Unos mlijecˇnih proizvoda tijekom svih životnih dobi

UNOS MLIJEC ˇ

NIH PROIZVODA TIJEKOM SVIH ŽIVOTNIH DOBI

Karla Ferk, mag. nutr.

#mlijeko #mliječni proizvodi #kalcij #kosti

Mlijeko je tekućina koja nastaje kao produkt mliječnih žlijezda ženki sisavaca i prvenstveno služi kao prva hrana tek rođenom mladunčetu. Ono sadrži sve makro- i mikronutrijente potrebne za rast i razvoj u početnim mjesecima života. Prva hrana s kojom novorođenče dolazi u doticaj je kolostrum, odnosno prvo mlijeko koje majka proizvede nakon porođaja, a funkcija mu nije primarno prehrambena. Ono je bogato komponentama koje imaju imunološku funkciju, kao što su sekretorni imunoglobulin A, laktoferin i leukociti, te razvojnu funkciju, kao što je faktor rasta.

Nekoliko tjedana nakon poroda mlijeko se smatra zrelim i njegov nutritivni sastav ostaje više manje konstantan te sadrži 0,9–1,2 g/dL proteina, 3,2–3,6 g/dL masti i 6,7–7,8 g/dL laktoze, odnosno 65–70 kcal/dL.

Majkama se preporučuje djecu isključivo dojiti 4 do 6 mjeseci, a nakon toga postupno uvoditi krutu hranu i uz to nastaviti dojenje do prve ili druge godine života. Kravlje mlijeko ima značajno manje laktoze (oko 4,7 g/dL) i značajno više proteina (oko 3,3 g/dL) od humanog i nikako se ne preporučuje kao zamjena za majčino mlijeko. Iz tog se razloga za prehranu dojenčadi koje majka ne može dojiti koriste prilagođene formule koje po svom nutritivnom sastavu imitiraju humano mlijeko.

Važnost mlijeka i mliječnih proizvoda

Svakodnevni unos mlijeka i mliječnih proizvoda smatra se sastavnim dijelom pravilne prehrane. Mlijeko se smatra odličnim izvorom visokokvalitetnih proteina zbog svojeg aminokiselinskog sastava, probavljivosti i biodostupnosti. Naime, proteini sirutke i kazein sadrže sve esencijalne aminokiseline u omjerima koje su potrebne čovjeku te se mogu u potpunosti probaviti i apsorbirati. Osim toga, mlijeko je najvažniji prehrambeni izvor kalcija, a bogato je i magnezijem, cinkom i selenom. Glavna uloga kalcija je izgradnja koštanog tkiva, stoga je unos mlijeka i mliječnih proi

zvoda iznimno važan za pravilan rast djece i razvoj snažnih kostiju. Adekvatan status kalcija bitan je i kasnije u životu, jer kosti rastu otprilike do 20. godine života. Maksimalna koštana gustoća postiže se oko 30. godine života, nakon čega počinje opadati. Starije osobe, pogotovo žene, često razvijaju osteoporozu, bolest krhkih kostiju, zbog koje lakše dolazi do prijeloma nego u mlađih osoba. Kako bi se usporilo propadanje koštane gustoće i odgodila pojava osteoporoze, između ostaloga je potrebno adekvatnim unosom kalcija postići što je moguće veću maksimalnu koštanu gustoću u mladosti.

Iako se u ranom djetinjstvu i u periodu intenzivnog rasta i razvoja djece preporučuje konzumacija punomasnih mliječnih proizvoda ne bi li se tijelo opskrbilo adekvatnom količinom energije, u odrasloj dobi ipak se više preporučuju proizvodi s manje mliječne masti. Razlog tomu je globalni problem pretilosti i velika zastupljenost kardiovaskularnih bolesti koje se povezuju s neadekvatnom prehranom te visokim unosom zasićenih i niskim unosom nezasićenih masnih kiselina.

Od vitamina topljivih u vodi mlijeko sadrži vitamine B-kompleksa, koji su važni za metabolizam i proizvodnju energije te održavanje zdravlja živčanog sustava. Vitamin A je najzastupljeniji vitamin topljiv u mastima, ali treba imati na umu da ga bezmasni i niskomasni mliječni proizvodi zato sadrže u najmanjim količinama. Masti u mlijeku sastoje se 70 % od zasićenih masnih kiselina, dok su značajno manje zastupljene nezasićene masne kiseline. Iako se u ranom djetinjstvu i u periodu intenzivnog rasta i razvoja djece preporučuje konzumacija punomasnih mliječnih proizvoda ne bi li se tijelo opskrbilo adekvatnom količinom energije, u odrasloj dobi ipak se više preporučuju proizvodi s manje mliječne masti. Razlog tomu je globalni problem pretilosti i velika zastupljenost kardiovaskularnih bolesti koje se povezuju s neadekvatnom prehranom te visokim unosom zasićenih i niskim unosom nezasićenih masnih kiselina.

Laktoza je mliječni šećer sačinjen od glukoze i galaktoze za čiju je probavu potreban crijevni enzim laktaza. Osobe koje imaju nedovoljne količine tog enzima pri konzumaciji mlijeka razvijaju simptome intolerancije, koji uključuju gastrointestinalne smetnje. Probavljivost laktoze može biti narušena u starijoj dobi, stoga se umjesto mlijeka preporučuje radije konzumirati fermentirane mliječne proizvode. Konzumacija mliječnih proizvoda s dodanim probioticima također ima povoljan utjecaj na njezinu probavu.

Koliko nam treba svaki dan?

Kako bi se unijelo dovoljno potrebnih makro- i mikronutrijenata iz skupine mliječnih proizvoda, potrebno je konzumirati 2–3 serviranja svaki dan (tablica 1). Pritom treba imati na umu da će djeca više profitirati od punomasnih mliječnih proizvoda, koji će im osigurati dovoljno energije, odraslima će više odgovarati niskomasni mliječni proizvodi, dok će starija populacija bolje podnositi fermentirane mliječne proizvode. •

Tablica 1. Preporuke za svakodnevnu konzumaciju mliječnih proizvoda (prema USDA, 2018)

Populacija Dob (godine) Broj serviranja*

Djeca 2–3 2 4–8 2,5

Adolescenti 9 –18

Odrasli 19+ 3

3

* 1 ser viranje iznosi 240 g mlijeka, jogurta ili mliječnog pudinga, 220 g svježeg sira ili 45 g tvrdog sira.

Literatura Ballard, O., Morrow, A. L. (2014) Human Milk Composition: Nutrients and Bioactive Factors. Pediatr Clin North Am, 60, 49-74. Bhatnagar, S. (2007) Lactose intolerance. BMJ, 334, 1331-1332. Pereira, P. C. (2014) Milk nutritional composition and its role in human health. Nutrition, 30, 619-627. Chapman-Novakofski, K. (2017) Nutrition and Bone Health. U: Mahan, L. K., Raymond, J. L. (ur.), Krause's Food and the Nutrition Care Process, 14. izdanje (str. 456-47 7). St. Louis, Missouri: Elsevier. United States Depar tment of Agriculture (2018) Choose MyPlate: All about the dair y group, <http://w w w.choosemyplate.gov/dair y>. Pristupljeno 6. travnja 2019.