+
i
x: u
»
i
ZAGREB
Krave
proizvo
đača
Bu
MAJ
jger
V ilka
iz Predavca
1968.
-—-.
-.---—
-—-
»MALA
=...
DANSKA« »mala
Danska«.
Tu
mještani i radi stoku kvalitetnu stočari žive odlični togaje rasplodnu kojiuzgajaju nadimak. dobio zaselak taj taj i i obišli neke Predavac nedavno proizvođače »maloj Posjetili Vladu i dr. Bosanac BujgerVilka, BujgerVladu, Danskoj« izložbi »Svilenka« Krava tri krave. ima Vilko zadnjoj je Bujger veliko To prvu proizvođaču priznanje nagradu. je osvojila Bjelovaru i »Plemenka« mnogo krave Ni »Jagoda« zaostaju Bujgeru. drugedvije ima »Svilenka« Krava iz te Sve uzgoja. krave vlastitog šampionkom. »Malenka« i nalazi »Biserku«. U i kćerku junica staji »Jagodu« junicu kvalitetno visoko razviti da će obećava već sada govedo. rasplodno koja mali
Jedan
zaselak
u
selu
Predavac
zovu
u
smo
u
na
vrsnom ne
su
za
se
u
se
Bujger
Vilko
mjesto površina. Bujger nisu tih krmno i oranicama tim zauzima površina bilje. No, prinosi znatne ishranu dostatni pa Bujgerkupuje proizvođač stoke, cjelokupnu krmnih količine smjesa. »startere« ishrani teladi da kvaliupotrebljava jeistaći, Zanimljivo života. dana od 15 hrani već Telad tom krmnu tetnu Bujger smjesom smjesu. može ako telad hraniti proda smatra mlijeko mlijekom, nijerentabilno dati mljekari, već Vilko mljekari« »Zagrebačkoj i sporučio godini trećoj je Bujger važnost nisu Proizvođači u litara oko 16000 Danskoj« polagali »maloj mlijeka. da sada mlijeka proizvodnja uvjerili je No, mlijeka. proizvodnji samoj i korisna. važna gospodarstvo njihovo Vilko
ima
14
obradivih
Uz
jutara
kukuruz
važno
s
na
za
—
u
se
u
su
za
se
U JABUČETI SVI PROIZVOĐAČI NA KVALITETE MLIJEKA U
sabiralištu
Jabučeta
KONTROLI i
utvrđenom kvaliproizvođači zadovoljni tetom Da nisu mlijeka. razumijemo, sumnjali laboratorijska istraživanja, smatrali da nego do njihovo m lijeko putu mljekare Bjelovaru kantama i da tuđe uzima izmiješadrugim kao mlijeko se »njihovo«. Zato su selu da kontrolu od samog počeli dogovarati organiziraju do pa sabirališta, mljekare. Predsjednik mjesne organizacije Socijalističkog saveza lično donio uzorke sabirališta i drugSaraja U Zaje mlijeka Zagreb. rastumačio Centar grebuje pa problematiku sabirališta, je proizvodnju i Bitno bilo utvrditi otkupmlijeka kvalitetu poduzeo o dgovarajuće mjere. je i "% dodane vode. To mlijeka kvalitetu najbolji pokazatelji mlijeka. Analiza da mlijeka pokazala je jepostotak masti bio normalnim mlječne granicama, analiza dodanu vodu da mlipotvrđuje je bilo oko 8% dodane što jeku vode, ukazuje patvorenje. Stručnjaci mljekare Zagrebuzamolili da drugaSaraju tačno upozna proizvođače selu analizama izvrlaboratorijskim koje šene i da sastanak Zagrebu organizira jedan će sve iz Jabučete kojem proizvođače biti i iz pogona i stručnjaci mljekare Zagreb Bjelovar. U kući sabirača Botinčan Jakoba sakupili svi iz proizvođači,mljekare prisutni bili Mašek i Mokoš. drugovi Mužak, nisu
bili
se
su
u
se
na
u
s
se
u
u
za
su
za
u
no
na
u
na
u
su
u
s
su
u
na
uz
su
se
Drug
a
Saraja
iz
Drug Mokoš, Bjelovar
Veterinar
Ivo
Bjelovar
Mužak,
Jabučete,
su
predsjednik
Soc,
saveza
Jabučeta
Botinčan,
Drugarica
Botinčan,
Jakob
Jabučeta
proizvoboji popraćeno kojeje predavanje prigodno radom modernizacijom, đači njenom mljekare«, »Zagrebačke upoznali i dr. Nakon sredstava nastavljen predavanja završenog akcijomoročavanja bi i sabirališta tekućim koje mjere dogovorene razgovor problemima je kvalitetu trebale mlijeka. sadašnju popraviti slikama
bilo
Uz
s
se
su
u
o
SUŠENJU | LIVADA KOŠNJI O
SIJENA
pomladiti koji poljoprivrednik, onaj pogrešku Najveću Time da i da što posti4ratinu osjemeni. prestari tajnačin, ostavlja međuvrekvaliteta znatno krme, smanjuje upravo jer protivno, korove. svakovrsne rasadište livade i korovi menu postaju osjemene dobivamo i količine trava sijena. najboljeg U najveće cvatnje vrijeme Radi biti će otava mnogo i li livade slabija. Kosimo kasnije lipnja polovicom kositi livade svibnja. krajem n ajbolje je' toga i To najKod najjednostavniji je zemlji. sušenje uobičajeno je. i ali način najgori. ujedno sušenja, jeftiniji slama. te odrveni i otvrdne znatno tratina Kad postaje prestari narod kako suši trava da govori osnovni Prvi jest, sušenja princip misli
čini
će
da
se
se
na
a
se
zava
u
za
se
i
na
nas
se
—
na
—
vilama!
slijedi: toga postupa to odnosno treba 8 i 9 između čim jutarnje sati, jest jenjava, Ujutro, nakon 2 sata prvog razbacati. »rastepanja«, otkose Otprilike valjano večernje razbacanu travu, kojaje taj treba sati 10 oko ako povoljno, tj. jevrijeme i isti i posao, preokretanja dan Ovaj »natepati«. preokrenuti pokošena, treba ponoviti. o bjeda opet tepanja«, prije Radi
s
se
otkosom
kako
rosa
»na-
4
preokreću»natepaju« suši, polaganije do treba 11 sati. U svakom oko što slučaju uvijek objeda travu, kasnije tj. svakako dana i uveče jedanput dopodne istoga pokošena, prošlogujutro kojaje i natepati. preokrenuti užine Nakon se treba do skuplja sijeno »pretepati«. sijeno Popodne, užine, svakako to obavi da i prije pripaziti, »grede« zgrće kupove, valja rose. veći ili ili da li Prema prave manji sušeno, jače slabije jesijeno tome, do 7 sati. treba da svakom ali uveče, slučaju jesijeno kupovima kupovi, odnosno prije Nakon trave otkos dan razbaca togajutra. najprije pokošene Slijedeći i čim rosa, razgrnu sijena. kupovijučerašnjeg razbacuju prođe tj. toga, dan tome, do kojejemjereprvi prema posušeno. sijeno Kupovi razbacuju To suše razbaca sušeno slabije.znači, kojeje jače, sijeno slabije Sijeno krme. veći na da deblje slojeve razbacuju tanje, manjikupovisijena može ako vrlo rose, vremena, bojimo povoljnog Ponekad, što razbaca nakon U tom noći ostaviti slučaju, gredama. preko sijeno i se trava koje sijeno, jučerašnje preokreće »natepa« pokošena istoga jutra, barem i to svakako bilo jedanput dopodne. gredama, ostavljeno je ili i ili odmah osušeno tako skuplja grede tovari, Popodne sijeno tovari. užine i skuplja grede poslije poslije objeda jošjedanput »pretepe«, ili krov treba količine su Svakako pod spremiti koje osušene, sijena, dan dana do sati da trava prvoga 8 drugi ujutro, pokošena tako, plastove kao dobro večer sijeno. posušeno uvozi, pod ili ako ako U iznimnim nijemoglo nijesuho, slučajevima,sijeno što veće i dvorište uvesti zgrnuti prije spremiti, valjano kola tovari ili iz i dana razgrne dosuši, kupova kupove. Trećega sijeno Ako
se
onda
trava
se
i
otkosi
ne-
svu
se
a
u
u
se
u
u
rose.
se
se
se
a
se
na
a
se
se
za
se
ne
se
u
u
se
u
se
u
sve
;
se
u
sve
se
mora
u
u
rose
se
na
se
i odvozi.
Na redovno na
kola
što
postupa prigodomsušenjatreći dan veće dana zgrnuti kupove, drugoga
isti način
otave,
se
samo
tovari
dosuši,
se
a
u
treba
ovu
i uvozi.
kiše
jošprije sijeno oluja, nevrijeme suho i to kao i rose, sijeno veće, tj.bolje protiv zgrnuti kupove suho manjekupove. slabije kosi On našem narodu kod valja. naime, Postupak sušenja sijena ležati otkosu travu subotu dan pa cijeli naveče), ostavlja (redovno prvi doduše lakše osuši. da ga onda dan Oni, drugi (nedjelju), pari (ugrije), slatako kakvoća ali radne mnogo snage, osušenog sijena je potroše manje bija. radnom sijena smiještedjeti Uslijed sušenja toga prigodom kakvoći obilno radne veći snage gom, naplaćuje sigurno potrošak jer zelene osušeno Pravilno prije osuši, boje, sijeno je lijepe šenogsijena. izloženo Tako osušeno mnogo nije sastojaka. sijeno manjehranjivih izgubi daimade od ili kiše. tkoželi prvorazrednosijeno,lijepe Stoga, vilama. osušiti i zelenkaste ga mirisa, boje krme načina nekoliko krme Osim poznamo sušenja zemlji, sušenja krovii švedskim to: i napravama, piramidama jahačima, ostrvama, Ako
iznenada
i kiša
naiđe
onda
ili
se
u
u
mora
u
a
ne
u
u
da se
ne
se
se
s
sna-
u
osu-
se
a
rose
mora
—
na
na
na
na
štima.
vrijednosti hranjivoj gubici sušenja sijena napravama da od Nadalje utvrdilo, prilikom sušenja zemlji. manji gubitaka Kod
su
na
na
krme
na
se
su
po na
po
vremenu krme kod lijepu gubici hranjivoj vrijednosti sušenja od krme zemlji manji gubitaka, napravama kojinastaju prisušenju
i stabilnu
na
na
lošem
vremenu.
krma suši Sušenje traje Najkraće švedskim troškovi bili jahačima, najdulje ostrvama. Najmanji kod švedskih upotrebe jahača. može ali ako Čim sijeno pohranjivati, je počelo z nojenje, ne već treba 4—6 dok smije pohranjivati stoci, pričekati tjedana, prestane Dr B.T. znojenje (vrenje)sijenu. krme
na
od
napravama
na
a
se
8—12
dana.
se
na
uveze
su
se
se
u
NA LIVADAMA
Inž.
Škrinjarić i
inž.
Inž.
Žestoki
Žestoki
nalaze livadi bi trebalo staviti Škrinjarić Žestoki koju livade iz ogledni pokus. Mnoge zapuštene, proizvođačineznanja priSada već kasno. Godina dobrano odmjenjuju potrebnu agrotehniku. je je ali zato obaveze iduću makla, ostaju godinu. Inž.
i inž.
se
su
na a
za
u
ne
SUŠA KAKVU
NE PAMTIM!
dao neke Susretljivproizvođač Čiča Novog je Ima tri krave i Sve krave podatke svojoj proizvodnji mlijeka. dvije j unice. sada to znači da zasušene. predteljenjem, steone, naš
Jakobčić
Pavao
iz
nam
o
su
a
ova
razgovor
smo
pamti
ni
ne
livade
pasemo,
suši.
o
najstariji
Drug
stanovnik
da
a
ne
znamo
s
što
će
proizvođače mlijeka. suho. ništa, nakon ovog razgovora Nedugo Svi sretni. izbjegnuta! Pasemo
nema
krave
Pavao
područja
———
a
a
a
a
je ovojlivadi, koju
za
može
reći
To
a
velika
za
počele su
obilne
—
se
kiše.
NOVO
Stjepan
o
>
a
o
nn
Tako
je
što
nesreća
kositi!
Lesingera
—
kao
Hrane
STJEPAN LESINGER SA SINOM
__—
sušu
Gorice.
se
sve
Sin
priča
da
nam
Velike
na
su
Čiča
iz Novog
Jakobčić
Drug
Poveli
su
nema, nas
da
je tragedija
ČIČE
Lesinger
uništila.
kojeje 'stolici'uči, pastirskoj otacrazgleda'livade trebale bi biti Odru kiša. Livade to bilo Sve bolje, jerje prvih prije je i vlažnost time Ali i više tu smanjuje. jenizak, vlage. vodostaj zemlja biti suša će i i vedra biti treba pa pogleda željama, Čovjek uvijek brzo zaboravljena! Sin
suša
a
na
uz
a
s
se
ova
sa
ŠIŠKA ANA KAO DA NEMA PREKO 80 GODINA! predstavŠiška svojih godina i mlijeproizvođača ljapokretnogmarljivog donosi ka. Redovito mlijeko sabiralište, i brine krave »cijelu svoje napasuje što vidi i Odlično kuću«. mnogi čuje mogu pohvaliti. njenimgodinama Zatekli ju pašnjaku njezinim i razgovor Poveo kravama. dvima je * kiši i drupotrebnoj suši, kravama, mlijeku, želimo Zato i poznaje. gom!Mnogotoga i neka Ani mnogo dugo zdravlja našoj poživi! Ana
80
sa
u
za
se
u
se
ne
ž
s
na
smo
o
se
zna
va KK
nam
Š
ZADRUGA
IZ VOJNIĆA DOPREMA U MLJEKARU KARLOVAC
MLIJEKO
MATO _BAČURIN HRAŠĆE (ODRA) U
oko
donosi
sabiralište
lita-
25
mlijeka. Posjeduje kvalitetnog vodili krave. dvije Razgovor. danu kada upravo padati jepočela Naradostan. kiša. Bio više nego je bila suše kon kojaje nezapamćene ni do pamte togadana, koju tom prigradskom ljudi najstariji razveselile kiše prve kapi kraju, siviše znači To trave, proizvođače. i svega ostalog. mlijeka jena, biti otkos i Ako će slab, prvi da dobar tako biti zato može drugi da A nadoknadi djetelini prvi. kiša došla Za i još govori! njuje otkos. i vrijeme prvi ra
smo
u
ne
a
u
su
se
o
ne
za
na
UZROCI KOLEBANJA
SADRŽINE MASTI U MLIJEKU kod
nezadovoljstvo mlijeku kolebanja procenta To i i između i osoblja.je razumljivo, njih kontrolnog proizvođača optužbe masti mlijeku je manja. otkupljenom cijena jerzbog smanjenog procenta interni obračun Osim mast osnov kod daljnje mljekare je togamlječna sir i proizvode. preradbe mlijeka maslac, drugemlječne bude da masti i zainteresirane Radi mlijeku procenat toga mljekare analizira i obračunava. što veći i stabilan i da ispravno kontrole između masti Ako razlike staji mlječne procentu pojave kod kontrole da obzir uzeti i stajske valja provedene mljekari, masti. što veći da Stajska procenat mlijeko izmusti, postigne potpuno da bi kada i kontrola dana izvršiti kontrola mljekari, istog masti Na rezultati procenat krma,toplina mlijeku utječe mogliprispodobiti. dan. kolebati iz dana može i pa drugo, masti kod sadržina da ima krava Iz iskustva znamo, mlijeku kojih je stalno stadu istim istom krava dok kod pod uvjetima drugih konstantna, već iz masti mast koleba. uglavnom krme, djelomično nastaje Mlječna i tečnost krave. Od probavljivost krme, odlučnog jeznačenja stvara tijelu Jednostrana ishrana i iskoristiti. može da naglapromjena organizmu krma bude masti sadržina Da krme konstantna, nepovoljno. djeluje sadrži da krma Od važnosti sirovih vlakana. sadržavati dovoljno bjelanje i škroba međusobnom čevina povoljnom omjeru. masti
Znatna
izaziva
u
ev.
za
u
u
su
se
u
u
se
se
u
u
one
se
mora
mora
se
u
se
u
u
u
u
samo
se
u
se
ona
u
mora
u
PVEPRKAA
<
VA
dem
dastPor
Krave
treba
opskrbiti dovoljno vode, soli, i mineralnih tvari treba davati i za Ako mineralnim tvarima vrijeme paše. ima fosfora sadržina masti. U često premalo smanjuje početku n apasivanja sadržina masti i to suhe zelenu smanjuje 0,5% zbogprijelaza krmu. rudnih
s
tvari
i vitamina.
Soli
u
se
se
za
Sadržinu
sa
na
mlijeku povećavaju palmine, pogače, i ražene dobro i silaža. prekrupa suncokreta, pšenične posije, sijeno Povišenje masti ćemo istom ako krave hrane dan 3 krmne se mlijeku opazit kg od 50% i kokosovih smjese palminih pogača. mast sezamove, kukuMlječnu manjojmjerismanjuju sojine pogače, šećerni rezanci i krmna ali količinu ruz, repa, povisuje mlijeka. Uvelike sadržinu masti makove brašno od smanjuju mlijeku pogače, lanka i odnosno smrznuta vrlo hladna krma. i riže, kom,pivski trop Ako krma sadrži mnogo mast bjelančevina, mlječnu povoljno suhi i žitarica. djeluju melasa, rezanci, posijeprekrupa Mlada krma do 10 trave uzrasta kolipašnjaka, povoljno djeluje činu krmi surovih vlakana i škrobne mlijeka. Međutim, toj dovoljno tvorbu veće količine masti. Mlada od mladi trava, vrijednosti mlječne paša mlada i lucerna količinu ukomeđuusjevi, djetelina smanjuju mlječne m asti, liko krme. Paša surove kiselih trava i korova mnogo dodaje smanjuje sadržinu masti. tek kada trave do 15 visine. Ispaša preporuča podrastu čistoća i sadržinu masti mlimogu Njega, stajska toplina utjecati to Da vime. može se jeku.Prijemužnje pripremiti proizvesti i stalnu količinu masti mnogo i brzo musti. mlijeku jednakomjerno sadržinu masti. sadrže Sporamužnjasmanjuje Zadnji štrcaji mlijeka najviše da do vime mora izmuze. pa masti, paziti kraja Sadržina masti koleba vremenskih mlječne zbog promjena, p romjena ili velike nevremena vrućine. temperature, zbog Znatne razlike količini masti mogu mlječne pojaviti zbog tjeranja krava. Zdravstveno krava od sadržinu masti stanje velikog je utjecaja i bolesti svega mlijeku. Prije nepovoljno utječu poremećaji probave vimena, radi koje posljedica upotrebe uređaja strojnu mužnju koji nepravilno odnosno redovito kojim nepravilno manipulira. Zbog je toga potrebno kontrolirati stanje uređaja mužnju. Namuzeno čim brže samo nego svega mlijeko nijedovoljno ohladiti, prije i inače vrlo brzo mast. Kod promiješati, jer površini digne mlječna nabave električnih hladionika to da paziti ugrađene miješalice, kako bi masti spriječila pojavamlječne površinu mlijeka. Za masti kad uzima isporučioca mlijeka nastaju gubici mlječnoj iz kante ili bazena stanovita količina da mlijeka potrebe domaćinstva, dobro i kada zimi izlaže prethodno mlijeko promiješa. Griješi što to diže se mlijeko Zbogtoga mlijeko vrijeme promiješa, mast i smrzava Time mlječna površinu stijenkama posude. nastaju masti. gubici mlječne Rhade Fr. Plštz, (Preveo: K.) masti
kokosove
u
u
i lanene
na
sa
u
ova
u
sva
osnovna
na
s
cm
u
na
nema
za
se
ne
s
se
cm
na
moramo
u
za
u
se
mora
se
se
u
se
na
u
su
za
s
se
za
se
na
mora
se
na
se
su
na
u
se
za
se
ne
mrazu.
10
se
se
na
a
za
se
na
se
ne
MANE
KOD
SIREVA USLIJED LOŠE SIROVINE
Poznato
znatno je mišljenje stručnjaka na utjecati kvalitetu Ovo i neke sireva mogu mane gotovih proizvoda. mišljenje potvrditi kao što i stvaranje šupljikavosti nađimanje. Uzročnici 1 sireva U stvaranja šupljikavosti nadimanja bakterije. pookolnostima može doći do voljnim probakterija razvoj jakih deformacija sir oblik i do okusa i mirisa. izvoda, poprima lopte, pogoršanja Jednu Postoje dvijeglavnegrupe bakterija koje uzrokuju š upljikavost. čine tzv. koliformne grupu bakterije, drugubakterije maslačnovrenja. Koliformne nalaze bakterije organizmi koji kiselog crijevima životinja i One obliku i zato ih i zemlji, biljkama. štapića nazivaju »crijevni Prilikom dolaze štapići«. mužnje bakterije nečistoćom, djelićima gnoja Kod nečiste ima ih stotine milimlijeko. mužnje mlijeku miliona, Budući da vrlo dobro kod viših oko 30—40% C jarde. razvijaju temperatura brzo razmnažati mogu Iz sir i tu toplommlijeku. mlijeka prelaze Pored količine kiseline ove dalje razmnažaju. promanje mlječne bakterije izvode znatnu količinu CO: i i ovi uzrok da siru plina, vodik, plinovi stvara i da kod veće mnogo dođe i do sira. Ove šupljina infekcije nadimanja odmah sira i tzv. nadibakterije djeluju početku z renja uzrokuju i sira. One će dovesti do da će sir već manje šupljikavost toga, dana imati veliku količinu i biti naduven. Prvih zrenja šupljika šećer i lakBakterije maslačnovrenja p retvaraju mlječni kalcijev tat maslačnu i octenu kiselinu i znatnu količinu CO: i vodika. Ove plinova kiselog dolaze Posebno ih ima bakterije mnogo mlijeko zemlje, biljaka. u silaži, loše kvalitete i odatle mogu također I bakkojaje dospjetimlijeko. kod viših oko te brzo terije razvijaju najbolje temperatura, 30— i siru. Za razliku od će prve grupe, razmnažajutoplommlijekutoplom 40%C, siru će te stvarati oka i uzrokovati tzv. svojrazvoj postići kasnije, kasnije kasno Kod i nadimanje. jedne druge pojave stvaranja šupljikavosti sira loš okus i i po jepojava popratna miris, octenoj maslačnoj kiselini, tualno i po i dr. amonijaku sada koliko sami mogu Postavlja pitanje, proizvođači mlijeka utjecati da i sira. smanje pojave šupljikavosti nadimanja Kod koliformne može pojaveranog nadimanja, kojuuzrokuju bakterije dobre rezultate već samom Gripostići pasterizacijom mlijeka sirenje. 63% C toku 20 do 30 minuta uništava Međujanje mlijeka bakterije. ako koliformnih bio će dovesti one tim, jebroj bakterija mlijeku velik, ipak do nekih do kiselosti i stvarazgradnje vrijednih sastojaka,povećanja mlijeka što niti naknadnom može ukloniti. ranjalošeg okusa, pasterizacijom Zato da ovih je potrebno procilju smanjenja broja bakterija mlijeku izvođači što veću čistoću kod važno da mliodržavaju mužnje. N adalje j e nakon odmah kod nižih jeko mužnje hladi, jer bakterije temperatura vrlo sporo razmnažaju. siru i kasno dolazi usliSuzbijanje stvaranja šupljina nadimanje, koje teže. Ove vrenja, stvamnogo jeddjelovanja bakterija maslačnog je bakterije te uništiti niti visokom spore, mogu Borba raju pasterizacijom mlijeka. ovih svodi i danas to protiv bakterija pretežno preventivu, jest spre-
da
sirovina
može
su
su
za
a
su
na
se
su
u
u
ove
s
u
u
s
na
na
se
se
u
u
se
su
se
u
u
rano
u
u
sa
sa
u
ove
se
se
u
one
u
even-
se
se
ove
se
za
na
u
ove
u
se
s
ne
u
u
se
se
ove
u
se
ne
se
na
na
l1
propripada glavni mlijeko. .unošenja“u njihovog čavanje čistoće što veće tome izvođačima Prema glavnajemjeraodržavanje mlijeka. dolazi da kod dijelovi djelići gnoja, zemlja, mužnje, nastojanje mlijeko sadrži mnogo koristi loša da važno krme i dr. Posebno silaža, jer je tvrdi U nekim gdje proizvode zemljama, maslačnovrenja. bakterija silaže sirarskim npr. upotreba područjima Švicarskoj, zabranjena je sirevi,kiselog ali nikakvim to Kod krave za propisima, je nijeregulirano radi da i interesu mlijeka dobivanju' mlijeka industrije proizvođača kvalitete takove proizvoda. pojedinih potrebama kojaodgovara
U
ne
u
uz
zadatak
ovome
ona
ne
se
se
u
u
u
nas
muzare.
na
se
P.A.
OPREZ PROIZVOĐAČI! selima
Običaj je mnogim izvedu neka stoku trubom seljane u
.
Saobraćajna
12
o...
da na
se
na
cestu.
romanom
patrola Narodne uspostavlja red u
Pastir
izgoni pašnjak.
stoka
i
g
O
RA
mota eo
o
h
milicije iz Siska Selima
poziva
Za lazi
vrijeme jepostala neprohodna promet. često da i u sve neugodnih situacija, milicija privede puta
kratko
do
cesta
za
a
red.
svoj
da
bilo
kakav
Do-
mora
proizvođači nužnim, promjene izgona Trebalo bi utvrditi način pašnjak. zajednicisaobraćajnom milicijom pušstoke. netko od da bi trebao Vjerojatno proizvođačastupi pregovore tanja stoku kroz sela. kakav način saobraćajnicu puštati Smatramo
naši
u
način
stoke
na
sa
u
na
PRENOŠENJE Životinje
mogu
STOČNIH da
bolesti
zarazne
prenose
PUTEM ŽIVOTINJA
ZARAZA
domaćih
klice
dva
bolesti
bilo
životinja
načina.
međusobno
na
zaraznih
životinje kliconoša i iste bilo bolesnih kržljavaca vrste, putemdrugih životinja, putem nisu vrsta kojeuopće prijemčive i domaće među Osim prenose njih, životinje koje ubrajaju ali često dolaze bilo ili njimaneposrednododir, staji paši, životinje, hrane stočne ili i vode. posredno putem izvori da Bolesne mogu glavni koje životinjeuvijek ili već prema posrednim neposrednim dodirom; preko prirodi nastanu, mlihrane i vode bolesna kapljicama, grla slinama, mokraćom, koju i bolesna i zemljišta krvlju dr., prekozaraženog koje jekom,izmetinama, da isti način mogu zagađe. grla nisu da prenose i zdrava Zaraze vrsta mogu grladrugih koja osjetljiva ili iste vrste klicama zaraze, prema prema životinje koje postale njima klice čisto mehaU takvim zarazne otporne. prenose slučajevima životinje itd. ustima nogama, nički, dlaci, i dijelove rado razvlače U pogledu najopasniji psi mačke,jer od zaraznih bolesti, uginulih njihov jekrugkretanja (nalješina životinja vlasnika. izvan dvorišta ročito daleko noću) Virus Naročito važnu bjesnoće. uloguimajupsi prenošenju bjesnoće kroz zadržava životu 'u divljih najčešće organizam životinja, prolazom dodir obole tada virus ovim vukova i lisica. Dolazeći životinjama psikoji zdrave Pošto i ga prenose pse. podržavaju ujedno bijesan izvjesno vrijeme virus dosta daleko od odluta obično pse svog prenese pas dvorišta, druge način žarišta vrlo često stvara i koja udaljenosti taj velikoj i da ili otkriti. Psi mogu mogu ponekad prebole bjesnoću, vrijeme obole. treba svaki da sami da prenesu virus ujed Zbogtoga ujedno i ostao smatrati makar psa, pa zdrav, opasnim. poslije poznatog nekih stočnih da također mogu posluže prenošenju Divlje životinje i virus slinavke može Osim naročito virusnih. raza, šapa, goveđe bjesnoće vrsti. iste vrsti ili srodnih da i prenese divljim životinjama svinjske kuge slobodnim One takvim zaraze, suzbijanju nepristupačne slučajevima i međusobno da veće i poprenose udaljenosti. Mogu je kretanjem kod domaćih i duže vremena, pa životinja, poslije ugušivanja državaju kao izvori novih da zaraza. posluže domaće
Same
za
prenose
zarazu.
se
zaraze
s
ne
u
su
u
za
na
zaraze
nove
zaraze:
zaraze
na
su
na
ovom
su
a
u
se
s
u
na
na
nova
na
zaraze
u
se
na
ne
ne-
ne
a
on
za-
se
su
a
u
zaraze
na
zaraze
13
_
a
a
A
Divlji mesojediptice grabilice jedući od zaraznih bolesti. Na način mogu lješine koje uginule životinja taj da prenose klice dlaci i da ih prenesu nogama, ustima, perju; đijelovima odnesu sobom ili da lješina koje izvjesno vrijeme poslije ovakvog klice izmetinama. hranjenja izlučuju Naročito kod klica bedrenice važnu trajnih prenošenja (spora) imaju zaraženih ulogupticegrabilice koje jele lješina: orlovi, lješinari, i svrake. ali One vrane, obole, poslije hranjenja gavranovi izlučuju izvje1!/2 pa od do 5 sati klice bedrenice. Pošto vrijeme, počevši trajne ovakve i kreću veligrabilice spuštaju lješinujatima poslije toga neke od i šire izmetinama ogroudaljenosti, koj njih dvorištima, svojim i
stočne
prenose
i razvlačeći
zaraze
su
one
zaraza
na
zarazne
meso
su
ne
sno
se
na
u
a
mne
količine
zaraznih
klica.
bedrenice
spomenute kao i obične klice, trajne navedenih
organe
na
na
Osim
bavne
se
mogu
se
prenositi ovaj da neoštećene kroz prođu način
na
klice, koje životinja.
mogu
ŠTO SU I KAKO
sve
zarazne
pro-
DrP.T.
DJELUJU ANTIBIOTICI
velikog je borbi zaraznih bolesti korist Danas poznapreokreta čovjeka. protiv bolesti. Borba uzročnike svih zaraznih i tih zaraznih jemo suzbijanje gotovo bolesti i bolesti to uspješnija Bakteriologija, je nestaju. postepeno silno i tisuće nauka ili bakterijamamikrobima, jenapredovala naučenjaka širom rade svrhu i što uporno daljnjem konačnog svijeta proučavanju svih Stalno nailazimo uspješnijeg istrebljenja otkrića, koja biti da će uskoro puno daju nade, čovjek potpuni pobjednik. bilo otkriće Jedno od tom tzv. prvog polju posljednjih penicilina, je antibiotika. Prema tom to bi bila tvar koje je prilikom nadjenuto, imenu, ili nešto što život. I ime antibiotik slično, sprečava zbilja, jenajprikladnije. donekle i došlo do otkrića? Kako slučaj Dugogodišnja opažanja, je tog tome. pomogao je Kod i bakterija proučavanja nasijavaju specijalna ispitivanja lakše biološka brzo pa opažati njihova hranilišta,kojima množe, je kako odnosno istom hranilištu hranjivoj podlozi, Najčešće svojstva. obliku sitnih izraste više različitih tzv. to obično kolonija bakterija naziva, međusobno i to služi različitih bakterija razlikuju kapljica. Kolonije onih i vrsta vrsta, studiranje koje utvrđivanje pojedinih bakterija daljnje osamdeset momentano godinaopazio Međutim,gotovopred interesiraju. ruski baktei medicinske otac bakteriologije, Mečnikov, glasoviti jePasteur, dok nikako međusobno da neke druge podslažu, bakterije riolog, dobro i nesmetano nedruštvenih vrst Kod ovih bakterija jedna da bi osebina Pasteur bio izrazio je mišljenje, vija, drugapropada. ali to nitko iskoristiti korisno možda zaraza, nije dugo liječenje mogla bila bakteriolozima opažanja poznata. Međutim, ispitivao. God. 1928. školski laboratoriju Flemingispitivao je bakteriolog da neke nisu dana i bakterije jednogje opazio, gnjiljenja bakterije bila iz zraka zagađena jednomgljivipodloga izrasle, podlozi jerjeslučajno Otkrićem
mikroba
kao
uzročnika
zaraznih
u
—
sve
bolesti
došlo
do
u
zarazne
o
u
na
na
zaraza.
nova
na
mu
a
u
one
se
na
se
na
se
na
u
za
se
za
nas
se
se
ne
raz-
se
nose.
se
a
ova
za
vremena
ova
su
u
mu
14
svom
na
isto
tako
smatrao jednom je pojavu važnom, te vrstu i i nepozvanog da jeispitivao gosta kraju ustanovio, radi ona jednoj plijesni, koja podlozi, gdje izraste, dozvoljava razvoj niza mikroba. da radi čitavog jednog zapravo Nadalje je ustanovio, nekoj ta oko sebe i da ta tvar što spreupravo tvari, koju plijesan ono, izlučuje je čava rast nekih Nakon laborabakterija. prethodnih ispitivanja pokusnim i nakon rezultata kod zaraženih i torijskim životinjama povoljnih liječenja bolesnih ta tvar kod i životinja primijenila ljudi ogromnim uspjehom kod bolesti. Ovu imeliječenja velikog broja plijesan stručnjaci poznaju p od Penicillium i ta pa nazvana notatum, je koju tvar, plijesan izlučuje penicilin. nakon došlo do prvog Međutim, oduševljenja je malog razočaranja, jer da Kod nekih bolesti opazilo, penicilin nije ipak lijek nije uspješto da ubitačan. Glavno da šan, znači, nije bakterije je međutim, je otkriven takve između princip suprotnosti (antagonizma) mikroorganizama, Ta pa je nisu ostala bez otkrinastavljeno ispitivanjima. nastojanja uspjeha; čitavi niz novih antibiotika sličnim ili različitim je istim, potpuno podod među tim antibioticima tzv. ručjemdjelovanjapenicilina. Najznačajniji je bacila tuberkuloze. Ovo streptomicin, kojisprečava razvoj je najproširenija bolest 50 bolesnika i 5 socijalna svijetupreko milijuna milijuna preko smrtnih svake Do nedavno medicina imala nikakva slučajeva godine. nije teške i opasne pa lijeka protiv prava bolesti, jepronalazak streptomicina Iako direktno ne bolest blagodat. nego liječi uništavanjem uzročnika, to zaustavlja njihov daljnji razvoj napadnutom o rganizmu, ipak je jedna velika rezultati dobit, jer primjenom nego s treptomicina postizavaju bolji ostalim bolesnika. mjerama liječenje Danas veliki od neki mali postoji brojantibiotika, kojih djeluju broj dok šire. Za neke mikrobe nisu m nogo otkrimikroba, jepodručje drugih još veni antibiotici. antibiotika rezultati odlični. Međuogromna i Primjena je više da neki sve antibiotici ne nekada bili tim, čuje, djeluju tamo, gdje vrlo odnosno kako stručno da neki mikrobi ili neki uspješni, kaže, sojevi istih mikroba antibiotika. Kako postali rezistentni, otporni protiv nekog žemo tumačiti pojavu? kad neki novi dobrom uziČestoljudi, pojavi lijek, koji je glasu, bez obzira da li to Uzima ga li antibiotik bez se, maju je potrebno. naime, bez obzira što od tom nikakve potrebe, organjega slučaju koristi, nizam ako kad bi pa bio ga ipak njprivikava, drugi puta, će Osim treba da mi redovito nosimo potreban, djelovati slabije. toga znati, sebi momentano ali ako mikrobe, koji neopasni, pređu tamo biti i bolest. Ako mogu bez drugiorganizam, opasni prouzrokovati uzimamo neki antibiotik dok onda i ti mikrobi potrebe kliconoše, te antibiotike i Oni će prema tome navikavaju postaju njih otporni. biti i uzrokovali Tako otporni drugomorganizmu, gdje oboljenje. mikroba antibiotike. stvaraju otporni sojevi kao što dobro uzimati bilo kad to Zato, ponije koji lijek, tako svaku sitnicu bilo trebe, smije posizati antibioticima, penicilinom bilo mu time uništavamo samo veliku kojim dragodrugim, jer jednu tekovinu moderne medicine. com,
vrsti
mikroba.
On
ovu
narav
na
o
se
na
ne
se
o
na
se
s
nom
ova
se
za
za
sve.
sve
s
ven
sa
na
s
s
ove
on
samo
u
se
za
na
su
se
su
se
su
mo-
ovu
se
na
nema
se
u
na
uzme
mu
on
u
razne
su
za
nas
u
smo
na
se
na
u
su
se
na
se
se
ne
za
za
nema
za
Prim.
dr
Eugen
Nežić
15
L
--
Žena
i
dom
SE UPOTRIJEBITI KRUMPIR I LUPINE OD KRUMPIRA MOGU U KUĆANSTVU U RAZNE SVRHE
.
pećima peći Stvaranje protiv Lupinekrumpira i šaka baci ako znatno povremeno lupinapusti krumpirovih peć smanjiti Pare vrata čvrsto zatvorivši da krumpiizgaranjem kojenastaju peći. izgore i tako odlazi kroz čađu rovih dimnjak. peći stijena odstranjuju lupina možemo vunena.i jeftino pamučnaodijela Krumpir pranje Svilu, malo sirovih nekoliko izribamo ako krumpira neoguljenih opranih prati vuneni Crni vodi. bez sapuna. peremo materijal je pa hladnoj Ispiremo de, vrlo nakon pranja lijep. takvog U mogu jelo presoljeno jesti jela p resoljena k rumpira Upotrebom da i nekoliko stavi krumpira pusti zajedno jelomkuhaju. ploški sirovog dodati može da treba takovo Ako oguljeni krumpir, cijeli dugokuha, jelo izvaditi. lakše može nakon se ga kuhanja jer komade Teže Ploške pokućstva pokućstva krumpira pomicanje ili komade ako lako žemo k rumpira. ploške (filca) pusta podmetnemo pomicati već odmah Ne drugu posudu presipati miješati, smije jelo Zagorjelo soli dodati te mokro i staviti i nad upije sloj koji ( krpu) platno privezati nju staviti i odstraniti može soli ponovno miris. soli, sloj sloj Upotrebljeni odstrani. miris po dok tako zagorjelosti dugo kave. ruku luka Miris talogom trljanjem odstranjuje ako ribu Miris ribe iz posude kojoj pržili odstranjujemo njoj ili sokom limunovim ruku malo pranjem trljanjem ruskog č aja, prokuhamo vodi. jakozasoljenoj čađe
u
čađe
—
može
u
se
u
se
sa
za
—
vo-
u
u
se
—
s
se
se
za
mo-
—
u
se
—
se
ev.
se
se
—
crne
s
smo
u
a
u
—
s
u
RABAR EKR DOE
GAETANO
KODOM
PARE KOBNGODOSO BORBE GREKOKK EKA PODREDA GERE
KEKOOH KOKA RKAGO KRR HKO EK
biti voden
i neukusan.
će
DNNNAI
pirć, jer praviti nemojte mladogkrumpira bude da trećina što kuha Inače vode zdjele (dovoljno je manje krumpir ispunjena vodom). kuhati i dobru načiniti želimo od Govedinu stavljamo juhu, krepku koje kuhano sočno želimo Ako meso, vodu hladnu (zelenje dodajekasnije). kad voda kuhati onda zavrije. stavljamo govedinu Od
u
se
se
u
>
Uređuje: Glavni
Vlasnik
i izdavač: Ilica
16
Redakcioni
kolegij »Zagrebačke
i odgovorni
urednik:
Tehnički
urednik:
mljekarskih Udruženje 31/III, tel. 37-360. Tisak:
mljekare«
inž, Dinko
dipl. Vera
radnika
Kaštelan
Hoholač
SRH,
i uredništvo, Uprava »Vjesnik«, Zagreb
Štamparija
Zagreb
=.