G.E.T. Report 21

Broj 21 Prosinac 2015.

Sve je puno opojnih mirisa i okusa, a oÄ?ekuju nas mnogi susreti i festivali

Riječ urednika Sadržaj Najave............................................... 6 • Doček Nove godine u Mamici

Novosti........................................... 10 • Uključi savjest • Snaga rukotvorina iz prošlosti • Najbolje od Dalmacije u središtu Zagreba • Pop-up Hennessy bar • Le Tenute di Genagricola u Zagrebu

Manifestacije................................ 28 • VinDel 2015 • 3. Hrvatski festival hrane i vina • Kralj je i dalje živ!

• Kuhari bez granica u akciji • Bijeli grozd 2015 • 19. prvenstvo sommeliera Hrvatske

Degustacije.................................... 52 • Nova priča Feravina - mlada vina • Korta Katarina: Decent

Putovanja....................................... 58 • Dani Lumblije 2015. Blato

Vinske skitnje............................... 76 • Degustacija „srednja kategorija“: Regija-Dalmacija

Gatronomija.................................. 80 • Recepti: Bakalar za Badnji dan

Iza nas je sva sila vinskih i inih festivala i sada, pomalo umorni, čekamo novogodišnje praznike. Nadam se da ste na tim festivalima pronašli nešto što vas je oduševilo pa ćete to konzumirati baš za Novu godinu. Većina festivala imala je više izlagača, više nego ikad posjetitelja, došli su pomalo do svojih vrhunaca i bit će zanimljivo pratiti sljedeću godinu i na koji način misle napredovati. Zagreb je proglašen za najljepšu adventsku destinaciju Europe - odlična reklama, ali mora se priznati da je Zagreb doista ove godine napravio prekrasnu priču. O najvećem vinskom događaju godine, naravno radi se o VINOcomu, pisat ću sljedećem broju. Želim da mi se još malo slegnu dojmovi; ovaj festival to zaslužuje. Naravno, moram spomenuti Bijeli grozd, nagradu koju G.E.T. Report dodjeljuje vinskim podrumima za doseg u turizmu.

Ove godine je glasovalo više od 500 eno-gastro i turističkih znalaca, a mi smo zbrojili glasove i dobili zanimljive rezultate. Hrvatsku smo podijelili u 4 regije pa smo dobili pobjednike regija, ali i najbolje u Hrvatskoj. Ono što me posebno veseli je odaziv svih vinara na samu dodjelu, ali i velika medijska praćenost Bijelog grozda. To nam govori da smo u pravu i da je to budućnost vinarstva u malim zemljama. Turističke posjete vinarijama rastu pa vinarije postaju i turističke destinacije. Ono što nama u G.E.T.-u predstoji jest pokušaj da Bijeli grozd zaživi i van naših granica, da se proširimo na regiju i pritom ne mislimo samo na Srbiju i Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu... Želimo tu i Sloveniju, ali i Austriju i Mađarsku. Da, to su neke naše novogodišnje želje; nadam se da će se ostvariti.

Do sljedećeg broja,

G.E.T. Report je glasnik udruge za kulturu stola G.E.T. i be­splatan je za sve zainteresirane za teme koje obrađuje.

Uredništvo: Tomislav Stiplošek, Silvija Munda Suradnik na broju: Matej Rotim Priprema, grafička priprema i marketing: Uredništvo Foto: G.E.T. Report (Silvija Munda, Helena Pletković), press, promo Naslovnica: Advent u Osijeku (foto: Helena Pletković )

veliki G.E.T.- ovski pozdrav!

Tomislav Stiplošek Konzumiranje alkohola i drugih al­ koholnih pića zabranjena je osobama mlađim od 18. godina G.E.T. | 3

Sladolede Gelati d’oro NATURA kupite na sijedećim lokacijama: - u Zagrebu: Kašeta i Košara, Britanski Trg 2; Juice Box, Vlaška ulica 72b i Green Gold centar; Eko-dobra Priča, Ogrizovićeva 29; Neo Cupedia, TC Jarun, Pakoštanska 5; Pršut i Sir, Radićeva 31 - u Rijeci: Mofit Fitness, Zorkovačka 6; Samovar Tea Shop, Užarska 14 i ZTC centar

Doček Nove godine u Mamici Opet nešto novo i nadasve inovativno iz „Mamičine kuhinje“ popuarnog restorana i pansiona Mamica. Ovaj put radi se, naravno, o najluđoj noći ili točnije, dočeku Nove godine. "Što je tu novo i inovativno; pa doček Nove godine rade svi?!" - reći ćete. Novi su meniji koji vas čekaju, ali o njima nešto kasnije. Inovativna je tema Mamičinog dočeka, a ona nas vraća u lude i vesele dvadesete.

Tada se plesalo u svim klubovima, i legalnim, i nelegalnim, a svaki je imao bend i ples je bio stil života. Naravno, u Mamici vas čeka živa svirka, ali i DeeJay koji će krenuti s ritmovima „A Little Party Never Killed Nobody”, a završit će bend s... e, to ćemo vidjeti, čuti i otplesati u toj ludoj noći.

Ekipa iz Mamice, naravno, ne očekuje da svi u ormaru imate kostime iz dvadesetih; zato vas na ulazu čekaju mali rekviziti, za one koji žele, tek toliko, radi ugođaja.

Dvadesete su bile i doba prohibicije, a ipak se pjenušac točio nemilice pa su tako i u Mamici odlučili da pjenušac neće biti samo čaša u ponoć. Bit će ga cijelu noć!

U stvari, da vam dokažu da je prohibicija daleka prošlost, bar će biti „endless open" - otvoren cijelu noć, a bit će tu i koktela da vas podsjete što su to pili neki opaki dečki. Tko su opaki dečki? Pa Lucky Luciano, Great Gatsby, Al Capone i ekipa, naravno, a ti su dečki znali uživati u finoj hrani pa su novogodišnji meniji u Mamici inspirirani upravo s njihovim najdražim jelima.

6 | G.E.T.

Lucky Luciano meni Lax kare, vratina, pršut, izbor sireva, pjenica od lososa, domaća jetrena pašteta

Endless open bar Al Capone meni 1. Pileća galantina na waldorf salati, pršut, izbor sireva, pjenica od lososa, tatarski biftek, domaća jetrena pašteta 2. Sporo pečena svinjska vratina na kremi od buče, hrskavi kašoto Rolana raca na džemu od ljubičastog luka i šljiva, pire krumpir, kaša i domaći mlinci 3. Čokoladna torta s lješnjacima, kolač od limuna 4. Sarma

Great Gatsby meni

Mint Julep, Gin Rickey, Cosmopolitan, Fancy, Martini, Cuba Libre, Carolan's, Jägermeister, Jack Daniels, Southern Comfort,Tequila, Borovničevac, Vodka,Medica, Amaro, Žuti Muškat Belović, Sauvignon Belović, Rajnski rizling Belović, Crni Pinot Belović, Viteško crno Lovrec, Merlot Medea, Maximo brut Kutjevo, FP Fruit/Frangež, Pan, Pan Tamni, Espresso, Kapuciner... AND MANY MORE AND MANY MORE Kao što vidite, čeka vas luda i nezaboravna noć i obilje svega. Na vama je samo da nazovete i rezervirate - što prije, jer broj mjesta je ograničen.

1. Pileća galantina na waldorf salati, pršut, izbor sireva, pjenica od lososa, tatarski biftek, domaća jetrena pašteta 2. Sporo pečeni juneći but, pire od krumpira i glazirano zimsko povrće Pileća roladica s umakom sušenih rajčica, ravioli s krumpirom i ružmarinom 3. Čokoladna torta s lješnjacima, kolač od limuna 4. Sarma G.E.T. | 7

♦

Uključi savjest Aktualna nacionalna kampanja Uključi savjest – ponekad djeci treba reći ne ima za cilj podići svijest javnosti o nužnosti poštovanja i provedbe zakona kojim je zabranjena konzumacija i prodaja alkoholnih pića osobama mlađima od 18 godina.

Da je bitno ponekad djeci reći ne dobro znaju poznati redatelj Dalibor Matanić i glavni kreativni direktor agencije BBDO Zagreb Almir Okanović koji su okupili mladu glumačku ekipu na snimanju spota u povodu nacionalne kampanje Uključi savjest – ponekad djeci treba reći ne. Ovom kampanjom, koju je pokrenula Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore u partnerstvu s Ministarstvom zdravlja, želi se upozoriti na nepoštivanje zakona o zabranjenoj konzumaciji i prodaji alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina.

10 | G.E.T.

„Veseli me biti dijelom ekipe koja surađuje na društveno odgovornoj kampanji Uključi savjest. Na setu spota glumačka se ekipa odlično uživjela u svoje uloge i uspješno simulirala scenarij žicanja cuge u nekoliko

situacija. S namjerom da igramo na kartu savjesti svih članova društva, tinejdžere smo snimili kako se direktno obraćaju onima koji se nalaze u poziciji da omoguće alkohol maloljetnicima. Vjerujem da smo u tome uspjeli jer je klincima zaista ponekad potrebno reći ne“ izjavio je Matanić koji se zajedno s Okanovićem i ostatkom ekipe odlično zabavljao tijekom samog snimanja.

U sklopu kampanje u Europskom domu je organiziran okrugli stol na temu sprečavanja maloljetničke konzumacije alkohola.

O trendovima maloljetničke konzumacije alkohola u Hrvatskoj i aktivnostima u sklopu te društveno odgovorne kampanje govorili su: • dr. Dunja Skoko-Poljak – voditeljica Sektora za javno zdravstvo Ministarstva zdravlja • dr. sc. Ljiljana Muslić – psihologinja s Odjela za promicanje mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti HZJZ-a • Ema Culi – direktorica Sektora za trgovinu HGK-a • Ines Mihajlović – prof. psihologije u II. osnovnoj školi Bjelovar • Tina Puhalo Grladinović – predsjednica PR odbora Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja HGK-a „Rezultati mnogobrojnih istraživanja pokazuju da maloljetnici u Hrvatskoj sve više i sve ranije počinju konzumirati alkohol“, izjavila je u uvodnom obraćanju Tina Puhalo Grladinović i dodala: „Stav svih članica Grupacije vrlo je jasan – ne podržavamo maloljetničku i prekomjernu konzumaciju alkohola jer smo svjesni štetnosti koju može imati na ljudski organizam. Zadovoljstvo nam je što su ovu kampanju prepoznali naši partneri i stručnjaci koje smo danas okupili kako bismo zajedno apelirali na nužnost dosljednog provođenja zakona kojim su zabranjeni i kažnjivi prodaja i posluživanje alkoholnih pića osobama mlađima od 18 godina. Vjerujemo da ovom kampanjom, kao vodeći domaći pivari, pre-

uzimamo odgovornost kako bismo utjecali na savjest svih članova društva i potaknuli ih da djeci kažu ne kada se nađu u poziciji točiti im ili prodavati alkohol.“ Na okruglom stolu je zaključeno kako odgovornost za zdravlje djece i mladih leži na svim članovima društva, posebice ako se uzme u obzir da Hrvatska ima zakon kojim je maloljetnička konzumacija alkohola jasno zabranjena.

Nacionalna kampanja Uključi savjest – ponekad djeci treba reći ne provodi se odo 15. prosinca na ukupno tisuću prodajnih mjesta i kafića u cijeloj Hrvatskoj, a u njoj sudjeluju i Billa, Brodokomerc Nova, Konzum, Spar, Studenac i Union. Kampanju prati i spot u režiji Dalibora Matanića kojim se također apelira na savjest mnogih koji se nalaze u položaju da maloljetnicima prodaju alkohol. ♦

G.E.T. | 11

6UHWDQ %RรงLF

WJO MJDJPVT N B S B J T E J S F D U J N Q P S U

Snaga rukotvorina iz prošlosti Predstavljen ROK 4 - projekt hrvatskih i slovenskih partnera za očuvanje rukotvorskog nasljeđa U projekt je uključeno ukupno preko 200 osoba, a aktivno se kroz radionice educira 48 mladih osoba. Kroz cijeli projekt se mlađim generacijama nastoje prikazati dva stara zanata: jedan, koji je danas još živ i prakticiran od određenih obrtnika i jedan, specifičan za svako partnersko područje, a koji izumire.

Svaki od partnera u projektu predstavlja svoj specifični zanat: Šentjur - pletarstvo (izrada košara i drugih pletenih predmeta) U okviru 3. javnog poziva operativnog programa Slovenija- Hrvatska 2007.-2013. sredstvima EFRR-a (Europskog fonda za regionalni razvoj) sufinanciran je ROK 4 projekt hrvatskih i slovenskih partnera čija je svrha sistematično očuvanje rukotvorskog nasljeđa prenošenjem znanja sa starije na mlađu generaciju, osposobljavanje novih nosioca rukotvorskih zanata te upoznavanje s kulinarskim tradicijama pograničnih područja.

Partnere u projektu čine Ljudska univerza općine Šentjur, Ljudska univerza Kočevje, Turistička zajednica općine Štrigova, Turistička zajednica općine Marija Bistrica, a njegov završetak planiran je krajem ožujka 2016. godine.

14 | G.E.T.

Kočevje - intarzija (izrada predmeta od drva tehnikom mozaika) Štrigova - kovaštvo (izrada predmeta od željeza)

Marija Bistrica – izrada drvenih igračaka i licitara Na taj je način projektom uspostavljeno partnerstvo na širem pograničnom području koje obuhvaća područja uz istočnu i južnu granicu između Slovenije i Hrvatske: Savinjsku regiju, jugoistočnu Sloveniju, Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju.

Naime, pogranična područja Slovenije i Hrvatske njegovala su (i još uvijek njeguju) slične oblike raznih kulturnih i obrtničkih tradicija. Stari zanati su skoro identični i međusobno se razlikuju tek u tehnikama ili u upotrebi različitih materijala.

U prošlosti su na cijelom području brojni rukotvorski zanati imali važnu ekonomsku

ba, o značenju i važnosti očuvanja rukotvorstva kao kulturnog nasljeđa i identiteta određenog područja te kao iznimnog razvojnog potencijala regije. Krajnji cilj projekta je da se ovo naslijeđeno bogatstvo očuva i proslijedi budućim naraštajima.

Partneri su zajedno oblikovali program edukacije, brošuru, kulturne manifestacije, čime se promiče suradnja između obrazovnih institucija i omogućava povezivanje s drugim institucijama.

Rezultati projekta U okviru projekta proveden je 50 satni edukativni program u obliku radionica za mlade osobe u osnovnim i srednjim školama te drugim zainteresiranim institucijama za obrazovanje (4 edukativna programa

i socijalnu ulogu za lokalno stanovništvo.

Sirovine i materijale za proizvode rukotvorci su dobivali iz prirodnog okoliša te su ih prilagođavali svakidašnjim ekonomskim potrebama ruralnog područja i gradskih naselja. Paralelno s društvenim i gospodarskim razvojem danas se s pojedinim rukotvorskim zanatima bavi sve manje ljudi, dok mladi ne pokazuju interes za njih. Uz intervenciju struke krenulo se s projektom koji bi podigao razinu opće osviještenosti lokalnog stanovništva, osobito mladih osoG.E.T. | 15

s tri modula: stari obrt koji još uvijek živi; stari obrt koji izumire; izrada kruha). U Štrigovi je obnovljen prostor stare kovačnice koja će se nastaviti koristiti za daljnju edukaciju i turističku upotrebu. Trenutno je pri završetku izrada zajedničke web stranice te višejezične brošure i dvojezičnog video materijala u kojima će biti predstavljeni izabrani rukotvorski obrti s područja uključenih u projekt. Kod svakog partnera organizirana je i kulturna manifestacija s prezentacijom rukotvorskih obrta i kulinarskih posebnosti.

U Mariji Bistrici će se kulturna manifestacija ROK 4 – upoznajmo ljude i običaje Marije Bistrice, Štrigove, Šentjura i Kočevja održati u sklopu programa Advent u Mariji Bistrici koji se već tradicionalno svake godine održava u periodu 28. studenog do 20. prosinca. Priredba će se održati 5. prosinca, unutar vikenda starih zanata.

Posjetitelji će moći razgledati izložbu licitara i drvenih igračaka te će se moći aktivno uključiti u radionice pod mentorstvom starih majstora. Kroz popratni program predstavit će se raznolikost kulturne i gastro ponude svih partnera uključenih u projekt.

Općina Marija Bistrica će se u kulturnom dijelu predstaviti nastupom limene glazbe i dječjim igrokazom „Bistrička bajka“.

16 | G.E.T.

Svi partneri i učesnici u projektu predstavit će se početkom 2016. na završnoj zajedničkoj prekograničnoj kulturnoj manifestaciji u Šentjuru, koja će biti i edukativnog karaktera.

Dodana vrijednost projekta Jedan od ciljeva projekta je uključivanje gospodarski slabih osoba i ciljnih skupina. Na ruralnom području s bogatim kulturnim nasljeđem postoje aktivne osobe, koje su često gospodarski slabe, ali imaju puno znanja o rukotvorskim zanatima, tradicijskom kulinarstvu i kulturnom nasljeđu općenito. Te osobe su aktivno uključene u projekt, da svoje iskustveno znanje prenesu na mlađe generacije, koje često proizlaze i iz socijalno slabih ciljnih skupina. U projektu su uspostavljeni uvjeti za jednake mogućnosti sudjelovanja bez obzira na spol, rasu, nacionalno podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet ili spolnu orijentaciju.

Projekt doprinosi uzajamnom učenju, izmjeni iskustava i znanja te smanjenju značenja granice i jezične barijere.

nog prekograničnog razvojnog partnerstva za suradnju na području očuvanja rukotvorskih zanata, tipične kulinarike i kulturnog nasljeđa te obrazovanja mladih. Nakon završetka projekta uspostavit će se zajednička prekogranična nadgradnja projekta te zajedničko traženje novih izvora sredstava za suradnju u kulturnim projektima.

Ukupni iznos potpore: 175.268,06 €, a zatraženi iznos IPA sredstava iznosi 148.977,83 €. ♦

Projektom je omogućeno lokalnim i regionalnim akterima da se zajedno konfrontiraju s prekograničnim izazovima na području socijalne integracije. Kroz zajedničke aktivnosti savladali su se regionalni razvojni nedostaci na području edukacije mladih osoba, koji su prouzrokovani državnom granicom. Osigurana je kvalitetna prekogranična suradnja.

Projekt omogućuje ulaganje u ljude i borbu protiv socijalne isključenosti.

Kako područja pripadaju i među gospodarski slabija područja, ovakva inicijativa kroz potporu i korištenje EU sredstava pomaže razvoju lokalne zajednice.

Ulaganja u očuvanje rukotvorskih zanata i kulinarskih posebnosti su od strateškog nacionalnog, regionalnog i lokalnog interesa u području brige za očuvanjem europskog kulturnog identiteta te pozitivno doprinose ciljevima regionalne politike EU. Uzajamno sudjelovanje svih partnera u projektu omogućit će oblikovanje dugoročG.E.T. | 17

Najbolje od Dalmacije u središtu Zagreba Foto: Helena Pletković

Pod sloganom „Kao nekad” u Dugopolju nastaju vrhunski dalmatinski pršuti tvrtke Smjeli, koji se od danas mogu kupiti i u središtu Zagreba. „Radimo kao što su to radili naši stari, u prirodnom okruženju i u idealnim uvjetima za proizvodnju pršuta i ostalih suhomesnatih delicija“, ističe Vlade Prančić, vlasnik i direktor tvrtke.

Na sjevernoj strani planine Mosor, na predjelu Kute u općini Dugopolje, smještena je tvrtka Smjeli poznata po suhomesnatim proizvodima. Tu, nastaju najbolje dalmatinske delicije poput pršuta, pancete, buđole i pečenice. Iako se u procesu proizvodnje svim proizvodima posvećuje jednaka pažnja i krasi ih vrhunska kvaliteta, dalmatinski pršut najtraženiji je proizvod i nositelj niza nagrada pa gotovo da nema sajma u zemlji ili inozemstvu s kojeg nije ponio medalju ili šampionsku titulu. Samo ove godine dalmatinski pršut tvrtke Smjeli šampion je Međunarodnog sajma pršuta u Drnišu te Internacionalnog sajma pršuta u Tinjanju, a zlatne plakete stigle su i sa sajma u Sinju, te s Dana hrvatskog pršuta održanih u Splitu.

Dalmatinski pršut tvrtke Smjeli dimljen je i sušen na prirodan način, a snažna dalmatinska bura, blaga izloženost dimu, morska sol te tradicionalan način zrenja podarili su mu osebujnu aromu, blagi slani okus i jednoličnu crvenkastu boju.

Vlade Prančić, direktor i vlasnik tvrtke još se od malih nogu zanimao za proizvodnju pršuta. Znanje su mu prenijeli otac i djed po čijem nadimku tvrtka nosi ime. Konoba je bila najvažniji dio njihove kamene kuće u Dugopolju, a pršuti, koji su bili i do deset 20 | G.E.T.

kilograma teški, „dimili“ su se na kominu, potom bi se stavljali „pod piz“, odnosno običan kamen, a nakon sedam osam dana ponovo bi se vraćali na dim. Jeli bi se nakon dvije godine, a kuća nikada nije smjela ostati bez pršuta i vina. Način proizvodnje nije se puno promijenio, pa se upravo pod sloganom „Kao nekad“ pršuti i danas proizvode u modernoj pršutani u Dugopolju. „Za kvalitetan pršut od iznimne je važnosti i kvalitetan but, težine između 14 i 16 kilograma svježeg mesa. Pršut se „dimi“ na suhoj grabovini koja ima sladak okus te nešto manje na bukvi. Bura je vrlo poželjna, no nije dobro kada previše puše jer se pršut u tom slučaju previše i osuši. Za pršut je najbolje kad se izmjenjuju bura i jugo, a upravo je tako na našem području“, ističe Vlade Prančić, direktor tvrtke Smjeli.

Vrhunski dalmatinski pršut odsada možete kupiti i u Zagrebu u novootvorenoj

delikatesnoj trgovini Smjeli, u središtu grada, u Ilici 49. Osim ručno rezanog dalmatinskog pršuta te ostalih suhomesnatih proizvoda tvrtke Smjeli, u ponudi dućana su i sirevi Gligora, vina Zlatan otok, maslinova ulja, slane srdele, slani inćuni, dalmatinske delicije s potpisom Stella Croatica…

Tako su ljubitelji dalmatinskih delikatesa dobili svoj kutak u glavnom gradu Hrvatske. ♦

G.E.T. | 21

Pop-up Hennessy bar Foto: Julio Frangen

Hennessy pop-up bar by Baltazar u prosicu postaje „it“ mjesto za ljubitelje vrhunskog konjaka

Čaroban interijer bara Melkior, na Novoj Vesi 4, ovoga prosinca postao je vrhunsko mjesto za ljubitelje Hennessy konjaka.

Impresivan ambijent u kojem je smješten Melkior, točnije Hennessy pop-up bar prostor je zaštićene kulturno-povijesne baštine, a posjetiteljima jamči intimnost i druženje u ugodnoj atmosferi s popularnim svjetskim brendom konjaka.

U Hennessy pop-up baru sve do kraja ove godine posjetitelji imaju mogućnost kušati Hennessy VS, Hennessy Fine de Cognac i Hennessy XO po promotivnim cijenama te uz vodstvo stručnog barmena koji će svakog kušača podučiti kako iz Hennessy konjaka izvući svaki djelić arome i kako zadržati finoću okusa na nepcu. Čaroban ambijent, vrhunski konjak, dobro društvo > Hennessy pop up bar.

Tako je Zagreb u godini 250. rođendana kuće Hennessy dobio prestižno mjesto za predblagdansko, mirno, sofisticirano druženje.

Bar je otvorio Jadranko Smokrović, direktor razvoja prodaje kuće Moët Hennessy.

Da će program u ovom ekskluzivnom elegantnom i ugodnom prostoru dostojnom svjetskih metropola biti prilagođen Hennessy znalcima ali i onima koji konjak tek otkrivaju potvrdio je i Igor Čimbur iz restorana Baltazar, Gašpar i Melkior.

22 | G.E.T.

Le Tenute di Genagricola u Zagrebu Tenuta S.Anna (Veneto), Torre Rosazza i Bricco dei Guazzi (Piedmont) dio su grupacije Le Tenute di Genagricola koja se nalazi u vlasništvu Generali osiguranja. Le Tenute di Genagricola osnovane su 2004. godine, a pored spomenute tri vinske kuće u njezinu sastavu nalaze se još Borgo Magredo (Friuli), Gregorina (Emilia Romagna), Poggiobello (Piedmont), Solonio (Lazio) i Vineyards V8+ (Veneto). Danas njihova zajednička ukupna proizvodnja prelazi 4 milijuna boca godišnje koje se plasiraju velikom većinom na talijanskom tržištu, iako su prisutna u 30 država diljem svijeta.

Da su ova vina prisutna i na hrvatskom tržištu i to zahvaljujući obitelji Srpek i tvrtki Bin 19, vlasnicima vinoteke i wine bara Bornstein, nije neka novost (pisali smo već o ovim vinima), ali novosti ipak ima.

U vinoteci i wine baru Bornstein je održano je predstavljanje novog vizualnog identiteta vinarija Tenuta S.Anna i Torre Rosazza iz ove grupacije te kušanje vina koja po prvi puta dolaze na hrvatsko tržište.

24 | G.E.T.

TENUTA S.ANNA Tenuta S. Anna osnovana je početkom šezdesetih u regiji Veneto, u samom srcu DOC Lison Pramaggiore, gdje je tradicija vinarstva ostala duboko ukorijenjena još od vremena starih Rimljana. Bogato nasljeđe i moderna tehnologija kombinacija su koja danas kao rezultat daje sjajan prosecco.

Nikako ne smijemo zanemariti dolazak novog glavnog enologa svjetske reputacije Riccarda Cotarella pod čijim se vodstvom planiraju probiti na sam vrh talijanske vinske scene. Njegovim dolaskom smanjuje se širina ponude a fokus se usmjerava na autohtone sorte. U njihovim vinima ogleda se ono najbolje što terroir može dati, koristeći blagodati moderne tehnologije i istovremeno poštujući tradiciju.

Novi vizualni identitet Tenute S.Anne, najvažnije vinarije grupacije Le Tenute di Genagricola, potaknut je pozitivnim trendom prodaje prosecca koji je u prošloj godini ostvario povećanje izvoza od 15%. Iako su vina Tenuta S.Anna uvijek bila prepoznat-

ljiva po svojoj kvaliteti, pokazala se potreba da se i branding više približi ciljanoj publici.

U želji da vinima daju moderniji izgled uz zadržavanje prepoznatljivosti korištenjem crne i bijele boje kreirana je nova etiketa.

Također promjenama koje se događaju i u ostalim vinarijama postignuta je veća povezanost među etiketama cijele grupacije a samim time i njihova zajednička prepoznatljivost. Torre Rosazza i Bricco dei Guazzi vodili su se istom idejom kako bi stvorili čišći i suvremeniji image.

TORRE ROSAZZA Poput mnogih područja u kojima se proizvode velika vina, na Colli Orientali del Friuli duboko je utjecalo naslijeđe starih Rimljana koji su udarili temelje vinogradarstva i vinarstva u tom kraju. Od svojih prvih kontakata s vinogradarstvom ovo područje imalo je posebnu strast prema vinu koja se prenosila kroz stoljeća, posebice zahvaljujući redu benediktinca iz Rosazzo opatije.

Područje Torre Rosazza dio je Colli Orientali Friuli DOCG mikro zone koja je u prošlosti bila poznatija po uzgoju maslina nego po uzgoju vinove loze. U prvim godinama prošlog stoljeća, lokalni poljoprivredni stručnjaci zaključili su kako je ovaj terroir idealan upravo za uzgoj vinove loze i u potpunosti joj se posvetili.

Drugi ključan trenutak za vino u ovoj regiji dogodio se početkom 1970-ih dolaskom moderne tehnologije u podrum koja je bila u stanju izvući iz svake sorte maksimalnu kvalitetu. Torre Rosazza nastala je upravo u tom trenutku.

Nadmorska visina, teren, klima, kontrola prinosa po trsu, skidanje lišća radi bolje izloženosti suncu i vješte ruke enologa Enrica Raddia čine recept za sjajna vina.

• Vina Torre Rosaza u protekloj godini ostvarila su iznimna priznanja: • Pinot Grigio 2014. – svrstan je u TOP 100 vina svijeta po izboru Wine Spectatora • Pinot Grigio 2014. - Wine Spectator ocjenuje s 90 bodova • Friulano 2014. - Wine Spectator ocjenuje s 90 bodova • Sauvignon 2014. - Wine Spectator ocjenuje s 89 bodova • Pinot Grigio 2014. – osvaja Tre Bicchieri Gambero Rosso

G.E.T. | 25

BRICCO DEI GUAZZI Nekoliko milja od Casale Monferrata, u malom mjestu Olivola, omeđenom Monferrato brdima na samom vrhu jednog od brežuljka, okruženom s 30 hektara vinograda nalazi se Villa Candiani Guazzo - dom vinarije Bricco dei Guazzi. U zaleđu ovog pitoresknog kraja, iza stoljećima starog cedra koji je ujedno i simbol vinarije smjestili su se vrhovi planine Monte Rosa.

Vinogradi u kojima prevladavaju prvenstveno barbera, merlot i albarossa uz niz bijelih sorti nalaze se između 120 i 280 metara nadmorske visine.

U sastavu tla prevladavaju lapor i vapnenac koje je ostavilo more što se prije dvadeset milijuna godina tu prostiralo. Bijela i kompaktna zemlja u kombinaciji s malom količinom oborina i brdovitim reljefom tjera lozu da u potrazi za vodom svoje korijenje razvija duboko u tlo. Ljetno sunce omogućuje optimalne temperature za zrenje, a povjetarac koji noću dolazi iz Alpa hladi grožđe i osigurava mu idealne kiseline i voćnost.

Podrumi Bricco dei Guazzi pravi su dragulj funkcionalne arhitekture stopljeni u savršen spoj moderne tehnologije i vinske tradicije Monferrata. U prizemlju se nalazi prostor za preradu iz kojega se vino na odležavanje prenosi u najdublji dio podruma - infernot, smješten nekoliko metara ispod zemlje, u nizu komora ukopanima u sedre još prije nekoliko stoljeća (Infernot je ko26 | G.E.T.

mora u potpunosti ukopana u tlo koja omogućuje idealne uvjete za odležavanje vina tijekom cijele godine).

Vila Candiani Guazzo izgrađena je u XVI stoljeću prema želji Stefana Guazzia, pisca iz Piedmonta koji je ovdje volio provoditi odmor sa svojom obitelji.

Osim vinarije koja zauzima podrumski prostor u prizemlju vile nalaze se sobe ukrašene štukaturama u baroknom stilu i restoran Ai Cedri. Na katu su smješteni freskama ukrašeni apartmani „La Presidenta“ Wine Resorta. 2004. godine vila je u potpunosti renovirana. ♦

Vinoljupke i vinoljupci,

želimo vam sretan Božić i uspješnu novu 2016. godinu!

Vaša Eno Expert Akademija

Za one koji vole vino i žele znati više!

VinDel 2015 Pisao sam prošle godine o VinDelu i u tom tekstu sam objasnio naziv hotela Habakuk, tko je on bio i zašto se hotel tako zove, tako da nećemo opet o tome.

Ipak ima nešto Piše: Tomislav Stiplošek magično u tom Foto: Helena Pletković vinskom festivalu. Kad jednom dođeš, gotovo je, dolazit ćeš uvijek. Razmišljao sam o tome zašto je VinDel tako dobar, jer neprestano mi se nameće usporedba s VINOcomom, a VINOcom je po meni najbolji festival na ovim našim prostorima. Mislim da sam otkrio tajnu, a ona je u tome da ta dva festivala imaju iznimne lidere. O profesoru Ivanu Dropuljiću ćemo drugom prilikom, možda poslije VINOcoma. VinDelom ipak rukovodi Dejan Bajer.

Bit je u tome da na festivalu morate raditi cijele godine. To nije priča od dan - dva, to su samo finale, a Dejan upravo to i radi

28 | G.E.T.

- cijelu godinu. Možete ga sresti na većini događanja i kad god ga vidite, naravno sjetite se VinDela. Mislim da ga nikad nisam vidio bez osmijeha na licu, a to je bitno jer on je veliki pozitivac pa takve ljude i okuplja oko sebe, a oni svi zajedno stvaraju iznimno pozitivnu energiju i to se osjeti na festivalu. Možda ne znate ni sami zašto, ali znate da volite doći.

Dejan sve rješava mirno bez stresa, a ako i nije tako, to nitko ne vidi. Prema van, sve ide glatko i polako, po redu. Da, još jedna bitna stvar... Ispunit će vam svaku želju; vi ste gost i vi ste kralj (a ako smatra da vam želja nije primjerena, ubijedit će vas da je ono što vam nudi baš to što vi želite).

Jednom kad stvorite takvu atmosferu oko svog festivala, postajete kult; jednostavno postajete nešto čega se ljudi drže. Taj datum je rezerviran za VinDel već godinu unaprijed. Samo, tu se ne smijete uspavati. Festival mora svake godine napredova-

ti, inače vrlo brzo krene nizbrdo.

Dakle, čovjek je ključ priče. Oko njega se vrti sve ostalo. Zato se i događa da ljudi kažu da idu kod Dejana na festival ili kod Dropija... Vjerujte da mnogi od njih nisu sigurni kako se koji festival zove, ali znaju kod koga idu - to je bit. Dakle, bitno je i vino i broj izlagača i hrana pa marketing i svašta nešto, ali čovjek bit svega.

Na ovogodišnjem VinDelu bilo je i nešto naših izlagača, što je dobro, jer moramo međusobno surađivati - pa 80% Slovenije dolazi na Jadran; treba se prezentirati na vrijeme. Tako su u Mariboru bili predstavnici Belja sa svojim kulenima, ali i vinima. Mogli smo kušati vina Klaudija Tomaza; tu sam naravno morao probati merlot pod nazivom Silente (ipak sam mu ja dao ime). Bio je tu i svuda prisutni Trapan, ali i vina Ivice Matoševića. Posebice sam se

G.E.T. | 29

obradovao Borisu Drenškom, jer nije tajna da su mi predikati strast. Svoj doprinos u prezentaciji Lijepe naše dala je i ekipa iz Svijeta u čaši pojačana Damirom Folnegovićem Blažom. Po prvi puta u Sloveniji su se predstavili i hrvatski sladoledi Gelati d'Oro, predivna linija bezglutenskih sladoleda čiju kampanju upravo pripremamo i o njima ćete vrlo skoro puno čuti, a nadamo se da ćete ih i probati.

Slovenska vinska scena bila je prisutna u kompletu. Svi su bili tu. VinDel se jednostavno ne propušta. Probao sam podosta pjenušaca da se podsjetim koliko su dobri.

Iznenadio me pjenušac od meda - samo med i voda i nije loše, dapače. Postoji i hrvatska verzija te priče i možete ju probati u slastičarni Aida na Trgu Bana Jelačića.

30 | G.E.T.

Većinu vina znam, ali lijepo je vidjeti prijatelje vinare, družiti se s njima pa i probati nešto novo. Naime, svi znamo tko je Janez Šekoranja i o njegovim predikatnim vinima ne treba puno pisati, ali njegova kćer Zala napravila je svoj prvi predikatni uradak i zamolila me da probam i dam svoje (valjda stručno) mišljenje i mogu reći samo: "Naklon do poda!". Mislim da nisam probao nikada predikat s takvom svježinom i takvim

svježim mirisom. Ima tu i slatkoće i to puno i tijela i sve što treba, ali taj miris, ta svježina... Ostao sam bez teksta. Samo veliko "BRAVO Zala!". Janez, čuvaj se, Zala stiže velikim koracima. Da nisam probao ništa drugo, zbog toga se isplatilo doći u Maribor.

Više od vina, svake me godine iznenadi njihova gastro scena. Dakle, delicija, čudo jedno. Varijacije bučinog ulja i koštica jednostavno ne možeš izbrojati... Od čokolada i kolača do namaza i pašteta. Rajčice Lušta, to je brend koji vas obara s nogu pa sušene ribe i da ne nabrajam dalje. Sve to imamo i mi u Hrvatskoj, ali ne stvaramo od toga brend, ne pazimo dovoljno na pakiranja, na etikete, da to bude lijepo i privlačno. Jer ako je domaće i s OPG-a, ne znači da ne smije biti upakirano kao da je pakirao modni dizajner. Oni imaju cijelu scenu malih proizvođača čokolada i to vrhunskih.

Kod nas to još malo teže ide, ali doći će na svoje.

Zato bi naši proizvođači morali malo obilaziti barem ove bliže festivale, da vide kako drugi rade; možda dobiju neku ideju. Tome festivali i služe.

Dakle, da završimo. Svi koji niste bili ove godine, iduće obavezno na VinDel (26.10.2016). Bez brige, nećete zaboraviti, jer ćemo mi, naravno, na vrijeme najaviti. ♦

G.E.T. | 31

Foto: Silvija Munda i Helena Pletković

3.

Hrvatski festival hrane i vina

Atraktivan popratni program i velik broj domaćih i stranih izlagača privukao je čak 15.000 posjetitelja na ovogodišnje izdanje Hrvatskog festivala hrane i vina, koji se od 13. do 15. studenog održao u Areni Zagreb.

Za vrijeme festivala kontinuirano se kuhalo na dvije show cooking pozornice, degustirala su se vrhunska vina i razne delicije 320 izlagača. Najveći interes posjetitelja privukli su autohtoni lokalni proizvodi brojnih OPG-ova, vrhunska vina po izrazito povoljnim cijenama te razni gastronomski noviteti, poput crnog češnjaka, gheea

od kikirikija i kakaa i marmelade od čilija.

Mnogi su izlagači dva sata prije završetka festivala rasprodali svoje zalihe, zadovoljni posjetiteljima i prodajnim potencijalom ovog festivala.

Na festivalu je sudjelovalo čak 16 županija koje su se kroz svoje najbolje proizvođače hrane i vina predstavile kao atraktivne enogastro destinacije. Hrvatska gospodarska komora na svom je grupnom izlagačkom prostoru predstavila udruge zaštićenih autohtonih proizvoda – od ličkog krumpira, ogulinskog kupusa, klastera domaćeg pršuta do raznih vinara s autohtonim vinima.

34 | G.E.T.

Tijekom sva tri festivalska dana, na dvije show cooking pozornice kuhali su se brojni specijaliteti vrhunskih chefova, gastro blogera, pobornika zdrave i raw food kuhinje.

Kulinarske su radionice bile besplatne i sva pripremljena jela nudila su se za degustaciju.

G.E.T. | 35

Zbog bogate ponude vina iz cijele Hrvatske koja su se nudila za degustaciju, uz izlagačke se štandove uglavnom degustiralo i kupovalo s vinskom čašom u rukama, dok su istinski ljubitelji vina imali priliku sudjelovati na 11 besplatnihvinskih radionica.

36 | G.E.T.

Okusi Slavonije zavladali su festivalom u petak i subotu. U petak je Vukovarsko-srijemska županija održala prezentaciju tradicionalnih i većini nepoznatih jela Srijema i Slavonije uz vrhunska i nagrađivana lokalna vina. Drugi je dan festivala prošao u znaku gastro prezentacije Virovitičko-podravske i Osječko-baranjske županije koje su ispred Arene Zagreb pripremale šarane na rašljama i fiš paprikaš.

Porcije su bile na prodaju po cijeni od 10 kuna a prikupljen novac namijenjen je zakladi Mladi kuhar čiji je cilj podrška u praktičnoj edukaciji učenika i promicanje deficitarnih zvanja kuhara i konobara.

Direktorica Hrvatskog festivala hrane i vina, Đurđa Protić istaknula je kako je ovakav festival Hrvatskoj potreban jer malim i srednje velikim proizvođačima hrane i vina pruža platformu da se svojim kvalitetnim proizvodima predstave većem broju posjetitelja. „Domaća gastronomska baština i ponuda brojnih proizvođača snažno doprinosi promociji domaćeg turizma, što su prepoznale i županije kojima je cilj da se pozicioniraju kao cjelogodišnje turističke destinacije, upravo zahvaljujući eno-gastro ponudi“ istaknula je Đurđa Protić. ♦ G.E.T. | 37

Kralj je i dalje živ!

Nakon prvog radnog dana 10.

VINOcoma vraćam se na Kvarner i već u busu tipkam ono što želim napisati.

Opet osjećam privilegiju što se takav jedan festival može doPiše: Matej Rotim Foto: Helena Pletković živjeti unutar povijesnih zidina hotela Esplanade i mislim da ne postoji bolje mjesto za sami festival u cijeloj zemlji. Neću previše hvalisati samu organizaciju festivala, broj izlagača, ljubaznost hotelskog osoblja, sam vinski ugođaj i sve popratne stvari jer se bojim da tekst ne poprimi jake note patetičnosti kao što vino poprima arome jako paljene barrique bačve. Patetičnost preskačemo, ali ide poruka direktoru festivala, gospodinu Dropuljiću: "Održite nam festival živim još dugo."

Za prošli festival pokušao sam se novinarski pripremiti. Sastavio sam pitanja za pojedine vinare, ali plan mi se utopio među

40 | G.E.T.

buteljama, tj. ja sam se utopio među buteljama, a pitanja sa mnom. Pitanja nisu došla niti blizu vinara. Za današnje otvaranje nisam ni razmislio što ću i kako ću. Još za vrijeme trajanja onih standardnih uvodnih riječi ministra Lorencina i direktora festivala, odlazim po čašu i krećem u pohod. Za početak, recimo to tako "hvalim more al' se držim kraja". Par riječi s Markotom i prelazim do stola Kutjeva d.d. Čaša mlade graševine Kutjeva d.d. i hitro do stola Belja.

Nemam volje istraživati nove vinare. Držim se kutjevačkog geografskog područja i dolazim lagano do stola Sontacchia pa nazad do Adžića. Bilo je tu još dosta toga, ali da

vam ne lažem, te butelje mi nisu bile glavna poanta susreta u Esplanadi. Ako vas zanima koje vino je hit, ako vas zanimaju šećeri i kiseline pojedine butelje slobodno pitajte Stiplošeka i druge dečke. Ja idem dalje, do Stručića. Sanja maše, toči vino, upoznajem Tomislava i vrlo brzo dogovaramo možebitnu suradnju za iduću berbu.

Uz samu Esplanadu, Stručići su jedna od tri stavke koje su mi popravili raspoloženje na samom festivalu. Druge dvije su vinarija Sontacchi i svakako Bijeli grozd. Zajedničko svim trima stavkama je vinski turizam.

Prvo me je Sontacchi nezamislivo obradovao informacijama da svoje smještajne kapacitete u Kutjevu vrlo dobro prodaje stranim turistima, da mu gosti mahnito kupuju kulen i slične stvari iz vlastite proizvodnje.

Halo, stranci u Kutjevu ! Jel ovo poklon za pod bor?! Sontacchi me baš razveselio.

"Bit će nešto od toga Kutjeva." – ponavljao sam u sebi dok sam s njim razgovarao.

Onda su Stručići samo nastavili tamo gdje je Sontacchi stao. Oni također govore da gostiju ima, da se vino prodaje, da se grade novi kapaciteti, da se povlače novci iz europskih fondova i tako dalje i tako dalje.

Pozitivne priče poput Stručića i Sontacchia trebaju svakom kutu naše zemlje. Također, svim tim pričama treba i Bijeli grozd. Projekt G.E.T. Reporta kojim odaju priznanje svim sudionicima pozitivnih priča na polju vinskog turizma. Mora se naći netko tko će prepoznati i nagraditi nečiji rad tijekom cijele godine i reći: "Bravo, radite super priču.

Nastavite se razvijati u tom smjeru. Mi vas pratimo i imate našu potporu."

Naravno da sam znao za Bijeli grozd i rani-

G.E.T. | 41

je, ali nisam znao njegovu težinu u pravom omjeru. Nisam siguran da li i u kojoj mjeri neka od državnih ustanova dodjeljuje priznanja pojedinim vinarima i gospodarstvima za doprinos u razvoju vinskog turizma, ali bez obzira na to, sudionicima turističke vinske priče u Hrvatskoj treba priznanje i "s terena". Zato imamo Bijeli grozd. Ovo je bila 4. godina i nadam se da je ovo samo početak u njihovom brojanju. Bijeli grozd mora s vremenom prerasti u nešto puno veće.

Kako god, Esplanade mi je i dalje mitsko mjesto za ovakav jedan festival. Oni koji znaju priču o Orient Expressu, ulozi Esplanade za suvremenu gastro scenu u Zagrebu i svim slavnim svjetskim osobama koje su defilirale tim hodnicima, znat će zašto zaslužuje prefiks kraljevski.

Kralj VINOcom je u subotu zatvorio vrata festivala i do sljedeće godine će kraljevski -suvereno vladati unutar Esplanadinih zidina. Siguran je u nastojanju da svoje kraljevsko mjesto među vinskim događajima zadrži i dogodine. Živio kralj! ♦

Kuhari bez granica u akciji Udruga „Renato – kuhari bez granica“ i PIK Vrbovec ponovo pomogli malim srcima. Mesnim delicijama s potpisom najboljih chefova prikupljeno 10.000 kn za djecu s urođenom srčanom manom U zajedničkoj, već tradicionalnoj akciji udruge „Renato – kuhari bez granica“ Branka Ognjenovića i PIK Vrbovca koja se održala u sklopu 10. Međunarodnog festivala vina VINOcom u Hotelu Esplanade, prikupljeno je 10.000 kn za preventivne ultrazvučne preglede srca djece, a ostala sredstva bit će namijenjena školovanju mladih kuhara.

Ova, već u javnosti prepoznata humanitarna akcija, okupila je brojne renomirane hrvatske kuhare i kuhare regije, ali i one čijeg se lika i djela rado sjećamo poput Steve Karapandže koji je ovom prilikom svojim kulinarskim savjetima i srcem podržao akciju.

Tijekom trajanja festivala chefovi su s PIK-ovim delicijama pripremali ukusna jela s potpisom te ih po promotivnim cijenama prodavali posjetiteljima festivala. Posebnu pozornost prisutnih privukao je subotnji kulinarski dvoboj na kojem su snage odmjerili chefovi Marko Lučić iz PIK Vrbovca i chef

Dario Lide protiv World Masterchefa Branka Ognjenovića i World Masterchefa Uroša Uroševića. Prikupljanju donacija svakako je pridonijelo voditeljsko iskustvo Frane Ridjana koji je svojim dosjetkama privukao brojne posjetitelje.

Udrugu „Renato – kuhari bez granica“ osnovao je akademik kulinarstva chef Branko Ognjenović s ciljem edukacije roditelja o važnosti brige o zdravlju srca već od najranije dječje dobi. Chef Ognjenović ovom se prilikom zahvalio na izvrsnom odazivu posjetitelja te iznad svega kolega kuhara koji su prepoznali ovu hvale vrijednu akciju, ali i na podršci glavnog sponzora PIK Vrbovca, s kojim surađuje već dugi niz godina.

Veliko srce organizatora ove akcije i svih onih koji su se svojim prilozima odlučili uključiti, i ove će godine, baš kao i prošle, pomoći mnogim malim srcima da kucaju zdravo i kada odrastu. ♦

G.E.T. | 43

Foto: Helena Pletković

Bijeli grozd 2015 U sklopu 10. Zagreb VINOcoma, festivala vina i kulinarstva u hotelu Esplanade, održana je dodjela ovogodišnje nagrade Bijeli grozd.

Bijeli grozd je nagrada za najbolji vinski podrum s turističkog aspekta, a utemeljila ju je 2012. godine udruga za kulturu stola G.E.T. Prodaja na vlastitom pragu postaje prioritet vinara, vinski podrumi postaju sastavni dio turističke ponude i veliki čimbenik turizma uopće.

Stoga je misija ovog projekta istaknuti one koji se najviše trude, pohvaliti njihov rad i uspjeh, dati im poticaj za nastavak, a svima ostalima dati poticaj za dodatni trud i razvoj kvalitete sveukupne ponude. To se ne odnosi samo na vinarije, nego na sve one koji svojim djelovanjem na bilo koji način utječu na razvoj i promicanje eno-ga-

44 | G.E.T.

stro turizma i kulture stola.

Opći ciljevi projekta su prezentacija i poboljšanje turističke usluge u eno-gastro turizmu.

Ove godine, za najbolje vinarije po svojem mišljenju, glasovalo je 503 eno-gastro znalaca i putnika, a rezultati su podijeljeni

na 4 regije: Dalmaciju, Istru i Kvarner, Bregovitu Hrvatsku te Slavoniju i Podunavlje.

U svečanom tonu u zagrebačkoj Esplanadi dodijeljena su priznanja najboljim vinarijama, u odnosu na ukupno prikupljene bodovima, ali i nekoliko posebnih priznanja za doprinos eno-gastro turizmu u Hrvatskoj.

Za podršku pri dodjeli zahvaljujemo g.

Ivanu Dropuljiću, organizatoru VINOcom festivala na prilici, Belju na ukusnim platama s baranjskim kulenom i ostalim divotama, vinarijama Medea i Stručić na finim vinima te tvrtki Baccala della mamma na odličnim namazima od bakalara.

Dobitnici priznanja za 2015. godinu su: Bregovita Hrvatska 1. Bolfan Vinski Vrh, Hraščina 2. Vuglec breg, Škarićevo 3. Šember, Donji Pavlovčani

G.E.T. | 45

Dalmacija 1. Bibich, Plastovo 2. Korta Katarina, Orebić 3. Saint Hills, Zagruda

Istra i Kvarner 1. Kozlović, Momjan 2. Trapan, Šišan 3. Matošević, Krunčići

46 | G.E.T.

Slavonija i Podunavlje 1. Belje, Kneževi Vinogradi 2. Krauthaker, Kutjevo 3. Iločki podrum, Ilok

Dobar Start Ovo je priznanje čiji je cilj pohvaliti vinarije koje su tek nedavno uvele turističku ponudu ili još nisu, ali planiraju jer su shvatili koliko je to bitno, a krenule su dobro i s puno entuzijazma.

Smatramo da je bitno pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu.

Priznanje Dobar Start za 2015. godinu dobila je vinarija Medea (Agroprodukt) iz Pule.

G.E.T. | 47

Najbolji u Hrvatskoj: 1. Kozlović, Momjan 2. Bolfan Vinski Vrh, Hraščina 3. Bibich, Plastovo 4. Belje, Kneževi Vinogradi 5. Trapan, Šišan

Popis 100 najboljih hrvatskih vinarija u turističkom smislu te popise najboljih po regijama za 2015. godinu možete naći na www.get4u.hr, a u pripremi je katalog s kontakt informacijama tih vinarija.

48 | G.E.T.

Posebna priznanja Boris Ivančić, posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture; u svojem je radu u više od više od 20 godine približio mnoga vina široj publici.

Karin Mimica, posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju eno-gastro turizma; za njen rad s klubom Gastronaut koji je od iznimne važnosti za hrvatsku eno-gastro scenu.

Vitomir Andrić, posebno priznanje za životno djelo, za izniman doprinos u promicanju vinske kulture; njegov rad se ne može svesti u jednu rečenicu, ali dovoljno je reći: jedan od doajena hrvatskog vinskog novinarstva. ♦

G.E.T. | 49

19. prvenstvo sommeliera Hrvatske Umag, Hotel Melia Coral

Kako je jedna razbijena čaša promijenila tijek natjecanja Ovogodišnje, 19. po redu, državno natjecanje sommeliera održano je u gradu Umagu u hotelu Melia Coral. Cijelo prvenstvo su pomogli brojni sponzori od Istraturista, TZ Piše: Matej Rotim Umaga, brojnih / Vinske skitnje vinara i sirana koji su omogućili dvorane, svečane večere, poklone kandidatima te samim finalistima.

To je još jedan njihov doprinos ka stvaranju jače svijesti o važnosti rada Hrvatskog sommelier cluba i ovakvih natjecanja.

Samo prvenstvo je, za razliku od prošlogodišnjeg, doživjelo malu preinaku. Naime, ove godine sve etape natjecanja bile su u istom danu - od prvotnih testova, polufinala i samog finala. Na natjecanje se prijavilo se 27 sommeliera. U polufinale nakon prvotnih testova ušlo je njih 12,

50 | G.E.T.

te su daljnjom selekcijom odabrana 3 tri finalista. Bili su to: Filip Savić (Maistra), Siniša Lasan (restoran Proto, Dubrovnik) i Ivan Jug ( Bistro Apetit). Hotelske kuće su predvodile po broju prijavljenih sommeliera, posebice Maistra što pokazuje da iz godine održavaju trend obuke vrhunskih mladih vinskih znalaca, a isto znači dokaz kvalitete usluge u njihovim restoranima poput Kantinona, Wine Vault-a te restorana L u hotelu Lone.

Finalno natjecanje bilo podijeljeno na ne-

koliko zadataka koje su sommelieri izvodili pred stručnim žirijem i publikom. Zadaci su se odnosili na umijeće pravilnog otvaranja i posluživanja pjenušca, dekantiranja , prepoznavanja vina i alkoholnih pića, ispravljanju vinske karte , preporukama vina uz zadani menu, rastakanja magnuma i ophođenja s gostima.

prijeti do publike i nasmijati ih. Kako god, tu razbijenu čašu mu žiri nije zamjerio te je na samom kraju upravo on proglašen za pobjednika 19. prvenstva sommeliera Hrvatske. Drugo mjesto zauzeo je Siniša Lasan dok je treći bio Ivan Jug.

Sa cijelog natjecanja valja izdvojiti možda pomalo nebitan detalj, ali i ne mora biti tako. Naime, prilikom otvaranja boce pjenušca, natjecatelj Filip Savić je slučajno razbio čašu koja je završila pod stolom žirija. Tijekom cijelog natjecanja je bila vidljiva jaka trema kod sva tri finalista. To se jasno dalo razaznati, ali u trenutku nakon što je razbio čašu kod Filipa je bio vidljiv pozitivan šok. Drhtanje glasa je lagano nestajalo, izgovorene rečenice su bile tečnije pa je tako u zadnjim minutama uspio do-

Sljedećeg dana, sommelierska karavana uz nekoliko novinara posjetila je vinarije Coronicu i Kabola te time završila još jedan vikend glavnog sommelierskog događaja za ovu godinu, ali o tome više neki drugi put.

Za sljedeće, 20. izdanje prvenstva, bilo bi zanimljivo vidjeti možda nekoga od „klinaca“ koji su odavali dojam iznimno mladih sommeliera kako kvare pobjedničke planove starijim i iskusnijim kolegama. ♦

Posebna zahvala: TZG Umag G.E.T. | 51

Nova priča Feravina - mlada vina te prenosi poruku u kojem pravcu će se kretati Feravino u budućnosti.

Novu priču s daškom tradicije ispričalo je Feravino svojim poslovnim partnerima i ljubiteljima vina 3. prosinca 2015. godine u Jarunskim dvorima.

Svaka priča koja ima tradiciju treba nadogradnju, inače postaje samo nešto što su radili naši djedovi i bake. Onaj tko ne ide u korak s vremenom, polako mu klizi sadašnjost, a još brže budućnost.

Feravino je podrum, koji je punih dvadeset godina radio izvrsna vina s identitetom jedne od najjačih vinorodnih regija Europe, Slavonije. Najpoznatiji su po vrhunskoj Frankovki, a sada su proširili svoju paletu na još vrhunskih vina koja su plijenila pozornost i pažnju na mnogim vrhunskim vinskim događanjima i ocjenjivanjima.

Mlada Frankovka i Mlada Graševina berbe 2015. godine pokazatelji su tog novog pravca u kojemu se kreće FeraVino. Mlada vina imaju naglašene voćne okuse i blistaju u čistoći vinske tehnologije. Istinski su odraz berbe 2015.godine koja je jedna od najboljih u posljednjih 20 godina. Bogatstvo oba vina predstavlja odraz vinarske godine, a svježina i zaigranost su posljedica pravih odluka enološkog tima. Vanjski izgled Mlade frankovke,tj. njene etikete, nekako je drzak, buntovan i vrlo moderan, 52 | G.E.T.

Svoje goste dočekali su pjenušcem prirodno proizvedenim metodom vrenja u boci, a vinska večer je nastavljena uz pomno odabrani meni uz koji su se degustirala zrela vina Feravina; Frankovka Miraz 2012. i predikatnog vino Graševina Izborne berbe bobica 2009. Fokus cjelokupnog događaja bio je na kušanju i uživanju u dva mlada vina – Graševine Dika 2015. i Mlade Frankovke 2015.

Dosadašnja njega vrhunskih vina Frankovke bazirala se na odležavanju u barique hrastovim bačvama, te višemjesečnom školovanju u boci. Novi stil proizvodnje drugačija je priča. Moderni enološki pravac proizvodnje rezultirao je vinom izražene sočnosti i karakterom koji sjedinjuje voćnost, mekoću i svježinu u jednom. Jaka i živa boja maraska višnje s naglašenim ljubičastim tonom odražava mladost a i preciznost tehnologije. A sve je to rezultat idealnog položaja vinograda i loze sa iskustvom od 35 godina. Graševina Dika 2015. zaigrano je vino naglašene svježine, zeleno žute boje, s aromama citrusa, dinje i kruške. Na ukusu dosta bogato. Vino je spojeno sa vinima dviju različitih berbi, rane i kasne, što daje udruženo bogatstvo i zaigranosti.

Jednostavno razmišljanje, slobodni mladi duh tima, koji je otvoren za nove globalne ideje imaju jasno zacrtan cilj u kojem smjeru se žele kretati u budućnosti. Imaju tradiciju, priču, vrhunska i moderna vina, i vrijeme je da i svijet čuje za njih. ♦

r a g i C a Havan

Shop

Veliki izbor vrhunskih cigara, pribor, lule, ekskluzivna pića...

• www.havana-cigar-shop.com • www.camelot.hr • www.camelot.si •

ZAGREB@

havana-cigar-shop.com

Frankopanska 22 + 385 (1) 4849 150 Radnička Cesta 52 “Green Gold Club”

@havana-cigar-shop.com

091 4849 165

SPLIT@

havana-cigar-shop.com

Zadarska 3 + 385 (21) 3410 97

DUBROVNIK@

havana-cigar-shop.com

Ulica od Puča 1 “The Pucić Palace” 091 4849 162

Camelot d.o.o. +385 1 4849 150 Frankopanska 22, Zagreb

Korta Katarina: Decent Nakon silnih poziva na koje se, nekako, nikad nismo mogli odazvati, konačno se sve nekako poklopilo i eto, ekipa G.E.T. Reporta konačno u prostorima udruge "Plavac Piše: Tomislav Stiplošek Foto: Helena Pletković mali - Zagreb".

Predivan prostor u širem centu grada i fantastična ekipa ljudi koji su puno uradili za promociju, prvenstveno plavca malog, ali i vina općenito. Njihova knjiga o plavcu malom, koja je tiskana i na engleskom uz naš jezik, napravila je iznimno puno u popularizaciji te sorte. Kad smo ušli u prostor, odmah sam pomislio: "Ovo je super, moramo nešto zajednički odraditi!" - i vjerujte, hoćemo.

ta Katarina u čast njihova desetogodišnjeg postojanja. Neću vam sada pisati o Korta Katarini i kako ona izgleda, to već svi znate; o njima sam stvarno napisao pregršt tekstova. Ono što je bitno reći jest da iza vina stoji enolog, a to je u ovom slučaju Nika, a Decent mi po načinu na koji je napravljena nikako ne ide uz njen rad i način stvaranja vina. Ovo vino totalno odudara od svega ostalog, ali ok; posebno vino za posebne prilike.

Izrazito alkoholno, čak 16% alkohola.

Zvuči grubo, zar ne? Ali nije, dobro je izbalansirano. Kako je to vino iz 2009. godine,

Tema ove večeri o kojoj pišem jedno je posebno vino pod nazivom Decent. Vino je to koje su na tržište pustili iz vinarije Kor54 | G.E.T.

to se u njemu i osjeća u manjku kiselina koje ionako kod plavca nisu prevelike, ali osjećaju se i bačva, i arome crnog bobičastog voća... U svakom slučaju, vino kojem morate pristupati na pomalo drugačiji način. Svakako moram naglasiti da vino nije filtrirano pa je moguće naći mali talog. Što se mene tiče - super, ali znam da ima ljudi kojima to posebice smeta pa tako, da znate.

Naši divni domaćini pripremili su, naravno, male zalogajčiće i vino je uz njih postalo mrvicu bolje ili možda lakše. Ipak, mislim da je Decent stvoren za guštanje u njemu samom ili ga probajte sljubiti s nekom dobrom cigarom, a možda i šalicom dobre crne kave.

Broj boca je ograničen tako da... Potražite ga na vrijeme. Osobno, smatram kako su ga trebali napuniti isključivo u magnum boce, mislim da bi mu to bolje pasalo.

Ova priča odigravala se večer prije VINOcoma. Kakav uvod! Bolje nisam mogao zamisliti.

Bit će zanimljivo iščekivati što će nam Korta Katarina izbaciti za 20. godišnjicu.

Letvicu su postavili prilično visoko, a na nama je da čekamo. ♦

I da, bocu otvorite dosta ranije. Možda je najbolje otvoriti ju na večer za drugi dan za ručak - tada će Decent dati puni potencijal.

Do kraja večeri probali smo i nova mlada vina iz njihova podruma, ali o tome sam nedavno pisao, jer G.E.T.-ovci su bili u podrumu Korta Katarine prije malo više od mjesec dana i prošli, naravno, podrum uzduž i poprijeko te se ovom prilikom zahvaljujemo našem vodiču Arsenu.

G.E.T. | 55

Dani Lumblije 2015. Blato Nije nikakva tajna da je otok Korčula destinacija koju posebno volim, ali da nikad do sada nisam bio u Blatu, to si niste mogli niti zamisliti. Da, prolazili smo čePiše: Tomislav Stiplošek sto tuda... U Velu Foto: Helena Pletković Luku pa nazad u Korčulu i tako, ali Blato je malo sa strane i nikako da si uzmem vremena da ga obiđem, a rekao sam si već nebrojeno puta da budem. Zato sam se iznimno razveselio kad je stigao poziv iz TZ Blato kojim nas (G.E.T.-ovce) zovu da popratimo Dane Lumblije.

Put je započeo naporno... U stvari, dan prije puta, jer Gastronauti su bili u posjeti Zagorju, a Gastronaute se ne propušta, tako da smo na put krenuli prilično umorni.

Cijelim nas je putem pratila kiša i tu počinjem shvaćati da ona priča - ti sjediš na toplom, lagana muzika svira, vani rominja kiša - ne mora biti uvijek lijepa i romantična. Štoviše, ovaj put mi je kiša bila prilično

dosadna. Tako kišna priča sve do Ploča.

Pitate se zašto ne putujemo preko Splita?

Mogu vam ja sada nabrojiti svu silu razloga, ali samo je jedan je bitan: ovako, kad idemo preko Ploča prolazimo kraj Korta Katarine, a kad smo već tamo, moramo malo stati.

Taman kad smo se ukrcali na trajekt iz Orebića prema Korčuli, pita naša fotografkinja Helena: "A što je u stvari Lumblija?"

Lumblija je stari autohtoni blatski kolač.

Spravlja se od posebnih sastojaka, koji se počinju pripremati i sakupljati u ljeto. Sadrži bademe, orahe, suhice, naranču, limun, varenik... Vrijeme kada se lumblija tradicionalno peče je doba sjećanja na najmilije, uoči blagdana Svih Svetih te se poklanja obitelji, prijateljima i susjedima.

58 | G.E.T.

Kako se radi? Evo, imamo i recept: Kako se radi o izvornom receptu, donosimo ga u originalu. Trebate li pomoć oko značenja nekih riječi, slobodno nas pitajte.

TUKA PARIĆAT: 3 kg muke, 80 dkg cukara, 20dkg kvasa, 2 roze mušćade, 2 kesice kanele , 1o kartela vanilin cukara, 2 dkg aniža, 20 dkg poprženih mindela i oraha, 1 bočica ekstrakta, 1 ćikara uja, 1 ćikara varenika, 5 dcl ruma, 2 zlice rakije travarice, malo soli razmućene u mlakoj vodi, Koricu lemuna i naranče, Suhice od grozja po želji PARIĆAVANJE: Posebno se podmisi kvas sa malo cukara, muke, mlika i pusti da se digne.

Zatim se u muku stave svi ostali sastojci, počne se misiti uz polako dodavanje uzdignutog kvasa. Kad se dobro izmisi onda se polako dodaje varenik u kojemu se prin rastopi cukar.

Treba dobro misit i to najmanje po ure. Zatim se pokriju robom, držu na toplo dok ne uzajdu. Potom se rasčinu i oblikuju u lumbliju. Odlože se na dasku ili trpezu na koju smo prethodno stavili bilu krpu.

Između svakog komada lumblije treba da bude komad robe da se ne prilipu. Zatim pusti da ponovno uzajdu. Kad uzajdu stavu se peć u toplu pećicu na umjerenu temperaturu, 160-180°C. Nakon što se ispeču, namažu se varenikom. Kad lumblija upije varenik, posme se cukarom u kojega se doda vanelija.

(Rade Kaštropil Culić „Blajska trpeza”, Blato, 1995. godine, str 116-117)

G.E.T. | 59

Sad kad to znamo, da krenemo malo u povijest. Priča koja i danas prati ritual spravljanja lumblije govori o ljubavi dvoje mladih koji su se silom prilika morali rastati.

Dakle, radi se o ljubavi između francu-

skog vojnika-pekara i mlade Blajke (djevojke iz Blata). Kako to obično biva, rodila se ljubav koja je morala biti prekinuta. Odlaskom francuske vojske, odlazi i vojnik-pekar, a na rastanku svojoj dragoj poklanja kolač izrađen od lokalnih namirnica izgovarajući "n'oublie pas" (ne zaboravi).

Vojnik je otišao, otišla je francuska vladavina, mlada Blajka i njeno ime utopili su se u nebrojenim ljubavnim pričama, ali je kolač "lumblija" ostao kao spomen. Onako kako je djevojka čula izgovorene riječi n’oublie pas, njoj su zazvučale kao lumblija, ali je poruka bila jasna i nije postojala nikakva jezična barijera. Stari Blaćani se pomalo bune protiv toga - da kakvi sad Francuzi, ali meni je ta priča odlična. Mislim da je to odličan temelj da od Lumblije napravimo međunarodnu atrakciju.

Stižemo tako u Blato, noć je odavno pala, smještamo se u apartman i lagano tonemo u san ni ne sluteći koliko nas iznenađenja čeka sutra.

Jutro je svanulo sunčano i blistavo pa idemo konačno upoznati Blato.

60 | G.E.T.

Blato je gradić u središtu otoka Korčule.

Svojim posjetiteljima nudi mnoštvo sadržaja i usluga u samom mjestu i smještaj u brojnim apartmanima u okolnim uvalama koje se sa sjeverne i južne strane otoka protežu u dužini od 40 km. Zanima li vas povijesna baština Blato će vas oduševiti jer je zadržalo šarm prošlih vremena. Sa svojih 3600 stanovnika Blato je zanimljivo i puno događanja i van sezone. Dođite i otkrijte sve što vam ovo mjesto i ljubazni domaćini mogu ponuditi. A kad ste u Blatu primijetite i jednu neobičnost: ulice nemaju imena nego brojeve!

Povijest Blata: Blato je dobilo ime po periodičnom jezeru koje se nalazilo na mjestu današnjeg Blatskog polja između Blata i Vele Luke.

Melioracijom je jezero isušeno, ali mjestu je ostalo ime – Blato. Naime, na staroslavenskom blato označava vodenu površinu ili prostor oko nje.

Kako se korčulansko gospodarstvo u prošlosti temeljilo na poljoprivredi, čije je središte bilo Blato, tako su i brojni plemići živjeli upravo tu. Blatsko plemstvo i pučani sastajali su se u loži na prostranom trgu ispred crkve. Današnja loža sagrađena je 1700. godine, a zamijenila je staru koja se spominje već u 15. stoljeću.

ma svjedoče da se i on koristio za obranu.

Međutim, blatske vinograde pogađa filoksera, štetnik koji napada korijen vinove loze, te počinje masovno iseljavanje iz mjesta koje je 1921.godine imalo 8270 stanovnika. Prema dostupnim podacima krajem 1924. i tijekom 1925. godine iz Blata je preko Prigradice otišlo preko 1200 ljudi. U početku se selilo u Južnu Ameriku, a kasnije u Australiju. Danas samo u Sydneyu živi triput više Blaćana i njihovih potomaka nego u samom Blatu.

Nakon II. svjetskog rata u Blatu se, uz poljoprivredu, razvijaju industrija i turizam. Tvornica brodske opreme Radež danas je jedan od glavnih pokretača razvoja mjesta. Turizam igra sve značajniju ulogu, osobito u segmentu obiteljskog smještaja u samom Blatu i obližnjim blatskim uvalama. Postupno se obnavljaju i zapušteni vinogradi i maslinici te i poljoprivreda ponovno postaje važan dio blatske ekonomije.

Zvonik ispred crkve sagrađen je u 18. stoljeću, a puškarnice u njegovim zidovi-

G.E.T. | 61

Onako na prvu, osvojili su me blatski drvoredi, posebice "aleja lipa" - jest da je uska, jest da vam stvara probleme u vožnji, ali je predivna i treba ju popularizirati.

Aleja lipa može biti razlog dolaska u Blato, vjerujte mi. Ovaj drvored je dug 1 kilometar i drugi je najduži drvored lipa u Europi – na prvom mjestu je čuveni berlinski Unter den Linden.

To što ulice nemaju imena, već brojeve, možda ima veze sa činjenicom da je u jednom trenutku skoro cijelo Blato iselilo u Ameriku, a možda i nema... Ostavljamo svakom na volju.

Tako, vozeći se kroz ovaj predivan gradić, imate osjećaj da vam nešto fali... Ali što? Naglo shvaćate - more! Pa vi ste u Dalmaciji, na otoku, a nema mora. Kažu Blaćani da je ovo kontinentalni dio otoka.

Razmišljajući o tome, eto nas pred uredom TZ. Tu nas čeka Maja Šeparović, direktorica turističke zajednice; ona će nas provesti Blatom, pokazati nam sve što treba i uvjeriti nas kako je Blato fenomenalno i bez mora.

Pročitajte više o tome što smo sve obišli:

Galerija Volat Galerija - suvenirnica Volat bila je naša prva destinacija. Sad ćete vi, kao i ja, odmah reći: "Suvenirnica? Što ćemo tamo?", ali ima smisla.

Galerija Volat radi uglavnom s lokalnim OPG-ima i umjetnicima te s puno udruga, što vjerskih, što umirovljeničkih, a i onih koje se brinu za ljude s posebnim potrebama - daje tim ljudima mogućnost da rade i da se izražavaju kroz svoj rad. Već sama ta činjenica vrijedna je respekta, a kad vam kažem da u Volatu nema ništa kinesko, tajvansko ili što slično, već je sve domaće i 90 posto toga je pravi ručni rad.

62 | G.E.T.

Takvih mjesta je malo na Jadranu i treba im dati podršku, jer kad kod njih kupujete poklon, znate da ste kupili nešto s dodanom vrijednošću i da ste napravili malo dobro djelo, a taj osjećaj... E, to ne možete kupiti.

Zato, kad se nađete u Blatu, svratite u Volat. Ne morate imati ništa u planu kupiti, samo svratite, jer unutra vrijeme nekako drugačije teče. Onako, otočki.

G.E.T. | 63

Slastičarnica CakeBox Sljedeća na našem popisu našla se slastičarna CakeBox. Da, slažem se, neobičan naziv za otočke prilike.

Već na prvom koraku - oduševljenje! Kao da iz svakog kuta izvire svijetlo. Jako puno svijetla daje fantastičan osjećaj. Dok čekamo vlasnicu da nam se pridruži, gledam police duž zida nasuprot mene i sve je onako u vintage stilu, vraća nas u američke filmove 60-ih i 70-ih i pitam se - tko li je to dizajnirao? - kad, dolazi vlasnica. Prvo što uočavam su klompe na njenim nogama. Totalno drugačije od svih uobičajenih i više ne trebam pitati tko je dizajner, sve mi je jasno. Pitam, za svaki slučaj i dobivam odgovor koji sam očekivao.

Teha Šeparović vratila se iz Južne Afrike u Blato i otvorila slastičarnu. Pitam ju zašto baš slastičarnu. Zato što su kolači njena strast.Moram napomenuti da sam probao štrudlu od sira i tijesto je božanstveno - uživao sam u svakom zalogaju.

Uz tradicionalne kolače kao što su lumblija, cukarin i slični ima i predobrih "cupcakes" i južnoafričkih "rusks" i "crunchies". Imaju i posebnu vrstu kave, odličnu paletu čajeva i 64 | G.E.T.

to ne u filter vrećicama, već prave čajeve.

I da... Možete dobiti sokove od svježeg voća. Sve to, zajedno s ambijentom, jedna je divna priča; u stvari, kao da ste ušli u bajku. A, kažete, vas je zanimalo zašto se vratila iz Južne Afrike? E, to ćete morati nju pitati, a to što ćete probati njene kolače i upoznati takvu osobu, učinit će vas bogatijim za predivno iskustvo.

CakeBox spada među moje top lokale na Jadranu.

Blato 1902 Blato 1902 - za to ime ste svi čuli. Naravno, većina je vas probala njihovo vino ili maslinovo ulje, no mi ćemo vam otkriti nešto novo.

jer se zbog miješanja sastojaka razvija visoka temperatura koju morate držati pod kontrolom, ali rezultat svega toga su odlični sapuni. Izrada sapuna od sapunske baze puno je jednostavnija i lakša pa samim tim i pristupačnija. OK, i jeftinija. 90 ulja u sapunu ipak nije malo, a pričamo o

Rade u Blatu 1902 još nešto - za sada tek kao suvenire, ali tko zna. Dakle, nas je dočekala Sandra Šeparović i održala nam skraćenu radionicu izrade sapuna.

Sapuni se rade u dvije kategorije - jedna priča su sapuni od maslinovog ulja s 90% ulja, a druga kategorija su sapuni od sapunske baze. Izrada sapuna od maslinovog ulja nije baš jednostavna, a ni bezopasna. Treba tu i ponešto kemijskog znanja, G.E.T. | 65

maslinovom ulju. U sapune od sapunske baze stavljate otočko suho cvijeće i trave s otoka ili njihove arome, tako da i u njima imate mirise otoka.

U svakom slučaju, radionice izrade sapuna ući će u turističku ponudu i ne sumnjam da će biti prava atrakcija. I da, postoji poveznica s poviješću - oduvijek su žene na otoku pravile sapune od starog ulja, doduše za pranje robe, ali tradicija postoji i treba ju iskoristiti.

Silvija i Helena dobile su i tečaj izrade melema od kantarionovog ulja.

Uvijek se iznenadim kako žene mogu zaboraviti sve probleme kada je kozmetika u pitanju i odmah postaju razigrane i vesele.

E pa, u tom veselju došlo je i vrijeme ručku.

66 | G.E.T.

Konoba Zlinje Za vrijeme našeg boravka u Blatu o našoj se prehrani brinula konoba Zlinje.

Ova konoba radi skoro neprekidno već više od pedeset godina u kući koja je sagrađena davne 1879. godine. Dakle... Tradicija samo što se rukom ne može primiti.

Iznimno ugodan ambijent vraća vas u neka druga vremena i htjeli, ne htjeli, polako se opuštate i zaboravljate probleme. Ako ne obratite veću pozornost, nećete ni shvatiti da je oko vas podosta malih detalja koji ne spadaju u stare konobe, a čine vaš boravak ovdje ugodnijim i ljepšim; da, toliko su dobro uklopljeni.

Imaju i veliku terasu koja je za ljetnih dana cijela u hladu, a to je nešto što vam ljeti i te

kako treba. Katarina Donjerković Baničević, vlasnica, a ujedno i kuharica u konobi Zlinje, preuzela je konobu prije četiri godine, nakon što je tvrtka koja tu bila prije toga jednostavno otišla, jer konoba je ostajala, a vlasnici su se mijenjali. Sada je to jedna

G.E.T. | 67

druga priča. Katarina je rođena u toj kući i tu je odrasla, na katu iznad konobe i kaže da prvu noć u kojoj nije čula ventilaciju iz konobe, nije mogla zaspati - znala je mora preuzeti brigu o njoj.

Probali smo nekoliko jela i nemam posebnih primjedbi ni na jedno. Ipak, ono što me najviše oduševilo je rižoto s kozicama.

Riža kuhana baš kako treba, kozice jadranske, kao i sva riba koju u Zlinju poslužuju, umak divan, onako, baš za guštanje.

Probali smo i crni rižoto, odličan, ali ipak za nijansu slabiji. Večer prije probali smo žrnovske makarune koje sami rade. Jelo je bilo s junetinom i valja naglasiti da se meso iskuhavalo tri sata, bilo je iznimno mekano

68 | G.E.T.

i podatno... Ne znaš je li bolje meso ili tijesto. Zbog takvih, naoko jednostavnih jela, pravi hedonisti ne žale puta pa tako ni do Blata. Probali smo naravno i ribu, kantar, na žaru te još nekoliko jela koje ćemo ostaviti vama da ih sami otkrijete.

Posjet konobi Zlinje morate staviti na popis stvari koje u skoroj budućnosti morate obaviti. Još jedna jako bitna činjenica: konoba Zlinje spada u grupu objekata s najljubaznijim osobljem koje znam i pokušat će odgovoriti na sva vaša pitanja i zahtjeve.

Pomalo otkrivam da je Blato raj na zemlji.

Etno kuća Barilo Etno kuća Barilo je izniman mali muzej, to jest, etnografska zbirka. Vjerojatno ne postoji mjesto koje vam može bolje dočarati kako se nekad živjelo na otoku.

Teško je izdvojiti samo dio njihove zbirke jer sve ima svoju vrijednost - od predmeta iz kuhinje ili spavaće sobe pa sve do narodnih nošnji i alata. Cijela jedna soba, zvala se tinel (primaća soba), u nju djeca nisu smjela, koristila se samo kad bi vam u kuću došli ugledni gosti, a to su bili svećenici, profesori, doktori i naravno advokati...

Zanimljivo, mada mi se čini da ni danas nismo daleko od tog običaja.

Izdvojit ću, recimo, alat za iskoštavanje maslina ili pomagalo za prženje kave, ali kao što rekoh, teško je izdvojiti samo neke predmete. Ovu zbirku treba gledati u cjelini i svakako šira zajednica mora pomoći u radu obitelji Marinović Barilo koja ju vodi.

To je kolekcija kakva se rijetko viđa i zorno pokazuje negdašnji život na otoku i ako ih pažljivo slušate, puno toga o otočanima bit će vam jasnije. To je mjesto na kojem svi mogu nešto naučiti , ali baš svi. Eksponata ima još, valjalo bi širiti zbirku, a mjesta nema. Mislim da bi institucije morale reagirati, jer oni su pravi etno biser.

G.E.T. | 69

Ne treba zaboraviti niti mali botanički vrt koji imaju oko kuće, u kojem se može upoznati autohtono aromatično ljekovito i ukrasno bilje tog podneblja... Divno!

I da, konačno sam vidio kalopere o kojima je pjevao pokojni Arsen.

Za posjet ovom predivnom mjestu izdvojit ćete samo 15 kuna (10 kn ako ste dio grupe) s time da na kraju ture imate i degustaciju likera koje sami rade te bruštulanih mindela i arancina i da, sve je to u cijeni.

Teško ćete na obali naći i kavu za 10 kuna, a kamoli što drugo. Tako da nemate baš nikakvo opravdanje da ih ne posjetite.

Na kraju dana čekala nas je još završna svečanost Dana Lumblije.

Tu se bira najbolja Lumblija i nema tu profesionalaca ili bolje reći - svi su profesionalci, jer... tko može bolje pripremiti blatsku Lumbliju od žena iz Blata? Stručni žiri odabrao je najbolje po svojem sudu dan ranije, a na ovom događaju najbolju bira publika. To je možda i najbitnije, jer najteže je biti prorok u svom selu.

U lijepom Domu kulture svečanost je započela, a kako nego - klapskom pjesmom.

Uslijedio je dirljiv igrokaz blatskih osnov-

70 | G.E.T.

noškolaca, nastup mladih violinistica, potom malo uputa u protokol glasanja, blagoslov lumblija i degustacija je bila otvorena.

Najednom, dvorana se ispunila ljudima, ali i onim prepoznatljivim žamorom zadovoljnih ljudi. Svi su imali svog favorita mada su lumblije pod brojem, a ne imenom, ali mislim da stari Blaćani znaju po okusu koja je čija.

Možda najljepši dio cijele ove priče je taj što lumbliju rade sve generacije i divno je vidjeti kako se tradicija nastavlja... Najstarija sudionica ove godine, gospođa Danica Šeparović, ima čak 97 godina pa sve do najmlađih sudionika, djece iz Dječjeg vrtića Blato koji su se ovu godinu po prvi puta natjecali.

G.E.T. | 71

Tako su nas u noć ispratile slatke lumblije i prošeci. Teško da može bolje, a evo i informacija i rezultata ovogodišnjih Dana lumblija: Organizatori manifestacije Dani lumblije 2015. su Turistička Zajednica općine Blato, Blatski fižuli-ustanova u kulturi i medijski pokrovitelj Radio Blato, već četvrtu godinu za redom promiču gastro i turistički potencijal jedinstvene tradicije pripremanja blatske lumblije.

Pored samog izložbenog i degustacijskog dijela večeri u kojem su se pored samih lumblija mogli degustirati i ostali tradicionalni likeri, rakije ili prošek, ova večer je imala i svoj natjecateljski karakter u kojem su se 22 lumblije natjecale za titulu najbolje i to kroz četiri nagrade – tri nagrade stručnog žirija i jedna nagrada publike.

opći dojam, i to ocjenama od 1 do 5, s time da je najveća ukupna ocjena za pojedinu lumbliju mogla biti 125.

Treću nagradu žirija osvojila je lumblija Meri Oreb s 96 bodova. Nagradu i priznanje uručila je ravnateljica Blatskih fižula ustanove u kulturi Ivana Sardelić.

Drugu nagradu žirija osvojila je lumblija Meri Bačić sa 102 boda. Nagradu i priznanje uručila je direktorica Turističke zajednice općine Blato, Maja Šeparović.

Prvu nagradu žirija osvojila je lumblija Doma za starije i nemoćne osobe "Marija Petković" sa 106 bodova. Nagradu i priznanje uručio je načelnik općine Blato, Ante Šeparović.

Svaka lumblija koje je sudjelovala u natjecanju mogla su kupiti te večeri po cijeni 30,00 kuna te je prihod od prodanih lumblija namijenjen u humanitarne svrhe.

Tako je žiri u sastavu: Marija Protić Sršen, Tončica Farac, Mirjana Mirošević, Zlatko Bačić i Maja Šeparović odlučivao u najboljim blatskim lumblijama kroz pet kriterija: okus, boja, suhoća/ vlažnost, bogatstvo sastojaka, izgled/

72 | G.E.T.

Prvu nagradu publike osvojila je lumblija Jelice Novaković. Nagradu i priznanje uručio je direktor Radio Blata, Emilijo Šeparović.

Ovo jedinstveno događanje zasigurno doprinosi imidžu Blata i otoka Korčule kao otoka za život tijekom cijele godine, uz neprestano čuvanje i njegovanje starih običaja i tradicije te promicanja autohtonog kolača kao što je blatska lumblija.

Lumblija je još jedna predivna, skoro neotkrivena priča. Treba joj više medijskog prostora i edukacije javnosti. Ona mora ra-

sti i mora postati razlog dolaska u Blato i na Korčulu. Priču o Lumbliji treba širiti, jer ona je nesumnjivo odličan turistički alat, a Blato je mjesto u koje ćete se uvijek rado vraćati.

Ponosni smo što G.E.T. Report opet prvi izvlači jedan događaj iz lokalnih okvira kao što smo pomogli i od Dana pošipa napraviti svake godine sve bolju i jaču manifestaciju.

Nadamo se da ćemo isto postići i s Danima lumblije, jer lumblija to zaslužuje.

Na završnoj večeri Dana Lumblija, klapa Prinčipese pjevala je pjesmu "Ja sam majko cura fina" (narodna, Marina) u obradi Ljube Stipišića Delmata koju je Dalija Gavranić prof. s klapom Kolajna izmjenila, to jest dodala drugačiji tekst da bude prigodna za Dane Lumblije.

Ja sam majko cura fina udat ću se za Marina (izvorni tekst) Ispeć ću mu dvi lumblije neka mu se stumak smije U lumbliji puno muke nezna on za moje muke (1.kratko,muke-brašno 2.dugo,muke-tegobe) Stavila sam mirodije da mu bude ukusnije Ja sam majko cura fina a lumblija još finija - autori teksta Klapa "Kolajna" Srednje škole Blato i voditeljica Dalija Gavranić prof. ♦ G.E.T. | 73

Degustacija „srednja kate Priča o plavcu malom Regija Dalmacija je posljednja regija u okviru degustacije „srednja kategorija“. Došli smo do kraja kušanja butelja u rasponu cijena koje su više-manje prihvatljive za Piše: Matej Rotim / Vinske skitnje budžete većine građana. Poanta cijelog ispitivanja je bila istražiti, pronaći i dokazati da se vino ne dijeli na lošu-jeftinu, te na kvalitetnu-skupu kategoriju. Htio sam dokazati da na policama naši kvartovskih dućana i većih trgovačkih lanaca postoje butelje koje za svoju „osrednju“ cijenu mogu pružiti jako puno. Uvaženo je mišljenje da su jeftina vina loša vina, i obrnuto. To nikako nije

76 | G.E.T.

točno i to ćemo dokazati predstavljanjem „best buy“ butelja koje smo kušali kroz vinogradarske regije Slavonije, Sjevera, Istre i Dalmacije.

Završimo istraživanje regijom-Dalmacija, a u sljedećem tekstu donosimo konačni zaključak istraženog degustacijom „srednja kategorija”.

Dalmacija ? Regija s 4450 ha vinograda i jednom od tri najznačajnije vinske sorte u našoj zemlji. Ono što je za Slavoniju graševina, ono što je u Istri malvazija, u Dalmaciji je plavac mali. Plavac mali kao naša najznačajnija autohtona sorta prošao je dugi put istraživanja i otkrivanja stvarnog genetskog podrijetla. Niti jedno istraživanje nije prolazilo bez usporedbi s vrlo značajnom i plemenitom kalifornijskom lozomZinfandel. Tim više jer se znalo da na tom dijelu američkog kontinenta nije postojala plemenita loza što je Zinfandel svakako bio. Svojedobno je dokazano kako je sorta Zinfandel genetskim predispozicijama jednaka sorti kaštelanski crljenak. Knjiga “Zinfandel: A History of a Grape and Its Wine” koju je objavio prof. Charles Sullivan prikazuje kako je kaštelasnki crljenak uzet iz bečke botaničke kolekcije i najprije prenesen na Long Island (današnja savezna država New York), a zatim ga je rasadničar Frederick W. Macondraya prenio u Kaliforniju gdje se danas uzgaja na 20.000 ha.

U 2001. godini utvrđeno je da dalmatinska autohtona sorta crljenak kaštelanski zapravo ista ona sorta koju u SAD zovu zinfandel, a u Italiji primitivo, dok je plavac mali

egorija“: Regija-Dalmacija zije je nemoguće pronaći za 30 kn dok joj gornja granica cijene varira i ide nerijetko preko 100 kn. Plavac mali je izuzetno plemenita sorta, za Dalmaciju iznimno važna i prepoznatljiva. Što se pilo od „srednje kategorije“ Dalmacije? Butelje smo kao i do sada birali slučajnim odabirom, bez ikakvih pretpostavki, bilo je samo bitno da je raspon cijena u granicama. S Dalmacijom to nije bio problem. Mnoštvo butelja plavca malog košta od 35-50 kn. Izabrali smo pet butelja, a to su : 1) Plavac 2012, Vinarija Dingač, kvalitetno vino – 39 kn

potekao križanjem kaštelanskog crljenka i sorte dobričić koja se najviše uzgaja na otoku Šolti.

Plavac mali je veliki dio kulturne baštine Dalmacije. To je sorta koja je prisutna i na onim skromnim stolovima težaka i ribara,a isto tako je prisutna i na policama najluksuznijih dalmatinskih hotela i barova. Za Dalmaciju ne postoji značajnija vinska sorta.

Sve je podređenu plavcu malom.

Pri samom pogledu na police kvartovskih marketa lako se potvrđuje maloprije napisana teza da je plavac mali namijenjen kako težačkoj trpezi tako i najskupljim barovima i hotelima. Bez problema će te pronaći butelju kvalitetnog klasificiranog plavca malog za 35 kn kao onu za 200 kn. Činjenica je da imate i graševinu za 30 kn, ali će te teško pronaći butelju graševine skuplju od 100 kn. Recimo, butelju malvaG.E.T. | 77

2) Merlot 2011, Dubrovački podrumi, kvalitetno vino - 42 kn 3) Plavac Hvar 2013, PZ Svirče,kvalitetno vino-35 kn 4) Plavac, Badel 1862, kvalitetno vino – 35 kn 5) De Mar, Istravino d.d., kvalitetno vino35 kn,- „best buy“ U ovom tekstu neću analizirati svaku butelju pojedinačno već ćemo dati opis samo jedne butelje za koju smatram da može biti dio „best buy“ etiketa iz ostalih regija. Razlog tome je činjenica da su ostale četiri butelje vrlo pristupačne cjenovno, ali dojam je ipak da kvaliteta ostaje u rangu sa cijenom što nije poanta istraživanja „srednje kategorije“. Njihova sličnost zahtijevala bi bolje sommelierske vještine kako bi ih se što točnije opisalo. Ipak, jedno se vino pokazalo iznimno skladnim i vrjednijim od 35 kn, a to je : De Mar 2011, Istravino d.d., kvalitetno vino-35 kn,- „best buy“ Najvažnija odlika ovog vina je to što je izuzeteno skladno. Ostale četiri butelje su mi djelovale jako suprotno najprije zbog toga što su alkoholi bili izuzetno nekontrolirani u kombinaciji s kiselinama. Takav omjer alkohola i kiselina je neutralizirao svaku sortnu značajku plavca maloga. U ovoj butelji situacija je bolja. Svjetlije je rubin boje jer ipak se radi o berbi iz 2011., 13,1% balansiranih i „skrivenih alkohola“, uz izražene sortne značajke plavca malog i kratku ali potrebnu trpkost, ovoj butelji daju vrijednost koja prelazi 35 kn.

Note zrele borovnice i ribizla 78 | G.E.T.

jasno su osjetljive. Ova butelja je odlična za svakodnevne prilike i objede. Ako želite peći plavu ribu ovo vino može biti vrlo jeftin i ispravan izbor, kao i uz mekše sireve.

Iako jedina etiketa uz koju stavljamo natpis „best buy“ što se Dalmacije tiče, vrlo je bliska najužem krugu favorita svih drugih regija.

Dalmacija kao vinska regija definitivno prednjači u proizvodnji butelja crnih vina.

Zašto je to tako jasno je svima kao dan.

Ni sam se nisam previše bojao hoću li pronaći dovoljno veliki izbor za degustaciju „srednja kategorija“. Znao sam da police vrve kvalitetno klasificiranim plavcima.

Tako je i bilo. Od svih regija koje smo do sada istraživali Dalmacija je imala najširi izbor butelja crnih vina u rasponu od 35-75 kn. Širi izbor i u odnosu na Istru. Ali ovdje ide jedan veliki ALI. Recimo to ovako, Istra i Slavonija možda nemaju toliko puno proizvođača crnog vina čije su butelje u već navedenom rasponu cijena, ali širina crnih sorti je daleko veća. U Istri ili Slavoniji će te bez problema naći merlot, cabernet sauvignon, pinot noir recimo, ali u Dalmaciji nije tako. Tamo je plavac mali isključivi vladar.

Sve je njemu podređeno. Nađe se pokoja butelja merlota, ali to je neznačajano u odnosu na plavac. U Dalmaciji postoji jedan jedini sinonim za crno vino, a to je plavac mali. Tako je od vremena Petra Hektorovića i Marka Marulića i bit će još dugo, ostaje nam nadati se. ♦

Bakalar za Badnji dan Bakalar, riba sjevernoatlantskih voda, dio je mnogih tradicionalnih uskrsnih i božićnih jela pa čak i u našim krajevima. Dapače, slobodno možemo reći - tradicionalno jelo bez kojega mnogi ne mogu zamisliti blagdanski stol.

Ova riba može se pripremati na mnogo različitih načina, a može biti sastojak rižota, variva, jela s tjesteninom i mnogih drugih.

Zato vam i donosimo nekoliko recepata za ovu deliciju. Jedan je klasični, nezaobilazni, bakalar na bijelo, a ostali su varijacije na temu. Recepte nam je ustupila konoba Milena. Kušali smo njihova jela od bakalara i možemo reći: ako želite, okušajte se u ovim receptima, a možete koristiti njihove Baccalà della Mamma proizvode i tako uštedjeti vrijeme te ga provesti sa svojim najmilijima.

Tradicionalni bakalar na bijelo

Šugo (brodet) od bakalara

Priprema:

Priprema:

Suhi bakalar se dobro istuče batićem ili tučkom te ostavi močiti u vodi 24 sata (prema potrebi zamijenite vodu). Kad postane savitljiv stavi ga se kuhati dok mu meso i kost u sredini ne omekšaju, kuhani bakalar se očisti od kostiju i crne kožice. Očišćeno meso bakalara se začini sa soli, paprom i češnjakom, te se počinje tuči tučkom u posudi uz postepeno dodavanje biljnog ili po želji maslinovog ulja toliko dugo dok ne postane kao pire uz vidljiva vlakna i komadiće bakalara. Može se posluživati kao samostalno jelo koje se maže na kruh (preporuka: fete kruha prepržiti sa obje strane u tavi na malo maslinovog ulja). U Istri je običaj posluživati ga uz pasutice, zelje ili palentu.

80 | G.E.T.

Suhi bakalar se dobro istuče batićem ili tučkom te ostavi močiti u vodi 24 sata (prema potrebi zamijenite vodu). Kad postane savitljiv stavi ga se kuhati dok mu meso i kost u sredini ne omekšaju, kuhani bakalar se očisti od kostiju i crne kožice. Vodu od kuhanja bakalara ostavi se za nadolijevanje kao temeljac. Luk se isjecka i poprži na maslinovom ulju dok ne dobije zlatno žutu boju, dodaje se kosani češnjak koji se također lagano poprži, zatim kuhani i očišćeni bakalar koji se miješanjem usitni na manje komade, te pasirana rajčica, rajčica na komadiće, vino, sol, papar i temeljac prema potrebi. Sve se to pomiješa i pusti kuhati još sat vremena uz lagano miješanje. Na kraju se začini peršinom i najbolje ga poslužiti uz domaću palentu ili kuhani krumpir.

Fuži tartufino Sastojci za 2 osobe: 200g fuži, 150g bakalara Milena – TARTUFINO, 20g crnih tartufa, 2 velike žlice mlijeka, sol

Priprema: Fuže stavite kuhati u vrelu i posoljenu vodu. U zagrijanu tavu stavite bakalar Tartufino te razrijedite ga sa 2 velike žlice mlijeka. Miješajte dok ne dobijete gusti umak.

Kad su fuži kuhani "al dente" procijedite ih te prelijte sa Tartufino umakom na koji možete naribati krupnije listiće tartufa. Sve skupa pomiješajte i poslužite toplo. Na posluženo jelo naribajte na sitno ostatak tartufa.

Pohane okruglice od bakalara Sastojci za 2 osobe: 250g bakalara na bijelo, 1 jaje, brašno, krušne mrvice, mlijeko (ili gazirana mineralna voda), ulje za prženje, sol i papar

Priprema: Pripremite smjesu za pohanje od jedne čaše mlijeka (ili vode), 1 jaja, 2 žlice brašna, soli i papra; sve sastojke dobro pomiješajte. Od bakalara na bijelo napravite sa žličicom okruglice koje ćete uroniti u smjesu i ispržiti u većoj količini vrelog ulja. Ocijedite ih, osušite na upijajučem kuhinjskom papiru i poslužite sa kriškom limuna. Umjesto spomenute smjese možete primijeniti klasičan postupak i uvaljati okruglice od bakalara prvo u brašno, zatim u istučeno jaje i na kraju u krušne mrvice.