri), trgovce vinima i distributere, vlasnike vinoteka, edukatore i vlasnike vinskih škola, te vinske kritičare i novinare. Cilj masterclassa bio je predstaviti naša vina i sorte krugu ljudi koji stvaraju ili diktiraju trendove, odnosno direktno utječu na svijest potrošača.

Od samog početka vodila se briga da predstavljanje bude na najvišem profesionalnom nivou, ne težeći masovnosti, već utjecajnosti.

Tiskane su vrlo originalne vinske karte za degustatore s detaljnim opisima i relevantnim podacima o vinima, ali i slikama vino-

10 | G.E.T.

grada i kartama vinogradarskih područja na mapi svijeta, Europe i Hrvatske, kao i s dijelom za upisivanje vlastitih dojmova.

Vina su prezentirana u eminentnim objektima Culinary Institute of Miami, Steak House restoranu Smith & Wollensky, a u New Yorku u restoranu Dubrovnik, gdje se željela naglasiti gastronomska vrijednost badelovih vina i njihova podatna interakcija s hranom.

Vina su prezentirali Aleksandar Noršić član upravnog odbora United States Sommelier Association Wine Schoola i enologinja Badela 1862 Tina Klepac. „Tržište SAD je svakako jedno od najliberalnijih, a zasigurno i jedno od najpotentnijih svjetskih tržišta vina.“ rekao je Noršić nakon povratka. „S obzirom na veličinu SAD-a i platežnu moć njezinih državljana, pogotovo u većim gradovima SAD je izuzetno zanimljivo tržište vinarima. Rastući broj restorana, hotela i vinoteka, motivira vinare da sve više svoje izvozne ambicije usmjeravaju prema SAD-u. Tu bih svakako izdvojio velike prodane mogućnosti u sredinama poput New Yorka, Los Angelesa, Chicaga, Miamia, San Francisca, Las Vegasa..., koji, što zbog velikog broja stanovnika ili broja posjetitelja, na neki način "garantiraju" prodaju vinarima odnosno trgovcima koji imaju jasno zacrtan plan pre-

zentacija, marketinga i prodaje."

Tina Klepac iznosi svoje dojmove s prezentacija. „Prezentacije Badelove palete vina održane u Miamiju i New Yorku korisno su i bogato iskustvo za Badel i za mene osobno. Vidjeti kako relevantni kupci reagiraju na naša vina, koje su smjernice američkog tržišta, konstruktivne diskusije, sve su to dobre podloge za napredak i suradnju sa udaljenim tržištima.”

Slaven Sabolić, menadžer izvoza u Badelu 1862 kaže: „Publika je nakon održanih prezentacija imala je priliku ocijeniti Masteclass putem anketa i dobili smo vrijedne

povratne informacije. Visoke ocjene (4,6) pokazuje da smo kvalitetno osmislili ova predstavljanja, a informacije koje su dane publici bile su od velike koristi. Zanimljivi su rezultati što se tiče poznavanja vina iz Hrvatske.

U Miamiju su naša vina još uvijek relativno nepoznata, dok je publika u New Yorku ipak upućenija te je većina kušala vina i ima osnovne informacije o nama. Najveću potvrdu dobro odrađenog posla pokazuje podatak da 42% polaznika u Miamiju i gotovo 80% u New Yorku pokazalo izuzetnu zainteresiranost za narudžbu prezentiranih vina. Također veseli i podatak da su svi polaznici izrazili iskazali veliku spremnost da će sasvim sigurno preporučiti naša vina. Iz Manhattana već su stigle prve narudžbe.“ ♦

Sladoledi originalne talijanske recepture stigli u Zagreb Foto: Tomislav Stiplošek

U zagrebačkoj slastičarnici Torterie Macaron održano je kušanje sladoleda napravljenog prema originalnoj talijanskoj recepturi, čiji je autor specijalist slastičar, Talijan Giampiero Mele.

"Svakom okusu pristupa se posebno, a u voćnim okusima koristi se pravo voće. Tajna se nalazi u omjeru vode i preko 50% voća po izboru, pa ga mogu jesti ljudi koji ne podnašaju gluten, kao i oni koji imaju intoleranciju na mlijeko", kaže stručnjak za sladoled. "Važno je naglasiti da u pojedinim okusima jagoda, borovnica i mango mogu uživati - i vegani."

Kvalitetu ove svima omiljene slastice garantiraju certifikati BRC (Global Standard for Food Safety), IFS (International Featured Standards), kao i Halal certifikat.

Torterie Macaron – slastičarne s motom: "Tako dobar sladoled!"

Torterie Macaron slastičarnica najpoznatija je po svojoj sjajnoj torti od sira, kao i cheesecakeu s borovnicama, a ljubitelji slatkog zadovoljit će svoje čokoladne pupoljke s našom sada već poznatom Ferrerito tortom. Osim toga, u ponudi su cookies, brownies, praline, ušećereni bademi, te originalni slasni macarons u nekoliko okusa.

Sve slastice pripremaju se svježe na dnevnoj bazi, a u njima se može uživati na lokacijama u Centru Cvjetni, Areni Centru, City Centeru One West i Avenue Mall. ♦ 12 | G.E.T.

100 vodećih hrvatskih restorana Foto: Helena Pletković

Gastronaut je promovirao novo – 21. izdanje knjige „100 vodećih hrvatskih restorana i njihovi recepti“, a 100 vodećih hrvatskih restorana dobilo je i plakete i naljepnice Restaurant Croatica. Većina restorana je u knjizi, uz informacije o tome što i njihovoj okolici posebno vrijedi vidjeti i doživjeti, objavila i recepte svojih specijaliteta.

Izborima je u tri kruga bilo obuhvaćeno preko 2324 restorana u Hrvatskoj – glasovali su posjetitelji portala gastronaut, struka na terenu i članovi Časnog odbora nakon pregleda detaljne dokumentacije o usluzi i ponudi restorana.

Dodjela plaketa je održana je na Trsatu u Rijeci pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, TZ Kvarner i Udruge hrvatskih restoratera.

Uručene su i zahvalnice novinarima koji preko 20 godina prate projekt 100 vodećih hrvatskih restorana – Tini Ćubrilo, Tomici Radiću, Božici Brkan, Zdenku Pomoravcu te jednom od inicijatora projekta – Vladimiru Mrvošu.

Nakon dodjele plaketa, uslijedio je domjenak u restoranu Trsatika uz klapu Volosko na kome se moglo kušati sjajna vina te specijalitete pripremljene s proizvodima sponzora Gastronauta.

Knjiga je dostupna u knjižarama Algoritam Profil Mozaik, većim marketima Plodine i Super Konzum, većim uredima Hrvatske pošte te preko portala www.gastronaut, na kojem već možete i dati svoj glas na najbolje restorane u 2017. ♦ G.E.T. Report 28

G.E.T. | 13

VieVinum 2016 Beč, prijestolnica aristokracije i umjetnosti - stvarno je divan grad.

Svake druge godine, u Beču se održava vinski festival pod nazivom VieVinum, a gdje drugdje nego u Hofburg palači, u samom središtu Beča. Ove je godine i G.E.T. Report posjetio Autor teksta i fotografija: ovaj vinski festival, za Tomislav Stiplošek koji kažu da je najveći i najvažniji austrijski vinski događaj.

Kao prvo, već sam dvorac izvana ostavlja impresivan utisak. Kroz njega možete vidjeti svu raskoš Beča. Već na samom startu - iznenađenje! Dolazimo u šator preuzeti press akreditacije i već se unaprijed naoružavam strpljenjem, jer - dok ja njoj objasnim tko sam i odakle, a njemački mi baš i ne ide... Ali ne! Dajem joj svoju press iskaznicu i dobivam akreditaciju u roku 25 sekundi, tako da već tu vidite kako organizacija funkcionira savršeno.

14 | G.E.T.

Sam festival je prilično velik, oko 550 izlagača, tako da odmah shvaćamo da bi trebalo doći na sva tri dana, koliko traje, ako se želi kvalitetno obići cijeli festival. Sad znamo za sljedeći put.

Unutrašnjost palače još je impresivnija nego vanjski izgled. U tom predivnom, ali i iznimno velikom prostoru, smješteni su izlagači i to po regijama te neke posebne grupe, kao što su vinari koji proizvode vina po Demeter metodi. Sve je fantastično

označeno brojevima, putokazima, nazivima regija i grupa, tako da se možete savršeno snalaziti na festivalu - sve informacije su vam na oku. U stvari, kompletna organizacija je na vrhunskom nivou. Mislim da bi neke detalje koje smo vidjeli, svakako trebalo besramno kopirati na našim festivalima, jer to su zapravo takve sitnice i to toliko jednostavne, da je čudo zašto i mi tako ne radimo.

Kako je festival stvarno na velikoj površini, tako nema pretjerane gužve, a opet, dvorane su prilično popunjene. Naravno, u najvećem broju bili su zastupljeni austrijski vinari, ali bio je i popriličan broj Njemaca, bilo je i nešto talijana, moglo se probati i zaista odličnih šampanjaca (naravno, iz Francuske), ali smo probali i nekoliko iznimnih austrijskih pjenušaca.

Bila je tu i priča nazvana "Nova Europa",

G.E.T. Report 28

ali o tome nešto kasnije. Kada vidite veličinu ovog festivala i koliko izlagača ima pa kad shvatite da se održava svake dvije godine, zapitate se ima li zaista potrebe za svim tim silnim vinskim festivalima u Ljepoj našoj. Značaj bečkog festivala je vrlo velik u okvirima regije, jer izlaže dobar dio Europe. Kroz razgovore s izlagačima saznajemo da je bilo dosta ljudi iz struke, dakle vlasnika restorana, trgovaca vinima, sommeliera, zastupnika hotelskih lanaca... tako da festival doista ima velik poslovni karakter, što većina naših nema.

Izlagači se iznimno trude biti ljubazni i objasniti vam svoju filozofiju vina. U stvari i publika... Ma, svi su nekako nasmijaniji i srdačniji, ali to možda ima veze sa stanjem u državi; ipak oni bolje žive. Festival u Beču treba gledati kroz prizmu regije, a po broju izlagača i publike, sigurno spada među bitnije vinske festivale.

G.E.T. | 15

U svakom slučaju, svi veći vinari trebali bi biti tamo, barem kad smo mi u pitanju. Zašto to govorim? Austrijanci u nemalom broju ljetuju na Jadranu. Dakle, itekako imaju doticaj s našim vinima i jelima, a nije nebitna ni činjenica da dobar dio Hrvata ide na skijanje u Austriju. Povezanost itekako postoji, samo treba brendirati Hrvatsku kao vinsku zemlju pa da nas tako i shvate.

Na žalost, hrvatski vinari bili su zastupljeni u vrlo malom broju i to samo zato jer je tvrtka VinArt organizirala priču koja se bila smiještena u zasebnoj prostoriji i pod nazivom Nova Europa. Tu su trebali smjestiti i vinarije iz Grčke, Mađarske, Slovenije... u stvari cijelu našu regiju. S obzirom na to, naši su bili zastupljeni u većem broju, ali to je, ipak, tek nekoliko vinara. Bili su prisutni Krauthaker, Kozlović, Matošević, Belje, Iločki podrumi i Saints Hills. Kako je to organitzirana priča VinArta, oni su zadržali pravo sami birati vinarije koje će se predstaviti u Beču i to je sasvim legitimno.

Mene možda malo iritira naziv Nova Europa. Pa još je Napoleon pio naša vina, da ne pričamo o tome koliko su se naša vina pila na bečkom dvoru, a tek priča o Tokaju... Pa nije to baš nova Europa! Ali dobro, shvaćam što je organizator htio reći tim nazivom.

Kako smo mi bili na festivalu u ponedeljak, zadnji dan festivala, a i radni je dan, oslonit ćemo se na riječi izlagača, koji kažu

da su zadovoljni posjetom i kvalitetom posjetitelja naših štandovima, a to je na kraju najbitnije.

Bio je u ponedjeljak održan masterclass (to jest, radionica) na temu graševine, ali je bila slaba posjeta, vjerojatno baš zbog ponedeljka; zato ćemo izdvojiti odlično posjećen Masterclass "Meet New Europe wines", koji su vodili Jo Ahearne, Master of Wine i naš Saša Špiranec.

Od naših vinara bio je na VieVinumu još i Rožanić, koji se predstavio na štandu svog austrijskog uvoznika pa je tako imao bolje mjesto na festivalu i zasigurno bolju i kvalitetniju posjetu. Svaka čast VinArtu na njihovoj ideji i snalažljivosti, još su jednom prezentirali Hrvatsku kao vinsku zemlju, ali to je ipak privatna priča. Provjerili smo, naravno - bilo koji vinar se mogao prijaviti kao izlagač, nema tu nikakvih ograničenja.

Zato je pitanje gdje su tu Hrvatska gospodarska komora i Udruženja vinarstva pri komori. Ako već nisu organizirali skupni

16 | G.E.T.

odlazak vinara Hrvatske u Beč, zašto nisu barem uputili vinare u njihove mogućnosti, jer kad smo se vratili, neki su nas vinari (i to ne male kuće) pitali tko je to organizirao, zašto ih nitko nije zvao i slično. Dakle, interes postoji. Mislim da je tu HGK morala bolje odreagirati. Beč nam je blizu i sigurno ima interesa za naša vina. VinArt je radio svoju priču i to je za pohvalu, ali također su i komora i udruge vinara trebale bolje reagirati. Nikako da naučimo; zato nas i nema na mapi vinskih zemalja svijeta.

Bilo je i primjedbi da se festival nije dovoljno reklamirao u Hrvatskoj. To je možda točno, ali možda to njima i nije nužno bitno; reklamiraju se u Njemačkoj i Feancuskoj, a u ovom slučaju - mi smo ti koji moraju tražiti.

Ima, ipak, utijeha na kraju... Kažu da je

G.E.T. Report 28

Zagreb mali Beč pa možda, jednog dana, narastemo. Živi bili pa vidjeli!

Jedva čekam VieVinum 2018! Održat će se u razdoblju od 9. do 11. lipnja 2018., a to će ujedno biti i 20-a godišnjica VieVinuma. ♦

G.E.T. | 17

Gator Fest 2016, Baranja Baranja je uspjela u onome u čemu mnogi nisu, bar kada je turizam u pitanju. Ona je pokazatelj da ne morate nužno biti na moru ili nekom predivnom jezeru, a o skijalištu u Baranji nećemo niti pričati. Doduše, ima Baranja Kopački rit, ima Piše: Tomislav Stiplošek ptice, ima tu još nekih Foto: Helena Pletković znamenitosti, ima i Dunav, ali ono što Baranju izdiže iz prosjeka, to su razvoj i pristup enogastro turizmu te, naravno, neviđena gostoljubivost i srdačnost ljudi.

Baranjski kulen je delicija koja ima zaštitu izvornosti geografskog podrijetla. Je li to bitno? Pa naravno da jest! Upravo ta zaštita omogućuje da se kulen koristi kao turistički brend. Kakav je kulen kao delicija, to je stvar ukusa, ali kad kažete "kulen" ili "kulin", na pamet vam pada Baranja i to je suština prezentacije. Kulen je priča koja se širi i van granica Lijepe naše i otvara vam mnoge mogućnosti u turističkoj prezentaciji... Od načina rezanja i serviranja do prezentacije proizvodnje kulena. Sve se to može turistički iskoristiti.

Kulinijada u Jagodnjaku tek je mali segment u toj ponudi. Na ovogodišnjoj Kulinijadi bilo je 124 uzorka za ocjenjivanje, što nije nimalo lak zadatak. Osobno smatram da se premalo zna o samoj proizvodnji kulena. Tu bi trebalo malo više raditi i naravno, inzistirati na sljedivosti sirovine - to je iznimno važno. A eto, u Jagodnjaku, na 15.

Kulinijadi, najvećoj manifestaciji ove vrste u Hrvatskoj, pokazalo se da je kvaliteta natjecateljskih kulina (kulena) vrlo je dobra - 18 | G.E.T.

dodijeljeno je 18 zlatnih, 83 srebrenih, 19 brončanih medalja te četiri zahvalnice.

Gator fest je nova priča, a tiče se baranjskih vinara; trebao bi biti smotra baranjskih vinara i na jednom mjestu okupiti sve baranjske vinare, ali i postati razlog dolaska u Baranju. Kao što rekoh, to je nova priča i treba joj dati veliku podršku te ne treba gledati na svaku greškicu u organizaciji. Ono što svakako treba pojačati - i to jako - za iduću godinu, jest promocija i uz to, krenuti s njom na vrijeme. Ove godine taj segment skoro da ni nije bio odrađen. Treba više kontakata s vinskim novinarima, više reklame među ljudima koje to zanima. Zašto to govorim? Gator fest je krenuo dobrim putem; nije upao u zamku, kao mnoge vinske

G.E.T. Report 28

manifestacije kod nas, da postane "seoski vašar". Baranjci su postavili dobre temelje i standarde.

Izbor lokacije... Možda ima i bolje, ali to nije presudno; i ova lokacija, na bazenima, sasvim je u redu.

Ono što svakako treba mijenjati, jest početak. Naime, trebalo bi početi kasnije; oko 16 sati bi bilo sasvim dovoljno. Ove je godine bilo tu 10-ak izlagača; sasvim dovoljno za početak.

Ono što me iznimno raduje jest činjenica

G.E.T. | 19

da su većinu vinarija predstavljali mladi ljudi. Znači da Baranja živi lijepu vinsku priču.

Dolaze mladi ljudi, u tradiciju donose nove ideje, a to potiče kvalitetu. Kako je Gator fest, osim same izložbe, i ocjenjivanje vina, a ove je bilo prijavljeno oko 80 uzoraka, tako je podijeljeno pregršt medalja i priznanja. Neću sada nabrajati tko je što dobio. Zadržat ću se više na vinima koje sam osobno probao. Možda mala sugestija organizatorima: dovedite u ocjenjivačku komisiju nekog medijski poznatijeg ocjenjivača, to daje dodatnu težinu prezentaciji cijelog događaja.

Kako je izlagača bilo 10-ak, uspio sam probati većinu vina i ostao sam nemalo iznenađen. Prvo sam probao, već mi poznata, vina obitelji Kolar i da, to sve znam, lijepa, lagana vina, lepršava, fino izbalansirana i pitka. Imaju oni naravno i nešto odležanih vina... Sve u svemu, mlada vinarija koja nesumnjivo ima kvalitetu, ali od njih tek očekujem najbolja vina.

Stao sam, naravno, i kod Belja ali tu se stvarno nema što pričati; mislim da svi znamo što i kako Belje radi. Mislim da Suzana Zovko radi izvanredan posao. Dovoljno je spomenuti da su Vina Belje apsolutni pobjednik ocjenjivanja u sklopu Gator festa - sa čak 11 zlatnih medalja, dok je Goldberg frankovka 2012. izborna berba proglašena šampionom ocjenjivanja.

20 | G.E.T.

Najveće ugodno iznenađenje bila mi je vinarija Szabó. Iznimno mladi ljudi koji vrlo ozbiljno shvaćaju svoj posao. Njihov Pinot bijeli je, po meni, jedno od najboljih vina ove manifestacije.

Još svakako moram izdvojiti vinariju Pinkert; njihov rose je odlično vino, ali i graševina, koja spada među bolje koje sam pio.

Vina vinarije Kalazić, koja nikako da daju svoj puni potencijal; kad god sam ih kušao, kao je nešto nedostajalo, ali su mi na Gator Festu pokazali da imaju itekako zanimljivih vina... Možda su ranije samo bili u lošoj fazi; treba ih možda još čekati... Pa eto, strpljenja imamo.

kušanje primicalo kraju tako se dvorana sasvim solidno popunila i ljudi su krenuli od stola do stola... Dakle, interes postoji; treba još samo malo podići kvalitetu organizacije i, naravno, promocije i Baranja će imati lijepu vinsku priču, a to svakako i zaslužuje.

Naravno da Gator fest nije mogao proći bez standardno dobre vinarije Josić.

Ovo su bila vina i vinarije koje sam htio nekako istaknuti. Međutim, sva vina, onako, ukupno rečeno, na odličnoj su razini kvalitete. Baranja ima veliki potencijal za crna vina i u tom pravcu bi trebali svakako napraviti još veći iskorak. Kako se moje G.E.T. Report 28

G.E.T. | 21

Zadnji dan našeg boravka u Baranji bio je predviđen za Wine & walk. To je relativno novi trend u svijetu, a kod nas su ga prvi počeli raditi Istrijani. Baranjcima nije dugo trebalo da shvate potencijal takve priče i krenuli su, naravno u to i... Napravili pun pogodak. Baranja je idealna za takve akcije. Lijepa je, ima odličnih pejsaža, a opet pitoma; nema prezahtjevnih dionica - brdskih, naravno (najviši vrh = 259 m). Ovo je bio prvi baranjski Wine & walk, a okupio je nešto više od 70 sudionika, što je sasvim lijepa brojka.

Okupljanje je bilo kod nove vinarije Belje, a sam pogled na njenu impozantnost oduzima vam dah. Od nje je minibus vozio hodače do startne točke, to jest do vidikovca u beljskim vinogradima. Pogled na te vinograde nešto je što se pamti... Stvarno fascinantno; to treba svakako doživjeti!

Baranjski Wine & walk je sasvim sigurno priča pred kojom stoji iznimno lijepa budućnost. Vjerujem da će u skoroj budućnosti imati samo jedan problem - preveliki broj prijavljenih.

Na kraju, želim samo dodati da su nam za boravka u Baranji domaći bili obitelj Kolar.

O njima ionako slijedi reportaža pa o tome više tamo, ali smo igrom slučaja bili gosti i objekta (restorana i pansiona) Piroš Čiz-

22 | G.E.T.

ma. Dakle, to je jedna fantastična priča...

Sam objekt je odličan, ali osoblje i posebice vlasnica... Tu količinu ljubaznosti i pozitivne energije nisam već dugo vidio. Kod njih se svakako želim vratiti.

Zato: Baranjo, do viđenja, vidimo se uskoro!

Održani 31.

Dani rudarske greblice Topli ljetni vikend u Rudama, 2. i 3. srpnja i ove godine obilježen je brojnim sadržajima, programom sa 400 izvođača i mirisima tople greblice, a kao i dosadašnjih godina u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Oštrc” koje ocjenjuje da su ugostili oko 4000 posjetitelja 31. Dana rudarske greblice.

U subotu popodne, 2. srpnja, ispred Rudnika sveta Barbara za najmanje posjetitelje je organizirana još jedna Dječja greblica s nastupom dječjih folklornih skupina, kazališnom predstavom učenika OŠ Rude i uživati u izvanrednim animacijskim sposobnostima „Laboratorija zabave “.

U idličnom ambijentu ispred Rudnika u večernjim satima goste su zabavljali vokalni ansambl Singrlice i gosti te Tricikl. Uz program Greblice pri Rudniku, bio je osiguran i obilazak Rudnika po prigodnoj cije-

G.E.T. Report 28

ni. Tko je sreo Bergmane, patuljasta bića iz rudarskih legendi, zasigurno je bio vrlo sretan.

U nedjelju, 3. srpnja, od podneva nastavljeno je druženje ispred Rudnika na 2. Gastro-vinskim susretima. Uz bogat zabavni program, ocjenjivale su se kulinarske sposobnosti, a posebno izrade greblica. Pobjedničku greblicu su pripremile Rudarice iz Rudexa, dok je najbolju greblicu od sira i zelenja pripremila Milica Grgat iz Podvrha.

A vrijedni Rudari već znaju da što će sljedeće godine pripremati za 32. Dane rudarske greblice tako da zabilježite u kalendare 1. i 2. srpanj 2017. godine i ne propustite susret s Bergmanima i degustaciju Rudarske greblice po receptima njihovih baka.

Uz rudarski pozdrav: „Sretno!“

G.E.T. | 23

6. Dani Pošipa Dani Pošipa su manifestacija koja se održava na području Smokvice i Čare, na otoku Korčuli, traje 9 dana, a sastoji se od Dana otvorenih vrata vinarija i završne večeri, Noći vina.

Manifestacija Dani Pošipa održava se u organizaciji TZO Smokvica, TZG Korčule, Općine Smokvica, Grada Korčule, hotela Aminess Lume iz Brne te 13 vinarija, proizvođača Pošipa iz Smokvice i Čare, uz medijsku poTekst i foto: Silvija Munda dršku G.E.T. Reporta.

Vinarije koje su sudjelovale u ovogodišnjim Danima Pošipa su: Baničević-Car, Didovinka, Grošić, Kunjas, Milina, Plasa, Stanojević, Tomašić, Toreta i Vidilo iz Smokvice te PZ Nerica, PZ Pošip i Šain-Marelić iz Čare..

Svečano otvorenje ove se godine održalo u Smokvici. Tom prilikom, vinarima i gostima u ime organizatora obratili su se Martina Marelić, direktorica Turističke zajednice općine Smokvica, Marko Skokandić, zamjenik gradonačelnika Grada Korčule i

24 | G.E.T.

Lenko Salečić, načelnik općine Smokvica, koji je i otvorio 6. Dane Pošipa.

Potom je vinarima, sudionicima manifestacije, uručena brendirana, službena čaša Dana Pošipa, nakon čega je, uz na-

stup muške klape "Smokvica", uslijedila degustacija Pošipa i prigodni domjenak.

Za vrijeme trajanja Dana otvorenih vrata vinarija, u vinarijama su bili dostupni letci s popisom vinarija i brendirane degustacijske čaše s kojima su gosti mogli posjetiti sve otvorene vinarije. U tom razdoblju su mogli posjetiti 8 vinarija i uživati u ponajboljim Pošipima.

Završna Noć vina održana je 31.7. u uvali Zavalatica, gdje se svoja vina predstavilo 13 vinara, proizvođača Pošipa, iz Smokvice i Čare.

Tradicija vinogradarstva i vinarstva na otoku Korčuli, a posebno u Smokvici i Čari, datira još iz 4. st.pr.Kr., od vremena starih Grka. Razvoj vinogradarske proizvodnje odvijao se na otoku kroz stoljeća, a rezultat toga su visokokvalitetna vina, prvenstveno Pošip - jedno od najboljih hrvatskih bijelih vina. Rad u polju i proizvodnja vina u Smokvici i Čari su oduvijek su bili tradicija i način života lokalnog stanovništva, a o tome svjedoče brojni dokazi i nepregledne površine smokvičkih i čarskih vinograda. Danas se ova mjesta mogu pohvaliti vrhunskim vinima, nadaleko poznatima u Hrvatskoj i svijetu.

Više o Danima otvorenih vrata i Noći vina čitajte u idućem broju G.E.T. Reporta.

G.E.T. Report 28

Želja organizatora ove manifestacije jest dodatno brendirati Pošip i eno ponudu ovog kraja, ne samo u Hrvatskoj, nego i pokazati turistima bogatstvo vinske ponude koje otok te Smokvica i Čara imaju. ♦

G.E.T. | 25

Otvoren Pizza bar u Zagrebu Nedavno je u Selskoj ulici, u Zagrebu, na broju 90b, otvoren Pizza bar.

Od samog početka postavili su kriterije dosta visoko. Rade s vrhunskim namirnicama, ali drugačije niti ne može ako računate na Piše: Tomislav Stiplošek iskorak u kvaliteti. ProFoto: Silvija Munda stor je lijepo uređen.

Posebno treba naglasiti veliku terasu koju nisu "ubili" viškom stolova zbog jedne pizze više. U svakom slučaju, prostor je takav da ćete poželjeti doći ponovo.

Imaju odličan izbor piva koji će zadovoljiti većinu pivoljubaca. Naravno da smo probali i pizzu. Dobra je... Fino, tanko tijesto, ali ne mlinac varijanta. Kvaliteta sastojaka je jako dobra, mada ih je možda mrvicu previše pa u sredini pizze stvaraju problem kod pečenja, ali to su već detalji koje nećete ni primijetiti, ako ne krenete u dublju

26 | G.E.T.

analizu kao mi.

Ako sam dobro shvatio, a mislim da jesam, ekipa iz Pizza bara školuje se kod trostrukog svjetskog prvaka, pizzaiola Giannija Calaona. Kako sam osobno imao prilike probati njegove pizze, vjerujem da imaju što naučiti. Nama ostaje da pratimo razvoj ovog projekta i njihov napredak.

Za sada, preporuka: kad se nađete u ovom dijelu grada, navratite; nećete se razočarati. ♦

Predstavljena Akademija Kralj žara Foto: Helena Pletković

Jeste li znali da vrhunski gastro kritičari tvrde kako je napraviti 'ukusan roštilj' jednako kao nacrtati 'remek djelo'!

Svaka priča o dobrom roštilju počinje prvo s odabirom vrste roštilja, upravo da bi ovaj gurmanski doživljaj svima ostao u najboljem sjećanju osnovana je akademija Kralj žara – mjesto gdje svaka priča o roštilju postaje najljepša uspomena. Majstori roštilja Miha i Nejc Pešec na prezentaciji su nam pokazali kako roštilj nije samo za pripremu mesa, već su nam svojim kulinarskim vještinama na roštilju pripremali rižoto s škampima i šparogama, hobotnicu s povrćem te razne mesne i riblje specijalitete.

Misija Kralja žara je prvenstveno podizanje kulture pripreme roštilja i s tim ciljem razvijena je akademija na kojoj se uči, kako dobiti najbolje od roštilja. Sve što vam je potrebno za pravi roštilj od sada možete naći u Kralju žara, od kvalitetnih roštilja Weber, Kamado Joe i La Caja China do velikog izbora dodatne opreme, premium mesa, a uskoro će biti dostupni i vlastiti začini i umaci.

Osim najboljih roštilja, u Kralju žara dostupan je i sav drugi pribor za dobar roštilj, a posebno su ponosni na Wüsthof noževi koji su u više navrata bili proglašeni najboljim kuhinjskim noževima u stručnim časopisima i na sajmovima diljem svijeta.

Wüsthof je ujedno i službeni opskrbljivač njemačke kuharske reprezentacije.

Glavni cilj akademije pečenja na roštilju prvenstveno je educirati sudionike da njiG.E.T. Report 28

hov roštilj može učiniti više nego što su navikli. Akademija obično traje 8 sati tokom kojih se obrađuju teme od paljenja roštilja i raznih načina pripreme roštilja i pečenja, pa sve do „neugodnog” čišćenja roštilja.

Na Akademiji se razrađuju vještine pečenja, sastav namirnica i priprema hrane, a sudionici se mogu uključiti i u samo pečenje i pripremu jela. Akademija je podijeljena u nekoliko faza: Uvod u pečenje, Morska akademija, Dimljenje i Kobe akademija, gdje se pripremaju najbolji komadi mesa iz cijelog svijeta. ♦ G.E.T. | 27

Njeno veličanstvo Šljivovica sve što ste htjeli znati, a niste znali koga pitati U Zagrebu, u prostoru pizzerije The Pizza House u Tkalčićevoj ulici, održana je prezentacija srpskih rakija od šljiva (šljivovica), u organizaciji udruge G.E.T. i njihovog suradnika iz Beograda, Dejana Vranića. Za degustaciju je bilo ponuđeno 26 šljivovica različitih tehnologija izrade i starosti - tako je bilo mladih, koje su prošle kroz inox tankove te starijih, koje su dvije ili više godina odležavale u bačvama od hrasta, duda ili bagrema. Najstarija među njima odležavala je u hrastovim bačvama čak 20 godina!

Piše: Silvija Munda Foto: Helena Pletković

Rakija je prirodno žestoko piće izrađeno destilacijom fermentiranog voća, čija proizvodnja ima na našim područjima dugu tradiciju. Posebno se u tom smislu ističu loza i šljivovica.

Dok se u proizvodnji lozovače donekle držala kvaliteta, a posebno kad su u pitanju rakije s dodatkom ljekovitih i drugih aromatičnih biljaka, šljivovica je dugo vremena bila potpuno zanemarena u pogledu kvalitete te je vremenom zauzela posljednje mjesto u svijesti potrošača.

U novije doba je, ipak, kod proizvođača porasla svijest o potrebi razvoja kvalitete pa su šljivovice, a posebno u Srbiji, daleko odmaknute od imidža "brlje" - jeftine rakije loše kvalitete s visokim udjelom metanola. Ponovna popularizacija tradicije i prirodnih proizvoda donijela je i nov marketinški pristup te brendiranje rakije kao autohtonog proizvoda s Balkana pa smo tako svjedoci nicanja specijaliziranih ugostiteljskih objekata, takozvanih rakija barova, a potrošači sve bolje prepoznaju da je prirodna rakija umnogome kvalitetnija i zdravija od industrijski proizvedenih alkoholnih pića.

28 | G.E.T.

„U Srbiji se rakija posebno smatra nacionalnim pićem; ukorijenjena je i u tradiciju i svakodnevni život, a to je rezultiralo velikim napretkom u proizvodnji visokokvalitetnih rakija, na što ukazuju i mnoge nagrade. Izdvojit ću medalje, od kojih je jedna duplo zlato, koje je ove godine na WSWA Konvenciji (Wine & Spirits Wholesalers of America) u Las Vegasu, osvojila destilerija Zarić iz Kosjerića. Zbog toga smo, u suradnji s Dejanom Vranićem, našim suradnikom iz Beograda, htjeli pokazati kakve šljivovice mogu biti.", rekao je Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.

Kada je hrana u pitanju, rakija je svestrana. Može biti aperitiv, dižestiv, a odležane, kompleksne rakije odlično se slažu i s hranom - primjerice sa crvenim mesom ili desertima kao što su tamna čokolada i suho

G.E.T. Report 28

voće. Prilikom ove degustacije, šljivovica je sljubljivana sa čipsom od jabuka i suhim datuljama. Nakon degustacije, domaćini - pizzerija The Pizza House (Tkalčićeva 73), pripremili su nekoliko različitih odličnih pizza, jer jasno je - alkohol nikada ne bi trebalo konzumirati bez hrane.

G.E.T. | 29

Kako se proizvodi rakija?

Najkvalitetnija rakija dobiva se od zrelih, očuvanih i neoštećenih plodova, koji se nakon branja odlažu u posebne posude na tamnom i umjereno toplom mjestu i bez prisustva zraka, gdje dolazi do postepene fermentacije (vrenja). U tom procesu, uslijed djelovanja kvasca, šećer iz ploda pretvara se u alkohol. Nakon toga se vrši destilacija - postupak izdvajanja alkohola iz fermentirane smjese - popularno rečeno: pečenje rakije.

Za postizanje vrhunske kvalitete rakije, vrši se dvostruka destilacija. Nakon prve destilacije dobiva se sirova, tzv. meka rakija, slabije kvalitete, a poslije druge destilacije prepečenica.

Proizvedena rakija je bezbojna, voćnih aroma i takva se stavlja na odležavanje - kratko u inox tankove ili više godina u drvene bačve. Najčešće se koriste bačve od hrasta, duda ili bagrema, a takvim sazrijevanjem rakija dobiva tamniju boju, bogate arome i skladniji okus.

U skladu sa sve boljom kvalitetom rakije, proizvođači daju sve veću pažnju privlačnim i elegantnim pakiranjima koja konzumentima prenose priču svojeg sadržaja.

Kako se pije rakija?

1) Natočite malu količinu (2 do 3 gutljaja) rakije u čašu. Preporučljivo je, pogotovo za rakije koje su odležavane u drvenim bačvama, da se konzumiraju iz čaša koje su šire pri donjem dijelu i sužavaju se ka vrhu (tip konjak čaše) te na sobnoj temperaturi (18 do 20 °C).

2) Čašu držite nasuprot izvora svjetlosti. Boja šljivove prepečenice, može nam 30 | G.E.T.

ukazati na starost, ali i na način starenja i vrstu drveta od koga je napravljena bačva za starenje. Dužim starenjem u hrastovoj bačvi, šljivovica dobiva zlatno žute do maslinasto žute tonove, u bagremovim bačvama od limun do slamnato žute boje, dok u dudovim bačvama ton žute koji vuče

na crveno. Treba naglasiti da sve ovo u mnogome zavisi od dužine i načina vođenja starenja alkoholnog pića.

3) Držite čašu za stopicu i zavrtite je tako da se rakija oplahne zidove čaše. Zatim pogledajte „suze“ koje se formiraju i klize niz stijenku. Njihova debljina i brzina slijevanja govore nam o starosti pića. Što je rakija starija, to je viskoznija pa će „suze“ na čaši biti deblje i sporije će kliziti niz stijenku čaše.

4) Držite čašu za stopicu i prinesite je vrhu nosa. Udahnite duboko kroz nos. Zamislite: na što vas ovi mirisi podsjećaju? Pokušajte se prisjetiti gdje ste ih sve mogli osjetiti. Ponovite ovaj postupak još jedanput.

Kod voćnih rakija, preko mirisa možemo ustanoviti mnoge njegove karakteristike.

Kod starih šljivovica, odležanim u drvenoj bačvi, dolazi do formiranja kompleksnih aroma, takozvanog bogatog bouqueta.

5) Prinesite čašu ustima i uzmite mali gutljaj puštajući da se tekućina razlije preko Vašeg jezika. Provaljajte ju po ustima i progutajte. Ono što ćete osjetiti je stalno smjenjivanje aromatskih kompleksa. Ovisno od tipa i starosti pića, načina na koji je njegovano i odležavano, može se osjetiti pun ukus, harmonija i široka paleta tonova od voćnih do cvjetnih, začinskih, drvenih i drugih.

G.E.T. Report 28

Savjet za degustaciju: degustirate li veću količinu rakija, budite oprezni zbog visoke koncentracije alkohola. Dobar trik je rakiju u čaši razrijediti vodom čime se smanjuje postotak alkohola, ali zadržavaju sve aromatske karakteristike. ♦

G.E.T. | 31

Prezentacija vina Medea Vinarija Medea predstavila vina berbe 2015. i novosti linije - vina se odlikuju nižom cijenom, osvježenim etiketama i upotrebom navojnog čepa - sniženjem troškova, Medea želi vina istarskog teritorija učiniti još dostupnijima Na prezentaciji koju je G.E.T. Report organizirao u zagrebačkoj pizzeriji The pizza hoPiše: Silvija Munda use, u Tkalčićevoj ulici, Foto: Helena Pletković vinarija Medea predstavila je vina berbe 2015. koju, osim novog godišta, odlikuju niža cijena, novi vizuali identitet i upotreba navojnog čepa. Riječ je o novostima kojima Medea želi dodatno ojačati tržišnu poziciju jednog od vodećih proizvođača iskrenih vina istarskog teritorija u kategoriji vrijednosti za novac.

Degustaciju su vodili Sandra Marček, voditeljica prodaje i Marko Krstačić, enolog vinarije Medea. Vina linije Medea su svježa vina, spremna za opušteno uživanje, ali i za uživanje u zahtjevnijim prilikama, po-

32 | G.E.T.

put onih poslovnih. Dostupna su u vodećim hrvatskim restoranima i vinskim barovima.

Sniženje cijene jedna je od ključnih novosti Medee. Sandra Marček tvrdi kako ovim potezom žele vina učiniti još pristupačnijima. Upotreba navojnog čepa, primjerice, jedna je od mjera koje su Medei omogućile veću fleksibilnost u formiranju cijena. „Cilj nam je približiti Istru i njen teritorij svima koji žele uživati u vinu. Sniženje cijena smo postigli rezanjem troškova u odgovarajućim segmentima, kao što je upotreba navojnog čepa. Ono na čemu nismo štedjeli je kvaliteta. Vjerujemo da je riječ o potezima kojim ćemo Medeu voditi u smjeru stvaranja još dostupnijih vina,” pojasnila je Marček.

Upotreba nove tehnologije za zatvaranje boca logičan je potez. Navojni čepovi, naime, imaju niz prednosti. Prije svega, cjenovno su pristupačniji od plutenih, što i vino u konačnici čini pristupačnijim. Nadalje, upotrebom navojnog čepa eliminira se problem moguće pojave TCA bakterija koje svako vino s plutenim čepom mogu učiniti nepitkim. „Korištenjem navojnog čepa želimo iskustvo Medea vina učiniti još jednostavnijim i zabavnijim. Mislimo da je riječ o idealnom rješenju za ovaj tip vina koje uživanje u njemu čini opuštenim i pristupačnim - nema potrebe za vadičepom i nema potrebe za dugotrajnim te ponekad zahtjevnim otvaranjem boce,” dodala je Marček.

mogu i taktilno osjetiti vino, ne samo u ustima. Strukturama etiketa komplementarne su i njihove boje – od svjetlijih za lakša i svježa vina do tamnijih za ona složenija.

Vizualne promjene sadržane su, pak, u novim etiketama, svaka od kojih je drugačije strukture papira. One predstavljaju viđenje svakog od vinograda i teritorija koji čine Medea vina. Konzumenti na taj način

Vinarija nastavlja graditi poziciju Medee kao prepoznatljivog i jednog od vodećih istarskih vinskih brendova. Prioritet tvrtke je daljnji razvoj kvalitete u vinogradu i vinariji kao osnova budućih proizvoda. Medeu

G.E.T. Report 28

G.E.T. | 33

u sljedećem periodu čeka niz poslovnih odluka koje će tvrtku odvesti u smjeru razvoja i rasta. Prije svega, u posljednjih godinu dana povećane su površine nasada, posljedica čega će biti povećanje količine grožđa i vina.

Više o vinima vinarije Medea Vinogradi Vinarije Medea prostiru se na 60 hektara crvene zemlje južne Istre, u okolici Medulina i Pule. Najvećim su dijelom zasađeni malvazija istarska i merlot, uz manje vinograde chardonnaya, terana, cabernet sauvignona i refoška. Mladi vinogradi su podignuti 2008., 2013. i 2015. godine, a malvazija istarska na položaju Montiron stara je 35 godina.

U ponudi vinarije su dvije linije vina, od kojih je jedna linija Medea koju smo ima-

34 | G.E.T.

li prilike kušati, a u drugu, premium liniju, ulaze Montiron i Punta Greca.

Vinogradi - trenutno pod nasadima: 44 ha Malvazija Istarska 2 ha Chardonnay 9 ha Merlot 2 ha Teran 2 ha Cabernet Sauvignon 1 ha Refosco Posebni CRU lokaliteti: MONTIRON- Vinogradi Istarske malvazije na Montironu stari su 35 godina te se nalaze na dubokoj istarskoj crvenici prožetoj kamenitim strukturama. Montiron je vinograd s očuvanim lozama autohtone Istarske malvazije te predstavlja jedan od posljednjih očuvanih lokaliteta na crvenoj zemlji.

PUNTA GRECA - Najjužniji istarski vinograd koji se nalazi na poluotoku Marlera nedaleko od svjetionika Galiola, na toponimu Punta Grkole (Punta Greca), na pjeskovitom tlu s elementima gline i dominantnom istarskom crvenicom. Na ovoj jedinstvenoj lokaciji posađeno je 3,5 ha mer-

lota čiji grozdovi okupani ljetnim suncem daju izvanredne rezultate i čine jedan od najboljih Merlota Hrvatske.

Enolozi vinarije: Ivana Perišić i Marko Krstačić

Opisi Medea vina berbe 2015.

Predstavljenu Medea liniju čini šest vina: malvazija, chardonnay, rose, cabernet sauvignon, merlot i teran. Riječ je o paleti namijenjenoj kako ljubiteljima vina, tako i onima koja se tek upoznaju s tim svijetom.

Malvazija 2015.

Alkohol: 12,5 vol. %

Temperatura serviranja: 10-12°c

Vinifikacija i dozrijevanje: ručna berba u kašete sredinom rujna. Fermentacija u kontroliranim uvjetima pri temperaturi od 13°c. Nakon fermentacije vino se školuje po metodi 'sur lie' 3 mjeseca. Potom slijedi priprema te punjenje vina u boce.

Aromatski profil vina: Voćno cvjetnih mirisnih nota te arome breskve, agruma i tragova tropskog voća. Bogata aromatska kompleksnost uz ugodnu mineralnost.

Srednjeg tijela, izuzetne pitkosti i svježine mlade malvazije.

G.E.T. Report 28

G.E.T. | 35

Chardonnay 2015.

Alkohol: 13,0 vol. % Vinifikacija i dozrijevanje: rana ručna berba u kašete krajem kolovoza. Fermentacija u kontroliranim uvjetima pri temperaturi od 14°c. Nakon fermentacije vino odležava po metodi 'sur lie' 3 mjeseca. Potom slijedi priprema te punjenje vina u boce.

Rose Cuvee 2015.

Alkohol: 12,5 vol. % Vinifikacija i dozrijevanje: ručna berba u kašete. Vinifikacija po metodi bijelih vina.

Fermentacija se provodi u kontroliranim uvjetima pri temperaturi od 14°c.

Aromatski profil vina: Mladi suhi voćni Chardonnay. Izraženih voćno cvjetnih mirisa akacije, agruma ponajviše limuna te u tragovima limete i tropskog voća. Također su prisutne note ogrozda i poljskog cvijeća.

Vrlo je bogato, izuzetne pitkosti i svježine te elegancije.

Temperatura serviranja: 13-14 °c

Aromatski profil vina: Suhi svježi Rose prepun svježine i ljetnog sezonskog voća.

Cuvee Refoška, Merlota i Cabernet Sauvignona s južnih polažaja Istre. Vino je intenzivnih ružičasto malinastih sjajnih tonova. Harmoničan, skladan i pun okus prati ugodna svježina s mirisom maline, jagode i crvenog ribiza. U ustima se osjeća savršena ravnoteža i osvježenje, a završetak je upotpunjen svježim notama crvenog bobičastog voća gdje svaki gutljaj zove na novi.

Temperatura serviranja: 6-8 °c Merlot 2015.

Alkohol: 13,5 vol. % Vinifikacija i dozrijevanje: ručna berba u kašete sredinom rujna. Fermentacija teče paralelno s maceracijom u inox vinifikatoru 7 dana u kontroliranim uvjetima pri temperaturi 20-22°c uz malolaktičnu fermentaciju. Nakon fermentacije vino se školuje po 36 | G.E.T.

'sur lie' metodi 4 mjeseca u inox tanku.

Nakon punjena mjesec dana smiruje se u boci prije izlaska na tržište.

Aromatski profil vina: Rubin crvene boje s purpurnim rubovima. Meko, suho, pitko i uglađeno vino s mirisom crnog bobičastog voća koje se miješaju s primjesama začinskih te travnatih nota.

Okus je pun, baršunast i zaobljen, s bo-

gatstvom mekih tanina. Korpulentnog je početka te nježnije ženstvene sredine kojom dominira mineralnost koja se proteže dugo i čini kraj ovog vina sjećanjem koje se ne zaboravlja.

Temperatura serviranja: 16-18 °c

Teran 2015.

Alkohol: 13,0 vol. % Vinifikacija i dozrijevanje: ručna berba u kašete krajem rujna. Fermentacija teče paralelno s maceracijom u inox vinifikatoru 7 dana u kontroliranim uvjetima pri temperaturi 20-22°c uz malolaktičnu fermentaciju.

Nakon fermentacije vino se školuje po 'sur lie' metodi 4 mjeseca u inox tanku. Nakon punjena mjesec dana smiruje se u boci prije izlaska na tržište.

Aromatski profil vina: Tamno crvene boje s purpurnim rubovima. Izrazito voćno, veselo i svježe crveno vino koje svojim aromama maline, borovnica i ribiza sa karakterističnim naznakama papra¸ predstavlja tradicionalno iskreno istarsko vino. Tipična Cabernet Sauvignon 2015.

Alkohol: 13,5 vol. % Vinifikacija i dozrijevanje: ručna berba

svježina Terana i ugodna nijansa trpkosti uklopljena uz ekstraknost daju mu karakteristike ugodnog sljubljenog vina Istarskoga juga Temperatura serviranja:16-18 °c u kašete krajem rujna. Fermentacija teče paralelno s maceracijom u inox vinifikatoru 8-10 dana u kontroliranim uvjetima pri temperaturi 22-23°c uz malolaktičnu fermentaciju. Nakon fermentacije vino se školuj po 'sur lie' metodi 5 mjeseci u inox tanku. Nakon punjena dva mjeseca smiruje se u boci prije izlaska na tržište.

Aromatski profil vina: tamno rubinsko crvene boje s sjajnim rubom. Vino je svježe, ne prevelikog alkohola, punog i skladnog okusa s karakterističnog aromom.

Izražene je voćnosti zrelih šljiva i šumskog voća te diskretnim herbalnim i začinskim notama. Vino je puno i harmonično.

Temperatura serviranja: 18-20°c ♦

G.E.T. Report 28

G.E.T. | 37

Trijumf vinarije Benvenuti u Londonu Foto: Silvija Munda

Poznata istarska vinarija Benvenuti nedavno je osvojila zlatnu medalju i nacionalni trofej na International Wine Challengeu (IWC) u Londonu za vino Benvenuti Muškat momjanski San Salvatore 2011.

Značaj ovoj nagradi daje činjenica da se International Wine Challenge smatra jednim od najprestižnijih ocjenjivanja u svijetu. Poznat je po iznimno strogim kriterijima - najmanje 10 sudaca kuša vino u tri navrata; za zlato je potrebno osvojiti minimalno 95 bodova, za srebro od 90 do 94 boda, za broncu od 85 do 89 bodova, dok za preporuku 80 do 84 boda; od mogućih 100.

Benvenuti Muškat momjanski San Salvatore iz berbe 2011. ocjenjivače je osvojilo iznimnom kvalitetom i atraktivnošću. Muškat sa specifične mikrolokacije San Salvatore desertno je vino, intenzivne slatkoće, s pregršt aroma kandiranih i karameliziranih korica naranče i limuna na nosu, a opet atraktivne svježine na finišu. Vino koje možete čuvati godinama, pa i desetljećima, predstavlja vrijedan poklon za posebne prilike.

Vinarija Benvenuti nalazi se u mirnom istarskom mjestašcu Kaldir s pogledom na obližnji Motovun. Vinogradi obitelji Benvenuti zasađeni su trima autohtonim istarskim 38 | G.E.T.

sortama, malvazijom istarskom, teranom i muškatom. U Vinariji Benvenuti ističu kako su obiteljske vrijednosti i tradicija ključan „začin“ u Benvenuti vinima te da se u svakoj butelji nalazi djelić obiteljske priče, kao i odraz filozofije da je vino upravo onakvo kakva je i osoba koja stoji iz njega.

Braća, Albert i Nikola Benvenuti, osvojeno priznanje su preuzeli u Zagrebu, a uručio ga im je IWC ambasador za Hrvatsku, Saša Špiranec. Povodom uručivanja ove prestižne nagrade održano je i vođeno kušanje vina Benvenuti uz gastronomske kreacije restorana Balon.

Za početak kušanja, poslužena je Malvazija Benvenuti 2015., a uz nju tatarski od svježe tune, začinjen himalajskom soli, krupnim paprom limunovim sokom i domaćom maslinovim uljem.

Zatim je slijedila Malvazija Anno Domini 2013., sljubljena s rižotom od cikle i lješnjaka, garniran kravljim sirom s tartufima.

Nakon toga je poslužen Teran Benvenuti 2012., uz mesne okruglice od dry-age govedine na podlozi od reduciranog umaka domaćih cherry rajčica.

Za kraj, nagrađeni Muškat San Salvatore 2011 sljubljen je sa sušenim smokvama garniranim Pecorino sirom i medom od divljeg kestena.

Obitelj Benvenuti već je, osvajanjem brojnih nagrada, potvrđena kao jedna od

perspektivnijih istarskih vinarskih kuća.

Međutim, sada ih možemo smatrati trajnom, pravom i pouzdanom baštinom istarskog vinarstva. Naime, osvajanje odličja na vinskim natjecanjima iznimno je važno zbog skretanja pažnje javnosti na svoj proizvod, ali vam ne jamči status prestižne vinarije. To jamče samo kontinuitet visokih standarda i pouzdanost kvalitete bez obzira na godište. ♦ G.E.T. Report 28

G.E.T. | 39

Iločki podrumi Ilok - najistočniji hrvatski grad, smješten je na obali Dunava...

Stoji tu još od Rimskog doba. Grad je to iznimno bogate povijesti, a uzgoj vinove loze i proizvodnja vina u tom kraju sežu daleko u prošlost. Tu su, logično, smješteni i Iločki Piše: Tomislav Stiplošek Foto: Silvija Munda podrumi. Oni svakako spadaju među najstarije podrume na ovim prostorima. Podrumi iz 15. i 18. stoljeća otkrivaju mnogo toga o Iločkim podrumima, a posebno je zanimljiv onaj ispod dvorca Odescalchi; dug je 100 metara i u njemu smještena i arhiva vinarije. Na žalost, zbog raznih okolnosti, prije svega vojski koje su tuda prolazile, najstarije vino je tek iz 1947. Riječ je, naravno, o tramincu, a cijena... E, da... 54.000,00 kn i vjerujte, ima kupaca; proda se, kažu.

Sam podrum izaziva strahopoštovanje.

Kad uđete u njega, kao da ste ušli u drugi svijet. Puno je tu godina i događaja koje se vežu uz ove podrume, iznimno je bogato njihovo povijesno nasljeđe, ali to nije

40 | G.E.T.

tema ove priče. Možda, ipak, da spomenemo 1953. godinu... Tada je, naime, engleski tron preuzela Kraljica Elizabeta II i za tu prigodu od Iločkih je podruma naručeno 11000 boca Iločkog traminca. Naravno, upravo onog, prije spomenutog.

Preskočit ćemo doba Jugoslavije i zahvaliti nekome gore što podrumi nisu previše devastirani u domovinskom ratu i tada 1999. dolazi do osamostaljenja Iločkih podruma. Mijenjalo se tu nekoliko vlasnika i uprava pa su bili u sastavu Agrokora pa izašli iz te grupacije i tu negdje počinje dio priče koji mene najviše zanima. Juraj Mihaljević, većinski vlasnik Iločkih podruma, "rješava se" drugih svojih tvrtki (a bilo je tu iznimno uspješnih poduzeća kao što je Roto Promet) i posvećuje se isključivo Iločkim podrumima kao svojoj najvećoj ljubavi.

Ono što je najvažnije, čovjek ima viziju - kako od tih povijesnih podruma stvoriti najuspješniji subjekt vinskog turizma u ovom dijelu Europe, ako ne i šire. No idemo redom.

Vina Iločki podrumi trenutno posjeduju 330 hektara vlastitih vinograda, a kao jedna od većih vinarija u regiji, rade i s većim brojem kooperanata, tako da sada proizvode oko 4 milijuna litara vina godišnje.

Podrumi su, naravno, opremljeni modernom tehnologijom, što je osnovni preduvjet za proizvodnju dobrih vina.

Za naše posjete Iločkim podrumima, imali smo prilike, uz pjenušac Princeps (koji je bio piće dobrodošlice na Principovac), kušati i mlada vina koja tek počinju svoj put po policama. Kušali smo vina iz berbe 2015. - kvalitetnu i vrhunsku graševinu, pinot bijeli, chardonnay, kvalitetni i vrhunski traminac, rose od frankovke i Kapistran crni te predikatni traminac - izbornu berbu bobica, iz 2011. godine.

G.E.T. Report 28

Na mene su najbolji dojam ostavili graševina i chardonnay; traminac je standardno dobar, o predikatu ne moram ni pričati...

To je vrh! Ono što je važno spomenuti, to je orijentacija Iločkih podruma da rade lagana, svježa, lepršava vina s nešto nižim alkoholima. Takav potez ne čudi, jer takav je trend u svijetu. Moramo pohvaliti ljude u proizvodnji, na čelu s Verom Zima i Antonelom Knezović, što su u tim svježijim vinima ipak uspjeli sačuvati i mineralnost i tijelo vina, a posebice sortne karakteristike pojedine sorte. Tako da smo u tom segmentu dobili iznimno privlačna vina, a opet lagana, kao stvorena za potrošnju, gdje nećete već nakon druge čaše imati osjećaj da vam je sve teško.

Postoji i linija Principovac. To su već iznimno ozbiljna vina i tu imamo graševinu,

G.E.T. | 41

traminac i chardonnay. Zanimljivo je da cijela ta linija vina naginje ka poluslatkoj varijanti, što će mnoge na prvu i odbiti, ali dajte im šansu, nećete požaliti.

Najozbiljnija vina iz nove berbe još su na odležavanju i to ćemo kušati nekom drugom prilikom. Probali smo graševinu pod nazivom Velika berba - odlično vino koje dolazi u luksuznoj opremi i svakako opravdava cijenu od 300 kn.

42 | G.E.T.

Počastili su nas i tramincem iz 1997. i to je vino u sasvim dobroj kondiciji, posebno ako volite vina s ostatkom šećera, ali ta slatkoća je već polako prešla u tercijarne arome. Ako možete, svakako probajte, a to zadovoljstvo stajat će vas 3610 kn.

Možda je njihova najpoznatija sorta traminac, ali i ostale zaslužuju vašu punu pažnju, posebice graševina i naravno, predikati i arhiva.

Stari podrum To je lokacija koja je trenutno najpoznatiji dio podruma. Ovdje se vino, naravno, više ne proizvodi, već podrum služi za arhivu i odležavanje dijela vina te naravno, u turističke svrhe. Naravno da posjetitelji žele obići i stari podrum - to poseban doživljaj za svakog čovjeka. Dakako, puno toga ovisi i o vodiču, a to ekipa iz Iločkih podruma odlično radi. Za vrijeme obilaska dobivate

G.E.T. Report 28

pregršt informacija o podrumima; kroz te zidove vode vas u daleku prošlost i polako vraćaju u stvarnost - stari podrum kao da je svojevrstan vremenski stroj, a sve će to za neko vrijeme obogatiti i vinski muzej koji je u izgradnji.

Na toj lokaciji je i restoran u kojem, naravno, možete kušati sva vina Iločkih podruma i to uz osebujnu kuhinju. Možete jesti čobanac, ali i fiš i to onaj pravi. Riječne ribe

G.E.T. | 43

dobit ćete pripremljene na razne načine.

Mene je oborio file soma zapečen u raznim sjemenkama. Ovaj restoran će vam pokazati svu raskoš iločke kuhinje. Namirnice - sve vrhunske i sve, što se može, nabavlja se s obližnjih OPG-ova. Uređenje je pomalo rustikalno, ali moram priznati da, nekako, baš odgovara. Mjesta ima dovoljno za primiti i veće grupe, a to koliko vas je, nikako neće utjecati na kvalitetu usluge.

Osoblje, za pohvalu... Brzo, nenametljivo i naravno - educirano.

Ovdje ćete, kroz njihova vina i kuhinju, upoznati Ilok koji tu stoji od pamtivijeka.

Nerijetko i sam gazda Juraj stavi pregaču i sudjeluje u spremanju jela. Mi smo imali tu čast da nam je spremao stakeove odležavane 40 dana u komori pa marinirane 12 sati u tramincu i mogu reći da jedva čekam da to ponovimo. Naravno, velika hvala iznimno sposobnoj i mladoj chefici, Ivani Dasović.

hotela mogao doći po upute. Sobe, osim što su vrlo lijepo uređene, prilično su i prostrane. Tu je naravno i wi-fi tako da nemam baš ni jednu zamjerku.

Nakon ugodno provedene noći (ha, sad, s društvom ili ne, to je ipak vaša stvar) vraćate se naravno u restoran i... Ljudi moji, dan morate započeti iločkim doručkom! Da vidite kako oni počinju dan.

Stari podrum - smještaj Tu polako prestaje dodir s rustikalnim.

Naravno, to i želite kada završite dan prepun novih informacija i saznanja, a pomalo vam je već previše i jela i vina; treba vam udobna, funkcionalna soba s tušem i odličnim krevetom. E, upravo to i dobijete! Naime, imaju 18 dvokrevetnih soba, uređenih i namještenih tako da bi dobar dio naših 44 | G.E.T.

Principovac Zdanje koje se nalazi na najvišem brdu u okolici, nekad je bilo ljetna rezidencija kneževske obitelji Odescalchi, a danas je pretvoreno u luksuzni ugostiteljski objekt.

Krenimo ovaj puta odozgo. Na samom vrhu nalazi se ostakljeni vidikovac s kojeg se pruža pogled doslovno u nedogled.

U donjem dijelu kompleksa nalazi se restoran - totalna suprotnost onome u Starom podrumu - vrlo moderan i pomalo fensi. Kuhinja je raznovrsna i jako dobra, mada ovaj puta tu nismo mnogo jeli; tek juhu i govedinu iz juhe - čisto da imamo podlogu za degustaciju vina. Sjećam se jela iz nekih prijašnjih posjeta, kada sam bio vrlo zadovoljan.

S obje strane imate terase koje... E, to već graniči sa zen varijantama. Naravno, u mojoj varijanti zen opuštanja nalaze se pjenušac i jagode (i to iločke!) ili možda kava uz odličan vinjak Iločkih podruma. Već vi-

G.E.T. Report 28

dim da se neki mršte, ali tako ja vidim zen.

Uređenje okoliša... To je nešto što vidim u nekim TV emisijama, u kojima engleski vrtlari uređuju stoljetne vrtove... Možda su zaboravili kojeg kad su došli po onih 11000 boca traminca. Šalu na stranu, ali uređeno je fascinantno. Imate osjećaj da bi mogli sjediti na terasi zauvijek i upijati tu ljepotu i spokoj.

G.E.T. | 45

Nešto niže, ispod terase, nalazi se malo priručno golf igralište. U stvari, imate prostor za uvježbavanje ispucavanja, a u nastavku i mali teren s tri rupe. Naravno da smo probali i naravno da smo okrivili vino za promašaje. U svakom slučaju, od tada puno više cijenim ekipu koja aktivno igra golf.

Na Principovcu ima i nekoliko luksuzno opremljenih apartmana, tako da doživljaj može biti potpun. Kako saznajemo, uskoro će početi i gradnja hotela od cca 25 soba.

Hotel će, naravno, imati 5+ zvjezdica i pružat će vam bezbroj dodatnih sadržaja. Nadam se da ću vas i o tome moći izvijestiti iz prve ruke (ponekad se stvarno ponosim

svojom suptilnošću).

Iločki podrumi imaju sve preduvjete da postanu najbolji subjekt vinskog turizma u ovom dijelu Europe. Imaju izrazito velike mogućnosti za razvitak cikloturizma, mnogo opcija za sportske aktivnosti, imaju odličnu kuhinju koju mogu prilagoditi svakoj potrebi. Posjetitelji mogu proći cijelu paletu doživljaja, od povijesnog starog podruma i rustikalnog restorana pa sve do vrlo modernog i fensi opremljenog Principovca.

Ne treba zaboraviti ni plovni Dunav. To je tek priča za sebe, na kojoj treba itekako raditi. Naravno da imaju odlična vina, to ne moramo ni spominjati.

46 | G.E.T.

Bitna stvar je to što Juraj Mihaljević ima viziju kako to postići i jako bitna činjenica - ne libi se angažirati mlade ljude na neka vrlo važna mjesta u tvrtki, jer itekako zna koliko je podmlađivanje važno - i to na vrijeme, da stignu naučiti uz starije kolege. Oni su možda (srednje) velika tvrtka po broju zaposlenih, ali ponašaju se kao mala, obiteljska tvrtka: svi rade sve; u stvari rade ono što treba, a znaju sve i to je vjerojatno tajna uspjeha. Itekako su svjesni svojih mogućnosti, ali mislim da im treba neko tko će malo povezati te turističke segmente, onako, čisto savjetodavno, ali to je samo moje mišljenje.

institucija dobro bi došla jer infrastruktura Iloka i okolice mora biti bolja. ♦

U svakom slučaju, Iločki podrumi su spremni postati top destinacija, ali mala pomoć

I dok na zapadu nema ništa novo, na istoku se rađa jedna velika priča...

G.E.T. Report 28

G.E.T. | 47

Restoran Badi, Lovrečica

Piše: Tomislav Stiplošek Foto: Helena Pletković

Ako tražite dokaz da restoran može raditi 30-ak godina i pritom biti u samom vrhu gastro scene, a da se istovremeno ne nalazi u centru grada ili barem u neposrednoj blizini, tada morate otići u Lovrečicu blizu Umaga, u restoran Badi - on je vaš dokaz. Ovaj istarski restoran nije gradska priča, ali je itekako urbana priča.

Ovdje ljudi dolaze s namjerom; teško ćete tu naći slučajnog gosta. Pitate se zašto je to tako? Što to ima posebno u Badiju? Pa, pokušat ću vam to ispričati; naravno, onako kako ja to vidim.

Nedavno je ovaj restoran doživio makeover interijera i sada izgleda fantastično. OK, bio je vrlo lijepo uređen restoran, ali sada ima poseban touch. Svakako treba istaknuti izdvojeni dio, vinski kutak. I to kako izdvojen - bez ijedne pregrade!

Izdvojen je isključivo namještajem i rasporedom.

Boce na zidu koje vizualno dominiraju u tom dijelu, fantastično su rješenje i vrlo jednostavno (a često je to i najbolje).

48 | G.E.T.

Ostatak restorana fantastično je prozračan i protočan, a opet odiše stilom. Stolovi nisu prenagurani... O, da, manje je više i ovdje je to u potpunosti tako. Prostorom dominiraju umjetnine i daju mu "art štih", ali ne previše... Onako, taman da se ne osjećate preozbiljno. I da, slike su fantastične, isplati se pogledati ih, vjerujte.

Terasa... e, to je više od terase... Dobijete volju nikad ne otići od tamo. I da, to što restoran nije dio grada, to ovoj terasi itekako daje na cijeni.

Ono što Badi izdvaja u moru restorana svakako je hrana, ali i odnos spram gosta. O da, tu se stvarno osjećate kao kralj.

Ono, kad kažu bečka škola... E, to je Badi!

Od samog pozdrava i smještanja za stol

G.E.T. Report 28

imate osjećaj velike prisnosti s osobljem, ali opet na određenoj distanci; iznimno respektirajući vas kao gosta. U stvari, to je fluidni osjećaj koji je teško opisati, a događa se u vrlo malo restorana. U Badiju su svjesni da žive od gosta, ali i za gosta. Vi ste gost, a ne hodajući bankomat. Naručili vi jastoga ili samo kavu i čašu vina, tretirat

G.E.T. | 49

će vas jednako, što često nije slučaj. Posebice u sezonskim objektima. Doduše, Badi radi kroz cijelu godinu, što je isto svojevrstan fenomen. Sama usluga i prezentacija su odlične i da, vidi se da ulažu u svoje osoblje; dobit ćete odgovor na svako vaše pitanje, jer ljudi koji vas poslužuju znaju, a to je jako bitno.

Hrana... E, da došli smo najbitnijeg dijela cijele ove priče. Jela su stvarno odlična, vidi se da poštuju namirnicu. Badi je prvenstveno riblji restoran u kojem, naravno, možete dobiti i odličan biftek, ali more je ono gdje su najbolji. Menu kroz koji smo mi prošli bio je opsežan, ali ono što je bitno - u svakom jelu možete prepoznati rukopis majstora, Morisa Damianija, koji je glavni kuhar u Badiju zadnjih nekoliko godina. Posebno me obradovala činjenica da je sve što se nalazilo na tanjuru spremljeno s istom pažnjom... Glavnoj namirnici, kao i dijelu tanjura koji je, recimo to tako, pratnja, posvećena je ista pažnja.Tanjuri nisu pretrpani različitim namirnicama, ali

50 | G.E.T.

ni prejednostavni. Vidi se da su o svakom jelu razmišljali, isprobavali ga i za svaki se detalj točno zna zašto je na tanjuru i koja mu je svrha. Izuzetna je ta simbioza kuhara, vlasnika i osoblja u kreiranju jela, ali i pomno osluškivanje gostiju i prilagođava-

nje njima. Kada svemu tome dodate nabavu samo prvoklasnih namirnica, praćenje i primjenu novih tehnologija (jer kuhar se školuje cijeli život) tada dobijete odličan rezultat koji dovodi do vrlo zadovoljnog gosta koji se vraća.

Evo kako je izgledao naš menu, a ja ću izdvojiti nekoliko jela koja su me oduševila:

Mediteranska juha s najboljim od mora:

Nabujak s mariniranim škampom i buratta:

Sama prezentacija ovog jela je odličan trik: očekujete juhu, a dobijete lijepo složen tanjur s plodovima mora na kojem dominira izvanredno pečen file ribe i taman kad pomislite pitati gdje je juha, dobijete u tanjur izvanrednu mediteransku juhu. Tada shvatite mudrost. Dobili ste najbolje od mora, spremljeno bez juhe, sačuvane teksture i svega onoga najbolje od njih, a samu juhu napravili su od ostalih dijelova i kad to spojite, u tanjuru dobijete savršeno jelo.

Gazpacho s krastavcima i kozicama:

G.E.T. Report 28

G.E.T. | 51

Dimljena hobotnica na posteljici od kukuruznog brašna:

"Bisque" od škampi i kapešanti:

File orade u korici od badema s marmeladom od ljubičastog luka: Sam naziv jela govori o čemu se radi i nema skrivenih tajni, ali je jelo majstorski izvedeno. Zapečena korica od badema do savršenstva sačuva ribu, file ostaje izuzetno sočan i fantastično očuvan. Sama korica od badema nije prepečena, nije gorka i svojom hrskavošću daje odličnu strukturalnu protutežu iznimno podatnoj ribi. Ljubičasti luk je karameliziran do stanja marmelade svemu tome daje posebnu slatkastu notu i kremoznost. Onako, kad ste u Istri, ako ne odete to probati kod Badija, uskratili ste se za jedan ozbiljan užitak u životu.

52 | G.E.T.

File ribe „sous vide” s kremom od krumpira:

Tris (sladoled od jagoda, voćna rolada, pralina od kokosa):

Sladoled s maslinovim uljem i čokoladom: Naravno, jelo koje me, što se kaže, izulo iz cipela je sladoled s maslinovim uljem i čokoladom. OK, nije to ništa novo, ali domaći sladoled koji rade u Badiju je savršen i kad mu dodate ozbiljnu količinu maslinovog ulja koje kao da je rađeno baš za ovo jelo i sve to zatvorite s odličnom crnom čokoladom... To je to! Naime, tekstura ovog deserta je savršena toliko podatna i mazna, to jelo je grijeh... Odmah me podsjetilo na film "Devet i pol tjedana" i njihovu prezentaciju seksualnosti u hrani. Kao što rekoh, ovo jelo je grijeh koji si svakako morate priuštiti s vremena na vrijeme.

Badi je svakako izniman restoran koji će vas očarati u svakom segmentu. On je konstanta kvalitete. Naravno, najveće zasluge za to ima vlasnik, Nado Badurina, koji teži konstantnom usavršavanju i zadovoljstvu gostiju. Nerijetko ćete ga vidjeti kako osobno poslužuje goste, jer on je duša restorana i kad ga gledate kako radi, vidjet ćete razliku između konobara i pravog obera. Isto je to, a opet tako različito.

A Badi, on će trajati, jer... Ivan Badurina razmišlja isto kao otac u svim osnovama, a da će donijeti neke svoje novitete, to je sigurno i tome se radujemo. No odnos spram gosta i kvaliteta ostat će u najmanju ruku ista.

G.E.T. Report 28

Eh da, ako poželite večeru s doručkom, nije problem; u sklopu Badija imate i smještaj pa tko voli... Oni su na usluzi. ♦

G.E.T. | 53

Muvanje Korčula gradom

Piše: Tomislav Stiplošek Foto: Silvija Munda i Helena Pletković

Kako godišnji odmor već tradicionalno provodim na otoku Korčuli, naravno da svake godine moram svratiti i do grada Korčule; čisto da vidim što ima novo, a i da mi se ne naljute neki dragi prijatelji...

Ono: "Opet nisi svratio?!“.

Korčula standardna...

Ljeti gužva, muving, sve puno stranaca, a sve laganini nama, koji smo u posjeti. Kad ste u Korčuli, trebali bi svratiti u Adio Mare, jedan je od boljih restorana, a ako mene pitate, ni restoran u hotelu Korsal ne bi bilo loše posjetiti. Ima tu cijela sila muzeja, crkava, razno raznih spomenika, kamenih ulaza... Ma, ima se stvarno svašta za vidjeti.

Ima i nešto novo: Vlaho Komparak otvorio je dućan s medom - odlična i sasvim drugačija priča. Ovdje se ljudi ipak bave vinom i maslinama, a med - e, to je neka druga priča. Bravo, Vlaho!

54 | G.E.T.

Ako želite upoznati Korčulu iz nekog drugog kuta, probajte to napraviti - biciklom.

Odete fino do agencije Kaleta i tamo unajmite bicikl, ali ono što je bitno, Andrej Ćurčić vas može provesti turama kroz otok, a iz prve ruke znam da je njegovo poimanje otoka i biciklizma nešto potpuno drugačije od onog što očekujete.

Ima tu još puno mjesta gdje možete sjest i uživati, puno stvari koje možete raditi, a šetnja korčulanskom šetnicom i pogled na more i Orebić... E, to već spada u domenu "Ki to more platit!" doživljaja.

Međutim, postoje dva mjesta ili bolje, dva objekta koja, po mojem mišljenju, odskaču od svega ostalog i takva bi Korčula trebala biti u potpunosti.

Prvo, Palača Lešić-Dimitri. Oni odskaču kvalitetom i pristupom gostu i poslu, u svakom pogledu. To je ono što zovemo 'svijetska priča'. O kvaliteti samog objekta nećemo pričati, ako niste bili i vidjeli, teško vam riječima mogu opisati... Recimo da su vrlo blizu savršenstva. Njihova gastro priča uvijek nova, inovativna, a opet, točno znaš što možeš očekivati. Svako jelo razrađeno je do najsitnijih detalja. Naravno, uvijek i prije svega, lokalna namirnica spremljena

G.E.T. Report 28

na svjetskom nivou. Vina... E, to je po meni jedan od najboljih (i to u prvih pet) wine friendly restorana Lijepe naše - mislim da sam vam time sve rekao. Pristup gostu i poslu, tu bi od njih mnogi mogli učiti. Palača je pojam kvalitete, ali tu treba svakako pohvaliti Dražena Matkovića, jer puno toga u Palači je - njegova vizija.

G.E.T. | 55

Drugi objekt je svakako Cukarin. Za mene, Cukarin i njegova vlasnica, Smiljana Matijaca, esencija su Korčule i otoka.

Tu vlada neki sasvim drugi pristup - jedna tradicija i jedna priča koja ide, u inat svima. Ako sam zbog nečeg ponosan onda je to što tetu Smilje (kako ju ja zovem) mogu nazvati prijateljicom. To je osoba koja vas čini boljim. Cukarin jest Korčula i ima samo 10-ak vrsta kolača, redom starih tradicionalnih, ali probajte ući u Cukarin... Skoro uvijek ćete prvo stajati ispred ulaza i čekati red. A, tako je to. Kvaliteta to je ono što je u Cukarinu iznimno visoko i već standardno; biti u Korčuli, a ne doći u Cukarin, to već spada u ozbiljne greške. I da, nemojte ići tamo nedjeljom, jer ne radi, mada je sezona - nema tih para da moja teta Smilje promjeni svoje regule, jer Cukarin je ljubav, a ne bankomat.

Ima i poveznica između ova dva lokala, a to je, ove godine otvoren, BARić - wine bar svima nam znanog Otta Barića. Koja je poveznica, pitate? Pa evo ovako: po pristupu gostu i poslu i općenito u smislu kvalitete, BARić je, recimo to tako, mlađi brat Palače Lešić-Dimitri. Tu nema hrane, osim malih zalogaja tipa pršut, sir i slično, ali opet, način posluživanja i pristup su pomalo drugačiji... Trude se biti inovativni i ide im. Naravno, kao svaki wine bar, pristup mora biti pinkicu boemski; ne smije 56 | G.E.T.

biti preozbiljan, ali opet, mora biti na nivou.

Uz Otta, prisutna je tu i cijela njegova obitelj, što ovom prostoru daje poseban šarm, jer BARić je njihova vizija i oni ju najbolje mogu prezentirati. Naravno, suočavaju se s problemima o kojima nisu razmišljali. Recimo, moraš imati dobar, hladan pjenušac u svako doba, ako želiš biti ozbiljan wine bar, a ako želiš prezentirati lokalnu priču...

E, tu je problem lokalnog pjenušca u većim količinama: teško. I da, lokalni proizvođači bi morali malo razmisliti o svojoj "otočkoj cijeni", jer kad na kraju Otto shvati da je bolje uzeti Šemberov pjenušac, jer je bolji i jeftiniji i ima ga dovoljno, tada će se domaći proizvođači buniti da nije u redu na otoku prodavati vina "s kontinenta", a čovjek je stvarno imao volju gurati lokalno. Tako...

Sve u svemu, BARić je odlično mjesto koje svakako preporučujem - odlična ponuda, dobre cijene i ljudi koji o vinu znaju

G.E.T. Report 28

puno i mogu vam stvarno prezentirati ono što konzumirate. Nećemo sad davati neke ocjene, nećemo navoditi ni sitne propuste, tek im je prva godina; pravu veliku reportažu, a i ocjenu, napravit ćemo dogodine, ali obitelj Barić je na dobrom putu - Korčuli je trebao takav objekt.

Molim?! Zanima vas njihova poveznica sa Cukarinom? Skoro zaboravih! E, pa ovako: Smilja i Otto su rođaci, a kada netko proputuje toliko svijeta kao Otto, a Bonkulovići su mu u krvi, kao i Smilji, tada mu eno-gastronomija ne može ići loše. Još kad bi u BARiću bila u ponudi kombinacija - čaša dobrog prošeka i uz to cukarin - e, to bi bila prava otočka.

I tako, u Korčuli uvijek nešto staro i nešto novo... Ne brinem ja za njih, Bonkulovići su to. ♦

G.E.T. | 57

Samostalno ocjenjivanje nastavak: osobni tjelesni alat za ocjenjivanje Da bi osjetili vino u potpunosti, moramo uključiti „ulazna“ osjetilna čula, a to su nam tri osnovna: VID - NJUH - OKUS Postoje ta tri osnovna osjetila koja koristimo kad ocjenjujemo, ali u njima još postoji po više stavki koje moramo ocijeniti s određenim ocjenama u nekom predloženom (službenom) bodovnom rasponu.

Piše: autor knjige, Jovica Nikšić

1) VID • • • jetla i

pogledom prema vinu u čaši dok se toči, pogledom kroz vino prema dnu čaše i prema bijeloj podlozi, pogledom na uzdignutu čašu u pravcu očiju i prema izvoru svisl..

Što to možemo primijetiti?

Bistroća Želimo otkriti koliko je bistro; je li dovoljno bistro s obzirom na vremenski period od fermentacije, ima li ostataka čestica koje plutaju u njemu i sl.

Vidom možemo još puno toga primijetiti osim ovih osnovnih i već rađenih postupaka. Možemo vidjeti koliko je vino gusto, tj. koliko je ekstraktno i alkoholno, jer ne gledamo samo u tekućinu već i promatramo čašu , tj. stjenke čaše iznutra dok smo vino malo nakrenuli ili zarotirali pa se ono cijedi prema dolje.

58 | G.E.T.

Promatrali smo vino i dok se je točilo, a pri tom kako je „lepršavo“, pratili smo mjehuriće koji se stvaraju, uočavamo živahnost, da li se pjeni ili je teško i gusto. Kakav rub i vijenac radi na površini vina u čaši i dr.

Boja Boja je isto tako nešto u vinu što ste uvijek promatrali, provjeravali i razmišljali o njoj; kada želite vidjeti sviđa li vam se vino, isto tako, prema trenutku ili fazi fermentacije, a sve, naravno, prama sorti koju radimo ili tipu vina.

Dobro je odmah obratiti pažnju pogledom prema vinu u čaši dok se još toči, jer se već odmah vidi boja vina dok se slijeva iz

grlića boce, znači dok je vino „tanko“. Tu vas već može iznenaditi boja, ugodno, ali i neugodno.

Pogledom kroz vino prema dnu čaše promatramo njezinu gustoću, a prema bijeloj podlozi možemo ocijeniti odgovara li boja približno baš toj određenoj sori i tipu vina. Pogledom na uzdignutu čašu u pravcu očiju i prema izvoru svijetla dodatno ćemo zaokružiti dojam o boji kao vrlo bitnom elementu svakog vina. Upravo je to puno puta i odlučujući faktor što ćemo misliti o tom vinu, a posebno kod konzumacije istog i kada se očekuje mišljenje „publike“.

2) NJUH • Nos kao drugi osobni glavni alat svakog zaljubljenika u vina.

Miris Njuh će nam pomoći da ocijenimo tri stavke, a za svaku moramo posebno dodijeliti neku ocjenu: • Intenzitet mirisa • Iskrenost mirisa i • Kvaliteta mirisa.

Mirisati moramo i možemo više puta. Moramo više stvari ocijeniti, ali ne samo da zbog toga mirišemo više puta vino već da sigurno nađemo, ako nešto ne štima, kako ne bi donijeli neku odluku – ocjenu, nakon samo jednog udisaja mirisa. Znači, prvo polako, a onda dubljim i jačim udisanjem u nosnu šupljinu.

• Intenzitet mirisa Mirisanje vina provodimo polako primičuću čašu nosu; pokušajmo miris „uhvatiti izdaleka“ da vidimo kada ćemo ga osjetiti. Intenzivni miris koji se odmah može primijetiti, slobodno nagradite višom ocjenom, a ako je slabiji ili neprimjetna intenzivnost onda isto tako „nagradite“.

• Iskrenost mirisa „Otvorenost“ prema sorti, ali i u razmišljanju na postupak proizvodnje tog vina, fermentaciji i možda nekim zaostatcima enoloških dodataka koji nisu baš G.E.T. Report 28

G.E.T. | 59

dobri i sl. Iskrenost kao i intenzitet koji smo privi ocijenili, može se odmah uočiti u vinu.

Znači, paralelno s prethodnim intenzitetom odmah misliti i na iskrenost - otvorenost vina, jer prvi dojam susreta s mirisom je najtočniji za definirati iskrenost istog.

• Kvaliteta mirisa.

Određuje se prema sorti grožđa i tipu vina, gdje se traži - je li kvaliteta vina odraz te sorte i u kojoj mjeri. Ova kategorija je vrlo važna u ocjeni vina, a to se vidi i po rasponu bodova koji su puno viši nego kod drugih stavaka za ocjenjivanje.

3) OKUS Tu moramo proći četiri stavke za ocijeniti, znači istih naziva kao i kod mirisa; Intenzitet okusa, Iskrenost okusa i Kvaliteta okusa, ali i dodatno Postojanost arome.

Ovo je tek prvi doticaj vina u ustima! Isto tako, moramo krenuti polako, ali na način da malo vina stavimo u usta, tj. na usnice i vrh jezika te ga pustimo ispod i na kraj jezika. Kod drugog kušanja uzmemo malo više vina u usnu šupljinu, tako da „jezik pliva“, zadržimo, razmislimo i izbacimo vino, te isto tada osjetimo „ostatke“ okusa.

• Intenzitet okusa odličn je ako je okus je jako intenzivan, izražen i pozitivan te je taj prvi okusni dojam i doticaj sa vinom vrlo jak. Važno - Intenzivnost kiselosti, slatkoće ili gorčine… ako su u skladu i ništa se ne ističe, onda je ok.

• Iskrenost okusa Traži se odličan okus, uravnotežen i ukusan, bez zamjerki na čistoću sorte

60 | G.E.T.

• Kvaliteta okusa Vino treba biti vrlo ugodnog, obilnog i bogatog okusa, odličan primjer te berbe i godine • Postojanost arome Odlično vino je zrelo i kompleksno; daje dugi ostanak svih okusa nakon kušanja.

Upečatljiva aroma koja će ostati u sjećanju.

OPĆI DOJAM Na kraju ocjenjivanja dajemo ocjene za sva vina kao OPĆI DOJAM o svakom. Pregledom danih ocjena i razmišljanjem o vinu nagrađujemo ili kažnjavamo vino sa završnom ocjenom koja malo može utjecati na ukupnu ocjenu vina. Dobro razmisliti o vinu i svim kušanjima, analizirati ocijene i donijeti opći zaključak o tom vinu u odnosu na dojam koji je ostavilo. ♦

Knjiga 1. „Podrumarov Dnevnik“, prva je knjiga od tri u ciklusu „Obiteljsko Vinogradarstvo i Podrumarstvo, autora Jovice Nikšića, osnivača i predsjednika INOVATIVNE INTERNET UDRUGE VINARA EVINARSTVO. Više o udruzi na www.e-vinarstvo.com, te na facebook profilu.

Koncept Knjige-Priručnika, je napravljen tako da bude vaš jednostavni podsjetnik

G.E.T. Report 28

i pomagalo za samostalnu proizvodnju vina, osnovnu pripremu i testiranje sebe u kušanju vina, te dalje za pripremu i davanja svog vina na organizirana ocjenjivanja.

Neke odabrane dijelove knjige pratite kroz objave u nastavcima, a knjigu možete naručiti izravno od autora ili samostalno kod nakladnika po priloženom oglasu. www.webknjizara.hr

G.E.T. | 61

Pusti pašti na volju PaštaRIa je novi domaći brend tjestenine iza kojeg stoji PIK Rijeka, s tradicijom dugom 65 godina. Nakon predstavljanja u Sherry's Wines & Bites restoranu u središtu Zagreba, PaštaRIa je odmah dobila nove ljubitelje među kojima su i popularni gastro bloger Domagoj Jakopović Ribafish, mlada glumica Mirna Medaković te fitness trener Mario Valentić Tjesteninu možete pripremiti na nebrojeno načina, no samo je jedna PaštaRIa koja će zavesti vaše nepce i učiniti da se jedan običan, brzo pripremljen ručak pretvori u pravi gurmanski doživljaj.

Iza ovog vrhunskog domaćeg brenda stoji PIK Rijeka, poznato ime među ljubiteljima kvalitetne tjestenine s tradicijom dugom 65 godina. „Ljubav prema pašti započela je prije više od 170 godina, kad su u Rijeci postavljena prva manufakturna postrojenja. To je ujedno biopočetak proizvodnje tjestenine u Hrvatskoj, a Riječka tjestenina postala je simbolom tradicije i kvalitete. Te iste vrijednosti vrhunske kvalitete i duge tradicije prenijeli smo i u svježe redizajniran brend PaštaRIa“, ističe Izabel Dejhalla iz PIK-a Rijeka.

Penete, vijke, šurlice, šubiote, puže, leptire ili špagete od najbolje durum pšenice, jaja ili obogaćene špinatom i rajčicom od sada možete pronaći u novom pakiranju i pod novim zvučnim imenom PaštaRIa koji budi maštu i otvara apetit.

Ime PaštaRIa i slogan ''Pusti pašti na volju'' nastali su kao kombinacijom tradicije i življeg identiteta.

Redizajn i novi asortiman na najbolji mo62 | G.E.T.

gući način reflektiraju kulturu konzumiranja tjestenine i sve benefite koje PaštaRIa nudi. Imajući na umu da većina ljudi danas nema puno vremena za kuhanje, a želi pojesti nešto zdravo, u PIK-u Rijeka pobrinuli su se da ručak ili večera koju ćete spremiti od PaštaRIa tjestenine budu pripremljeni brzo i pritom sadrže bogatstvo različitih okusa.

Nastala spojem stoljetne tradicije i moderne tehnologije, PaštaRIa se radi od durum krupice koja sadrži i do 50 posto više bjelančevina nego obična pšenica i ne sadrži kolesterol, a njena kvaliteta najbolje dolazi do izražaja u okusu i izgledu. Sušenje na tradicionalan način, na nižim temperaturama, osigurava joj visoke nutritivne vrijednosti. ♦

U nastavku vam donosimo nekoliko recepata s PaštaRIa tjesteninom

PaštaRIa u praksi Crvena pašta s maslinama Sastojci (za 4 osobe): • crveni luk, 2 režnja češnjaka • 500 g peneta Paštaria • 1 kg mini rajčica • 10 dag crnih maslina • maslinovo ulje, vezica peršina • začini: sol, papar, bosiljak Priprema: Narezati luk, mini rajčice, masline i peršin. Luk popržiti na maslinovu ulju, dodati zgnječeni češnjak i pasirane mini rajčice.

U sve dodati peršin i masline te ubaciti par

listova bosiljka. Paštu skuhati prema uputama. Kad je gotova, pomiješati je s umakom.

Pašta fažol Sastojci: • celer, crveni luk, mrkva • grah • koncentrat i pasata od rajčica • maslinovo ulje Priprema: Nasjeckati mrkvu, luk i celer i popržiti ih na maslinovu ulju. Paštu skuhati prema uputama, dodati joj poprženo povrće i ubaciti grah. U sve dodati koncentrat od rajčice i pasiranu rajčicu te začiniti.

G.E.T. Report 28

Više recepata možete naći na G.E.T. Report stranici G.E.T. | 63