Broj 6
Recept: Fini kruščići s bundevom
31.10.2014.
Vinske skitnje: Legende Kutjeva
U središtu pažnje: DEGUSTACIJE I MANIFESTACIJE
Ribafish u potrazi za najboljom pizzom..
2 | G.E.T.
Riječ urednika Polako, ali sigurno, prerastamo u pravi web časopis. Raduju nas pozitivne kritike i daju nam smjernice za dalje, a i one prave (negativne) kritike ako nisu iz čiste zloće, dobro su došle.
Sadržaj Novosti......................................................................... 5 • Kratke vijesti • Zinfandel - američko vino s hrvatskim naglaskom Najave.......................................................................... 8 • Sedmi Dani švoja Degustacije..................................................................11 • Korak, Pinot Crni Križevac i Cimbuščak 2011 • COLLARD –PICARD šampanjci • PODERI COLLA - VINA IZ SRCA PIEMONTA Svijet pizza ................................................................ 14 • U potrazi za najboljom pizzom Manifestacije.............................................................. 16 • TAČ of ORANGE • Jesen u Lici Vinske skitnje............................................................. 20 • Vinske legende Kutjeva i kutjevačkih podruma Gastronomija.............................................................. 22 • EKOZONA Vam čestita Dane kruha
U ovom broju najveće su novosti da se našem malom timu pridružilo još nekoliko suradnika, tako da od ovog broja možete pratiti svog omiljenog blogera Ribafisha, novog kolumnista kojeg na Facebooku znate pod imenom Vinske Skitnje, a raduje nas i to što se ponovo družimo s našim starim znancem Davorom Baraćem. Spremamo vam još neka iznenađenja, ali o tome kad dođe vrijeme. U ovom broju, kako i priliči vremenu, donosimo puno reportaža s raznih događanja, kojih stvarno ima možda i previše. Toliko je raznih promocija i događanja da se ne stigne sve pratiti. Možda bi organizatori trebali više komunicirati - ovako vrlo često dolazi do preklapanja događaja, a to nikome nije u interesu. Svakako treba izdvojiti Tač of Orange, održan u Zagrebu. Odlična manifestacija i ogledni primjerak kako bi trebali izgledati mini festivali - priča za svaku pohvalu. Donosimo, naravno i recepte iz Eko Zone - listopad je pa se bavimo, naravno, kruhom. Bili smo i u Lici na manifestaciji Jesen u Lici - to je svakako destinacija budućnosti. Puno prostora dali smo i vinoteci Bornstein jer su počeli redovno održavati svoje tematske večeri - i to kakve! Stvarno svjetska priča. Razmazit će nas totalno - prvo smo kušali fantastične šampanjce, a doveli su nam na kušanje i odlična vina iz srca Piemonta. Nadam se da ćete uživati u čitanju našeg časopisa koliko i mi uživamo u njegovom stvaranju.
Do sljedećeg broja, veliki G.E.T.- ovski pozdrav! Tomislav Stiplošek G.E.T. Report je glasnik udruge za kulturu stola G.E.T. i besplatan je za sve zainteresirane za teme koje obrađuje. Uredništvo: Tomislav Stiplošek, Silvija Munda Suradnici: Davor Barać, Matej Rotim, Domagoja Jakopović Ribafish, Nataša Dević Priprema, grafička priprema i marketing: Uredništvo Foto: G.E.T. Report, press materijali
Konzumiranje alkohola i drugih alkoholnih pića zabranjena je osoba mlađim od 18. godina G.E.T. | 3
Zagorje Blues Etno Festival Vođena vinska blues degustacija,
~ sljubljivanje okusa hrane, ekološkog vina & blues glazbe ~
14.11.2014.
s početkom u 19.00 h
Druženja uz kvalitetna jela, vrhunska vina i usnu harmoniku, na Vinskom Vrhu postoje od 2009. Ovaj nesvakidašnji spoj edukacije i zabave su osmislila dvojica Tomislava (Bolfan + Goluban). Do danas su u njima uživali domaći i strani zaljubljenici u vrhunsku eno-gastro-music kvalitetu. Spoj bajkovite atmosfere vinarije na Vinskom vrhu, ljubavi prema hrani i proizvodnji vina te blues zvukova usne harmonike neće Vas ostaviti ravnodušnima. Domaćin prezentacije: Tomislav Bolfan / Glazbeni urednik: Tomislav Goluban Blues band: Easywalkers (Slovenija)
cijena: 150,00 kn / osoba
www.zagorjeblues.com 4 | G.E.T.
www.bolfanvinskivrh.hr
BiciklArt: izložba fotografija Barbare Bračun Uz jazz & blues glazbenika Eduarda Jimmy Matešića i biciklističko društvo Potepuh iz Zagreba te podršku mnogobrojnih uzvanika, zagrebačka umjetnica Barbara Bračun otvorila je svoju 4. samostalnu izložbu, pod nazivom ‘BiciklArt’. Sponzori prigodnog domjenka bili su Vinarija Stručić, Barun Vina te Pivovara i pivnica Medvedgrad. Barbara Bračun je photo-art umjetnica i pjesnikinja koja uspješno spaja svijet pisane riječi i umjetničke fotografije. Gostuje u Hrvatskoj i drugim zemljama. Do sada je imala samostalne izložbe fotografija: ‘More ljubavi’, ‘Pogled u svijet’, i ‘Nebo, sunce, postojanje’ Izdala je zbirku poezije ‘Plešem ljubav’. U knjižnici Dugave, na adresi Ulica sv. Mateja 7 u Novom Zagrebu, izložba se može pogledati do 5. studenoga.
World of labels by Marin Šubašić U prostoru Produkcije kulture Aplauz u Zagrebu, 23. listopada se održala izložba vinskih etiketa Wine Fashion Show / World of labels dizajnera Marina Šubašića, koji je radio etikete za mnoge vinarije, proizvođače rakija i sl. i sada je odlučio svoj rad predstaviti i vinskoj publici. Uz svoj dizajnerski rad Marin Šubašić se bavi ugostiteljstvom pa je i voditelj popularnog Mojo bara u Martićevoj ulici koji je postao kultno mjesto za sve vinoljupce i ljubitelje urbane glazbe.
Najveći izbor piva u Hrvatskoj Iako neslužbeno, može se reći da je listopad mjesec piva diljem svijeta. METRO Cash & Carry ga je zato obilježio novom ponudom. Više od 200 etiketa piva iz raznih dijelova svijeta koje možete pronaći u METRO Cash & Carry veleprodajnim centrima diljem Hrvatske. Ponuda uključuje ponudu piva iz raznih zemalja kao što su Jamajka, Meksiko, Brazil, Indija, Australija, Japan, Kina, Belgija, Irska, Velika Britanija, Belgija i dr., a zadovoljiti će ljubitelj lagera ili ale-a te svakom druženju osigurati dodatnu zabavu i raznolikost.
Zapaprite hladne dane uz PIK Ljutu kobasicu „7 veličanstvenih“ kobasica dobiva pojačanje ove jeseni i to u obliku PIK Ljute kobasice koja će, kažu, oduševiti sve poklonike pikantnih okusa. Kobasice su namijenjene za mnogobrojne načine pripreme. U PIK-u predlažu: Neka Ljute kobasice postanu dio Vašeg Francuskog krumpira, kotlovine, gurmanske verzije Hot doga, popularnog jušnog graha, ali i mnogih drugih tradicionalnih i modernih zimskih jela. Pripremljene su od odabranih komada mesa, začina i aroma te će svakom jelu dati onaj specifičan štih koji obrok čini posebnim iskustvom za nepca. G.E.T. | 5
Konjski proizvodi na Britancu Ljubitelji konjskog mesa sa zadovoljstvom su dočekali vijest da je dućan Košara & kašeta na zagrebačkom Britanskom trgu u redovnu ponudu uveo konjske mesne prerađevine slovenske tvrtke Pag. Tijekom dva desetljeća koliko se bavi ovim poslom, vlasnik Ivo Maričević postao je regionalni lider u preradi konjskog mesa, a želja mu je posao proširiti i na Hrvatsku. Uskoro će se specijaliteti od konjskog mesa iz njihove proizvodnje moći kušati i u nekim zagrebačkim restoranima, ali o tome više neki drugi put. Također, zadovoljni smo što možemo najaviti veliku reportažu o ovoj temi, uz pokoji prigodan recept.
Konoplja u Hrvatskoj Već drugu godinu za redom na Zagrebačkom Velesajmu je organiziran Sajam KrONOPLJA, jedini specijalizirani sajam u HR koji se bavi temom uzgoja i prerade Konoplje u RH. Na sajmu je nastupila i tvrtka CannaBio d.o.o., jedina tvrtka koja je registrirana za uzgoj i preradu konoplje isključivo uzgojene u Hrvatskoj, te je ovlašteni uvoznik i distributer sorte Finola za područje RH. Posjetiteljima su prezentirali proizvode iz segmenta hrane (ulje, sjemenke, brašno, čaj i proteine) te liniju kozmetike za njegu tijela pripremljenu na bazi ulja konoplje. “Zadovoljni smo odazivom posjetitelja i posjetom našem štandu, te podrškom koju smo dobili i pozitivnom reakcijom potrošača na naš rad i kvalitetu naših proizvoda.“, kaže direktor i suvlasnik tvrtke Nikola Planinić. On je u sklopu sajma sudjelovao na dvije radionice (Mjesto i uloga konoplje u poljoprivredi i Industrijska konoplja u Hrvatskoj- DA), za koje kaže: „Radionice su naišle na dobar odaziv kod publike. Bile su vrlo zanimljive i edukativne. Međutim, nedostajalo je kvalitetnije praćenje od strane predstavnika izvršne vlasti s obzirom na niz problema s kojima se proizvođači susreću u svakodnevnom poslovanju, te medija koji nisu skoro uopće popratili jednu ovako vrlo zanačjnu, jedinstvenu i vrlo zanimljivu manifestaciju. Nužno je kvalitetnije zakonski regulirati uzgoj konoplje, te promet s proizvodima konoplje u RH, te isto uskladiti s regulativom na području EU što je prije moguće, a bez izvršne vlasti i određenog medijskog pritiska to sve ide jako sporo, odnosno na štetu „pionira“ u ovom poslu u RH poptu CannaBio.“
Welness kao sredstvo protiv depresije i prehlade, ali i za poticanje mašte i razbuđivanje strasti Dolaskom jeseni dani postaju sve kraći, a sezona aktivnosti na otvorenom za većinu se polako završava. Zato su Terme Olimia osmislile program pod nazivom „Napunite baterije“. Jesenski paketi sadrže opuštanje u bazenima s termalnom vodom koja relaksira mišiće i poboljšava cirkulaciju te jača obrambeni mehanizam i osnažuje tijelo. Uz opuštajuće tretmane i masaže treba znati uživati i u pravoj hrani, Photo Dean Dubokovic budući da hrana ne služi samo za zadovoljenje osnovnih fizioloških potreba, nego igra vrlo važnu ulogu u emocionalnom, mentalnom i duševnom životu. Program obuhvaća i eksperimentiranje s novim i zanimljivim okusima, i spravljanje lako probavljivih jela, s ciljem postizanja dobrog osjećaja, vitalnosti, dodatne energije i jačanja zdravlja. Terme Olimia nude i posebne ljubavne pakete kako bi se partneri istinski mogli posvetiti jedan drugome. Romantične kupke u dvoje uz prijatnu glazbu i čašicu šampanjca, relaksirajuće masaže s mirisima aromatičnog ulja, kraljevski užici u parnim saunama koji čiste tijelo, smiruju misli i jačaju duh, kao romantične večera uz svijeće i uživanje u harmoniji specijalno pripremljenih gastro okusa vratit će u sjećanje sve posebne trenutke. 6 | G.E.T.
VinDel 2014 Rekordna posjeta, rekordan broj delikatesa i vina te iznimna pozitivna energija obilježili su ovogodišnji VinDel, sedmi međunarodni sajam vina i delikatesa. Dio te energije bio je i G.E.T. Reprt koji je, zajedno s grupom hrvatskih novinara uz beogradsko pojačanje, posjetio Maribor i popratio VinDel. Što smo pojetili u ovom gradiću pod Pohorjem i kako smo doživjeli ovogodišnji VinDel, moći ćete pročitati u velikoj reportaži u slijedećem boju.
VinDel vino & delikatese
Zinfandel - američko vino s hrvatskim naglaskom Autohtona hrvatska crvena sorta, Plavac mali, sve više izaziva međunarodnu pozornost. Nakon što je značajan interes u svojem sveobuhvatnom izdanju Wine Grapes nedavno iskazala i jedna od vodećih svjetskih vinskih publicistkinja, Jancis Robinson, za ovu dalmatinsku sortu zainteresirali su se i sami vinari. Vlasnici ugledne kalifornijske vinarije Turley, Larry i Suzanne Turley, posjetili su Pelješac u sklopu putovanja «Otkrijte porijeklo Zinfandela», organiziranog za članove njihovog vinskog kluba. Domaćin im je bio Frano Miloš, jedan od vodećih hrvatskih vinara i promotora Plavca malog s pelješkog terroirea. Cilj posjeta Turleyjevih izravno je povezan s istraživanjem povijesti i porijekla Zinfandela, sorte koja prevladava u proizvodnji ovih vinara iz doline Nape, a između koje i Plavca malog postoji izravna veza. On je također temelj suradnje dvaju obitelji na budućoj promociji obje ove sorte. Kontakt između Turlyjevih i Miloša ostvaren je ranije ove godine. U ožujku su, naime, Franica, Josip i Ivan Miloš – kćer i sinovi Frane Miloša – posjetili dolinu Nape te predstavili svoja vina. Iz tog je susreta proizašla suradnja s obitelji Turley, a posebice i zbog činjenice kako dvije obitelji imaju puno sličnosti u filozofiji proizvodnje vina te odnosu prema tržištu. Poput Miloševih, i Turlyjevi prozvode vina na organski način, s minimalnom upotrebom zaštitnih sredstava. Riječ je o jednoj od vodećih američkih vinarija, posebice ako se uzme u obzir činjenica da je jedan od njihovih najstarijih vinograda zasađen još daleke 1886. godine, što ga čini i najstarijim u Kalforniji.
Posjeta Turleyjevih početak je suradnje ovih obitelji na daljnjoj promociji ovih srodnih sorti. «Njihov je interes u ovom slučaju povijest Zinfandela i njegova veza putem Plavca malog, a naš je interes budućnost i popularizacija Plavca malog na svjetskoj razini putem Zinfandela. Zajedno smo sasvim spontano uspjeli postići veoma korisnu suradnju, poduprtu isključivo vlastitim sredstvima, znanjem i radom, potvrđujući ispravnost svojih nastojanja u kvalitetnoj afirmaciji hrvatskog vinarstva,» pojasnio je Frano Miloš. Milošev sin, Ivan, detaljnije je pojasnio kako je tijekom američkog putovanja došlo do suradnje s obitelji Turley. «Gostujući u jednom radio showu u New Yorku prilikom naše „vinske turneje“ po SAD-u, na pitanje kako bih opisao vina od sorte Plavac mali sasvim sam se spontano nadovezao na ispriku zbog svog hrvatskog naglaska te rekao da naša vina od Plavca malog zapravo pričaju sve jezike svijeta, ali uvijek s jakim hrvatskim akcentom. Kušajući vina Turleyjevih, ne mogu se oteti dojmu da se Zinfandelu usprkos tako dugom životu u Americi i dalje čuje hrvatski naglasak. Ipak, radi se o potpuno drugačijim uvjetima uzgoja, što je i ponukalo obitelj Turley da posjeti naše ručno obrađivane vinograde na padinama poluotoka Pelješca,» pojasnio je Miloš. G.E.T. | 7
Sedmi Dani švoja
u sjeverozapadnoj Istri do kraja studenog
Konobe i restorani na području Umaga, Novigrada, Buja i Brtonigle do kraja studenoga domaćini su sedmih Dana švoja, gourmet manifestacije koja na jedinstven način predstavlja bogatstvo okusa jedne plemenite ribe. Manifestacija je posvećena listu, ribi koja se u sjeverozapadnoj Istri naziva švoj i koja vrhunske kuhare neprestano nadahnjuje na nove kreacije. Tijekom Dana švoja, vodeći kuhari sjeverozapadne Istre svojim gostima nude menije s najmanje četiri slijeda na bazi lista, a uz njih se poslužuju kvalitetna lokalna vina i maslinova ulja. „Dani švoja u proteklih su šest godina postali jedan od zaštitnih znakova sjeverozapadne Istre i jedan od najuspješnijih projekata našega klastera. Upravo na ulaganjima u razvoj gourmet proizvoda naš klaster i svi njegovi dionici grade svoju konkurentnost, što se do sada pokazalo vrlo opravdanim i uspješnim“, istaknuo je predstavnik klastera sjeverozapadne Istre Dario Penco. Dani švoja počeli su 20. listopada i traju do 30. studenoga. Posebne menije na bazi istarskog lista nudit će 15 priznatih restorana i konoba Umaga, Novigrada, Buja i Brtonigle. Među njima je i restoran Badi iz Lovrečice, čiji vlasnik Nado Badurina ističe da je švoj, iako manje razvikan od zubatca ili orade, iznimno zahvalna riba koja se dobro slaže s puno drugih namirnica. „Uz delikatno, slatkasto i sočno meso, najveći aduti švoja su lako čišćenje, što ga čini idealnim za filetira-
8 | G.E.T.
nje.
Zbog svoje nježne strukture odličan je kandidat za sparivanje s najrazličitijim umacima, u što će se moći uvjeriti svi posjetitelji koji kušaju menije posebno pripremljene za ove Dane švoja“, rekao je Moris Damiani, šef kuhinje restorana Badi. Vrhunska jela na bazi ribe list najbolje upotpunjavaju istarska maslinova ulja, među kojima se ističe nagrađivano ekstra djevičansko ulje Vergal, koje je predstavio Neš Sinožić iz Lagune Novigrad. O sljubljivanju istarskih vina sa specijalitetima Dana švoja govorio je Marko Roknić, predstavnik vinarije Kozlović. Uz Badi iz Lovrečice, u Danima švoja još sudjeluju: Buščina, Melon i Nono iz Umaga, Sergio, Igor i Stari Kaštel iz Buja, Navigare i San Bendetto iz Novigrada, San Rocco iz Brtonigle, Porto Salvore, Santa Andrea i Ancora iz Savudrije, Pergola i Villa Rosetta restoran Maruzza iz Zambratije. Dani švoja jedna su od četiri ključne gourmet manifestacije klastera, uz Dane školjaka, istarskih šparuga i jadranskih liganja. Kroz taj jedinstveni koncept sjeverozapadna Istra predstavlja bogatu ponudu jela na bazi prepoznatljivih lokalnih namirnica, i to upravo u njihovoj sezoni.
Gosti: Klapa Kumpanji, klapa Koraja & klapa Kolajna ... jer Lumblija nije samo kolač, ona je cijela jedna priča koja govori o tradicionalnom načinu otočkog življenja, okružju i načinu života Blaćana, a uza se veže romantičnu ljubavnu priču.
Organizacija:
BLATSKI FIŽULI USTANOVA U KULTURI
RADIO BLATO
G.E.T. | 9
10 | G.E.T.
Korak, Pinot Crni Križevac i Cimbuščak 2011
Piše: Davor Barać Foto: Julio Frangen
Nije nepoznanica da ponajbolji crni pinoti u Republici Hrvatskoj nastaju na obroncima vinogorja Plešivica-Okić, kao što nije nepoznato da obitelj Korak gaji posebnu pažnju prema ovoj sorti što se najbolje moglo vidjeti na nedavnoj vertikali njihovih Pinota održanoj za predstavnike medija u Sherry’su, sada već vinskoj „instituciji“, koja je kasnije, kao i obično otvorena za širu javnost.
Svojedobno osobno najbolji Chardonnay u Hrvatskoj, Korakov Sur Lie 2007. naslijedio je onaj iz 2008. (kušan iz magnuma) koji se vrlo dobro odradio uvodnu ulogu kao logičan uvod u „burgundsku“ priču – svjež, kompleksan i još uvijek s dovoljno energije za poticanje uzbuđenja i pripremu za seriju Crnog Pinot-a. Otvorilo se s najmlađim primjerkom Crnog Pinota, onim iz 2012. tek puštenim na tržište koji je djelovao prilično zatvoreno iako obećavajuće s mješavinom zemlje i voća, korektno dotjeran i jasan.
osobnosti svakog kušanog vina koji su svoju ravnotežu pronašli u spomenutoj 2011. godini.
Uzimajući u obzir da su vinogradi zasađeni 2001. (danas broje ukupno oko 6000 trsova) te da je prva berba na tržištu, zadnja kušana, ona iz 2006., može se podvući crta i napraviti presjek razvoja vinograda, vinara pa posljedično i vina – od stasanja loze, do modernizacije u pristupu preko finesa vinarenja što sve zajednički pokazuje uzlazni trend etikete.
Kartica v ina Vrsta: mir no suho crno vino Sorta: Pin ot crni Berba: 20 11 Alkohol: 13.5 % Proizvođ ač: Korak
Uslijedila je zvijezda večeri, primjerak iz 2011. koji krasi savršen sklad voćnih, zemljanih i animalnih elemenata posloženih u napetu, fokusiranu strukturu, koliko fokusirana može biti ova sorta koja u najboljim interpretacijama teži ka širini i raskoši dok umijeće leži u zadržavanju te težnje širini, u prihvatljivim granicama. Na nepcu je srednjeg tijela čvrsto, jednoliko raspoređeno kroz cijeli gutljaj, uz nešto izraženiji začinjeni završetak. Zaslužuje nešto duže zadržavanje u čaši.
Najbolje p pećnici, ta ristaje uz teletinu u ggliatu od tune Tempera tura serv iranja: 16 Cijena: o ºC ko 140 kn
Iza njega su uslijedili veterani iz 2009., 2007. i 2006. od kojih svaki zaslužuje svoju stranicu ali kojima je zajednička nešto zrelija komponenta i lagani pad, osim 2009. koja se raspojasano inati i 5 godina nakon berbe sa svojom cvjetno-voćnom aromatikom i tanično-kiselom kičmom, tim svetim gralom vinogradarstva i vinarstva. Prirodni kvasci, višestruko korištene bačvice i velike bačve te spontana malolaktika, sve su to razlozi posebne G.E.T. | 11
Vinoteka Bornstein zajedno distribucijskom kućom Bin 19 d.o postala je bogatija za još dva brand ekskluzivnom zastupstvu. Šampanjci ove kuće su Riječ je o šampanjskoj kući COLLA stvarno odlični. Komplek–PICARD u obiteljskom vlasniš sni, puni , odlične svježisupružnika Oliviera Collarda i Caro ne, lako podnose i veće Picard i vinskoj kući Poderi Colla čaše, a ne samo uske sjeverozapada Italije, iz srca Piemonta šampanjske, a i to je dokaz kvalitete. Ono što me se posebno dojmilo je čistoća tih vina. Izrazito čiste linije bez ikakvih primjesa, bez ijedne mane, skoro pa savršeno. Od Maria Meštrovića smo čuli da im tako izgleda i vinarija, poput apoteke.
COLLARD –PICARD šampanjci Uz moje prve korake u vinskom svijetu nekako je čvrsto vezana i vinoteka Bornstein. Mislim da ne moram objašnjavati koja je to vinoteka. Prostor je to koji budi strahopoštovanje kod svih koji uđu i definitivno jedan od najljepših vinskih interijera na ovim našim prostorima. Imao sam tu sreću da sam ne mali broj sati proveo u toj vinoteci s Vladom i Slavicom Borošić uz čašicu vina i čašicu razgovora. Od Vlade Piše: Tomislav Stiplošek sam puno naučio i preko njega sam upoznao mnoge ljude vinskog svijeta, tako da obitelj Borošić i vinoteka Bornstein zauzimaju posebno mjesto u mojoj vinskoj karijeri, ali i u mom srcu.
Dobro je da su kod nas počele dolaziti i manje vinske kuće, jer one ipak daju više gušta i duše u vino nego veliki, pomalo industrijski, brendovi koje smo imali na tržištu. Ono što me posebice oduševilo je njihov rose iz 2008. Savršen šampanjac. Za njega mi ne treba društvo - on i ja smo sasvim dovoljni. Cijene nisu niske, ali niti previsoke, u stvari odličan omjer cijene i kvalitete. Možemo reći da sada imamo za kupiti nešto što će itekako zanimati vinske šmekere. Collard-Picard šampanjci ne spadaju u domenu vina koje ćete piti svaki dan, ali kada se želite počastiti, to je pravi izbor. Da vam sad objašnjavam postupke proizvodnje , vrste bačava i slično - mislim da ne treba. Dođite u Bornstein i probajte. A kad probate, sigurno slijedi čuvena rečenica iz kultnog filma Casablanka: „Mislim da je ovo početak jednog divnog prijateljstva“.
Oduvijek sam imao želju pripremiti neko događanje u Bornsteinu - svi mi imamo neke svoje male snove - i jesam, prije sada već godinu dana održali smo u Bornsteinu večer vina i glazbe. Bilo je odlično, vinoteka je bila puna, svirao nam je Tomislav Goluban, oko mene sve prijatelji i štovatelji vina - odsanjao sam jedan svoj san. Na bračni par Srpek sam itekako ljubomoran jer oni to mogu sanjati svaki dan. I da, treba naglasiti da me s Ivanom Srpekom upoznao baš Vlado Borošić u toj vinoteci. Da su Srpeki novi vlasnici vinoteke Bornstein, to valjda svi znaju. Vinska druženja uz male zalogajčiće postala su u Bornsteinu normalna stvar. Razmazili su nas i nekim svjetskim imenima koja su gostovala na tim događanjima. Recimo, meni posebno dragog Aleša Kristančiča Movie. Polako, ali sigurno, ova vinoteka postaje centar vodećih vinskih zbivanja u gradu Zagrebu. Počeli su nam Srpeki dovoditi i Talijane, Francuze... nekako mi se čini da će nam i Australci uskoro doći. Nedavno smo u Bornsteinu uživali u odličnim šampanjcima vinske kuće Collard-Picard. Olivier i Caroline potječu iz vinskih obitelji, ali tradicija im nalaže da svako pokoljenje stvara svoj brand pa su u brak su donijeli svaki svoj vinograd. Njihova baština osigurala im je neke od najboljih položaja u regiji, započeli su s 1.8 hektara vinograda obiteljskog nasljeđa, a danas obrađuju ukupno 15 hektara vinograda i pune oko 130 000 butelja godišnje.
12 | G.E.T.
Šampanjci kuće COLLARD – PICARD nose oznaku RM, odnosno Récoltant Manipulant što znači da su proizvedeni isključivo od vlastitog grožđa. Ova oznaka popularizirana je u novije vrijeme i pokrenula je trend među poznavateljima i ljubiteljima šampanjaca. Sve češće i radije kupuju se šampanjci manjih obiteljskih proizvođača. Oni nerijetko za puno nižu cijenu pružaju znatno veću kvalitetu obzirom da njihova cijena nije preopterećena potrebom za generiranje velikih marketinških budžeta.
s o.o. da u
ARD štvu oline sa a.
PODERI COLLA - VINA IZ SRCA PIEMONTA U vinoteci Bornstein ovih je dana predstavljena i vinska kuća Poderi Colla sa sjeverozapada Italije, iz srca Piemonta. Prezentaciju i degustaciju vodio je osobno vinar Tino Colla koji je u Zagreb došao u pratnji supruge.
Priredila: Nataša Dević
večeri kreirao jela koja su najbolje popratila ova izvrsna i zaista posebna vina.
Na prezentaciji održanoj za medije specijalizirane za vino i gastronomiju Tino je predstavio pet vina aktualnih berbi koja se trenutno nalaze na tržištu. Bila su to redom Campo Romano Langhe Pinot Nero 2011, Nebbiolo d’Alba 2011, Bricco del Drago 2009, Barbaresco Roncaglie 2009 i Barolo Bussia 2009. Nakon degustacije za medije uslijedila je prezentacija usmjerena prema klijentima i prijateljima Bornsteina za koju se tražilo mjesto više. Tino je jednakim žarom i entuzijazmom predstavio svoja vina publici koja je zainteresirano upijala svaku riječ o generacijama dugoj tradiciji, porijeklu vina i filozofiji njihova nastajanja. Večer su upotpunili sljubljeni zalogaji Bistroa Apetit koji je noć prije ugostio izvrsnog chefa Andreja Barbierija kako bi na degustacijskoj
O vinariji Godine 1993. Tino Colla i njegova nećakinja, Federica, odlučuju udružiti snage i pokrenuti vlastitu vinsku priču na obroncima Langhe Albesi istovremeno poštujući generacijama dugu obiteljsku tradiciju vinarstva i vinogradarstva. U tom poduhvatu misao vodilja bila je jasna, proizvesti vina koja najbolje ocrtavaju terroir koji ih je iznjedrio i karakter čovjeka koji ih je kreirao. Ono što svakako žele izbjeći je unificiranost. Vina danas sve više međusobno nalikuju neovisno o klimi i podneblju iz kojeg dolaze. Koncentrirana su, s visokim udjelom alkohola i drva, teško se piju i teško slažu s hranom. Vrlo često ćete ih čuti kako za svoja vina kažu kako ona nisu “high-tech” nego upravo suprotno, to su „man made“ vina. Godišnja proizvodnja iznosi oko 150.000 boca. Glavne osobine koje krase vina Poderi Colla su izvornost i prirodnost – sorta i terroir u prvom su planu a od vinograda do boce cilj je doći uz što manju tehnološku manipulaciju (koncentriranje, filtriranje i sl) i što manje aditiva (enzimi, tanini, kvasci, itd). Na ovaj način stvaraju se bezvremenski klasici, vina ugodna za piti koja se lako sljubljuju s hranom na način da ju nadopunjuju, što istovremeno upotpunjuje i vino.
Povijest obitelji Colla odavna je povezana s vinogradarstvom i vinarstvom. Prvi pisani tragovi datiraju iz 1703. godine kada se prvi puta Carlo Colla spominje kao proizvođač vina i započinje tradiciju koja neprekinuto traje kroz stoljeća. 1960ih Beppe Colla usmjeravala vinariju na put do zvijezda postavši glavnim utemeljiteljem Alba DOC (Denominazione di Origine Controllata - kontrolirano porijeklo). Beppeova kći, Federica, nakon sveučilišne diplome i specijalizacije na smjeru Wine & Liquor Management u Parizu odlučuje krenuti očevim stopama. Njegov 19 godina mlađi brat, Ernesto (“Tino”) Colla, također gradi reputaciju u vinskom svijetu. Nakon završetka prestižne enološke škole Scuola di Enologica Alba, debitira u Burgundiji prije povratka u rodni Piemont. Po povratku se udružuje s Federicom i tako, 1993. godine, nastaje vinska kuća Poderi Colla kakvu danas poznajemo. COMITATO GRANDI CRU D’ITALIA Vina Poderi Colla od 2007. godine nose oznaku COMITATO GRANDI CRU D’ITALIA kao garanciju izvornosti, kvalitete i dosljednosti koja se prati i kontrolira kroz najmanje 20 godina unatrag.
Imanje Poderi Colla rasprostire se na tri strane: TENUTA RONCAGLIA dom je povijesnog Barbaresca i proteže se na 13 hektara od kojih je 8 zasađeno vinovom lozom na nadmorskoj visini od 240 do 280 metara. ASCINE DRAGO s ukupno 25 hektara, od čega je 12 pod lozom na brdu zvanom “Bricco del Drago” od kud potječu vina istoimeni Bricco del Drago i Nebbiolo. AZIENDA AGRICOLA DARDI LE ROSE nalazi se u općinskoj četvrti Monforte d’Alba, gdje pokriva ukupno 6 hektara, u cijelosti pod nebbiolom. G.E.T. | 13
Ribafish:
U potrazi za najboljom pizzom Hedonist, hranofil i bonkulović kakav već jest, nakon većine satranih hamburgera metropole Ribafish je zaključio da je krajnje vrijeme da se baci i na testiranje talijanskih sirotinjskih obroka, koji su vremenom evoluirali u današnju pizzu. U kojem god obliku. A krenuo je opako - od O’Hare...
Piše: Domagoj Jakopović - Ribafish
Prvu sam pizzu probao s deset, nema mjeseca da se negdje ne zaletim na istu, a otkako sam rastavljeni otac, sve češće se s Juniorom znam i zaigrati kad mi se ne da kuhati nešto ozbiljno za večeru. Pristaša sam kvasnih tijesta, jer sam na njih navikao, obožavam tijesto, lepinje i kruh, a i uvijek je vrijedila ona stara – od viška glava ne boli. Jednom sam sa zborom u Americi probao Chicago style pizzu s ultradebelim tijestom na rubovima, ali mi je i dalje bila iza domaćeg, sočnog krušnog okusa, dok nisam došao u Karijolu i probao beskvasno tijesto. Bože, mlinci, što je ovo, zavapio se i osjećao kao trp u Sahari, izgubljen i potpuno sam... Puno godina kasnije, shvatio sam, obilazeći jedan dio Italije, da su ukusi različiti, i da treba prihvatiti svačiji odabir, i ne se infantilno suprotstavljati nečemu samo zato jer si kući nekoć jeo nešto sasvim drugo. Pa sam tako došao i u O’Haru, da zagrebačku beskvasnu pizznu trilogiju Karijola – Duksa – O’Hara započnem na jedan divan sunčan subotnji dan.
Povijest Marin Vanjak imao je dva restorana u Zadru i okolici, jednog je zadržao, a drugi otvorio u Malešnici. Vidio je prostor, rekao to je to, i krenuo s opremljivanjem. Kako je bio reprezentativac u panulanju (udičarenju u pokretu, s povlačenjem iza sebe, da ni ja nisam vjerovao), tako je u Napulju probao savršenu pizzu. Kod kuće je uskoro napravio nešto slično, doveo sinove da konobare (i stalno peckaju tu nikad nije dosadno), i kad je pao naziv pizzerije, O’Hara, prema poznatom irskom pivu – sve ostalo je legenda. Sudeći prema nagradama, zalaganju za najbolje sastojke od najskupljeg brašna do masline na vrhu, u tančine razvijene Marinove teorije o tijestu, popunjenosti lokala, i općenito svemu viđenom, ovo je pizzni hram, ali također i pivski, no, o tom potom... 14 | G.E.T.
Uređenje Besprijekorno čisto i uredno, s milijardu brendiranih pivskih čaša, ribicama na zidu, preglednim i skupim menijem i pogledom na pizzajola koji tebi pred očima stvara ono što ćeš jesti. Sve vrste umaka, svježi bosiljak i rukola kao ukras šanka, muzika neutralna, ne preglasna ni napadna, jedino jedna daska škripi na terasi, a ni još jedan wc ne bi bio naodmet. Duhovite poruke sa zidova, kultura i svježina teško se mogu nadmašiti, baš mirno i kvalitetno
Usluga Na pizzu smo čekali 20 minuta, jer je konobar rekao da ćemo zbog gužve čekati 20 minuta. Amen. Rastrčani, ali ne i panično osoblje, nasmiješeno, spremno za zezanciju, elokventno, uredno i na najvišem nivou. Čak nam je za potrebe snimanja i glavni majstor išao vrtiti tijesto za pizzu, ali o tom nekom drugom prilikom. Čista desetka.
Piće Nevjerojatnih, golemih i impozantnih 57 vrsta piva. I to ne bilo kakvih da se nadopuni brojka, nego stvarno provjerenih svjetskih brendova, kao i prvo domaće craft pivo – Nova Runda. A valjda ima i sokova, mislim, Hertog Jan, dva Trapist Rocheforta, Punk IPA, predivno. Što se mene tiče, mogu i zatvoriti pizzeriju i kuhati samo gablece ako će biti ovakva vrhunska ponuda pivkana...
Ponuda Duhovito predstavljene i dobro objašnjene pizze, od klasičnih do specijaliteta kuće. Klasične su kao i svugdje, ali specijalne su sjajne. Jeli smo jednu s biftekom i jednu s inćunima, bifteka je bilo mrvicu premalo, a na inćunku bih ja ubacio i malo motra, više kapara, maslina. No, minimalizam je na cijeni, i to s pravom, jer smo unatoč velikoj porciji – dugo bili siti, a ne prežderani. Tijesto je beskvasno, ali nije mlincasto kakvog nas je bilo strah. Ravnomjerno ispečeno, jedan mjehurić previše, ali potpuno profesionalno. Da je odmah zaleći, to bi bilo savršenstvo, ali ni terasa nije loša...
Zaključak Vrhunska ocjena za sve, od najbitnijeg, pizza, pa sve do sanitarija sa sušilicom za ruke koja postaje sve zanimljivija s novom popijenom rundom. Cijene pizza od 36 do 72, prosječne pedesetak kuna, piva oko dvadesetak pa naviše, ali ponavljam, sve su de luxe! Savršeno mjesto za one koji obožavaju tradicionalnu talijanku, topla preporuka za pojesti pizzu i otići s osmijehom, prvo pa muško, uskoro nastavljamo s potragom!
U potrazi za najboljom pizzom 1. O’Hara, Malešnica: Restoran pizzeria O’Hara Adresa: Ulica Ivane Brlić Mažuranić 1B, 10090, Zagreb Telefon: 01 3792 112 Radno vrijeme: 10:29-23:07 Tijesto 8,5/10 (zato jer ja nisam ljubitelj, ostali se ubijaju od pohvala) Pizza 9/10 Lokal 10/10
G.E.T. | 15
TAČ of ORANGE
Ne bi li se odm ma kla aknuli sičnog sajma, od pojSeeker s Pleasu re zagreb Croatia u su ačkim r radnji sa estoran ganizira om li Orange su manifestac Tač oriju u stavili u kojem su cijeli Tač of funkciju re tog dog storan ađanja.
Zaključak br.3. U kultnom Zagrebačkom resTAČU ekipa Pleasure Seekersa uspjela je okupiti crème de la crème vinske orange scene. Možda se nekom 20-tak vinara čini Piše: Tomislav Stiplošek malo, ali ako odlučite probati od svega ponuđenog da bi mogli donijeti sud o tome tko je tko u orange svijetu i da li vi pripadate tom svijetu, tada je to puno vinara. Dakle, negdje na pola posla morao sam napraviti pauzu i otići do odličnog švedskog stola kojeg je ekipa Tača pripremila za ovu prigodu. Nakon vrhunskih delicija, krenuo sam hrabro u drugo vinsko poluvrijeme ovog događanja i završio ga s uspjehom . Tada su krenula razmišljanja o ovom događanju i došao sam do nekoliko zaključaka koje ću podijeliti s vama.
Najpoznatija Hrvatska orange priča je Tomčeva amfora i stvarno je odlična, svi znamo kvalitetu koju u svojim vinima nudi Clai, tu naravno spada i pionir te scene u Hrvata Kabola koji je sve bolji, neupitna je kvaliteta Roxanicha i Bibicha, pojavljuje se lagano Kosovec sa Škrletom, ali zaboga kolege novinari, prestanite pisati o Zdenku Šemberu kao iznenađenju i velikom potencijalu jer on je daleko više od toga. Ljudi, Šember je car! Nisam ja vinski autoritet, oslm što već godinama učim od naših vinara i malo sam koketirao s WSETom, ali po mom mišljenju, Šember ako već nije, vrlo brzo će biti broj 1 naše orange scene. Kapa do poda za sva vina koja je donio.
Zaključak br.1. Orange vina za mnoge su vinoljupce još uvijek relativna nepoznanica. Kao prvo, to su vina za prave šmekere, kao drugo, nisu jeftina pa se teško odlučiti za kupnju nečega što nikad nisi probao. Ali, najbitnija stvar u ovoj priči je da danas mnogi nešto rade biodinamički, ekološki, macaracije, amfore i sto čudesa, a velika večina toga tek su pokušaji takvog rada i vina sa greškom. Naravno, kada ih probate zaključite da orange vina i nisu baš nešto. Zato morate doći na ovakvu manifestaciju, probati one najbolje i shvatit ćete, kao i ja, da su orange vina ono što ste tražili cijeli život. Kušati vina pravih majstora maceracije je duhovno iskustvo.
Zaključak br.4. Vinarija Blažič iz Slovenskih Goriških brda je nešto novo i fantastično dobro. Aromatika i svježina njihovih vina me oduševila. Za razliku od Šembera, vinarija Blažič mi je nešto novo i definitivno ću morati do Goriških brda da utvrdim gradivo. Nemam običaj pisati hvalospijeve o vinima koja sam tek upoznao makar me oduševila, jer tko zna, možda me ponio trenutak (mada sumnjam). Zato uskoro očekujte veliku reportažu o vinariji Blažič.
Zaključak br.2. U Taču su okupili vinare iz Italije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine i, ako gledamo u tom reginalnom okviru, naši vinari tu su svakako u vrhu. Nadam se samo da stanje u zemlji kakva je naša i tu ne ostavi svoj trag. Naime, to su vina koja se školuju godinama - jednostavno ih zaboravite na neko vrijeme, ali samim time zaboravite i na financije koje ta vina nose - a ipak treba od nečeg i živjeti. Da bi proizvodio odlična orange vina, vinar mora biti smiren i zadovoljan, mora istinski uživati u tome što radi i zato mora imati stabilnu financijsku situaciju. 16 | G.E.T.
Zaključak br.5. Tač of orange je odlična priča. Osobno mislim da su ovakvi, ajmo reć mini-festivali, ili još bolje, tematski, budućnost - jer tu dobijete samo onu publiku koju ta tema zanima. Cijena ulaznice visoka je samo na prvu jer imate uključen švedski stol, imate odličan izbor vinara i imate
privilegiju biti dio ovakvog događanja. Cijelo događanje odrađeno je savršeno. Ma koliko se trudio, ne mogu naći zamjerku; tek da je pred kraj bija prava gužva, ali i to je dokaz kvalitete. Mogu samo reći: Nadam da je ovo samo prvi u nizu tradicionalnih Tač of orange događanja.
Zaključak br.6. Važno je zvati se Željko (Ernest očito više ne igra) jer to je kao da si rođen pod sretnom zvijezdom. Čovijek kojeg ja iznimno cijenim , radi se naravno o Željku Suhadolniku, rođen je 24.10.19xx. (nećemo o godinama) i za rođendan dobije Tač of Orange - to se zove imati sreće. Željko još jednom: Sretan rođendan!!!!
u deta
ljima
cijena karte: 250 kn vina i h rane k oliko m 22 vin ožeš ara 150-ak posjet itelja Huma nitarka - uspje šna
Kako bi pokazali da se ovakav način vinifikacije zaista rasprostranjen, organizatori su okupili vinare iz raznih regija: • BiH - Brkić • Hrvatska – Bibich, Clai, Kabola, Kosovec, Roxanich, Šember, Tomac • Italija – La Castellada, Prinčič, Radikon, Terpin • Slovenija – Blažič, Cigoj, Čotar, Gordia, Keltis, Klabjan, Klinec, Mlečnik, Rodica, Svetlik.
Što kažu organizatori? - o manifestaciji: Jako smo zadovoljni jer smo uspjeli okupiti top vinare ovoga stila iz regije te zaista prave zaljubljenike u njihova vina. Nadalje, dojmovi vinara i posjetitelja su više nego pozitivni. - o humanitarki: Kupnjom Tač of Orange majice odvajalo se za udrugu Debra koja se brine za pomoć “djeci leptirima”. Humanitarna akcija bila je uspješna - drago nam je da smo uspjeli pomoći te nam je plan to činiti i dalje - o planovima: Definitivno je plan da ovo postane tradicionalno jesensko narančasto boutique vinsko druženje. U planu je jos štošta za jesen/zimu - vinska kušanja, tematske večere i nadamo se jedan veći vinski party za kraj godine. G.E.T. | 17
Jesen u Lici
Lika je definitivno jedan od naših najljepših predjela; turistički, doduše, neiskorištenih. Kada dođete u Liku, kao da ste došli u drugi svijet. Sve je oko vas lagano brežuljkasto zeleno i nekako mekano, iznimno opuštajuće. To što je tu rođen veliki Nikola Tesla samo je jedan od detalja koji je vjerojatno premalo iskorišten u promociji. Kuća u kojoj je Tesla rođen pretvorena je u multimedijalni centar i iskrena preporuka svima: to vrijedi pogledati. Manifestacija koja raste iz godine u godinu je Jesen u Lici.
nasušno treba promocija, ali vi sami, Ličani, morate biti pokretači toga - mi vas možemo samo pratiti. Ima Lika potencijala za velike priče. Recimo, poznati lički krumpir. Nemojte ga samo prodavati kao takvog. Dovedite Gretića, Jankovića, ili nekog trećeg kuhara; napravite nešto od toga. Da ne pričamo o ličkom zelju, basi, o čistoći zemlje, eko proizvodnji i slično. Ne sramite se Like, otvorite ju za druge ljude. Pastrve, od svježih do dimljenih, ali nemojte se zadovoljiti samo s ribolovcima koji dolaze, otvorite tu priču i za hedoniste. Lička pramenka. Zatim, proizvod koji bi po mojem mišljenju trebao postati vodeći Lički brend, Buša. To je autohtona vrsta goveda prilagođena životu u Lici. I ono najbitnije, treba prezentirati ono čime se buša hrani jer to uvelike utječe na kvalitetu mesa. O buši ćemo još pisati, slijedi uskoro o toj temi velika reportaža. Lika je raj na zemlji. Možda najljepši dio Hrvatske. Na nama je da ju ne uništimo i da ju na pravilan način prezentiramo te joj omogućimo prosperitet.
Veliki šator postavljen u samom centru Gospića odlično je rješenje. Posebice način na koji su i fontanu na Trgu Stjepana Radića uklopili u sastavni dio interijera. Sama manifestacija je dobro zamišljena, ali nekako mi fali malo više ličkog štiha. Htio bih više etno detalja, više prikaza ličkog načina života. Nekako fali malo više ličke duše. Pokušavamo pratiti trendove i pritom zanemarujemo sami sebe. Ako sam došao na Jesen u Lici, želim vidjeti kako se taj sir proizvodi, tko ga proizvodi, da mi netko odgovori na sva moja pitanja, a ne da na štandu stoji petnaestogodišnja nećakinja zadubljena u mobitel i Facebook poruke. Lički sir, zapravo, mogu kupiti na skoro svakoj tržnici u Zagrebu. Sad ćete vi reći: „Ali, to nije onaj pravi, domaći.“ E, pa gospodo, a tko mi je to objasnio na Jeseni u Lici? O tome i pričam. Nemojte ove moje male kritike uzeti kao zlonamjerne. Želim samo ukazati na ono što bi, po mojem mišljenju, trebalo biti bolje. Ako na sajmu imate izlagače koji nisu iz Like, odvojite jedan dio šatora, predstavite ih kao svoje goste, dajte im pažnju, jer oni su sigurno interesantni vašoj domaćoj publici, ali nama turistima to je već upitno. Lici 18 | G.E.T.
Kad jurite autoputom prema moru, stanite na koji sat u Lici. Ili, još bolje, ostanite koji dan. U ljetnim noćima temperature su toliko ugodne da vam klima uređaji uopće nisu potrebni, a do prve plaže ima tek 35 kilometara. Boravkom u Lici doživjet ćete trenutke koji će vašu dušu hraniti dugo vremena.
lički sir
Rene Ba nude pr
«Jesen u Lici» manifestacija je vrlo značajna za Ličko-senjsku županiju. Njome se prezentira identitet ovog kraja te sve ono što je prepoznatljivo i karakteristično za ovo podneblje i ljude koji žive u sprezi s prirodom. Cilj održavanja ove Izložbe je predstaviti javnosti proizvodne potencijale malih poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i svih onih koji proizvode različite proizvode čuvajući tradiciju ličkog kraja. Svatko izlaže isključivo vlastite proizvode tako da posjetitelji mogu iz prve ruke dobiti informacije o načinu pripreme proizvoda, kako se čuvaju i gdje se mogu kupiti. Na izložbu se pozivaju i brojne škole, udruge i ustanove radi mogućnosti predstavljanja svojih aktivnosti koje čine radi očuvanja i njegovanja tradicije ličkog kraja. U sklopu Izložbe održavaju se i demonstracijske aktivnosti izrade nekih proizvoda. (izrada proizvoda od gline, bukara i tamburica, predenja vune, tkanja, pletenja košara, izrade metli od šiblja i sl.) LIRA, Razvojna agencija Ličko-senjske županije
redom • 16. godinu za 3 dana je ra t a t u p i rv p o • p • 270 izlagača 2 • 5000 m odi • vlastiti proizv i rakije. • izložbe ovaca a d e m , a v e ir s ih ajbolj • ocjenjivanje n
akalović nas je odveo u gospićku mesnicu Cesarica, u kojoj roizvode autohtonog goveda, buše - iz vlastitog uzgoja.
Lička pramenka
G.E.T. | 19
Vinske legende Kutjeva i kutjevačkih podruma
Piše: Matej Rotim Foto: Kutjevo d.d. Matej Rotim, 26-ogodišnji Požežanin, magistar je ekonomske struke za hotelijerstvo, a živi i radi u Opatiji. Zaposlen u jednoj opatijskoj hotelskoj kući, u ono malo slobodno vremena što ga povremeno izdvoji on skita i piše. Dojam snage, neuništivosti, bezvremenosti, kao i ljepote, savršenosti i ponosa dok sam stajao ispred Velike bačve dodatno su pojačale brojne vinske etikete koje sam brže bolje probao bojavši se da nešto ne propustim. Pred kraj samog obilaska put me naveo ispred Velike bačve. U novom dijelu kutjevačkih podruma smješten je raritetni primjerak bačvarskog zanata i nauke kao neizostavnog dijela vinske tradicije i kulture ovih prostora. Da nema dobrog vina bez kvalitetne bačve davno se ustanovilo, ali što kada imaš ovakav gigantski primjerak najvišeg bačvarskog umijeća od točno 53 520 litara? Onda si neki od superlativa, a kad tome dodaš još neki “detalj ” onda se priča slaže u vinsku legendu. Kutjevo to i je, vinska legenda koja svoju priču priča i dan danas. Kutjevo nikada nije bilo i neće biti samo graševina, iako smo sretni tim zaštitnim znakom. Sretni smo kako smo kutjevačku graševinu predstavili svijetu. Veliki je to uspjeh za gradić od 6.000 tisuća stanovnika i nekoliko semafora. Kutjevo je grad koji ima vinsku povijest, kao niti jedan grad u Hrvatskoj, koja je oplemenjena sa nekoliko legendi koje mogu poslužiti za kreiranje takve
turističke priče da će se slike sa likom baruna Trenka i carice Marije Terezije u ljubavnom klinču prodavati bolje od suvenira u Međugorju. U 13. stoljeću Kutjevo naseljavaju cisterciti, u narodu poznatiji kao bijeli fratri, i osnivaju opatiju (samostan) Vallis Honesta de Gotho. Zahvaljujući upravo njima, godina 1232. uzima se kao godina osnutka kutjevačkih podruma. Danas je ta tradicija došla do brojke od 782 godine. Podatak divljenja vrijedan, a daleko više i činjenica da su isti ti prostori i dan danas sigurnost za dozrijevanje vrhunskih etiketa. Zamislite izraze lica Amerikanaca koji dođu u posjet podrumima pa shvate da su podrumi duplo, pa i više stariji nego njihova neovisnost. Njihovo divljenje ide toliko daleko da uzimaju šljunak iz podruma kao suvenir. U isto vrijeme mi Kutjevo gledamo kroz graševinu. Ako Amerikanci iznose šljunak iz naših podruma kao priznanje dotičnoj vinskoj povijesti i kulturi, kako to da za Kutjevo čujemo samo kada neka graševina „pokupi“ Decantera ili u vrijeme Martinja? Rekli bi Britanci „fail“! Kada svemu tome dodamo još i činjenicu da stari dio podruma čuva vinsku arhivu, službeno procijenjenu na 10 milijuna eura, eto još jednog dijela mozaika koji bi eventualnoj turističkoj priči dodao draž. Ipak jedna vrhunska priča, pa makar ona bila i turistička, ne može završiti bez ljubavnih elemenata. Da Kutjevu i kutjevačkim podrumima ne fali takvih detalja pobrinuli su se barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija. Legenda govori kako je planula ljubav između njih te da je barun jednu večer nudio caricu najbiranijim vinima iz podruma. Kada se dosta popilo carica je nare-
20 | G.E.T.
dila posluzi i podrumarima da napuste podrume, te je isto učinio i barun. Nakon tjedan dana izašli su iz podruma. Njihovim ljubavnim okršajima svjedoči mali kameni stol sa udubljenjem koje je prema riječima svjedoka nastalo pod vatrenom caricom Marijom. Danas je taj stol poznat kao „stol ljubavnih želja“.
Upravo taj osjećaj je bit cijele turističke priče. Tako se stvaraju turistički, i što je važnije, životni doživljaji, a i zadovoljni gosti koji lijepu riječ šire nemilosrdno. Za one koji uživaju u bilo kojoj tematici koja je povezana s vinom, Kutjevo, zajednički s kutjevačkim podrumima, je enciklopedija doživljaja, okusa i mirisa. Kutjevo mora, osim graševine, sa drugima podijeliti i ostatak svoje legende. Onda rijetki gosti koji se sada tamo zateknu neće iznositi samo šljunak iz podruma kao suvenir. Slike baruna Franje Trenka i carice Marije, u ljubavnom klinču na malom kamenom stolu uz butelju vina, su sasvim realne i neizbježne.
Nakon svih navedenih elemenata eventualne turističke vinske priče, priča završava s onim „najvećim“. Još jednim dijelom legende, povijesne, vinske i kulturne baštine - Velikom bačvom. Izrađena od hrasta kitnjaka, zbog njegove veće gustoće naspram hrasta lužnjaka, te ukrašena tehnikom duboreza od strane samoukog majstora iz Ormoža, Slovenije, na sebi nosi motive priče o fazama rada u vinogradu i kako se nekada sve radilo ručno. Izrađena je u ime otvaranja novog dijela podruma gdje je i sklopljena jer ne bi mogla zbog svoje veličine proći kroz vrata. Danas stoji suvereno na istom tom mjestu i služi na ponos i čast imena kutjevačkih podruma, Kutjeva i cijele vinske baštine u Hrvata. Ne boji se prolaznosti. Laneno ulje štiti je od napada plijesni i predviđaju joj još 200 godina „rađanja“ najkvalitetnijih butelja graševine. Istina je da Veliku bačvu podrumarstvo koristi samo za dozrijevanje vrhunskih butelja graševine jer zbog mikrooksidacije u njoj vino bolje zrije. Uz punu zapremninu težina tog dijela vinskog bogatstva iznosi 74 tone. Sve ovo nije zbog bačve. Bačva, sama po sebi, je i dalje bačva. Ali u svojstvu turizma ona postaje doživljaj. Vinski turizam je oblik turizma koji unazad nekoliko godina pokazuje izraženu i opipljivu tendenciju rasta. Vinski turizam ne čine gosti koji su željni plaža, koktela i tamne kože. Ne postoji masovni vinski turizam, kao što postoji masovni kupališni turizam sunca i mora. Vinski gost svoju destinaciju za posjet bira pažljivo i ne odlučuje se isključivo na temelju broja osvojenih medalja koje je vino iz neke destinacije osvojilo. On traži doživljaj, vraćanje u prošlost, on želi sa svojom djevojkom ili ženom ostati nasamo kraj „stola ljubavnih želja“ uz butelju vina. On želi makar i kroz prozor zaviriti u prašnjave boce vinske arhive, on hoće popiti vino direktno iz drvene bačve, a ako je moguće to vino mu natočiti iz Velike bačve od 53520 litara, lansirat će ga se u doba cistercita, baruna i carice, osjećat će se kao vinski knez. G.E.T. | 21
EKOZONA Vam čestita Dane kruha Još od prapovijesnih vremena kruh je bio okosnica ljudske prehrane, a isto je i danas, budući da nema svjetske kuhinje koja se ne ponosi svojom inačicom kruha. U danima listopada posebno uživamo u plodovima zemlje, stoga EKOZONA, prva hrvatska certificirana ekološka robna marka podsjeća na Dane kruha kao način iskazivanja zahvalnosti na plodovima zemlje.
Neutemeljene kritike? Koliko je kruh važan u ljudskoj prehrani pokazuje i činjenica da je tijekom stoljeća postao sinonim za hranu, a samim time i preživljavanje kao takvo. Ipak u novije vrijeme sve su češće i oštrije kampanje koje se zalažu za izbjegavanje, pa čak i izbacivanje kruha iz prehrane. Nutricionistica Jasmina Vrbanec ističe: Kruh kao izvor vlakana i ugljikohidrata treba pronaći svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani, posebno onaj iz cjelovitih sastojaka koji dodatno sadrži vitamine i minerale. To naravno podrazumijeva umjerenost, kao i konzumiranje integralnog, zobenog ili raženog kruha iz cjelovitog zrna, jer su ti kruhovi prehrambeno vrjedniji od onih koji su rafiniranjem i procesiranjem izgubili mnoga hranjivih svojstava.
ma) u odnosu tehnološki obrađene žitarice, koje rafiniranjem gube većinu korisnih nutrijenata. Naročito su dobri proizvodi od cjelovitog zrna zobi, raži, ječma i riže, te na heljde, ječma, pšenice te kukuruza koji je dobar izbor za ljude koji ne podnose gluten. Žitarice pretvorene u brašno osnova su za pripravu kruha, a brašna iz EKOZONA mlina omogućuju pripravu kruha koji zaslužuje biti temelj prehrane.
EKOZONA pirovo brašno Pir, dinkel ili krupnik jedna je od najstarijih poznatih žitarica, potječe iz Azije. Pripada istom redu kao i pšenica, iako je nešto bogatiji bjelančevinama, a sadrži i nezasićene masti, vitamine A, C i skupine B, minerale (kalcij, selen, kobalt, željezo, fosfor, magnezij, kalij, bakar) te vlakna. Pir je veoma otporna žitarica, a tvrda ljuska štiti zrno od zračnih zagađenja pa je pogodan za biološki uzgoj. Preporuča ljudima osjetljivima na pšenicu, jer sadrži slabiju vrstu glutena. Obiluje vlaknima te je pogodno za dijetetsku prehranu, a prisutnost ugljikohidrata, željeza i kalcija čini ga pogodnim za sportaše te osobe oboljele od osteoporoze. EKOZONA pirovo brašno, bez aditiva i pesticida, možete pronaći na policama najbližeg Konzuma u pakiranju od 500g po cijeni od 11,99 kn.
EKOZONA pšenično brašno T-550 Bijelo pšenično brašno (tip 400 i tip 550) dobiva se tehnološkim procesu mljevenja pšenice iz središnjih dijelova pšeničnog zrna (endosperma), sastavljenog najvećim dijelom od Škroba i bjelančevina. Iz tog razloga sadrži manje količine vitamina, minerala i dijetnih vlakana koje se nalaze u vanjskom dijelu zrna. Bijelo brašno po nutritivnoj vrijednosti zaostaje za tamnim brašnima, ali je bitno boljih pecilnih svojstava, pa se često miješa s tamnim u pripremi raznih pekarskih proizvoda. EKOZONA bijelo brašno T-550 od organski uzgojene pšenice bez korištenja aditiva i pesticida dostupno je kupcima Konzuma po cijeni od 11,99 kn za pakiranje od 1 kg.
EKOZONA pšenično brašno T-850
Ključ je u cjelovitosti Složeni ugljikohidrati kao glavni izvor energije u organizmu te prehrambena vlakna važna u regulaciji probave čine žitarice esencijalnim dijelom prehrane. Upravo zato je važno da ih konzumiramo u cjelovitom obliku, što je više moguće. Naime, cjelovite žitarice bogatije su vitaminima B skupine kao i mikronutrijentima (mineralima u tragovi22 | G.E.T.
Budući da proces mljevenja polubijelog brašna obuhvaća i vanjski dio zrna pšenice, ono sadrži više vitamina, minerala i celuloznih vlakana od bijelog brašna, što ga čini nutritivno vrjednijim. Riječ je o brašnu iznimno pogodnom za pripremu pekarskih proizvoda, pa je stoga poznato i kao krušno brašno. Potpuno prirodno EKOZONA polubijelo brašno od organski uzgojene
pšenice dostupno je u trgovinama Konzuma u kilogramskom pakiranju po cijeni od 11,99 kuna.
EKOZONA integralno brašno Poznato i pod nazivima graham, brašno od cijelog zrna ili prekupa, ovo brašno sadrži sve dijelove pšeničnog zrna, uključujući ovojnicu i klicu, što ga čini najpogodnijim za ljudsku prehranu. Sadrži vrijedna prehrambena vlakna, vitamine B skupine, minerale, fitokemikalije vitamin E te bjelančevine u većim količinama nego što je slučaj kod bijelog i polubijelog brašna. Kruh od integralnog brašna je punog okusa, ali grublje strukture, a u pripremi kruha i peciva preporuča ga se miješati sa bijelim ili polubijelim brašnom u svrhu poboljšanja pecilnih svojstava. EKOZONA integralno brašno na policama Konzuma dostupno je u pakiranju od 1 kg po cijeni od 11,99 kuna.
EKOZONA kukuruzno brašno - pogodno za osobe koje žele unositi što manje glutena Kukuruzno brašno je vrlo široke primjene, što najbolje dokazuje činjenica da spaja meksičku kuhinju (tortilje) sa međimurskom (zlevanka). Glavni prehrambeni proizvod od kukuruznog brašna je kruh, a ovo brašno žute boje svoje mjesto nalazi i brojnim tradicionalnim juhama, žgancima, okruglicama, savijačama i sl. Budući da ne saPovodom Dana kruha izdvajamo recept za probu. drži gluten, kukuruzno brašno je pogodno za konzumaciju oboljelima od celijakije, ali zbog nedostatka glutena se ne Iz kuharice „Kruh i peciva“, Maje Kefeček u izdanju može koristiti samostalno za pripremu jela od dizanog tije- Planetopije. sta. EKOZONA kukuruzno brašno samljeveno je od organ- Fotografija: Maja Danica Pečanić skog kukuruza, ne sadrži aditive ni pesticide, a dostupan je kupcima po cijeni od 17,30 kuna za kilogramsko pakiranje. Fini kruščići s bundevom Sastojci: • • • • • • •
300 g polubijelog pšeničnog brašna 150 g integralnog pirovog brašna 1 suhi kvasac 1 žličica soli 250 g pirea od bundeve 100 g tofua sojino vrhnje ili mlijeko po potrebi
Postupak: Pomiješajte brašno, kvasac i sol. Umiješajte pire od bundeve i izmrvljeni tofu i zamijesite. Ako je potrebno dodajte sojino mlijeko ili vrhnje(ovisi o gustoći pirea). Tijesto treba biti mekano, ali kompaktno. Tijesto ostavite da se diže 2 sata. Oblikujte ga u okrugla peciva (9-10 komada)i ostavite da se dižu još 30 minuta. Pecite ih 20 minuta u unaprijed zagrijanoj pećnici na 200°C.
G.E.T. | 23
24 | G.E.T.
G.E.T. | 25
26 | G.E.T.