Najava: 9. Zagreb VINOcom 2014. Broj 7
17.11.2014.
Novosti, komentari, degustacije...
U središtu pažnje: VinDel 2014 Sti ga o je Ml ad i Pu rtu giz ec! G.E.T. | 1
2 | G.E.T.
Riječ urednika
Sadržaj Najava.................................................................... 4 • 9° Zagreb VINOcom 2014. Novosti................................................................... 5 • Održani Dani lumblija 2014 • Sajam domaćih proizvoda Predstavljamo......................................................... 8 • Domaine Koquelicot Sajmovi................................................................. 10 • Salon VinDel 2014 Degustacije........................................................... 14 • Kozlović Santa Lucia noir 2011. 2011. • Vatromet u Sherry’su (Terzolo) Edukacija.............................................................. 16 • Miris agave u sommelier klubu Manifestacije........................................................ 18 • Martinje, kesteni, Purtugizec Gastronomija........................................................ 20 • Zimnica
G.E.T. Report je glasnik udruge za kulturu stola G.E.T. i be splatan je za sve zainteresirane za teme koje obrađuje. Uredništvo: Tomislav Stiplošek, Silvija Munda Priprema, grafička priprema i marketing: Uredništvo Foto: G.E.T. Report, press, promo Naslovnica: Nar i mlado vino
U ovom broju središnja tema je VinDel, fantastičan festival vina i gastronomije koji se održava na Mariborskom Pohorju. Događaj je to koji se isplati već sada za bilježiti u kalendaru za iduću go dinu; uz Zagrebački VINOcom vjerojatno najbolji vinski događaj na ovim prostorima. Predstavlja mo vam i novu istarsku vinariju francuskog šarma, Koquelicot - premijera njihovih vina održana je u zagrebačkoj vinoteci Born stein gdje ih je hrvatskoj javnosti predstavio G.E.T., uz veliku po moć jednog od najboljih hrvatskih sommeliera Maria Me štrovića i odličnog kuhara Časlava Matijevića. Donosimo vam i naše viđenje nekih vođenih degustacija, gdje posebno izdvajamo degustaciju Terzola u sada već kultnom Sherry’su. Bili smo gosti na natjecanju somme liera kontinentalne Hrvatske i dečki su pokazali zavidno znanje. Nijedna djevojka nije u bila u finalu. Dakle, cure, trgnite se! Naravno, donosimo vam i pregled događanja oko Purtu gisca - sad je njegovo vrijeme, a događanja je bilo dosta. Pomalo je tužna činjenica da su proizvođači Purtugisca razjedinjeni - to nije dobro. Naravno svatko od njih ima svoje viđenje napretka Purtugisca, što je i normalno, i ja se slažem s nekima od njih da predstavljanje Purtugisca treba približiti centru Zagreba. Čudi me jedino stav župa nije - ako je Portugizac županijska marka, a to jest, tada nije dovoljno samo dati novce, trebalo bi dat i neke ideje i smjernice. Kao što smo rekli i u tekstu, možda je došlo vri jeme da organizaciju predstavljanja Purtugisca preuzme netko tko nije s Plešivice. Spremajte se polako za VINOcom, kraj mjeseca će brzo i ako vas zanimaju neke od radionica sad je vrijeme da se prijavite. Na nekima već sad nema više mjesta, požurite! Do sljedećeg broja, veliki G.E.T.- ovski pozdrav! Tomislav Stiplošek
Konzumiranje alkohola i drugih al koholnih pića zabranjena je osoba mlađim od 18. godina G.E.T. | 3
9° Zagreb VINOcom 2014. 9° Zagreb VINOcom 2014. Zagreb međunarodni festival vina i kulinar stva održat će se: 28.11.2014. i 29.11.2014. u hotelu Esplanade Zagreb. Festival će biti otvoren 28.11.2014 u 12 sati. Oba dana, petak i subota, festival je otvoren od 12 do 20 sati. Izbor elitnoga hotela Esplanade i uspjeh 2013. godine što je u brojkama: izlagača preko 300, posjetitelja: 8.000, akreditiranih novinara 253 od toga iz inozemstva preko 50, festival je dovelo do vodeće manifestacije u Hrvatskoj, pa i šire u domeni vina i gastronomije.
Festival je u cijelosti posvećen kulturi stola, vina i hrani, kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turistič ke ponude. Budući da se priredba održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana bit će to ujedno i dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu da rivanja. Na festivalu će se prezentirati i degustirati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, somme liere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i druge ljubitelje vina i hrane. Festival također ima humanitarnu značajku.
4 | G.E.T.
Posebni gosti festivala biti će grupa inozemnih novina ra i trgovaca koji će od 24. studenoga do svečanoga otvaranja upoznavati Hrvatsku i njenu enogastro ponudu. proteklih godina takva grupa (popis imena nije uvijek jed nak, ali interes je sve veći) obišla je Slavoniju i Podunavlje, Istru, Međimurje, Zagorje, Prigorje i Moslavinu, Južnu Dal maciju, a ove godine ugostit će ih vinari i ugostitelji Brača, Hvara i Imotskog. Posjetit će se i značajni vinari zadarske i Šibenske županije.
Ovogodišnji će se VINOcom održati na površini od oko 2500 m2, organizator je okupio više od 300 izlagača, pro izvođača i trgovaca: vina, pršuta, sira, ulja, kulena, slat kih delicija i drugih proizvoda iz Europske unije i zemalja našeg okruženja, a ostali dijelovi svijeta bit će zastupljeni putem uvoznika. Kao i svake godine, festival će obilježiti brojne edukativ ne eno i gastro radionice. Popis radionica možete naći na web stranici festivala.
Održani Dani lumblija 2014 30.10.2014. u Velikoj dvorani Doma kulture Blato (otok Korčula) održana je završna manifestacija Dani lumblije 2014 – izložba, degustacija i natječaj za Najbolju lumbliju čiji su organizatori Turistička Zajednica općine Blato, Blat ski fižuli-ustanova u kulturi i Radio Blato.
Samo događanje zasigurno su uljepšale i tancarice viteškog udru ženja Kumpanjija odjevene u tradi cionalnu žensku nošnju blatskega tanca.
Pored samog izložbenog i degustacijskog dijela večeri u kojem su se pored samih lumblija mogli degustirati i ostali tradicionalni likeri, rakije ili prošek, čak su se 34 lumblije natjecale za titulu najbolje i to kroz četiri nagrade – tri na grade stručnog žirija i jedna nagrada publike.
Ovo jedinstveno događanje koje za sigurno doprinosi imidžu Blata i oto ka Korčule kao otoka za život tijekom cijele godine, uz neprestano čuvanje i njegovanje starih običaja i tradicije te promicanja autohtonog kolača kao što je blatska lumblija.
Svaka lumblija koje je sudjelova la u natjecanju mogla su kupiti te večeri po cijeni 30,00 kuna te je prihod od prodanih lumblija nami jenjen u humanitarne svrhe. Zanimljivo je i pohvalno da su među prijavljenim lumblijama bile i dvije muških natjecatelja kao i jed na lumblija najmlađih dječjih natje cateljica. Tako je žiri u sastavu: Marija Pro tić Sršen, Jakica Dragičević, Mirja na Mirošević, Zlatko Bačić i Maja Šeparović odlučivao u najboljim blatskim lumblijama kroz pet kriterija: okus, boja, suhoća/ vlažnost, bogastvo sastojaka, izgled/opći dojam, i to ocje nama od 1 do 5 Treću nagradu žirija osvojila je zajednička lumblija Olive re Surjan i Marine Milat sa 99 bodova od maksimalnih 125. Nagradu i priznanje uručio je predstavnik ocjenivačkog ži rija, Zlatko Bačić. Drugu nagradu žirija osvojila je lumblija Mare Tomas sa 104 boda od maksimalnih 125. Nagradu i priznanje uručila je direktorica Turističke zajednice općine Blato, Maja Še parović. Prvu nagradu žirija osvojila je lumblija Marijane Žuvela sa 115 bodova od maksimalnih 125. Nagradu i priznanje uručio je načelnik općine Blato, Ante Šeparović. Prvu nagradu publike osvojila je lumblija Marije Žuvela. Nagradu i priznanje uručio je direktor Radio Blata, Emilijo Šeparović. Na samom otvaranju nastupile su klape Koraja i Kolaj na pod vodstvom profesorice Dalije Gavranić, u nastavku programa učenici sedmih razreda OŠ Blatokoji su nastu pili kolažom pjesama Jadranke Žuvela a koji su pripremili sa svojim učteljicama Dijanom Jokovć i Marijom Padovan dok je klapa Kumpanji u nastavku ugodne večeri zabavlja la posjetitelje za vrijeme degustacije.
Legenda o lumbliji
"Lumblija" je starinski kolač nastao u Blatu na otoku Korčuli. Priprema se već skoro 200 godina, a priča o njegovom nastanku seže u doba Napoleona. Dakle, kada je Napoleon osvojio Dalmaciju i ukinuo Dubrovač ku Republiku, francuska vojska je zaposjela otok Korču lu. Francuska vladavina u Dalmaciji trajala je 9 godina. Godine 1811. otok Korčula prelazi u ruke Engleza. Priča koja i danas prati ritual spravljanja lumblije govo ri o ljubavi dvoje mladih, koji su se silom prilika morali rastati. Radi se o ljubavi između francuskog vojnika-pe kara i mlade Blajke. Odlaskom francuske vojske, odlazi i vojnik-pekar i na rastanku svojoj dragoj poklanja kolač izgovarajući "n'oublie pas" (ne zaboravi). Onako kako je djevojka čula izgovorene riječi n’oublie pas, njoj su zazvučale kao lumblija, ali je poruka bila jasna i nije postojala nikakva jezična barijera. Vojnik je otišao, otišla je francuska vladavina, mlada Blajka i njeno ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali je kolač "lumblija" ostao kao spomen. Od toga doba, lumblija se spravlja od posebnih sasto jaka, koji se počinju pripremati i sakupljati u ljeto. Sadrži bademe, orahe, suhice, naranču, limun, varenik... Vrije me kada se lumblija peče je doba sjećanja na najmilije, početkom studenog. Po tome je održala svoje značenje u početnom obliku, sjećanje i veza s voljenom osobom, a danas često znači i vezu sa rodnim krajem. Poklanja se svojoj obitelji, prijateljima i susjedima. "Ne zaboravi me" poruka je koja se svake godine šalje i dugo, dugo traje. Naime, zbog svojih sastojaka lumblija je trajni kolač koji, što je stariji, to je ukusniji. G.E.T. | 5
Sajam domaćih proizvoda Konzum je podržao projekt 'Mali hrvatski proizvođači' te prigodnim programom pod nazivom 'Martinje u Konzumu' sa svojim kupcima odlučio obilježiti tradicionalni hrvatski običaj krštenja mladog vina. Sajam domaćih proizvoda, s prodajnom izložbom više od 50 izlagača održao se od 10. do 16. studenog u prigod no opremljenom prostoru ispred Konzum prodavaonice na zagrebačkom Črnomercu. Uživajući u tradicionalnim mirisima, okusima, kapljicama i zalogajima gosti će imati priliku slušati i omiljene zvuke tamburica. Projekt je podržala i Hrvatska gospodarska komora u ime koje je uzvanike pozdravio Josip Zaher, potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije. Izlagačima se obratio riječima podrške: 'I najveće globalne tvrtke u nekom su trenutku bile male. Sve male tvrtke imaju potencijal jednog dana postati velike. Iz tog razloga htio bih pozdraviti i inicijativu trgovačkog lanca što je ustupio svoj prostor i na taj način podržao male proizvođače i omogućio im da se prezenti raju ovako velikom broju posjetitelja.'
6 | G.E.T.
Izlagačima se obratila i pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirka Jozić. 'Zagreb je kao gospodarsko središte idealno mjesto za ovakvu mani festaciju. Grad je za slična događanja otvorio i sve svoje trgove, a sve to kako bi podržao male proizvođače i pri bližio ih njihovim krajnjim kupcima', rekla je Pročelnica te naglasila kako je u današnjim kriznim vremenima malim poduzetnicima posebno teško te im je podrška, poput ove koju im pruža Konzum, od velike važnosti. Konzum često i rado u svojim prodavaonicama okuplja male proizvođače najkvalitetnijih tradicionalnih proizvoda, a ovom prigodom će se po prvi puta na jednom mjestu pod istim nazivnikom naći ovoliki broj izlagača. Proizvo đači tradicionalnih delicija poput meda, vina, sira, mesa i suhomesnatih proizvoda, slastica, eko kozmetike i ru kotvorina došli su iz svih krajeva Hrvatske, od Slavonije, Međimurja, Zagorja, Like i Gorskog kotara do krajnjeg dalmatinskog juga. Konzum na ovaj način želi pozdraviti i podržati njihova nastojanja za očuvanje tradicije u proi zvodnji hrane i drugih proizvoda.
k
a rij
a
n Vi
k
e el
-P
h
Pu
20 | G.E.T.
e r u
G.E.T. | 7
istarska vinarija francuskog šarma U zagrebačkoj vinoteci Bornstein 31.10.2014. premijerno smo prezentirali vina istarske vinarije „Domaine Koquelicot“. Osnivači vinarije su supružnici, Olivier Ertzbischoff i Jacqueline Marovac. Jacqueline Marovac je epidemiologinja, rođena u Rijeci, odakle je otišla još kao dijete i vrlo rano započela život svjetskog putnika, koji ju je odveo u UK, Kanadu, SAD, Aziju, Čile, Afriku i Francusku. Njen osjećaj za komunikaciju, njena znatiželja i ukus učinili su od nje poznavateljicu životnog stila, a posebno vina, u tim zemljama. Olivier Ertzbischoff je umirovljeni kardiolog. Kao ljubitelj i poznavatelj dobrih francuskih, a posebno burgundskih vina, počeo je razmišljati o proizvodnji vina. Radi edukacije je sudjelovao u berbi i radovima u podrumima poznatih burgun dskih vinarija kao npr. Anne Claude Leflaive i Bachelet, a učio je i o proizvodnji biodinamičkih vina. Prije dvije godine započeli su uzbudljivu poslovnu avanturu u Hrvatskoj, po krenuvši malu proizvodnju bijelih vina od chardonnaya i malvazije koristeći bur gundski tip vinifikacije.
Zašto Hrvatska? Jacqueline i Olivier vole Hrvatsku i sve slobodno vrijeme provode u svojoj kući u Gračišću. Kao ljubitelji vina, a Oli vier posebno voli bijela vina, upoznali su mnoge istarske malvazije i chardonnaye. Smatraju da je, općenito, kvali teta malvazije dobra, ali da bi se kvaliteta istarskih char donnaya mogla popraviti. Njihova ideja je bila da pokušaju proizvesti istarski chardonnay koristeći burgundske meto de. Zato su zamolili jednog od burgundskih vinara, svojeg dobrog prijatelja, da im pomogne u vinifikaciji i proizvod nji chardonnaya „a la Bourgogne“, od lokalnog, istarskog grožđa.
Naziv vinarije Domaine je tipičan francuski izraz kojim se označavaju pozicije vinograda. Koquelicot je izvedenica francuske
riječi coquelicot /ˈkoʊklɨkoʊ/ koja znači mak. Jacqueline i Olivier vole taj cvijet, jer to je jednostavan, veseo i elegantan cvijet te se nadaju da će taj duh postati dio njihovih vina.
Proizvodnja Često putuju, a vinograd zahtjeva punu pažnju pa ne maju svoje vinograde, ali imaju kooperante te sudjeluju u procesu rezidbe, njege i ostalih poslova u vinogradu. Vino gradi se nalaze u Belaju, na bijeloj zemlji (chardonnay) i u Kosinožićima, na crvenoj zemlji (chardonnay i malvazija) Vinski podrum se nalazi na predivnoj lokaciji pod Učkom, u ladanjskom dvorcu izgrađenom u doba Austro-Ugarske. Kaštel Belaj. Hrastove bačve za sazrijevanje vina Olivier i Jacqueline dopremili su iz Burgundije (bačvarija Francois Freres). Burgundske bačve (pièce) su zapremine 228L. 2012. godine su eksperimentirali sa chardonnayom i mal vazijom u nekoliko bačvica. Rezultat je bio dobar pa su odlučili eksperiment proširiti u 2013.
8 | G.E.T.
Santa Chiara 2013., 13% alc., Kvalitetno vino cuvee 80% malvazije i 20% chardonnaya, zasebno od ležanih po 10 mjeseci u drvenim bačvicama, zatim pomi ješanih u inoxu 2 mjeseca prije prije buteljiranja Količina: 3600L Naziv: po njihovoj kćeri, Maja Chiari, koja pokazuje da će biti hedonist kao i njeni roditelji. Fugaz 2013., 13,5% alc., Kvalitetno vino malvazija 10 mjeseci odležana u drvenim bačvicama Količina: 280L Naziv: na čileanskom španjolskom Fugaz znači „zvijez da padalica“ - ovo vino ima poseban šarm jer malvaziju nisu namjeravali proizvoditi samostalno, (žele se specija lizirati u proizvodnji chardonnaya), ali ova mala zvijezda je željela izaći sama pa su odlučili pokušati.
Epicuria 2013., 13% alc., Kvalitetno vino chardonnay maceriran dva dana i 10 mjeseci odležan u drvenim bačvicama Količina: 2000L Naziv: odabran jer vjeruju da će ovo biti “vin de garde” (vino za čuvanje, odležavanje) i da će se s vremenom okus razviti u senzu alni užitak na jeziku Belaigra 2013. , 13% alc., Vrhunsko vino asamblaž chardonnaya s bijele i crvene zemlje, odležanih u drvenim bačvicama 10 mjeseci Količina: 2600L Naziv: kombinacija imena Belaj i Gračišće
Ova vina su buteljirana u kolovozu 2014., a prvi puta javno predstavljena 31.10.2014. u vinoteci Bornstein. Predstavljanje i degustaciju vodili su osobno vlasnici vinarije, Jacqueline Marovac i Olivier Ertzbischoff, uz veliku podršku so mmeliera Maria Meštrovića, ponajboljeg hrvatskog sommeliera koji je odlično prezentirao vina prisutnima. Kako hrana voli vino, ali i obrnuto, tako se za potpuni doživljaj pobrinuo popularni kuhar Časlav Matijević koji je pripremio po seban menu nazvan Sirove strasti. Juha „mutno“ jadransko more (sastojci: kovač, arbun, čač, škarpina, ranj, škampi, grincajg, ružmarin, timjan, lovor, origa no i ostali začini) reducirana i poslužena u malim čašicama Goli kvarnerski škamp Tatar inćun Tatar bakarska palamida s palentom kompiricom (palenta s Grobničkog polja nadomak Rijeke)
Jacqueline i Olivier su prisutnima prezentirali svoju vinariju, podijelili s njima svoje želje i vizije, a iznenadili ih i počastivši ih posebnim specijalitetima. Iz Francuske su donijeli Foie Gras (francuski speci jalitet, guščja jetra) i odlične sireve.
Planovi: Započeli su proizvodnju pjenušca od chardonnaya, šampanjskom me todom. Vrlo su znatiželjni, a i mi s njima, da vidimo kako će se pokazati prvi rezultati ovog ne tako malog eksperimenta. Suradnja udruge G.E.T. i vinarije „Domaine Koquelicot“ će se nastaviti pa ćete uskoro još čuti o ovim zanimljivim vinima te ih, naravno, imati priliku i kušati. jedna od takvih prilika je, naravno, ovogodišnji VINOcom festival u zagrebačkoj Esplanadi, 28. i 29. studenog G.E.T. | 9
Salon VinDel 2014
- sedmi međunarodni sajam vina i delikatesa
Piše: Tomislav Stiplošek
Mrak se polako spušta , na Mari borskom Pohorju blista prvi ovogo dišnji snijeg. Nasmiješeni i zado voljni ljudi izlaze iz hotela i odlaze u noć. Nakon zajedničkog kušanja vina, ponovno postaju neznanci, ili tek znanci u noći.
Ekipa hrvatskih i srpskih novinara polako ide prema svom autobusu i oprašta se od prijatelja, poznatog hrvatskog kuhara Časlava Matijevića i tada, kao u starim ljubavnim romanima, naoko niotkud, dolazi starija, podeblja Romki nja i svim silama želi Časlavu čitati iz dlana. Uspijeva ga odvojiti od ekipe i nešto se tiho domunđavaju... Čini se da je pogodila pravu žicu jer je dobila nagradu za svoj trud, ili samo Časlav, dobar kakav već jest, nije želio razočarati ženu koja, eto, tako zarađuje za kruh.
Zašto vam pričam ovu zgodu? Pa eto, VinDel, festival vina i kulinarike tradicionalno se održava u hotelu Haba kuk na Mariborskom Pohorju. Habakuk je nadimak sloven skog veleposjednika (po hebrejskom proroku, a sama riječ habakuk znači srdačan zagrljaj) koji je davno živio u oko lici Maribora i ljudi ga pamte kao proroka koji je ljudima je predviđao sudbinu. Da li iz dlana, kao ova Romkinja, ili na neki drugi, način ne znamo, ali pomažući tako ljudima zanemarivao je svoje poslove te je umro kao siromah luta jući Mariborskim Pohorjem. Eto, njemu u spomen taj hotel nosi njegovo ime i zato mi se ova dogodovština činila kao zgodan uvod. Tko zna, možda je on sam, ili su njegovi preci imali i ka kve direktne ili indirektne veze sa Starom trtom. Stara Trta je najstarija živuća loza na svijetu (trta=trs,loza). Stara je više od 450 godina i živi razgranata po zidu kuće koja je nekad bila dio gradskih zidina. Naravno, svi mi koji se imalo bavimo vinom odmah ćemo pitati: „Kako je pre živjela bolesti? Filoksera i tome slično?“ E, pa Stara trta raste uz samu rijeku Dravu i vjerojatno je njeno korijenje već duboko u Dravskim obalama koje su pune pijeska. Ako je tako mogao preživjeti korčulanski Grk, vjerujem da je mogla i Stara trta. Zanimljivo je da ta loza još daje rod. Naime, svake godine se održava Festival stare trte. Tada dolaze vinska kraljica i njena svita, ali i mnogi uglednici iz svijeta. Tom prilikom je i berba te se svake godine, od 35 do 55 kg uroda, dobije oko 25 litara vina. U kući na kojoj raste Stara trta otvoren je muzej s malom vinotekom u kojem posjetitelji mogu dobro upoznati vinsku povijest Maribora. Sama kuća je zanimljivo uređena - po podu i po stropu protežu se mozaik i vitraj koji simboliziraju rijeku Dravu i Staru trtu. U svakom slučaju, ovo mjesto svakako treba posjetiti i vidjeti. Hvala našim domaćinima što su nam to omogućili.
Sorta Stare trte je žametovka, ili plava frankovka, jedna od najstarijih udo maćenih plemenitih vinskih sorata u Sloveniji. Vino od simbolične berbe grožđa (35 do 55 kg) pakira se u boce poznatog umjetnika Oskara Kogoja zapremine 2,5 dcl, koje predstavljaju dragocjeni protokolarni dar - godišnje ih se napuni ne više od 100! Uz vinske čaše, običaj je zapjevati. O ljubavi, boli, radosti i istini. Zato je Stara trta dobila svoju himnu. Kako kažu - svi pravi Mariborčani (rođenjem ili srcem) moraju znati himnu Stare trte. 10 | G.E.T.
Vina odlična, moglo se probati puno pjenušaca (odnosno kako to Slovenci kažu, Penina) i bilo je nekih koje zaslužu ju svaki respekt (a nisu od Isteniča). Najviše me se dojmila malvazija iz 2000. godine podruma Mahnić - stvarno sa vršeno vino. Probao sam i neke novitete kao što je slatki refošk i nije to loše, ali ipak, kada stignete do stola starog majstora Ščureka, morate platiti parkirnu kartu jer tu se ipak ostaje malo duže. Sve u svemu, iznimno zanimljivo druženje, jer uratke mnogih malih podruma Slovenije ne mam često priliku kušati.
Ekipa hrvatskih i srpskih novinara u organizaciji udru ge G.E.T. u suradnji s Dejanom Bajerom, nakon posje ta Staroj Trti uputila se na već spomenuti festival vina i kulinarike VinDel u hotel Habakuk. Sam festival održava se na dva nivoa kongresnog centra hotela i jako je dobro organiziran. Prvo treba naglasiti da se VinDel održava srijedom. Da kle, radni dan što garantira dolazak profesionalaca u po dručju gastronomije i vina i dolazak onih koji to stvarno vole. I da, posjeta je bila začuđujuće velika, kao da je vi kend. Još jedna zanimljivost je radno vrijeme - od 10 do 18 - i mogu vam reći, sasvim dovoljno.
VinDel je festival s izrazito jakom ponudom kulinarike (gastronomije). U tom segmentu mogli ste naći stvarno svega i svačega, za svakog ponešto. Osobno, našao sam nekoliko fantastičnih pašteta s bučinim sjemenkama i od ličan namaz od čvaraka. Probali smo i nekoliko odličnih slastica, a većina ih u nekom obli ku sadrži bučine proizvode. Iznenadili smo se kvalite tom eko rajčice, ali favorit festivala bile su nam je sušene i dimljene ribe, od kojih bi svakako izdvojio je setru. nastavak na str. 12 G.E.T. | 11
Ocijenjena HR vi
na
Na žalost, premalo hrvatskih vinara. Naišli smo na Brunu Trapana koji je bio gost kod svojih slovenskih uvoznika, bila su tu i vina Ivice Matoševića, a osobno je bio prisutan tek Boris Vuglec i ekipa Vuglec Brega. Šteta, jer Slovenci su nam tradicionalno dobri gosti, a ovakvi sajmovi su prilika za prezentaciju. Posebno to važi za naše Zagor je, Jasku, Međimurje pa čak i šire Zagrebačko područje. Stari vuk Vuglec dobro je to prepoznao. Očekujemo turiste, ali promocija nula bodova. Ma da, „znaju oni di smo pa nek dođu“ Bojim se da takvo razmišljanje ne drži vodu. Posebice to čudi jer je dosta naših vinara poslalo vina na ocjenjivanje i prošli smo jako dobro. Znači, Slovenci vole naša vina. Pa zašto se, pobogu, ne prezentiramo?
Organizacija sajma za svaku pohvalu. Sve je štimalo, sve na vrijeme i to sa smiješkom. Domaćinima ništa nije bilo teško i zato, naravno, vidjet ćemo se opet. Ono naj bitnije ne da se opisati riječima - fantastična atmosfera i pozitivna vibra i iznenađujuće puno mladih ljudi. VinDel stasa u ponajbolji Slovenski vinski festival. Treba još malo međunarodne reputacije i to je to. Vidjelo se to i po novina rima na gala ručku - s organizatorom i vinskom kraljicom novinari iz Slovenije i ekipa koju je doveo G.E.T. Report. I to kakvu! Spomenimo samo velikane Željka Suhadolnika, Tomislava Radića, Marka Čolića i velikog prijatelja koji je i mene svojedobno upoznao s Dejanom Bajerom, Ivana Dropuljića. Zatim, malo pojačanje iz Srbije Dejan Vranić, a bilo nas je još, ali o njima drugom prilikom. Dakle malo međunarodne promidžbe i - to je to. Posebno treba izdvojiti da su naši susjedi odlično po stavili priču oko vinske kra ljice. Svaka regija ima svoju kraljicu ili princezu, ali izme đu njih se bira i vinska kralji ca Slovenije i stvarno ih ko riste kao pravu diplomaciju gdje god stignu. To predivno izgleda i daje cijeloj vinskoj priči jedan uzvišeni ton. Bilo je fantastično vidjeti njih desetak kako hodaju festi valom i spremno poziraju sa svima koji se žele foto grafirati. Bez sumnje, jedan odličan detalj koji treba isko ristiti jer i mi imamo vinske kraljice. 12 | G.E.T.
Vinogorje Godište Proizvo Vinogorje Feričan đač ci 2009 Feravino d.o.o., Vinogorje Kalni Feričanci, HR k 2011 Ocjena Zadruga Podolsk Principovac i, Križevci, HR 2011 19,00 Iločki podrum i, Vinogorje Srijem Ilok, HR 2008 18,93 Vinarija Čobank Vukovo ović, Ilok, HR 2013 18,57 Iločki podrum i, Vinogorje Zapreši Ilok, HR ć 2011 18,50 OPG Željko Gaš Principovac parinčić, Šenkov 2013 18,43 ec, HR Iločki podrum i, Kutjevo Ilok, HR 2012 18,43 Vinogardarstvo-p Vinogorje Krašić odrumarstvo Per 2011 18,40 ić, Velika, HR Josip Rajković, Zagorje -Medžim Krašić, HR urje 201 18,3 3 7 OPG Robert Zdo Pom ale lc, Pregrada, HR 2013 18,30 Vinogardarstvo Hruševec Kupljen podrum arstvo K ski 2013 18,30 rauthaker, Kutje OPG Đurinski, Mitrovac vo, HR Hruševec Kupljen 2013 18,27 ski, HR Vinogardarstv Kutjevo opodrum arstvo K 2013 18,27 rauthaker, Kutje Perak d.o.o., K Korija vo, HR utjevo, HR 2013 18,23 Vinogardarstvo Stubica podrum arstvo K 2013 18,20 rauthaker, Kutje Ivan Sokač-Elekt Orahovica vo, HR ron, St. toplice, 2012 18,20 HR Poljoprivredno Erdut poduzeće Orahov 201 18,1 3 7 ica Vinarija Antuno d.d., Orahovica, Zabočko vinogorj vić, Dalj, HR HR e 2013 18,17 Petračd.o.o., Zag Vinogorje Srijem reb, HR 2013 18,13 OPG Marina Dra Vinogorje Srijem gun, Ilok, HR 2013 18,10 Obrt Knezović, Vinogorje Srijem Ilok, HR 2012 18,10 PZ TRS, Ilok, H Vinogorje Kutje R vo 2013 18,07 Vina Bedeković, Vinogorje Feričan Bedenica, HR ci 2013 18,07 Feravino d.o.o., Hruševec Kupljen Feričanci, HR ski 2012 18,07 OPG Đurinski, Srdemi Šareng Hruševec Kupljen rad 201 18,0 3 0 ski, Podrum i Krešićd HR Merenje .o.o., Vukovar, 2013 17,93 HR OPG Ptiček, Mer Hruševec Kupljen enje, HR ski 2013 17,90 OPG Đurinski, Vinogorje Zapreši Hruševec Kupljen ć 2013 17,90 ski, HR OPG Željko Gaš Orahovica parinčić, Šenkov 2013 17,90 ec, HR Poljoprivredno Vinogorje Kalni poduzeće Orahov k 2013 17,83 ica d.d., Orahov Zdravko Žigrović Vinogorje Kalni ica, HR , Sv. Ivan Zelina, k 2013 17,83 HR Zadruga Podolsk Kraljev vrh i, Križevci, HR 2013 17,80 Danijel Franjo, Stubica Kraljev vrh, HR 201 17,7 3 0 Ivan Sokač-Elekt Zaprešić ron, St. toplice, 2013 17,63 HR OPG Maković, Vinogorje Srijem Zaprešić, HR 2013 17,60 P.O. Dolić-Kralje Vinogorje Baran vić, Ilok, HR ja 2013 17,60 OPG Ivica Buc Kraj Gornji onjić, Beli Man 2013 17,53 astir, HR Mario Pušić, Gra Donja pušća d Gornji, HR 201 17,3 2 7 Dar Vinogorje Feričan io Vugec, Donja ci pušća, HR 2013 17,30 Feravino d.o.o., Vinogorje Varažd Feričanci, HR in 2013 17,20 Željko Polanče Bistra c, Bednja, HR 2013 17,07 Daniel Špoljar, Bistra, HR 17,00 16,50
Na kraju, ne mogu se ne osvrnuti na neke zločeste pri mjedbe na društvenim mrežama. Kao prvo, oni koji ne znaju hotel Habakuk je na Mariborskoj adresi i da, sve to skupa je dio Pohorja. A te priče o tome tko je što zaštitio su na krivoj adresi. To je pitanje diplomacije dvije zemlje i tu ga treba rješavati. Znam da je ekipa VinDela bila više nego odličan domaćin i znam da mnogi Slovenci dolaze kod nas na godišnji odmor trošiti svoje novce i znam da su vinski ljudi isti i s ove i s one strane granice. Ali, treba biti vinski čovjek , a to nije lako nikome pa ni nekim vinarima. Vidimo se na VinDelu sljedeće godine!
G.E.T. | 13
Santa Lucia noir 2011. Nakon što je berba 2009. prodana u malo više od mjesec dana, 2010. preskočena zbog nedovoljno dobre berbe, konačno smo dočekali 2011. U zagrebačkoj pizzeriji Karijola krajem listopada premi jerno je puštena u promet nova berba perjanice podruma Kozlović, crna Santa Lucia. Izlazak u javnost vinari Anto nella i Gianfranco Kozlović proslavili su pokazavši fleksi bilnost u sljubljivanju vina i hrane i to tako da su održane dvije prezentacije - prva u Karijoli, a druga restoranu Mali bar. Naglasak je bio, u smislu sljubljivanja, na teranu. Od mla dog rose vina (Violetta rose 2014), preko jednogodišnjeg, do ozbiljnog, odležanog terana pa čak i terana u kupaži (Santa Lucia noir je blend merlota, cabernet sauvignona i terana), pokazano je da se jednako dobro slaže s različi tim varijantama pizze iz Karijole, kao i uz vrhunski meni za koji se u drugoj večeri pobrinula Ana Ugarković. Osim Santa Lucie, premijeru je imalo i novo slatko vino pod imenom Sorbus. Napravljeno je od sorte Muškat mo mjanski te je također dostupno u prodaji.
Vino Santa Lucia ime nosi po istoimenom položaju s kojeg grožđe dolazi. Radi se o višestruko potvrđenom izvr snom položaju u blizini Buja, preciznije na pola puta između Brtonigle i Buja koje u internacionalnog nomenklaturi odgovara Grand Cru klasifikaciji. Postavivši pred sebe visoke kriterije kakvoće, Franco Kozlović je odlučio da će se Santa Lucia proizvoditi samo u izvrsnim berbama, pa je tako tek 8 godina nakon izlaska bijele Santa Lucije na tržište puštena i prva crna kupaža ovog brenda, ona iz berbe 2009., koja je u samo nekoliko dana bila u potpunosti rasprodana. Vinograd Santa Lucia smješten je na lagano brdrovitom terenu sastavljenom od fliša, vapnenca i bijele gline, nadmor ske visine 250 metara, orijentacije prema jugozapadu. Kako vina s ovih pozicija na svjetskim ocjenjivanjima redovito dobivaju preko 90 bodova i osvajaju zlatne medalje i regionalne trofeje (IWC 2013, IWC 2014; Library Collection 2011), Santa Lu cia je nedvojbeno premium etiketa Ana Ugarković, Gianfranco i Antonella Kozlović - na otvaranju vinarije vinarije Kozlović. Aktualna Santa Lucia Noir iz berbe 2011. perjanica je vinarije Kozlović: nakon selekcije ponaj boljeg grožđa merlota, caber net sauvignona i terana te 40 dana maceracije, vino je još punih 36 mjeseci dozrijevalo u bačvama različitih veličina te kasnije u bocama. Budući da ovo vino može odležavati još desetak godi na riječ je o pravom kolekci onarskom uratku.
14 | G.E.T.
Vatromet u Sherry’su Kada sam došao na degustaci ju vina Terzolo nisam ni slutioda ću čuti nešto o čemu ću kasnije danima razmišljati, ali idemo re dom. Vinarija Terzolo iz Istre, točnije iz Nova Vasi Porečke, prezenti rala se s nekoliko odličnih vina, koja je predstavio osobno Ro berto. Malvazija je lijepa, pitka, fino zaobljena, pomalo atipična, a opet vidite od prve da je to mal vazija. Ima ih puno i sve su ma nje više odlične, ali i slične i zato nas više ne ostavljaju bez daha. Možda je došlo vrijeme za neke promijene kad je malvazija u pitanju. Teran je odličan, teran kakav volim - ne prenabildan, ali ni prenježan. Ma, divota! Ali, ljudi moji, Merlot Terzolo - to je vinčina! Merlot me doslovce oborio s nogu. Fantastično vino. Pravi školski Merlot, kao da ga je radio s knjigom u rukama. Prediv no vino, lijepo zaobljeno, odličnog mirisa i predivne aromatike. Kada vam ispuni usta, ništa ne iskače - sve je predivno posloženo. Da, i Šerif je tu nadmašio samog sebe. Tapas koji nam je pripremio uz ovaj merlot, fantastično se sljubio s vinom - zajedno su jedno dru gom dali novu dimenziju.
Oduševljen vinom krećem poraz govarati s vinarom o prijašnjim ber bama i uopće o njegovom viđenju ovog vina. Naravno, misli mi kreću pravcu arhive i kako bi to svakako trebalo probati. Kao što pretpostav ljate, razgovor je otišao u sasvim drugom pravcu. Kao prvo, nije baš Piše: Tomislav Stiplošek da ga pali razmišljanje kako će to vino izgledati za par godina. Treba ga probati sada, treba ga piti i uživati u njemu i treba ga, naravno, i prodati. Moram priznati, čudno razmišljanje za jednog vinara pa sam naravno zamolio za malo objašnje nje takvog stava. I pazi sad! Kaže on meni: „Vino je kao vatromet.“ O vinima sam čuo svašta, ali ovo još nisam. No kaže Roberto ovako: „U vatrometu uživate u tom trenutku, onako istinski, dječje... Na sličan način treba uživati i u vinu.“ Danima sam te misli vrtio glavom i da, možda je to stvar no tako. Možda malo pretjerujemo u svim tim silnim odle žavanjima i traženju svetog vinskog grala. Možda, a mož da i ne. Baš ta nedoumica je suština vinske ljepote, jer svi su u pravu, svaki na svoj način. Nadam se da nikad neću doznati tko je više u pravu. Želim biti vječiti eno-gastro In diana Jones i istraživati. To mi je životna misija, a Terzolo mi je otvorio jedno sasvim novo poglavlje.
Vino Terzolo Rose Terzolo Malvazija Terzolo Teran Terzolo Merlot Terzolo Muškat
Terzolo ili Tercolo?
Sherifovi tapasi Bakalar pašteta Duck mousse Mladi težački sir, pršut i sušena rajčica Kruh, Kolan, pršut, sušena rajčica i svježi krastavac Kroštule s Terzolo Ex.Dj. Maslinovim i Terzolo cvjetn im medom
Naziv vinarije i OPG-a naoko nisu jednaki. Zašto? Obitelj je uvijek bila Terzolo, što se čita Tercolo pa su nakon drugog svjetskog rata morali promijeniti i pisanje da bude u skladu s izgovorom. Kao rezultat, ljudi su prezime često čitali Terkolo i to je bio razlog da se vinariji da izvorni naziv, Terzolo. G.E.T. | 15
Miris agave u sommelier klubu
Piše: Tomislav Stiplošek kog restorana Agava.
Kao što svi znaju, ljudi istančanog mirisa mogu vrlo precizno samo mirisom točno pogoditi o kojem se piću radi. Tako svi znamo da u te kili, barem onoj pravoj, možemo naći miris agave. Pravi znalci će vam čak reći je li to plava ili neka druga agava, ali agava je sigurno. Miris agave ne možemo naći samo u tekili. I nedavno održano, treće po redu, Prvenstvo sommeliera konti nentalne Hrvatske u organizaciji Hr vatskog sommelier kluba mirisalo je na agavu. Dakle, od osam polufina lista, čak četiri su bila iz zagrebač
Sama ta činjenica, kao i to da je pobjednik natjecanja Dar ko Lugarić iz Agave, govore dosta o tom restoranu. Ništa manje, bitna je i činjenica da se i jedna zagrebačka pizze ria, točnije Pizza House, odlučila jednog svog sommeliera poslati na doškolovanje u Agavu. Dakle, da parafraziramo Galilea: ipak se kreće. Dakle, osim već spomenutog Darka Lugarića, Siniše Lasana, Maria Meštrovića i još tek neko licine, uskoro ćemo u tom svijetu vidjeti i neka nova lica. Zašto je itekako bitno ovo što sommelier klub radi? Zato što diže razinu znanja kod profesionalaca. Jer, svi volimo biti posluženi kao kraljevi - to i očekujemo pa to što oni koji vas poslužuju konstantno uče i napreduju i prate svjetske trendove treba posebno pozdraviti. Posebno me se dojmila činjenica da su u publici bili i đaci zagrebačke ugostiteljske škole. Nadamo se da će i neki od njih uskoro biti dio ovog natjecanja; oni su budućnost ugostiteljstva.
Samo natjecanje sastojalo se od nekoliko segmenata: • prezentacija i posluživanje pjenušca
• prezentacija i posluživanje crvenog vina
• sljubljivanje menua od pet sljedova jela s vinima (to našim finalistima nije bio veliki problem) • trebalo je prema mirisu i okus u prepoznati i pet razli čitih pića - što nje nimalo lagano jer, recimo, za vino mo rate pogoditi sortu, regiju i godinu...probajte sami, ali bez varanja i vidjet ćete koliko malo znate - iznenadit ćete se kao i ja.
• publici najzanimljiviji dio bio je rastakanje pjenušca iz magnum boce ( 1,5 L ) u 16 čaša i to tako da, kad natočite prvu čašu koliko mislite da treba i krenete na drugu nema 16 | G.E.T.
vraćanja. Cilj je jednako napuniti svih 16 čaša, a da boca ostane prazna.
Sve ove činjenice ispunjavaju me radošću. Vidi se da na predujemo; polako, ali ide. Imaju tu zasluge i sommelier klub i ekipa WSET-a, a i mi eno-gastro novinari. Čini se da ipak polako uspijevamo u podizanju kulture stola. To je važno jer, čemu biti eno-gastro destinacija i na tome bazirati dobar dio turizma, ako to ne znamo pravilno pre zentirati ? Nadam se da će se u što više ugostiteljskih objekata širom Lijepe naše osjetiti „miris agave“.
Natjecanje je bilo vrlo zanimljivo i možda bi trebalo razmi šljati o tome da bude više publike, jer ima se što vidjeti.
jenjivali su og znanja oc Osim stečen nal ost, profesio v lji ž la a n s , se vještina nost i dojam. „Želim na pitanje: r o v o g d o , Zapravo žuje?” melier poslu m o s j a v o li da me lovalo je enstvu sudje rv p m je n iš d Na ovogo Gorice, greba, Velike a Z iz lja te a 15 natjec anja bili inalisti natjec F . a k ije s O Krapine i i Mario Siniša Lasan , ć ri a g u L o su: Dark Meštrović minimalne k, uz doista a d re o p i n č Kona like, jest: bodovne raz rko Lugarić 1. mjesto: Da iša Lasan 2. mjesto: Sin rio Meštrović 3. mjesto: Ma
8. prvenstvo sommeliera Hrvatske, održat će se 24. i 25. 11., u opatijskom hotelu Ambasador G.E.T. | 17
Martinje, Copanjek, Purtugizec Martin, na žalost, ove godine nije bio u Zagrebu, vjerojatno zato što ni Milan (na neki način) nije bio u Zagrebu „Zagrebačkim ulicama cesta mog života teče...“ - tako otprilike ide tekst poznate šansone. Tako je ne kako i Portugizac (sada Purtugizec) nekad tekao Zagrebačkim ulicama. Danas ga ima u naznakama. Mnogi mlađi vinofili nisu nikad ni koketirali s tim vinom. Zašto je to tako? Zašto Piše: Tomislav Stiplošek pomalo nestaje jedna tradicija? -na to pitanje nema jednostavnog odgo vora i nema jednog krivca.
Drugo, kad ste kod Kurtalja obavezno probajte ledenu berbu rajnskog rizlinga iz 2011. Ljudi moji, kakav slatkiš! Savršenstvo.
Ne može se reći da se vinari s Plešivice ne trude. Ove godine događanja oko Purtugisca više nego ikad. Narav no, sve se to pomalo veže na Martinje. Martin, na žalost, ove godine nije bio u Zagrebu, vjerojatno zato što ni Milan (na neki način) nije bio u Zagrebu, ali to je za neku drugu priču. Hajdemo mi redom. Sve je krenulo s predmartinjskim okupljanjem kod pleši vičkog vinara Drage Kurtalja. Okupilo se zanimljivo druš tvo zagrebačkih ugostitelja, novinara i vinofila. Kako se pogodilo da je taj dan i Dragecu imendan, pala je odluka da se okupljanje na taj dan postane tradicija i eto, ne mo žemo čovjeka odbiti. Na ovom druženju još se nismo bavili
Drago Kurtalj je nedavno pred stavio nove etikete za koje je zaslužan dizajner Vanja Cuculić. Glavni motiv je stara plešivička kuća s dimnjakom iz kojeg za svako vino izlazi drukčiji dim.
Ima Drago Kurtalj i vinsku klet u centru Zagreba, točnije u Novoj Vesi 8. Tu je udruga Portugizac Plešivica odlučila predstaviti ovogodišnje Purtugisce javnosti. Na žalost, tu su bili samo neki proizvođači. Predstavili su se R. Braje, Šember, Jagunić, Vučinić, Gregorić, Kunović, Jurkovac, F.
Purtugiscem, ali ima Kurtalj dvije zanimljive stvari. Prvo - DRI, pjenušac Drage Kurtalja - priča koja se iznimno lijepo razvija i ide uz bok već poznatim pjenušcima s Plešivice. Ono što mene najviše veseli u toj priči je što Drago ne skri va da mu je mentor u proizvodnji pjenušca Zdenko Šem Gregorić i D. Režek. ber, a to je jako bitno jer moramo se držati skupa - nema tu konkurencije, ima mjesta za sve na tržištu samo mora Purtugisci kakvi već jesu, lagani, pitki, s malo višim ki biti kvaliteta. selinama, što je normalno za ovu godinu - mlado vino u 18 | G.E.T.
pravom smislu te riječi. Tu se više radi o tradiciji i jednom prepoznatljivom brendu. Bilo je tu i pitanja da li od tog vina raditi ozbiljna odležana vina, da li Purtugizec dići na jednu drugu razinu... Nije da se to ne može, probali smo primjer ke koji dokazuju da se može, ali moje mišljenje je da je to nepotrebno. Purtugizec mora ostati mlado vino i mora biti brend. Na tome treba radi ti. Ima načina. Pozivam čelne ljude udruge PP da se jave G.E.T.-u, imamo za njih ne koliko dobrih ideja, jer Purtu gizec mora ljude (kupce, turi ste) dovesti na Plešivicu. Svi pričamo kako Francuzi imaju ogromnu tradiciju i divimo se tome, a ništa ne radimo da održimo svoju tradiciju. Naravno da Dani Purtugis ca ne bi bili potpuni bez otva ranja prve boce Purtugisca u organizaciji Mladine. Oni već tradicionalno organiziraju svoju posebnu priču, što i ne čudi s obzirom na njihovu ve ličinu, ali svakako treba po hvaliti i činjenicu da podrža vaju i druge akcije na kojima se redovno predstavljaju za jedno s ostalima. Ove godine svoj Purtugizec predstavili su nam u wine baru Basement i, kako to već biva kad je Mladina u pitanju, napravili odličan event.
va za ovo mlado vino. O Golubićima ćemo još pisati, jako su ne zaintere sirali ovim svojim vinom, a posebice pristupom. Uz sve to, održani su i Dani Pur tugisca i pjenušaca u Boćarskom domu, ali o tome u sljedećem broju kada će nam oni biti glavna tema. Generalni zaključak svega ovoga je da je svuda bilo premalo posjetitelja i previše razjedinjenosti vinara. Vri jeme je da se napravi ozbiljan mar ketinški pristup Purtugiscu. Bila bi velika šteta da ga izgubimo, jer nje Plešivički copanjek izvorni je plešivički specijalitet, pripravljen od sastojaka dostupnih u svakom jaskanskom domu. To je prhki sla ni kolač punjen sirom i vrhnjem te zelenim povrćem. Izbor povrća ovisi o sezoni i o ukusu kuharice i ukućana. Ime je dobio prema riječi „copati“ što znači umijesiti vješto i brzo! http://youtu.be/5a1b4aONcrI
ga nam nisu uzeli Slovenci - tu smo si sami krivi.
Završili smo s mini sajmom 10-tak proizvođača Purtu gisca u zagrebačkoj vinoteci Bornstein. Jedno lijepo dru ženje, lagano, opušteno, baš kako i priliči mladom vinu. Uživajući u mladom vinu i plešivičkom copanjku, padale su nam razne ideje na pamet. Tako sam i mladog Nikolu Šembera pitao jesu li razmišljali od Purtugisca napraviti lagano frizzante vino i složili smo se da bi to bilo zanimlji vo. Tko zna, možda i pokuša. Ako je na tatu, pokusi mu nisu strani. Najveće otkriće bio mi je Purtugizec obitelji Golubić. Odlično vino, što i ne čudi ako znamo da je to u stvari izborna berba bobica. Možda je i to jedan od pute
G.E.T. | 19
Zimnica
- sačuvani vitamini usred zime EKOZONA kiseli krastavci, kiseli kupus te cikla pravo su rješenje za sve koji ne stignu pripremiti vlastitu zimnicu.
Nakon jeseni koja obiluje najboljim plodovima koje nam priroda može ponuditi dolazi duga i hladna zima u kojoj priroda pomalo tone u san. Povrće koje se tijekom zimskih mjeseci može pronaći na tržištu često zbog transporta iz dalekih toplih krajeva, izgubi na svojoj kvaliteti, a i znatno je skuplje van sezone. Upravo zato EKOZONA, prva hrvatska certificirana ekološka robna marka podsjeća na svoju liniju ukiseljenog organskog povrća koje ne sadrži umjetne boje, kemijske aditive, pesticide ni konzervanse. S druge strane ukiseljeno povrće dobar je izvor kiseljenjem sačuvanih vitamina, minerala i vlakana, čija se nutritivna vrijednost kod određenih namirnica postupkom kiseljenja čak i povećava, kao što je npr. kiseli kupus. Stoga, ako niste stigli napraviti svoju vlastitu zimnicu, izaberite ukiseljeno povrće iz asortimana EKOZONE, prirodno, ekološko i bez konzervansa,
Nutricionistica Jasmina Vrbanec istaknula je sljedeće: Zima je doba godine koje pred naš organizam stavlja brojne izazove, naročito u vidu sezone prehlada i gripe. Imunitetu na kušnji prijeko je potreban vitamin C, kojim EKOZONA ukiseljeno povrće obiluje, kao i važnim mineralima poput kalcija, željeza i magnezija. EKOZONA ukiseljeno povrće je organski uzgojeno, ukiseljeno EKOZONA organskim octom koji jamči očuvanje punine okusa, kao i vrijednih vitamina, minerala i vlakana po najvišim ekološkim standardima te ono najvažnije, ne sadrži konzervanse koji osim što su štetni po zdravlje, smanjuju nutritivne vrijednosti ukiseljenog povrća. Osim toga, EKOZONA zimnica dobra je nadopuna tradicionalnim zimskim jelima.
Kisela cikla rezana Kuhana je u ekološkom octu te ju zbog hranjive vrijednosti i bogatstva minerala treba što više jesti, samu ili u kombinaciji s drugim povrćem. Ekozona kisela cikla dostupna je u pakiranju od 710 g po informativnoj cijeni od 16,99 kn.
Kiseli kupus EKOZONA kiseli kupus omiljena je salata dostupna potrošačima cijele godine. Nastaje kao rezultat prirodne fermentacije, uslijed djelovanja bakterija sadržanih u kupusu te soli. Fermentacija proizvodi mliječnu kiselinu koja je glavni uzročnik karakterističnog mirisa i arome kiselog kupusa. Kiseli kupus cijenjen je kao salata upravo zbog svoje sočnosti te prijatnog osvježavajućeg okusa. Kiselo zelje tradicionalni je element zimske prehrane, a služi kao izvor enzima i vitamina naročito važnih u obrani od gripe i prehlade. EKOZONA kiseli kupus dostupan je u pakiranju od 680 g po informativnoj cijeni od 16,99 kn.
Kiseli krastavci Proizvedeni su od probranih sorti organski uzgojenih krastavaca prema tradicionalnoj recepturi, a odlikuju se ugodnim okusom, specifičnom aromom i hrskavom teksturom. EKOZONA kiseli krastavci začinjeni su koprom i koji dodatno zaokružuju okus. Proizvod je dostupan u pakiranju od 670 g po informativnoj cijeni od 19,99 kn. Ekološki začini te ekološki ocat sastavni su dijelovi EKOZONINE linije ukiseljenog organskog povrća koja zaokružuje okuse i daje specifičnu prepoznatljivost karakterističnu za tradicionalne zimnice, kao i blagotvorno djelovanje na naše zdravlje. EKOZONA proizvodi sinonim su kvalitete, poštovanja, tradicije i brige za zdraviju ponudu potrošačima. 20 | G.E.T.
G.E.T. | 21
| G.E.T. 22 |24 G.E.T.
G.E.T. | 25| 23 G.E.T.
| G.E.T. 24 |26 G.E.T.