Kultura kave

Iva Kantolić, mag. psych.

#kava #zdravlje #rituali

Kada bi se raščlanila prema hranjivim tvarima, šalica kave doista nije neophodna u svakodnevnom unosu hrane. Zašto onda veliki dio svjetske populacije ne može zamisliti svoj dan bez nje? Na sam spomen kave, za početak, sjetimo se tog napitka u raznim varijantama i načinima pripreme. No, kava ima i simboličko značenje, ljubiteljima kave njezino ispijanje jedan je od dražih dnevnih rituala. Asocira i na pune terase kaf ića tijekom sunčana dana te sastanke i druženja koja mogu i ne moraju uključivati kavu.

Prema procjenama, konzumacija kave je u posljednje četiri godine u porastu u većini zemalja svijeta, pri čemu Europa prednjači. Hrvatska je uvijek među 20 svjetskih zemalja u kojima se pije najviše kave. Doduše, nikad nije u prvih pet ili deset jer se kod nas njeguje specifičan ritual ispijanja kave, koji nerijetko uključuje samo jednu šalicu kave i često traje satima. U različitim društvima postoje različita naslijeđa vezana uz kavu, odnosno specifične kognitivne i bihevioralne manifestacije koje možemo svesti pod sintagmu – kultura kave. Po svojoj definiciji, kultura je naučena te podložna promjeni, a izvjesna je i promjena svjetske kulture kave s obzirom na to da klimatske i temperaturne promjene ostavljaju trag na uzgoj i proizvodnju kave.

Hrvatska kultura kave

Ritual dugog ispijanja kave nastavak je tradicije prvih zagrebačkih kavana iz 18. stoljeća, mjesta društvenih susreta te filozofskih i umjetničkih rasprava. Na našim prostorima kava je od početka dobro prihvaćena, čemu ide u prilog činjenica da su u to vrijeme postojala i pokretna kolica s kavom, preteča današnje „kave za van“ (engl. coffee to go). Hrvatske kavane nasljednice su uglednih bečkih kavana, u kojima se konzumirala turska kava preostala nakon neuspjele turske okupacije u 17. stoljeću. Osim preko Beča, turska kava do naših

je prostora stigla i preko susjedne Bosne i Hercegovine, povijesno izložene osmanskim utjecajima. S Jadrana je pak dolazio talijanski utjecaj te je preuzeta i tradicija konzumacije espressa.

I danas su ove dvije vrste kave najzastupljenije u Hrvatskoj, pri čemu turska kava ima veći udio kofeina po serviranju, što zbog većeg serviranja, što zbog razlike u načinu pripreme u usporedbi s espresso aparatima. Posljednjih desetljeća raste i popularnost instant kava koje, prema nekim procjenama, sadrže upola manje kofeina u odnosu na serviranje turske kave.

Hr vatska je uvijek među 20 svjetskih zemalja u kojima se pije najviše kave. Doduše, nikad nije u pr vih pet ili deset jer se kod nas njeguje specif ičan ritual ispijanja kave.

namici moždanih valova tijekom spavanja, što kod sudionika mlađe dobi nije zabilježeno.

Što se tiče kognitivnih sposobnosti, rezultati dvostruko slijepog eksperimenta ukazuju kako konzumacija kave utječe na bolju pažnju i pamćenje. Sudionici istraživanja bili su podijeljeni u tri eksperimentalne skupine, s obzirom na vrstu napitka koji su konzumirali prije rješavanja ispitnih zadataka. Sudionici koji su konzumirali kavu izvještavali su o manjem subjektivnom osjećaju umora i glavobolje, za razliku od sudionika koji su konzumirali kavu bez kofeina. Zanimljivo, na zadacima pažnje opaženi su bolji rezultati kod sudionika koji su konzumirali kavu bez kofeina u odnosu na sudionike koji uopće nisu konzumirali kavu (placebo skupina), zbog čega je važno detaljnije istražiti sve sastojke kave, a ne samo kofein. Konzumacija kave i kofeina može djelovati poticajno i kod sportske izvedbe, u aerobnim aktivnostima u kojima je potrebna snaga i izdržljivost.

Različite vrste kave serviraju se na različite načine, što kod konzumenata stvara određena očekivanja kada su u pitanju okus i intenzitet napitka te kada se procjenjuje njezina vrijednost, što je i kros-kulturalno utvrđeno. Kava servirana u nižim i užim šalicama unaprijed se percipira kao da je snažnijeg intenziteta, a za onu u širim šalicama ljudi su spremniji odvojiti više novca te očekuju slađi okus.

Kava i zdravlje

Kavu je snašla ista sudbina kao i niz druge hrane, tijekom vremena uz nju su bile vezane oprečne prehrambene i zdravstvene preporuke. Slijedi pregled recentnih istraživanja na temu povezanosti kave sa spavanjem i budnosti, kognitivnim sposobnostima te kroničnim nezaraznim bolestima. Bez obzira na dob, konzumacija kofeina nekoliko sati prije spavanja produžava vrijeme potrebno za uspavljivanje, skraćuje trajanje spavanja te subjektivno i objektivno narušava kvalitetu spavanja. Kod mlađih sudionika vrijeme uspavljivanja prosječno se produžilo tek nekoliko minuta, dok se usporedo s porastom dobi produžavalo i vrijeme potrebno za uspavljivanje, kao i broj noćnih buđenja. Kod starijih sudionika EEG-om su zabilježene promjene u diKada se gleda cjelokupno zdravstveno stanje, konzumacija tri do četiri serviranja kave dnevno može djelovati kao zaštitni faktor u razvoju kroničnih nezaraznih bolesti kod osoba koje redovito konzumiraju kavu. Rizik razvoja dijabetesa tipa 2 smanjuje se porastom broja konzumiranih šalica kave kod osoba koje je redovito piju, no povoljan učinak „prestaje“ nakon pete šalice (oko 500 mL). Tome doprinose tzv. termogeni te antioksidativni i protuupalni efekt šalice tople kave, utjecaj na hormone koji sudjeluju u održavanju budnosti, kao i na sastav i raznolikost crijevne mikrobiote. Konzumacija kave kod osoba koje je redovito ispijaju može biti zaštitni čimbenik u procesu oštećenja DNA, ali i razvoju Alzheimerove bolesti.

Dakle, treba li nastaviti piti kavu?

Dnevna konzumacija najviše pet šalica (500 mL) kave kod osoba koje imaju naviku pijenja mnogima omiljenog napitka može biti zaštitni čimbenik u razvoju niza kroničnih i degenerativnih bolesti. Pritom valja biti oprezan s dodacima poput šećera, sladila, aroma, vrhnja ili mlijeka, jer oni mogu moderirati zaštitnu ulogu kave. S obzirom na to da je ispijanje kave ritual kojim se barem nakratko usporava užurban suvremeni dnevni tempo, mi savjetujemo – svakako uživajte u svojoj kavi. •

Literatura Caprioli, G., Cor tese, M., Sagratini, G., Vittori, S. (2015) The influence of different types of preparation (espresso and brew) on coffee aroma and main bioactive constituents. Int J Food Sci Nutr, 66, 505-513. doi:10.310 9/09637486.2015.1064871 Carlstrom, M., Larsson, S. C. (2018) Coffee consumption and reduced risk of developing type 2 diabetes: a systematic review with meta-analysis. Nutr Rev, 76, 395-417. doi:10.1093/nutrit/nuy014 Clark, I., Landolt, H. P. (2017) Coffee, Caffeine, and Sleep: a Systematic Review of Epidemiological Studies and Randomized Controlled Trials. Sleep Med Rev, 31, 70-78. doi:10.1016/j.smr v.2016.01.006 International Coffee Organization (2019) Coffee Market Report – March 2019, <http://www.ico.org>. Pristupljeno 18. travnja 2019. Grgic, J., Grgic, I., Pickering, C. i sur. (2019) Wake up and smell the coffee: caffeine supplementation and exercise per formance – an umbrella review of 21 published meta-analyses. Br J Sports Med, 0, 1–9. doi:10.1136/ bjsports-2018-100278 Haskell-Ramsay, C. F., Jackson, P. A., Froster, J. S. i sur. (2018) The Acute Effects of Caffeinated Black Coffee on Cognition and Mood in Healthy Young and Older Adults. Nutrients, 10, 1386. doi:10.3390/nu10101386 Liu, Q. P., Wu, Y. F., Cheng, H. Y. i sur. (2016) Habitual coffee consumption and risk of cognitive decline/ dementia: A systematic review and meta-analysis of prospective cohor t studies. Nutrition, 32, 628- 636. doi:10.1016/j.nut.2015.11.015 Mar tini, D., Del Bo, C., Tassotti, M. i sur. (2016) Coffee Consumption and Oxidative Stress: A Review of Human Inter vention Studies. Molecules, 21, E979. doi:10.3390/ molecules21080979 Poole, R., Kennedy, O., Roderick, P. i sur (2017) Coffee consumption and health: umbrella review of metaanalyses of multiple health outcomes. BMJ, 2017, 359. doi:10.1136/bmj.j5024 Rezk, N. L., Ahmed, S., Iqbal, M. i sur. (2018) Comparative evaluation of caffeine content in Arabian coffee with other caffeine beverages. Afr J Pharm Pharmacol, 2, 19-26. doi:10.5897/AJPP2017.4880 Van Doorn, G., Woods, A., Levitan, C. A. i sur. (2017) Does the shape of a cup influence coffee taste expectations? A cross-cultural, online study. Food Qual Prefer, 56, 2012-2211. doi:10.1016/j.foodqual.2016.10.013