Zoran Radan, dr. vet. med. doc. dr. sc. Igor Štoković doc. dr. sc. Darko Uher
Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing.
Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing.
Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uredništvo:
Zagreb, Ilica 31/III tel.: 01/4833-349
fax: 01/4875-848
e-mail: hmu@hmu.hr www.hmu.hr
MB: 3206599
OIB: 75164980044
Žiro račun: 2360000-1101408596
Cijena: 8 kuna
Fotografije: Shutterstock, HMU
Grafičko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr
Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863
Mljekarski list 10/2010.
Kako pripremiti kvalitetnu kukuruznu silažu?
Poznavanje duljine vegetacije odabranog hibrida neposredno utječe na visinu i kvalitetu prinosa
Tatjana Me đ imurec, dipl. ing.
Siliranje kukuruza tek je započelo, a prema datumu, kasni! Međutim, prema datumu u kalendaru niti ne obavljamo poslove u poljoprivrednoj proizvodnji. Ne kaže se bez razloga da je poljoprivreda “tvornica pod vedrim nebom”, svaka je godina drugačija. Poljoprivrednim proizvođačima koji se bave stočarskom proizvodnjom u interesu je proizvesti što kvalitetniju silažu, pa ćemo podsjetiti na ve ć poznate čimbenike koji utječu na prinos i kvalitetu silažne mase: najpovoljnije je razdoblje za siliranje cijele stabljike kukuruza u vrijeme kad usitnjena silažna
masa kukuruza ima vlažnost od 65 do 70%. Nalijevanje zrna još uvijek nije završeno: gornja polovica zrna je tvrda, a donja je meka i mliječna (mliječna linija na 2/3 do 1/3 zrna). Tada je udio zrna u silažnoj masi optimalan, sadržaj še ćera također, a probavljivost takve silaže najbolja. Ukoliko prijevremeno započnemo silirati, u silažnoj masi bit će manje zrna a to znači i manje energije. Prilikom prekasnog siliranja, prenizak sadržaj vode u masi otežava sabijanje mase. Osim o suhoj tvari, kvaliteta silažne mase ovisi i o udjelu zrna, lista i stabljike u ukupnoj silažnoj masi: u silažnoj masi treba biti 40-50% zrna i 2030% listova.
Mljekarski list 10/2010.
Na tržištu se nalazi velik izbor hibrida kukuruza, različitih svojstava i duljine vegetacije. Svaki poljoprivrednik ima mogućnost izbora s obzirom na raspoloživu poljoprivrednu mehanizaciju i strukturu sjetve na svom obiteljskom gospodarstvu, odabrati odgovarajući hibrid. Upravo sada, kad tvrtke koje prodaju sjeme kukuruza organiziraju brojne dane polja, svaki poljoprivredni proizvođač može vidjeti karakteristike novih hibrida.
Poznavanje hibrida
Poznavanje duljine vegetacije odabranog hibrida neposredno utječe na visinu i kvalitetu prinosa - ako odaberemo prerani hibrid postići ćemo manji prinos. Kod odabira prekasnog hibrida, pak, kvaliteta silažne mase bit će niža zbog premalog udjela zrna. Prinos znatno ovisi o postignutom sklopu (broj
biljaka po jedinici površine). Svaka oplemenjivačka tvrtka daje preporuku optimalnog sklopa za svaki pojedini hibrid.
U tablici 1 je raspon gustoća za kukuruz namijenjen uzgoju zrna. Kod uzgoja kukuruza namijenjenog proizvodnji silaže od cijele stabljike, gustoće trebaju biti 10% veće. U praksi se često događa da je posijan premali broj zrna po jedinici površine, što uzrokuje manji prinos. Rjeđi su slučajevi suviše gustog sklopa. U tim slučajevima klipovi kukuruza lošije se razviju, udio zrna u masi je premali, pa je i kvaliteta silaže lošija.
Prilikom ubiranja silažnog kukuruza moramo voditi računa o visini reza (optimalna je 25 cm). Ukoliko silažni kombajn odreže stabljiku kukuruza na 40 cm ili čak više od tla, umanjit će prinos silažne mase otprilike 5%, a porast će njezina
Prilikom ubiranja silažnog kukuruza moramo voditi računa o visini reza, a preporuka je da ona bude 25 cm
probavljivost. Češće se događa da je visina reza niža od optimalne. Tada s prenisko odrezanom stabljikom u silos unosimo čestice zemlje, a time i uzročnike kvarenja.
Na kraju, moramo voditi računa i o dužini sječke. Kraći rez omogućuje bolje gaženje i sabijanje biljne mase, ali iziskuje više energije radnog stroja. Osim potpunog reza biljne mase, za kvalitetu kukuruzne silaže važno je da je silokombajn opremljen procesorom za rezanje, gnječenje i otvaranje svakog kukuruznog zrna (“corn-cracker”). Takva silažna masa bolje se konzervira, a životinje je bolje probave.
Tablica 1. Potrebne gustoće sklopa za hibride kukuruza različitih vegetacijskih skupina dozrijevanja Vegetacijska skupina hibrida kukuruza Gustoća sklopa u berbi (biljaka na
PROIZVODNJA KRME
Mljekarski list 10/2010.
Kada i kako zasijati travnjak?
Iako su sjetveni rokovi završili, tijekom prvih nekoliko dana listopada ipak smo mogli posijati travne vrste koje se odlikuju brzim početnim rastom i razvojem
Tatjana Međimurec, dipl. ing.
Optimalni kasnoljetni - ranojesenji rok za sjetvu djetelina, djetelinsko-travnih i travno-djetelinskih smjesa kalendarski je završio. Međutim, u ovoj razmjerno čudnoj vegetacijskoj sezoni velik broj poljoprivrednika stočarske specijalnosti nije uspio pripremiti dovoljno kvalitetne sjenaže ili sijena. Iako su sjetveni rokovi završili, tijekom prvih nekoliko dana listopada ipak smo mogli posijati travne vrste koje se odlikuju brzim početnim rastom i razvojem (talijanski i engleski ljulj). Ostale travne vrste, osobito mahunarke (crvena djetelina i lucerna) kao i djetelinsko-travne smjese, neće prezimiti ako ih prekasno posijemo. Nekih godina, pak, vremenske prilike uz dovoljno vlage i s kasnom pojavom prvih jesenskih mrazeva omogućuju prezimljavanje usjeva posijanih izvan optimalnog vremena. Ali, to je riskantno!
Sijati u jesen ili u proljeće?
Sjetvu je moguće obaviti u dva roka - proljetnom (u ožujku) i jesenskom (potkraj kolovoza i početkom rujna), a oba imaju i prednosti i nedostatke. Prednosti proljetne sjetve: manje su mogućnosti oštećenja mladog travnjaka • od golomrazice i niskih temperatura ili ugušivanja usjeva pod debelim snježnim prekrivačem ili ledenom korom, osigurana je vlaga u tlu (od konzerviranja vlage u
• zimskom razdoblju), toplo je vrijeme u vrijeme nicanja i razvoja usjeva.
• Nedostaci proljetne sjetve: mladom travnjaku prijeti opasnost od jače
• zakorovljenosti korovima koji se naglo razvijaju tijekom travnja i svibnja, tijekom travnja česte su pojave duljih razdoblja bez
• oborina, pa mladi travnjak pati od suše, prve godine eksploatacije travnjaci sijani u
• proljetnim rokovima daju niske prinose. Suprotno navedenom, prednosti su ljetno-jesenske sjetve: travnjak ima dovoljno vremena da razvije bus u
• jesenskom razdoblju, travnjaku prijeti minimalna opasnost od
• zakorovljenosti (osim repicama i mišjakinjom, te
samoniklom pšenicom ili ječmom ako su bili predkultura), tlo se može kvalitetnije pripremiti za sjetvu, ali i
• k valitetnije obaviti samu sjetvu, idućeg ljeta travnjak daje znatno veći (gotovo pun • potencijal rodnosti) prinos u odnosu na onaj sijan u proljetnom roku.
Međutim, i ljetno-jesenska sjetva ima nedostataka:
često se sjetva zbog nedovoljno vlage u tlu mora
• pomicati u kasnije, manje optimalne rokove, a posljedica je nedovoljna razvijenost usjeva pri ulasku u zimu, usjev može biti oštećen golomrazicama, ali i ugušen
pod debelim snježnim prekrivačem ili ledenom korom. Ljetno-jesensku sjetvu treba obaviti tako da se mladom travnjaku osigura najmanje 40-50 dana za razvoj nakon nicanja a prije zime, kako bi se stvorile pričuve hrane potrebne usjevu tijekom zimskog razdoblja.
Odabir parcele za sjetvu Pravilnom pripremom parcele za sjetvu već u početku možemo izbjeći neki od problema koji će uzrokovati ranije preoravanje travnjaka, a time i nove troškove. Prilikom racionalizacije troškova u proizvodnji mlijeka moramo nastojati da je i proizvodnja krme što jeftinija, pa jednom zasijani travnjaci trebaju trajati što dulje. Odnosi se to na zasijane travno-djetelinske smjese, djetelinsko-travne smjese, djeteline i engleski ljulj. Bez obzira sijemo li u proljetnom ili jesenskom roku, moramo voditi računa o nekoliko čimbenika. Prije svega, kod odabira parcele moramo poznavati stanje vodno-zračnog režima, izbjegavati one gdje zbog proljetnih oborina ili visokih podzemnih voda dulje vrijeme nećemo moći izvršiti prihranu gnojivima ili košnju u optimalno vrijeme. Korištenje mehanizacije na suviše vlažnoj parceli uzrokuje trajno propadanje dijela usjeva, smanjenje prinosa i kvalitete travnjaka.
Da bismo izvršili kvalitetnu sjetvu, površina mora biti dobro pripremljena: tlo mora biti dobro sabijeno, poravnato s fino usitnjenim, 2-3 cm dubokim sjetvenim slojem. Površina parcele treba biti što ravnija (bez depresija). To je bitno, ne samo radi kvalitetne sjetve, nego i radi ujednačene visine reza pri svakom otkosu.
Kod gnojidbe travnjaka moramo razlikovati: gnojidbu monokultura trava (talijanski i engleski ljulj) i gnojidbu
Mljekarski list 10/2010.
DTS-a (udio djetelina 30-40%) i TDS-a. Najprije nekoliko riječi o hranjivima koja najviše utječu na visinu i kvalitetu prinosa.
Gnojidba dušikom
Dušik kao hranidbeni element u ishrani travnjaka zauzima posebno mjesto, jer dovoljno dušika u tlu rezultira intenzivnim porastom vegetativnih organa (biljne mase). Količine dušika koje se unose u tlo i koje se iz njega gube mogu biti vrlo velike, i zato je njihovo značenje posebno ekonomsko ali i ekološko. Dušik igra glavnu ulogu u formiranju prinosa i kvaliteti travnjaka. Primjenom više dušika dobivamo veći prinos iste kvalitete, a ako promatramo isti prinos, velika je razlika u kvaliteti i brzini rasta i razvoja, tj. duljini razdoblja između otkosa. Dušik se u jesen ne smije dodavati prekasno. Višak dušika narušava princip kaljenja, “više šećera u biljkama - veća otpornost na zimu”. Dušik izaziva bujanje biljaka i pad sadržaja šećera, a time i manju otpornost na niske temperature. Od svih hranjiva, ishrana travnjaka dušikom najdinamičnija je jer se dušikom ne može gnojiti na rezervu. Kod prihrane travnjaka valja uzeti u obzir da tlo može osigurati i do 150 kg dušika po hektaru (računajući i organsku gnojidbu iz prijašnjih godina). U DTS-u i djeteline osiguravaju određenu količinu dušika, pa stoga DTS ne treba gnojiti s previše dušika (maksimalno do 200 kg/ha), ili čak bez dušika, ovisno o udjelu djetelinskih vrsta u smjesi i stanju usjeva. Za prvi otkos u vegetaciji treba koristiti najviše dušika, jer je on najkvalitetniji i prinos je najveći. Za prihranu travnjaka najpogodniji je KAN.
Gnojidba fosforom
Fosfor utječe na hranidbenu vrijednost biljaka. Najvažniji čimbenik koji utječe na pristupačnost fosfora iz tla je reakcija pH-tla, odnosno zasićenost adsorpcijskog kompleksa bazama. Niski pH-tla blokira fosfor, a u tlu se javlja suvišak aluminija. Budući da raspoloživost fosfora
PROIZVODNJA KRME
u tlu snažno utječe na efektivnu plodnost tla, i budući da agrotehnika sjetve i uzgoja travnjaka, kao višegodišnjeg usjeva i usjeva koji se višekratno koristi kroz godinu zahtijeva poseban pristup gnojidbi fosforom, razumljiva je potreba poznavanja i prilagodbe pH-vrijednosti tla. Prinos travnjaka od 10 tona suhe tvari iznosi iz tla 40-50 kg P, odnosno 100-130 kg P2O5. Dakle, svaki otkos iznosi 20-25-30 kg/ha P2O5
U tablici 1 prikazana je plodnost tla s obzirom na opskrbljenost fosforom. Poznavanje plodnosti svake pojedine parcele na kojoj uzgajamo travnjak osnova je za organsku i mineralnu gnojidbu travnjaka. Za uspješnu proizvodnju travnjaka potrebna je opskrbljenost tla barem 10-15 mg/100 grama tla. Ako ne raspolažemo rezultatima kemijske analize tla, preporuka za gnojidbu travnjaka je 200 kg P2O5/ha.
Gnojidba kalijem
Kalij travnjaci iznose u velikim količinama. U jesenskozimskom razdoblju najvažnija je uloga kalija u pripremi biljaka za zimu. Osim toga, kalij (K2O) regulira vodni režim i transport šećera u biljci. U tlu je kalij najvećim djelom vezan na adsorpcijski kompleks pa je njegova pokretljivost mala, a time i opasnost od ispiranja iz tla. Nedostatak kalija uobičajen je na lakim pjeskovitim tlima i na teškim glinastim tlima s izraženom fiksacijom kalija, te na tlima sa suviškom kalcija i magnezija koji su antagonisti kalija. Organska gnojiva bogato su opskrbljena kalijem (npr., m3 gnojovke sadrži 6-7 kg kalija). Previše primijenjenog kalija u gnojidbi travnjaka može stvoriti problem kod ishrane stoke. Naime, kalij je antagonist magnezija, čiji nedostatak izaziva “pašnu tetaniju”.
Gnojidba kalcijem
Velikoj većini naših tala nedostaje kalcij. On u tlu regulira pH-vrijednost, njegova dovoljna prisutnost jamstvo je održavanja dobrih fizikalno-kemijskih svojstava
Tablica 1. Granične vrijednosti za svrstavanje ispitanog tla u klase opskrbljenosti fiziološki aktivnim fosforom i kalijem prema AL metodi za ratarske (i krmne) kulture
mg/100 g tla
Skupina tala Karakteristike tla - plodnost
VI.skupina
V. skupina
IV.skupina
III.skupina
II.skupina
I. skupina
Vrlo loša opskrbljenost
Loša opskrbljenost
Umjerena opskrbljenost
Vrlo bogata opskrbljenost 0-5 5,1-10 10,1-15 15,1-20 20,1-25 više od 25 0-5 5,1-10 10,1-15 15,1-20 20,1-25 više od 25
Dobra opskrbljenost
Bogata opskrbljenost
Mljekarski list 10/2010.
se iznose iz tla sa 100 kg
mase priroda kod nekih krmnih kultura (u kg) Biljna vrstaBiljna
tla. Npr., usjev lucerne s prinosom između 13 i 15 tona suhe tvari po hektaru iznosi 300 kg i više CaO, što znači da usjev lucerne može smanjivati pH-tla ako se kalcij ne vraća u tlo. Trave iznose oko četiri puta manje kalcija od lucerne i ta se količina kalcija vraća u tlo prihranjivanjem travnjaka KAN-om. Primjenom UREA-e zakiseljujemo tlo, pa bismo na svakih 100 kg UREA-e kalcizacijom u tlo trebali unijeti 40 kg CaO.
Gnojidba magnezijem
U proizvodnji travnjačkih površina značaj magnezija ogleda se i u odnosu Mg i K, pri čemu suvišak u tlu kalija izaziva nedostatak magnezija u krmi, što kod stoke izaziva poremećaj nazvan “pašna tetanija”. Lucerna iznosi 40-50 kg/ha MgO, treba neutralno tlo, a većina trava uspijeva i na nešto kiselijim tlima. Od djetelinskih vrsta švedska i crvena djetelina također podnose blago kisela tla. Rezultati kemijskih analiza kojima raspolažemo pokazuju da su tla na kojima se uzgajaju travnjaci uglavnom loše opskrbljena ovim hranjivima. Na siromašnim tlima ne možemo očekivati ni visoke prinose niti kvalitetu, a i vijek trajanja znatno je kraći od planiranog. Iz tablice 2 vidljivo je da krmne kulture prinosom “iznose” iz tla značajne količine hranjiva, pa ih u tlo moramo i vratiti ako naše parcele ne želimo osiromašivati.
Gnojovka i kruti stajski gnoj
Moramo znati da se više od 80% dušika i fosfora te više od 90% kalija koji se s travnjaka iznese prinosom (spremljenom krmom) mogu vratiti na polje gdje se ta krma i proizvodi, ako se pravilno koriste kruti i tekući stajski gnoj. Godišnja proizvodnja organskih gnojiva s obzirom na vrstu i kategoriju stoke, kao i preporučeno opterećenje UG/ha u primjeni stajskoga gnoja, detaljno su pojašnjeni u brošuri “Načela dobre poljoprivredne prakse” (UG je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg), koju je svaki poljoprivredni proizvođač upisan u upisnik primio na kućnu adresu. Kruti stajski gnoj može se zaorati prije zasnivanja travnjaka u količini 40 tona/ha. Gnojovka omogućuje višestruku primjenu na travnjacima: prije oranja kod zasnivanja travnjaka u količini 40-50 •
m3/ha, ili
u proljeće u godini korištenja travnjaka moguće je
za prvi otkos izvesti dva-tri puta po 15 m3 gnojovke, ili
nakon prvog, ponekad i nakon drugog otkosa do • 15 m3 (jedino ako ima dovoljno oborina).
Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva, objavljenim u NN 56/08., određene su količine, način i vrijeme primjene stajskoga gnojiva. Pravilnik stupa na snagu danom stupanja Republike Hrvatske u EU.
Koje su najosnovnije informacije vezane uz ograničenja korištenja dušičnih gnojiva koje propisuje ovaj pravilnik? Stajski gnoj primjenjivati tako da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru. U cilju smanjivanja gubitaka dušika u primjeni stajskoga gnoja potrebno je gnojidbu stajskim gnojem provoditi tako da se spriječi hlapljenje amonijaka, ali pritom voditi računa u kojem je stadiju vegetacija, voditi računa o vremenskim razmacima, posebno temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti, na nezasijanim površinama stajski gnoj što prije unijeti u tlo, stajski gnoj jednakomjerno rasporediti po površini tla te gnojovku prije gnojidbe obvezno promiješati.
U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem (volatizacijom) zabranjuje se: gnojidba gnojnicom i gnojovkom na svim
poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka, gnojidba gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po
površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna, gnojidba krutim stajskim gnojem na svim
poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna, gnojidba mineralnim gnojivima s nitratnim
dušikom na svim poljoprivrednim površinama od 1. studenoga do 1. veljače, a iznimno je dopuštena primjena urea amonijevog nitrata (UAN-a) po žetvenim ostacima.
Količina organskih gnojiva u gnojidbi travnjaka, sadržaj hranjiva, poznavanje iskoristivosti tih hranjiva daju osnovu za određivanje potrebne količine mineralnih gnojiva
Tablica 2. Količine hranjiva koje
Mljekarski list 10/2010.
kao nadopunu organskoj gnojidbi. Važno je poznavati utjecaj dušika na udio djetelina u DTS-u i mogućnost da se udio djetelina mijenja primjenom dušičnih gnojiva. Previše dušika potiskuje djeteline iz smjese.
Način i tehnika sjetve
U intenzivnoj i suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji sjetva omaške (ručno) sve više gubi značaj. Danas se još provodi u ekstenzivnim uvjetima proizvodnje, na manjim ili mehanizaciji nepristupačnim površinama.
Mehanizirana sjetva može se obaviti u jednom ili dva smjera. Bolje je sjetvu obaviti u dva smjera, zbog ve ć e kvalitete sjetve (postiže se bolji raspored sjemena, tj. biljkama je omoguć en ravnomjerniji razvoj).
Sjetva u dva smjera donekle poskupljuje proizvodnju zbog dvostrukog prohoda, ali se isplati jer se takvim načinom postižu viši prinos, bolja kvaliteta i vijek trajanja travnjaka. Sjetva u dva smjera naročito se preporučuje prilikom sjetve smjesa djetelina i trava. U tom sluč aju, uobi č ajeno je da se trave siju duž parcele, a mahunarke (djeteline) poprijeko. Sjeme mahunarki i sitno sjemenih trava kao što su livadna vlasnjač a, mačji repak i rosulja bijela mogu se miješati. Me đutim, kad sijemo smjese, krupnije sjeme trava kakvo imaju talijanski i engleski ljulj i vlasulje (livadna i nacrvena) lako propušta sjeme leguminoza koje je sitno, glatko i ovalnog oblika, a osim toga i teže. Sjeme nekih trava, osim što je krupno, ima i dlačice ili osje. Zbog navedenih karakteristika, sjeme trava sporije prolazi kroz sijać a tijela sijaćice, a sjeme djetelina lako pada na dno recipijenta sijaćice, što uzrokuje neravnomjeran raspored sijanih vrsta iz smjese prilikom sjetve (u poč etku sjetve na parceli su pretežno leguminoze, a pri završetku - trave!). Zato sjeme djetelina treba sijati odvojeno od krupnog sjemena trava, i to po mogu ć nosti u smjeru okomitom na smjer redova trava.
Sjetvu je moguće obaviti i rasipačem mineralnoga gnojiva opremljenog klatećom lulom. Sjetvu treba obaviti za mirnog vremena, što je naročito važno kod ručne sjetve i sjetve rasipačem, jer jači vjetar može odnijeti sjeme trava.
Razmak redova pri mehaniziranoj sjetvi iznosi 12-14 cm ako sijemo žitnom sijaćicom. Postoje i specijalizirane sijaćice za trave, opremljene posebnim ulagačima i crtalima kod kojih je razmak redova 6-8 cm. Dubina sjetve treba biti ravnomjerna, što ovisi o kvaliteti predsjetvene obrade tla, i ne bi smjela biti veća od 2 cm. Trave s krupnim sjemenom eventualno se mogu posijati na 2-2,5 cm duboko, ali je kod mahunarki i sitno sjemenih trava preporučena dubina sjetve 1-1,5 cm.
PROIZVODNJA KRME
Obavimo li sjetvu u ljetnojesenskom roku, travnjak će imati dovoljno vremena da razvije bus u jesenskom razdoblju, prijeti mu minimalna opasnost od zakorovljenosti, a već idućeg ljeta daje znatno veći prinos u odnosu na onaj sijan u proljetnom roku
Nakon sjetve u suhim uvjetima površinu treba povaljati. Ako je sjetva obavljena omaške ili rasipačem, sjeme moramo plitko zagrnuti drljanjem a zatim povaljati. Valjanjem se postiže bolji kontakt sjemena sa zemljom, odnosno uspostavlja se kontinuitet zemljišne vlage sa sjemenom i time omogućuje ravnomjernije klijanje i nicanje. U slučaju sjetve specijaliziranim sijaćicama za trave i u vlažnim uvjetima, ili ukoliko očekujemo jaču kišu, valjanje trebamo izostaviti.
Osim o parceli, svakako moramo voditi računa i o poljoprivrednoj mehanizaciji kojom raspolažemo na vlastitu gospodarstvu ili mogućnostima korištenja usluge za spremanje sjenaže. Da bismo proizveli dovoljno krme u godini nakon sjetve, važno je da usjev u zimu ne uđe prenisko pokošen (niže od 7 do 8 cm) niti previsok (od 10 do 15 cm), kako bi dobro prezimio i u proljeće dovoljno rano počeo intenzivan razvoj.
Izbor vrsta i sorti
Pri izboru vrsta i sorti koje ćemo posijati trebamo voditi računa o tlu, klimatskim čimbenicima, načinu korištenja ali i planiranoj duljini korištenja zasijane površine, opremljenosti gospodarstva mehanizacijom i intenzitetu gospodarenja. Ako nam je poznata plodnost parcele na kojoj planiramo sjetvu, izbor će nam biti olakšan. Također, bitno je znati pH-vrijednost tla (kiselost). Primjerice, lucerna ne uspijeva na kiselim tlima. Također nam nije svejedno sijemo li travnjak na teškom tlu lošijih vodozračnih odnosa ili na laganijem i propusnom tlu. Prilikom odluke što ćemo sijati od navedenih vrsta, moramo znati za koju namjenu nam usjev treba - za košnju u zelenom, sjenažu, sijeno ili ispašu.
Kakva će biti vegetacija teško nam je predvidjeti, ali svaki gospodar zna kakva je pojedina parcela, podnosi li ona nedostatak ili višak oborina bolje ili lošije. Na tržištu danas možemo naći različite smjese prema sastavu vrsta i kultivara. U sastavu većine smjesa nalaze se talijanski ljulj (Lolium multiflorum), engleski ljulj (Lolium perenne), klupčasta oštrica (Dactylis glomerata), vlasulja livadna (Festuca pratensis), vlasulja nacrvena (Festuca rubra), vlasnjača livadna (Poa pratensis), mačji repak
PROIZVODNJA KRME
(Phleum pratense), lucerna (Medicago sativa), crvena djetelina (Trifolium pratense) i bijela djetelina (Trifolium repens). Navedene se vrste znatno razlikuju. Zbog pravilna odabira, s obzirom na sve navedeno, poljoprivrednici mogu potražiti stručnu pomoć agronoma. Greške koje možemo izbjeći: ne kasniti s košnjom (pad kvalitete),
• ne kositi prenisko,
• ne izvoziti nerazrijeđenu gnojovku na travnjak,
• suzbijati glodare,
• ne “ulaziti” u travnjak kad je tlo suviše vlažno -
• tragovi kotača - problemi u idućim košnjama, voditi računa da gnojidba bude pravodobna i
• izbalansirana, za sjetvu koristiti kvalitetno deklarirano sjeme,
• višegodišnje korove na parceli na kojoj planiramo
• sjetvu travnjaka suzbiti prije sjetve, voditi računa o krtičnjacima.
• Travnjak treba obnoviti: ako sadrži manje od 50% kvalitetnih trava (onih
Mljekarski list 10/2010.
vlasnjače ili više od 15% pirike, ako je travnjak (sklop = broj biljaka po jedinici
• površine) jako prorijeđen zbog vremenskih neprilika ili poljoprivrednim strojevima, ako je parcela neravna i više ne možemo obavljati
• kvalitetnu košnju, ako moramo napraviti drenažu na parceli.
• Ako su kvalitetne trave tek mjestimice uništene, na tim se manjim površinama može obaviti usijavanje.
Kada travnjak preorati?
•
• vrsta koje smo posijali), ako sadrži više od 25% jednogodišnje livadne
Sjetva travnjaka nije jeftina. Zato treba nastojati da posijani travnjak što dulje traje. Međutim, svaki travnjak ima svoj vijek trajanja. Ovisno o sastavu posijane smjese, uz intenzivno korištenje i bez ekstremnih vremenskih uvjeta (suša, dugo razdoblje golomrazica, stagnacija oborinskih voda na travnjaku…), travnjaci bi trebali trajati barem 3-4 godine. Odluku isplati li se travnjak koristiti dulje svaki poljoprivrednik donosi sam, ovisno o uvjetima gospodarenja na farmi, potrebnoj kvaliteti travnjaka tj. krme, poljoprivrednim površinama kojima raspolaže i, dakako, financijama.
Mljekarski list 10/2010. EKONOMIKA PROIZVODNJE
Povoljniji uvjeti za reprogram kredita
odobrenih od strane Ministarstva
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Mr. sc. Juraj Orenda
Vladinom odlukom od 9. rujna svim korisnicima kredita odobrenih od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja omogućeno je sklopiti nagodbu ili reprogram kredita pod povoljnijim uvjetima, i to ukoliko prihvate otplatiti dug jednokratno imaju pravo na otpis zatezne kamate u cijelosti, te 60% popusta na preostali dug, odnosno otpis zatezne kamate u cijelosti i 40% popusta na preostali dug ukoliko korisnik kredita prihvati reprogram koji može biti do 10 godina uz mogućnost 1 godine počeka. Istič emo da je i tijekom proteklog razdoblja od 2004. do 2010. godine brojnim korisnicima kredita iz programa kreditiranja poljoprivrede omoguć eno reprogramiranje kredita i sklapanje nagodbi za prijevremene otplate prema uvjetima Odluke o izmjenama uvjeta kredita odobrenih od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Narodne novine, 105/04 i 98/05), te Pravilnika o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranje ra-
zvitka i obnove poljoprivrede (Narodne novine, 85/01, 7/02, 147/02, 140/03, 108/04), no činjenič no je dio kreditnih dužnika došao u poteškoć e s pravodobnim vrać anjem kredita.
Stabilnost u poslovanju
Stoga je Vlada donošenjem ove izmjene i dopune temeljne odluke, a koja je objavljena u Narodnim novinama 108/2010, omogućila daljnje financijsko restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava i uspostavu dugoroč ne financijske ravnoteže gospodarskih subjekata, njihovu stabilnost i uspješnost u poslovanju, kao i stvaranje preduvjeta za daljnja investiranja i pojač an razvoj poljoprivrednih gospodarstava.
Ovom odlukom obuhvać en je preostali dospjeli a nenaplać eni kreditni dug od oko 2500 partija kredita, koji danas iznosi oko 350 milijuna kuna, uz znač ajan udio zatezne kamate u ukupnom potraživanju prema korisnicima kredita.
Isti č emo da je ukupni kreditni plasman ovoga ministarstva iz razdoblja kreditiranja razvitka i obnove poljoprivrede od 1991. do
Donošenjem ove izmjene i dopune temeljne odluke Vlada je omogućila daljnje
financijsko restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava i uspostavu dugoročne financijske ravnoteže
2006. godine iznosio oko 850 milijuna kuna, odnosno oko 16.540 kreditnih partija. Realizaciju povoljnih uvjeta iz ove odluke moguć a je podnošenjem zahtjeva poslovnoj banci koja obavlja mandatne poslove u ime i za račun ministarstva, a kreditni dužnik u zahtjevu može odabrati uvjete nagodbe, duljinu reprograma i dinamiku povrata kredita. Zahtjev mogu podnijeti i dužnici kojima je kredit otkazan ili je podnesena tužba zbog neredovite otplate, ukoliko prihvate nove uvjete kredita, podmire sudske troškove i obnove sredstva osiguranja povrata kredita.
Tre ć i krug natje č aja za Mjeru 101. “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” i za Mjeru 103. “Unaprje đenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda” traje do 5. studenoga 2010. godine.
Ništa nije teško kad ljubiš zemlju u kojoj živiš
Razgovor s dr. sc. Draženkom Gutzmirtl, rukovoditeljicom područnog odjela
Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu
Osječko-baranjske županije
Drago mi je što je i politika
shvatila da se mora očuvati
ruralni prostor, jer je to jezgro života jedne države i jamac opstanka populacije
Mljekarski list 10/2010.
Razgovarala: Vera Volarić , dipl.ing.
Vjerojatno nema poljoprivrednika Osječko-baranjske županije s kojim dr. sc. Draženka Gutzmirtl nije podijelila dio svojega znanja i velikog iskustva, koje je gradila dulje od četrdeset godina, kao tehnologinja i selekcionerka u IPK-u Osijek, zatim kao savjetnica Poljoprivredne savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a od 1997. godine, utemeljenjem Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, uz savjetodavan rad obnaša i funkciju rukovoditeljice odsjeka Osječko-baranjske županije. Kako danas nakon dugogodišnjeg predanog rada u struci gleda na selo, poljoprivrednike i poljoprivredu, saznali smo u razgovoru.
Kako danas gledate na hrvatsko selo i ■ transformaciju poljoprivrede?
Hr vatsko je selo pod utjecajem globalnog razvoja poljoprivrede neminovno doživjelo i doživljava neprestanu transformaciju. Ta transformacija traje od pojave čovjeka, preko različitih civilizacija sve do danas, i ona je neminovnost i u budućim vremenima. Poljoprivreda je temeljna djelatnost na selu, no nije isključivo odgovorna za promjene kroz koje selo prolazi. To znači da se transformacija sela i poljoprivrede odvija pod utjecajem mnoštva čimbenika, političkih, gospodarskih, ekonomskih, socioloških, kulturoloških i dr. U ove 42 godine moje nazočnosti u poljoprivredi, promjene su, čini mi se, bile izrazito snažne i začuđujuće brzo prihvaćene od strane seljaka, posebice “dobro došle” u ruralnom prostoru. Mislim, da je tome prije svega pomogla promjena agrarne strukture, naročito posjedovne, i to u razdoblju poslije Domovinskog rata. Jasno je da je tome pomogla i promjena u poljoprivrednoj politici i naglašenost brige o seoskom prostoru. Transformacija tradicionalno ekstenzivne u suvremeno intenzivnu poljoprivredu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima zasigurno je donijela stanovit prosperitet. Gospodarstvo se modernizira, u proizvodnji primjenjuje inovacije (od novih sorti, pasmina i dr.), trudi se proizvesti kvalitetnije, akceptira pojam tržišta, susreće se s pojmom ekološke poljoprivrede i dr. Dakle, postupno se mijenja i seljak i selo, teži se kvalitetnijem načinu života. Dakako, sve to treba i mora pratiti gospodarska politika države s uspostavom tehničke i socijalne infrastrukture (cesta, pošta, vrtić, škola). Zbog velike raznolikosti hrvatskog sela, teško je donijeti globalne zaključke jer sve navedeno može vrijediti samo za hrvatski prosjek. Nažalost, još uvijek imamo sela i seoskog prostora s ispodprosječnim obilježjima. Mislim da se unatoč svim poteškoćama prilagodbe i usvajanja promjena selo postupno integrira
Mljekarski list 10/2010.
u društvene i gospodarske tijekove Republike Hrvatske. Osobno, ponekad se s nostalgijom i s tugom sjećam divnih zimskih i ljetnih trenutaka koje sam doživljavala na selu (čijanje perja, običaji u žetvi, seoska sjela, miris prašine poslije iznenadnoga ljetnog pljuska), jer tradicionalno selo bilo je svijet za sebe. Veseli me kada se i pored “urbanizacije” sela nešto iz te divne prošlosti vrati u punom sjaju. Zato hvala svima koji još njeguju ove običaje i ne dopuštaju pustošenje i zaborav.
Je li tradicionalna proizvodnja jedan od krivaca ■ što su sela ostala napuštena a stanovništvo odustalo od poljoprivrede?
Hrvatska poljoprivreda, kao i sve poljoprivrede u svijetu, prolazila je kroz razdoblja različitih promjena - od naturalne, tržišne do agroindustrijskog razdoblja, pa evo i do procesa tranzicije i konačno prilagodbe do ulaska u EU. Jasno je da je svaka od tih faza ostavila tragove s pozitivnim i negativnim predznacima, i da se ukupnost ostalih odnosa u društvu odrazila na položaj poljoprivrednika. Do Drugoga svjetskog rata, pa dijelom i poslije, činjenica je da je većina stanovništva Hrvatske živjela na selu i bavila se poljoprivredom. Industrijalizacija u gradovima ponudila je mogućnost zapošljavanja, nov način života seljaku koji se tako oslobađao teškog rada i siromaštva, a osiguravao kvalitetniji život u gradovima. Tome odlasku pomogla je gotovo nikakva infrastruktura u malim seoskim sredinama, pitanje posjeda i njegova nasljeđivanja, odnosno rascjepkavanje posjeda i nemogućnost samostalnog ostvarivanja prihoda. Nekonzistentna agrarna politika prema obiteljskim gospodarstvima, ograničenje površina, niska produktivnost, nemogućnost nabavke mehanizacije, uopće rečeno deagrarizacija, seljake doslovce “seli” u gradove zbog čega se smanjuje broj gospodarstava i broj poljoprivrednika. Od 1960. do 1991. godine kućanstva s poljoprivrednikom opadaju sa 92,5% na 29,2%, odnosno kućanstva bez poljoprivrednika rastu sa 7,5% na 70,8%. Uopće, može se reći da u razdoblju od 1953. do 2001. godine selo napušta više od milijun stanovnika. Nakon tog razdoblja, čini se, u selu se ipak događaju promjene jer se ono počinje bitno mijenjati. Uvođenjem infrastrukture, gradnjom cesta i obiteljskih kuća te ostankom “žilavih”, poljoprivreda kao djelatnost dobiva drugu dimenziju. Oblikuje se novi tip poljoprivrednika, u seoskom prostoru nešto se počinje kretati prema pozitivnom, čemu pridonosi i agrarna politika novo stvorene države. Vjerujem da danas politika osluškuje stavove i vladanja zemalja EU-a prema ruralnom prostoru, kojemu u posljednje vrijeme daje sve veći značaj. Za očekivati je da će taj razvoj u budućnosti biti pravično i ravnomjerno ras-
poređen. Bojim se da je veći problem u demografskom padu kada je u pitanju natalitet. Jedno je sigurno, svi poljoprivrednici nisu mogli biti jednako spremni za borbu i daljnji opstanak. Upravo seoska obitelj kao cjelina treba funkcionirati kao društvo, odnosno kolektivna zajednica. Ako je u gospodarstvu istaknuta hijerarhija kroz glavu obitelji koja određuje uvjete života i rada, a svjetonazor vuče u prošlost i tradiciju, teško će se napredovati i koračati ubrzanim ritmom u budućnost. U takvom slučaju ostali članovi obitelji tražit će egzistenciju negdje dalje izvan gospodarstva. Stoga, interes društva, politike ruralne zajednice i svakog pojedinca u obitelji mora biti usmjeren na promišljanja o očuvanju ruralnog prostora.
Može li se danas preživjeti s ratarskom ■ proizvodnjom na desetak hektara zemlje, ili takva proizvodnja ipak pripada prošlosti?
Pojam veličine posjeda, odnosno definicija koja kroz posjed treba determinirati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, također se mijenjala kroz povijest postojanja poljoprivrede. Definitivno, mali posjed nije mogao osigurati niti zadovoljavajući dohodak niti punu zaposlenost obitelji. U vremenima socijalističke poljoprivrede, kada je dio članova obitelji bio zaposlen u gradu, u industriji ili nekom obrtu, te ostvarivao dohodak izvan gospodarstva, 10 ha zemlje omogućavao je dopunske prihode u obitelji i zadovoljavalo potrebe kućanstva. Danas, s ratarskom proizvodnjom na 10 ha, uistinu je teško ostvariti zahtjevne preduvjete za kvalitetan život. Držim da orijentacija na intenzivno radne kulture gospodarstvo može održati na životu. Alternativa je u svakom slučaju ekološka proizvodnja kao sustav održivoga gospodarenja, a koja zauzima značajno mjesto u zemljama okruženja. Potražnja za ekološkim proizvodima sve je veća, a konkurentnost nije upitna. Pristup ekološkoj proizvodnji danas je sve ozbiljniji, posebice kad se ističe briga o štetnom utjecaju na okoliš koji dolazi od poljoprivrede. Tome je pridonijela i edukacija naših poljoprivrednika koju provodimo, upoznajući ih s načelima dobre poljoprivredne prakse, upozoravajući na mjere zaštite okoliša.
Kako vidite budućnost hrvatskog sela? ■
Pojam “selo i poljoprivreda” nedjeljivi su jer je poljoprivreda osnovna djelatnost seljaka, bez obzira na to jesu li gospodarstva specijalizirana, mješovita ili čak nepoljoprivredna. Šećući kroz povijest, vidimo da je hrvatsko selo imalo kriza čak do “umiranja”, ali nije nestalo. Seosko stanovništvo uvijek je živjelo ili preživljavalo, a proizvodnja kakva god bila, uspješna ili neuspješna, ovisna o čudima prirode ili neovisna, ne može se izbaciti iz tog prostora
Mljekarski list 10/2010.
i ona će uvijek biti glavna karika međusobne veze. Nije samo za očekivati da seosko stanovništvo proizvodi hranu i da je njegova uloga isključivo gospodarska. Za očekivati je da će se u budućnosti mijenjati i odnosi i vrijednosti, i da će se, a zašto ne, i gradsko stanovništvo seliti u mirnije ruralne prostore. To znači da će selu trebati i drugih gospodarskih aktivnosti, tradicijske vrijednosti koje se danas cijene a isplative su. Znači, uobičajeni pojam funkcije poljoprivrednika mora se mijenjati, jer se pred njega postavljaju zahtjevniji zadaci (ruralni turizam, stari zanati, tradicijski običaji, stari sportovi, zanimanja koja nisu uobičajena dr.). Osobno, drago mi je što je i politika shvatila da se mora očuvati ruralni prostor, jer je to jezgro života jedne države, jamac opstanka populacije, unatoč i sada rastućim problemima u poljoprivredi i na selu. Stoga je dobro što se radi i na donošenju zakonskih propisa o očuvanju tih resursa i podizanju kvalitete življenja.
Rade li danas seljaci više ili manje nego nekad? ■
Nove tehnologije, inovacije, modernizacija u svim segmentima poljoprivrede, pristup informacijama danas nam je dostupan svakodnevno. To znači da seljak danas mora raditi više “glavom” nego se “ubijati” fizičkim radom
kao što je to činio u prošlosti. Drugo je pitanje odgovornosti i odnosa prema obitelji, te sredstvima rada i održavanju kontinuiteta proizvodnje kojom se bavi. Nije dovoljno biti samo “šljaker” (kako seljaci kažu) na svom gospodarstvu, nego treba biti i dobar menadžer, ekonom, trgovac, domaćin, a nadasve čovjek. Dakle, uloga seljaka danas je daleko više zahtjevnija nego u prošlosti.
Kako poljoprivredno gospodarstvo, koje se bavi ■ proizvodnjom mlijeka, može postati konkurentno?
Držim da je proizvodnja mlijeka segment u stočarstvu od koga se može pristojno živjeti, bez obzira na prateće probleme u novije vrijeme i u uvjetima u kojima se odvija. Dobra organizacija, menadžment, poštivanje postulata struke, primjena tehnologije, rezultirat će redovitom većom proizvodnjom mlijeka, što dakako nosi veću dobit. Temeljni cilj je proizvodnja mlijeka po kravi, bez obzira na to o kojem je kapacitetu farme riječ. Dakle, osnovni uvjet je planska proizvodnja krmne baze po hektaru s odgovarajućom kvalitetom. Korištenjem institucija, kada su u pitanju analize tla, trava, silaža i dr., daju se odgovori na stanje, kvalitetu i druge osobine bitne za donošenje poslovne odluke. Time se poljoprivredniku neposredno omogućuje balansiranje obroka, koji će proteinski i energetski zadovoljiti potrebe životinje za zadanu proizvodnju mlijeka. Načelo koje se apsolutno ne smije isključiti standardna je kvaliteta mlijeka, koje mora biti uvršteno u prvi razred. Samo uz ovako unaprijeđenu proizvodnju, proizvođač može biti konkurentan. Dakako da se ovdje moraju uključiti i državne mjere kroz različite potpore. Pedantno vođenje evidencije, posebice troškova i svih događanja na farmi, kako bi se uštedjelo, znaju to oni koji to i čine - dat će prave rezultate. Druga je opcija na kojoj dosta radimo u Osječko-baranjskoj županiji edukacija mljekara u proizvodnji sira. Držim da prerada mlijeka u sir, posebice u autohtone sireve ima svoju budućnost i da će uvelike osigurati egzistenciju proizvođačima koji imaju gospodarstvo s manjim brojem krava.
Često seljaci u nedostatku argumenata za svoje ■ neuspjehe krive struku. Slušaju li je dovoljno ili je dio odgovornosti i na struci?
U posljednje vrijeme uistinu se prilično neargumentirano čuju glasine o nedovoljno plasiranom znanju i struci, posebice od za to zaduženih institucija. Držim takve glasine paušalnim, znajući od koga dolaze. Institucije čija je zadaća transferirati znanje uspostavljene su od strane države. Svaki djelatnik takve institucije dužan je pružiti stručnu pomoć (zaboga, prima za to plaću). Poljoprivrednicima u svim segmentima poljoprivrede, koliko vidim i znam,
Mljekarski list 10/2010.
to i čine, nema uskrate ni za koga, ni u čemu. Neuspjeh u proizvodnji dovoljan je razlog za kriviti sve i svakoga. Mi nažalost danas nakon svih provedbi mjera te materijalne i stručne pomoći od države i struke imamo kategoriju proizvođača koji su nepromišljeno, gotovo olakotno ušli u investicije, lakomisleno se prezadužili i došli u bezizlaznu životnu situaciju. Dakle, došli su do “zida”. Pitam Vas, gdje je tu struka i gdje su bili stručnjaci? Koga su pitali za savjet kada su se prekomjerno zaduživali, odnosno preinvestirali. Ne vidim u ovakvim slučajevima nikakve podjele odgovornosti. Činjenica je da je znanje kod nas devalviralo. Opća je pojava ignorancije znanja i struke kao ljudskih vrednota. Nije bit problema u tome: treba li znanje platiti ili ne? Odgovor je u mentalnom sklopu pojedinaca, koji drže da sve znaju i da treba raditi i djelovati onako kako je to “dada činio”. Ima istine u tome da će se redovito platiti liječnik i odvjetnik (npr. zbog prepirke oko međe), i da će se inatni sud voditi do beskonačnosti, a jednako tako nema potrebe platiti savjet agronoma koji je učinkovito obogatio dohodak gospodarstva.
Poznati ste zagovornik bolje i kvalitetnije ■ edukacije poljoprivrednika. Koje bi kvalitete trebao imati onaj koji prenosi znanje, a kakve onaj koji to znanje prima i trebao bi ga uspješno primijeniti? Znanja nikad dosta, bilo ono dostupno direktno ili indirektno. U svojoj radnoj karijeri savjetnika zajedno s mojim suradnicima predano smo se davali i uistinu trošili na zimskim predavanjima u hladnim seoskim domovima, pa i krčmama, želeći maksimalno transferirati struku u OPG. Primjera radi, samo smo prošle zime održali stotinjak predavanja. Veseli kad pred sobom vidite velik broj poljoprivrednika koji aktivno sudjeluju na predavanju. Žalosti vas kada zjapi prazna sala ili kada sponzori daruju čobanac, zbog čega se i odazovu na predavanje. Mišljenja sam da je kvalitetniji individualni rad i da nesputani odnos s poljoprivrednikom daje bolje rezultate. Jednako sam mišljenja da savjetnik mora poznavati ne samo teoriju, nego biti i sveobuhvatni dobar praktičar, a onaj koji to znanje prima treba biti odgovoran, zainteresiran i kooperativan kada to treba primijeniti na svom gospodarstvu.
Kakva je suradnja HZPSS-a s novootvorenim ■ farmama i kako one danas posluju?
Savjetodavci imaju stalne kontakte s nositeljima novosagrađenih farmi, koje prate strukom i savjetodavno u svakom trenutku. Prema našoj procjeni, 80% novosagrađenih farmi posluje manje-više bez većih potresa, noseći se sa svakodnevnim problemima, tipičnim za tu proizvodnju. Dio proizvođača nije se snašao u ovoj proizvodnji, a
razlozi su mnogostruki. Naše analize pokazuju da su ta nesnalaženja učestalija kod proizvođača gdje se gospodarstvo tradicionalno, generacijski bavilo proizvodnjom mlijeka. Veća suradnja i kooperativnost ostvarila se s početnicima, koji se do sada nisu bavili tim poslom. Razlog tome je što su oni više prihvaćali savjet i struku, i dostatno se educirali. Nisu robovali prošlosti i stereotipu. Kada je u pitanju organizacija, tehnologija, uopće menadžment, uočili smo da je jako važna potpora članova obitelji i njihovo aktivno sudjelovanje u radu farme. Istaknuta želja da se osigura nasljednik, koji će sutra voditi farmu, mnogima je poticaj za postizanje dobrih rezultata. Jedan od gorućih problema nedovoljna je količina proizvedene kvalitetne krme po kravi. Naime, kod podnošenja zahtjeva za kreditiranje, jedan od temeljnih uvjeta je vlasništvo nad dovoljnim količinama raspoložive zemlje po kravi (0,75 ha), na čemu smo dakako inzistirali. Nakon realizacije investicije, događalo se da su neki od priloženih ugovora o zakupu bili formalni (samo da se zadovolje kriteriji), pa gospodarstvo zapravo nema dostatnih površina za proizvodnju krme za planirani kapacitet farme. Takvo gospodarstvo mora kupovati, posebice voluminoznu krmu, što dakako poskupljuje proizvodnju. Na takvim gospodarstvima teško je planirati 7000-8500 kg mlijeka po kravi godišnje s odgovarajućom kvalitetom. Kvalitetna voluminozna krma, tehnološki postupci po proizvodnim fazama, dobra organizacija rada s educiranom radnom snagom, planiranje poslovanja, vođenje evidencije troškova i dnevnih događanja, jamac su stabilne i visoke proizvodnje. Samo se tako može nositi s udarima cjenovne politike i svima koji nisu u direktnoj proizvodnji, pa i ne razumiju proizvođača. Nisu samo subjektivni razlozi dežurni krivac za neuspješnu proizvodnju. Veliki propusti učinjeni su kod projektiranja farmi, dakle u startu od strane projektanata, što je ostavilo trajne posljedice na tehnološkoj razini i otežalo organizaciju rada. Temeljni je problem što se krave ne mogu odvajati po tehnološkim fazama, što nije predviđen prostor za držanje junica, nema telićnjaka i niz drugih nepopravljivih propusta. Projektanti nisu konzultirali struku, seljaci su im vjerovali, izvođači radova neke proizvođače financijski su prevarili i doveli u teške dubioze. Sve navedeno u startu je stalna smetnja u kvalitetnoj organizaciji i tehnološkom funkcioniranju farmi. Istaknula bih i prezaduženost farmera koji su se opteretili s više kredita kod više banaka, ne vodeći računa o troškovima i ukupnom poslovanju farme, odnosno prihodu. Pojurili su “bezglavo” u kupovinu različite mehanizacije, posebice traktora, dovevši se u situaciju nemogućnosti vraćanja i namirivanja kreditnih obveza i oduzimanja imovine na koju su
Mljekarski list 10/2010.
dali hipoteku. Sada ostaju bez farme, sredstava za život i opstanak. Zaista žalosno! Tu ne može pomoći niti država, niti struka, niti nadležne institucije. Za neuspjeh se redovito krivi država, politika, cijene, struka i dr., a ne vlastita nepromišljenost,veliki apetiti i nesposobnost.
Što načela dobre poljoprivredne prakse ■ konkretno znače u proizvodnji mlijeka?
Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo usklađivanja zakona i brojnih pravilnika vezanih za zaštitu okoliša, dobrobit životinja, te mjera i smjernica provođenja dobre poljoprivredne prakse. Konačno, reći ću sa zadovoljstvom, mlijeko je kao namirnica životinjskog podrijetla na top listi propisa koji propisuju pravila ponašanja po načelima dobre poljoprivredne prakse. A sve kreće od staje i zdrave životinje. Uživam vidjeti čiste krave u suhom ležištu, izmuzište koje blista i okruženje farme kao u bajci. Savjetnicistočari moga odjela na svakom zimskom predavanju prezentiraju temu pod naslovom “Higijena mužnje i higijenska ispravnost mlijeka”, kako bi upozorili na pogreške koje se čine prije mužnje, u mužnji i nakon mužnje, a čije su posljedice kontaminacije pogubne za kvalitetu i zdravstvenu sigurnost. Osnovno je osigurati kompletan put mlijeka od zdrave krave do prostorije za čuvanje mlijeka, odnosno isporuke. Vođenje evidencije po kravi i kontrola zdravlja bitni su čimbenici dobre poljoprivredne prakse. Pravilnim odlaganjem stajskoga gnoja spriječit će se emisija amonijaka, dušikova oksida u zrak, onečišćenje tla kiselinama, lužinom i tehnološkim otpadnim vodama iz izmuzišta. Kako provoditi mjere zaštite okoliša, kako upravljati farmom, kako tumačiti “nitratnu direktivu”, proizvođači mogu naći u našoj brošuri “Načela dobre poljoprivredne prakse”.
Jeste li zadovoljni sadržajem našeg lista? ■
Mljekarski list je jedan od rijetko specijaliziranih, populističkih mjesečnika u našoj zemlji, koji ulazi, ali i do najsitnijih detalja, u staje i domove naših mljekara. Upozorava i na dobro i na loše, ali uvijek za to ima spreman odgovor i savjet, kako od lošeg napraviti bolje. Iskreno ga volim i pozorno proanaliziram. Dobro je što uz aktualnosti vezane za prilagodbu i potpore gotovo svaki broj ima što reći kada je u pitanju ekonomika proizvodnje. Mislim da je kod naših seljaka najomraženije sredstvo za radolovka. Voditi evidenciju, posebice troškove znači donositi pravilne poslovne odluke za dobrobit farme. Stoga su ekonomska promišljanja važna kako za mljekara tako i za sve nas, a to nalazimo u vašem listu. Neka nas čuva dragi Bog, posluži zdravlje, neka nas čuju i slušaju naši seljaci, pa makar se ponekad i ne slagali s našim stavovima, surađivat ćemo i dalje na dobrobit svih nas.
Mljekarski list 10/2010.
Proizvodnja mlijeka u slavonsko-baranjskoj ravnici
Osviještenim i tradicionalno vrijednim slavonskim i baranjskim stočarima
treba posvetiti zasluženu pažnju i podržati ih u korištenju
golemih prirodnih potencijala koje im je već i sama priroda darovala
Vera Volarić, dipl. ing.
Analizirajući podatke Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, može se zaključiti kako Osječko-baranjska županija sa svojim poljoprivrednim resursima zauzima značajno mjesto u Republici Hrvatskoj. Proizvodni kapaciteti u biljnoj proizvodnji temeljni su preduvjet za intenzivan razvoj stočarske proizvodnje, što je dovoljan razlog da županija u svom razvojnom programu poljoprivrede posebno mjesto ustupa razvoju stočarske proizvodnje.
Ratna devastacija devedesetih godina gotovo je prepolovila stočni fond u Osječko-baranjskoj županiji pa je bilo neophodno povećati stočni fond, osuvremeniti proizvodne kapacitete i tehnološki modernizirati uzgoj i držanje stoke. Prateće mjere gospodarske politike, promjene u vlasničkoj strukturi, okrupnjavanje posjeda, specijalizacija proizvodnje, veća primjena znanja i izobrazba farmera, uz osiguranje što bezbolnije prilagodbe načelima koja se moraju provesti prije ulaska u EU, ciljevi su koje je u posljednjih deset godina planski postavila i Osječko-baranjska županija.
Promjene koje su se u takvim procesima neminovno odvijale, najviše su se odrazile na govedarsku proizvodnju kao jednu od najvažnijih grana u stočarstvu, posebice zbog komplementarnosti s ratarskom proizvodnjom. Trend povećanja broja krava za razdoblje od ratne 1991. godine značajan je ako se suočimo sa spoznajom ratnoga gubitka stočnog fonda od 50%. Proizvodnja mlijeka od tada se uvelike počinje poticati mjerama tržišno-cjenovne politike (poticaji za proizvodnju mlijeka čine pojedinačno najveći udio u ukupnim novčanim poticajima), uz nužnost usmjeravanja izgradnji novih modernih farmi i adaptacije postojećih te uspostavom malih proizvodnih sustava s ciljanim pasminskim sastavom.
Donošenjem Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje uspostavlja se realizacija kreditne investicije u gradnju staja, nabavku rasplodnog pomlatka, uz primjenu tehnologije sukladne pravilima struke i
uz mjere državne potpore i osiguranog tržišta. U 2009. godini Osječko-baranjska županija bilježi ukupno 17.803 krave svih pasmina pod kontrolom mliječnosti kod 1335 uzgajivača. Pasminski je najzastupljenija simentalska pasmina sa 47,44%, holstein pasmina sa 44,93%, a ostalo je smeđa pasmina, crveno švedsko govedo i mesne pasmine hereford i charolais.
Trend rasta
U obiteljskim gospodarstvima simentalska je pasmina zastupljena sa 55%, dok je na većim govedarskim farmama i tvrtkama sa 100% zastupljena holstein pasmina. Veličina stada prema broju uzgajatelja pokazuje sljedeće: 273 uzgajatelja drži 6-10 krava, 246 uzgajatelja je sa 1-2 krave, odnosno 228 uzgajatelja drži 16 i više krava, 157 uzgajatelj je sa 3 krave, 145 sa 4 krave i 129 uzgajatelja je sa 11-15 krava. Očit je trend povećanja broja uzgajivača s veličinom stada od 10 i više krava. Isporučena količina mlijeka u 2005. iznosila je 78,509.443 litara a 2009. godine 140,779.630 litara, odnosno s udjelom od 20,80% ukupno proizvedenih količina mlijeka u RH. Indeks 2009. u odnosu na 2008. godinu je 122,5% i Osječko-baranjskoj županiji osigurava vodeće mjesto u proizvodnji mlijeka u RH. Kroz Operativni program izgrađene su 33 nove farme, ukupnog kapaciteta 2087 krava u vrijednosti 62,613.000 kuna. Tijekom istog razdoblja, od 2004. do 2009. godine, kreditima poslovnih banaka u sustavu slobodnog držanja izgrađena je i rekonstruirana 41 farma, ukupnog smještajnog kapaciteta 7500 krava. Veliki je to uspjeh s obzirom na popratne probleme u realizaciji: sporost u rješavanju kreditnih zahtje-
Ratna devastacija gotovo je prepolovila stočni fond u Osječkobaranjskoj županiji pa ga je bilo neophodno povećati, osuvremeniti proizvodne kapacitete i tehnološki modernizirati uzgoj i držanje stoke
Mljekarski list 10/2010.
va, dokumentacije (lokacijskih i građevinskih dozvola), zemljišni problemi, osiguranje dovoljnih količina hrane, nepouzdani izvođači radova koji su često odstupali od projektne dokumentacije te financijske konstrukcije, povećani troškovi izgradnje staja, vlastita ulaganja, obrtna sredstva, povrat kapitalnih ulaganja i dr. Kasniji problemi bili su vezani kod punjenja farmi rasplodnim materijalom, nesnalaženjem u tehnološkom procesu, početnicima u proizvodnji, nedovoljnim osiguranjem kvalitetne količine hrane, higijenskom kakvoćom mlijeka, propustima kod osiguranja, cijenom mlijeka, otkupom i dr.
Unatoč navedenoj problematici ulaganjem i sredstava i znanja izmijenilo se stanje odnosa biljne i stočarske proizvodnje u kojem županija ima 15,4% poljoprivrednog zemljišta i oko 9% goveda u odnosu na Republiku Hrvatsku. Treba istaknuti kako su sredstva koja je županija ulagala u stočarsku proizvodnju u proteklom razdoblju zasigurno stvorila preduvjete za bržu i cjelovitiju realizaciju Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje.
Uvodno predstavljajući ovu županiju, u društvu naših domaćina dr. sc. Draženke Gutzmirtl i Tomislava Koturića, dipl. ing., željeli smo doživjeti i praktični dio ove priče, pa smo nakon dvodnevnog obilaska samo nekih od brojnih uzornih gospodarstava, koja bi i te kako bila vrijedna naše pažnje, ostali impresionirani načinom razmišljanja i entuzijazmom slavonskih i baranjskih stočara. U ovom broju Mljekarskog lista predstavljamo četiri mliječne farme.
Mliječna farma Agro-ler (slika 1)
Mato Glavašević iz Đakovačkih Selaca s bratom Ivicom vlasnik je tvrtke Agro-ler, koja u tri proizvodna objekta uzgaja 90 muznih krava i 50 junica različitih kategorija holstein pasmine. Matina obitelj, supruga Sanja i dvojica sinova, šesnaestogodišnji Kruno i trinaestogodišnji Jo-
sip, velika su podrška ali i pomoć u kvalitetnom vođenju poslova na farmi. Na 40 ha vlastite zemlje i 60 ha u zakupu siju kukuruz za silažu na oko polovice površina, travne smjese na oko 30 ha i pšenicu na dvadesetak hektara. Primjenom suvremene tehnologije već u polju, Mato uspijeva sa svojih oranica proizvesti dovoljne količine voluminozne hrane kao i dio koncentriranog obroka, a primjenom hranidbe krava prema fazama proizvodnje uspijeva dobiti više od 7500 kg mlijeka I. razreda kvalitete, a prema posljednjim podacima Središnjeg laboratorija za kvalitetu mlijeka iz Križevaca mlijeko isporučeno s ove farme sadržalo je manje od 9000 mikroorganizama i 200.000 somatskih stanica po mililitru mlijeka. Prošle je godine Dukatu isporučeno 700.000 kg mlijeka. Mato nam je napomenuo kako znanja “nikad dosta”, a veliku podršku i izvor stručnih informacija daju mu savjetnici HZPSS-a Osječko-baranjske županije. Mato je staju za muzne krave izgradio sredstvima iz komercijalnog kredita prije osam godina, a s obzirom na to da se investicija kretala u iznosu oko 300.000 kuna, bilo je važno svaku kunu racionalno uložiti. Tako se tijekom izgradnje farme koristio vlastitim iskustvom i znanjem te je na račun toga i tehnike “sam svoj majstor” uspio uštedjeti značajna sredstva, a opet poslove obaviti prema pravilima struke. Mato je zaključio razgovor svojim planovima koji se temelje ponajprije na povećanju proizvodnje po kravi te naravno uspješnoj otplati kredita.
OPG Bilanđija (slika 2)
U Vuki smo posjetili gospodarstvo Franje Bilanđije, koji sa suprugom Jasnom, sinom Petrom i bratom Mirkom uzgaja 36 muznih krava, 15 junica i 6 komada ženske teladi simentalske pasmine. Na 52 ha vlastite i 10 ha zemlje u zakupu sije 30 ha kukuruza za silažu, 10 ha djetelinsko-travnih smjesa, 7 ha pšenice, 3 ha zobi i 12 ha suncokreta. Farma je otvorenog tipa, izgrađena sred-
Mljekarski list 10/2010.
stvima iz Operativnog programa sa 84 ležišta. Sljedeća investicija je izgradnja izmuzišta kako bi se olakšao posao mužnje, koji je zapravo kruna poslova na farmi. Ovdje je svakako važno istaknuti probleme s kojima se obitelj Bilanđija susrela tijekom izgradnje farme, ponajprije s izvođačem radova, ali i sa HBOR-om, posebice kod povrata kapitalnih ulaganja. Uloživši 500.000 kuna vlastitih sredstava, farma je ipak počela s radom ali je nužno povećati i broj muznih krava u staji, jer je smještajni kapacitet neiskorišten a uložena sredstva prevelika da bi postojeća popunjenost farme opravdala ovako veliku investiciju. U planu je nabava steonih junica, za što će im veliku pomoć dati mljekara Meggle, koja će pozajmicom osigurati nabavu junica, vraćanje sredstava kroz mlijeko, a nakon toga slijedi investicija instaliranja izmuzišta. Prošle godine mljekari Meggle, s kojom još od 2004. godine imaju korektnu suradnju, isporučili su 120.000 kg mlijeka prvoga razreda. S obzirom na dobar genetski potencijal krava i trenutnu prosječnu proizvodnju od oko 4400 kg po kravi, u idućem razdoblju realno je očekivati povećanje količina proizvedenog mlijeka. A svako napredovanje u proizvodnji mlijeka nemoguće je bez primjene novih znanja, koje je ovoj obitelji i do sada svakodnevno dolazilo od stručnjaka Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatske poljoprivredne agencije.
Mliječna farma Grube (slika 3)
A kako je moguće zaobići jednu od najvećih farmi ove županije, farmu Grube d.o.o. iz Potnjana, u vlasništvu predsjednika Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina Branka Kolaka i njegove supruge Marije, koja nam je s ponosom u svoje i suprugovo ime, kao svaka prava slavonska gazdarica, pokazala svaki detalj ove zaista velike farme, na kojoj se trenutno uzgaja 270 muznih krava, od kojih je prošle godine Vindiji isporučeno
2 milijuna kg mlijeka, naravno, prvog razreda kvalitete. Kolakovi su svjesni kako kvaliteta proizlazi iz dobre genetike i pravilne i prilagođene hranidbe mliječnih krava, ali i potrebe poznavanja kako svake skupine krava po stadiju laktacije, tako i svake pojedinačne krave, čemu najviše pridonosi uključenost svih članova obitelji u posao. U stajama se uzgaja još i 130 junica i 60 bikova za tov. Branko i Marija uz 17 stalno zaposlenih radnika imaju i podršku cijele obitelji. Tako uz kćer Ana Mariju i zeta Danijela pomažu i srednjoškolci - sinovi Luka i Ivan, koji svoje školske obaveze uspješno usklađuju s poslovima na farmi. Kolakovi obrađuju oko 330 ha zemlje, od čega je čak 300 ha u koncesiji. Tako se na oranicama proizvede hrana potrebna za njihovo stado, a ostaje nešto i za prodaju. Kako je za svaki uspješno obavljen posao potrebna ponajprije dobra organizacija, Kolakovi mogu biti dobar primjer kako to učiniti. Tako gospođa Marija vodi menadžerske poslove na farmi, suprug Branko je tijekom našeg posjeta već skidao kukuruz za silažu na njivi, u čemu su mu pomagali sinovi, dok je zet zadužen za mužnju. Svakako i radnicima treba dati dobar primjer kako valja odraditi posao, istaknula je gospođa Marija, te dodala kako je suprug Branko, agronom po struci, oduvijek bio dobar vizionar, ustrajan u svome cilju da uzgoj muznih krava i proizvodnju mlijeka učini što boljom a obitelji osigura sigurnu egzistenciju. Danas je proizvodnja velika, genetski potencijal muznih krava kontinuirano se poboljšava, vodi se računa o kvaliteti proizvedene hrane za krave, a uskoro slijedi i izgradnja novih objekata i povećanje brojnog stanja u stadu. A zašto i ne, kada cijela obitelj ima afinitete prema ovoj proizvodnji.
OPG Lačanin (slika 4)
Kako bi bilo ostaviti slavonsku, a bar na tren ponovno ne otkriti još koji detalj baranjske ravnice koja, čini
REPORTAŽA
Podrška cijele obitelji ključ je uspjeha kako danas u teško vrijeme gospodarske krize opstati u proizvodnji mlijeka
se, posljednjih nekoliko godina vrać a svoj stari sjaj. I ovo poljoprivredno područje, uz snagu velikoga Belja, dodatno osnažuju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, tradicionalno vezana za stoč arsku proizvodnju a danas primjenom suvremenih tehnologija kre ću s izgradnjom novih objekata za uzgoj visoko mlije č nih krava. Nekoliko generacija obitelji Lač anin iz Bolmana bavilo se proizvodnjom mlijeka, a mladi članovi obitelji Živojin i Predrag, uz podršku i životno iskustvo oca Živojina i majke Dušanke, 2008. godine krenuli su u izgradnju nove suvremene staje. Do tada su dvije do tri krave držali u tradicionalnim stajama, a 1998. stado je pove ć ano na deset mlije č nih krava. Kako je proizvodnja mlijeka rasla, tako su i poljoprivrednu djelatnost prilagodili upravo proizvodnji mlijeka. Polako su okrupnjavali posjed pa danas obrađuju stotinjak hektara zemlje, od č ega je č ak 90 ha u vlasništvu. U staji
Mljekarski list 10/2010.
su danas 33 visoko mlije č ne krave i 30 grla ženskog pomlatka holstein pasmine. Prošle je godine Belju d.d. isporuč eno 250.000 kg mlijeka prvog razreda kvalitete. Plan je pove ć ati stado na pedesetak krava, izgraditi još jedan proizvodni objekt, s obzirom na to da je mlađ i od sinova Predrag zasnovao obitelj, pa tako i njegovoj supruzi Jovani nije teško pomoći u poslovima na farmi. A svakako je veliki poticaj i mali Miloš, kojemu su samo dvije godine, a koji ve ć pomalo uči oljubavi prema poslu u staji i životinjama, kao možda jednog dana svome životnom pozivu.
I na kraju zaista možemo zaključiti, posjetivši ove farme i razgovarajući s farmerima - proizvođačima mlijeka, da je zapravo podrška obitelji, a kod nekih i obiteljska tradicija proizvodnje mlijeka, ključ uspjeha kako danas u teško vrijeme gospodarske krize ponosno opstati i ostati na nogama, kako je to oduvijek znao činiti naš seljak.
Dragi čitatelji, ovdje nije kraj pri či, jer premalo je bilo vremena i stranica Mljekarskog lista da bismo napisali sve što smo vidjeli. Zato ć emo se i u iduć em broju baviti ovom županijom i predstaviti vam još neka vrlo zapažena i zanimljiva mlije č na gospodarstva.
Mljekarski list 10/2010.
Indigestija teladi zbog pogrešnog odbijanja
Bolest nastaje u teladi koja naglo prelaze s mlijeka na koncentrat ili na voluminoznu grubu krmu, npr. sijeno, pa se patološke promjene razvijaju na predželucima i sirištu
Prof. dr. sc. Vlatko Rupić
Urazdoblju odbića teladi razvijaju se predželuci, nestaje refleks jednjakova žlijeba, razvija se zubalo, pojavljuje preživanje i stvara mikrobna populacija u buragu. Rastom se burag pove ćava i pomalo dobiva funkcije koje obavlja u preživača. Mlijeko potiče refleks (zatvaranje) jednjakova žlijeba, čija je zadaća transportirati mlijeko iz jednjaka izravno u sirište, naprotiv, kruta hrana i voda ne potiču zatvaranje jednjakova žlijeba, pa ta hrana zaostaje u buragu. Zatvaranje jednjakova žlijeba potiče osobito sisanje, a napajanje iz kante ima u tom smislu slabiji učinak, tako da u trećine teladi koja se napajaju iz kanti dio mlijeka ostaje u buragu. Telad, koja dobivaju samo mlijeko, počinju preživati kasno, čak u dobi od 6 mjeseci, a telad koja dolazi do krute voluminozne suhe krme počinju preživati veoma rano. Brzina razvoja preživanja ovisi o načinu hranidbe i vrsti hrane. Ako telad prima krutu voluminoznu suhu hranu već prvih 10 dana života, preživanje će se razviti veoma rano. Telad, koja se prvih 7 dana hrani punim mlijekom (kolostrumom) a zatim mliječnom zamjenom uz dodatak sijena i koncentrata, počet će preživati već u dobi od 2 tjedna (u dobi od 1 do 4 tjedna), a u dobi od 6 tjedana preživat će prosječno 5 sati na dan.
U dobi od 4 mjeseca tele dobiva prve trajne kutnjake, kojima pri preživanju može temeljito smrviti (usitniti) voluminoznu krmu, ako se stoga preživanje razvije prije dobi od 4 mjeseca, potrebno je teletu ponuditi nježnu i lako probavljivu voluminoznu krmu, najbolje otavu ili zelenu krmu ili pak sijeno slatkih, veoma rano (prije cvatnje) pokošenih trava. Ali probava voluminozne krme u buragu teče jedino ako je u njemu već naseljena mikrobna populacija. Mikrobnu populaciju tele
Poremećaj nastaje u teladi u koje još nisu potpuno razvijeni predželuci, a to je razvojno razdoblje kad goveda od nepreživača postaju preživači
unosi u burag jedući sijeno, ili u nedostatku sijena, stelju s poda, a da se ona razvije u buragu, mora proći određeno vrijeme, tzv. razdoblje privikavanja na voluminoznu krmu. Mikrobnu populaciju tele može primiti i ližući odrasla goveda ili jedući zalogaj odraslog goveda, ispao pri preživanju. Početak preživanja može se još ubrzati tako da se teletu da nešto svježeg sadržaja iz buraga zdravoga goveda. U tijeku odbića u buragu teleta formira se mikrobna flora (bakterije i gljivice) i fauna (praživi - Ciliata), ovisno o vrsti hrane, sijena, koncentrata ili mješovite hrane. Indigestija se javlja kad se telad naglo i prerano s mlijeka prevode na koncentrat ili voluminoznu krmu. Zbog naglog prelaska probavni se sustav odnosno burag ne stigne prilagoditi novoj vrsti hrane, drugim riječima, ne stigne se razviti mikrobna populacija u buragu, pa nastaju probavne tegobe i poremećaji. Smatra se da burag sudjeluje u probavi u dobi od 3 tjedna, ako se tele odbije prije toga roka, zid buraga je tanak i slab, brzo se umara, pa stoga izostaje njegova motorika, kontrakcije i preživanje, nema podrigivanja pa se razvija nadam. Nadam prolazi za 6-12 sati, tada tele počinje preživati, ali preživanje prestaje kad se ponovno najede i tada se ponovno razvija nadam. Ako se tele prenaglo najede koncentrata ili druge hrane, može doći do truljenja u buragu, sa znakovima kisele ili lužnate indigestije, pa to dovodi do intoksikacije i simptoma kisele i lužnate indigestije. Češće oboli telad koja boravi u lošim higijenskim prilikama (prljavim stajama, na stelji onečišćenoj izmetom) i napaja se iz onečišćenih posuda.
Simptomi bolesti
Kao što je spomenuto, indigestija teladi zbog pogrešnog odbijanja (recidivirajući nadam teladi), javlja se u tijeku ili nakon odbića, a glavni znak je pojava umjerenog nadma poslije svakog obroka. U početku se nadam javlja povremeno, manjega je opsega i brzo nestaje, ali razvojem i trajanjem bolesti postaje jači i trajan, pa je tele trajno naduto. Zbog nadma, hrana ostaje u buragu i stoga nastaje prenatrpanost buraga i pokatkad začep sirišta i crijeva. U početku te kronične bolesti opće sta-
Mljekarski list 10/2010.
nje nije poremećeno i tjelesna je temperatura u granicama normale (tek iznimno može biti malo povišena). S vremenom tele sve slabije jede, napokon potpuno prestaje jesti i stoga veoma omršavi. Dlaka se dugo mijenja i postaje zagasita i neuredna. Također, pogoršava se opće stanje, disanje postaje ubrzano i plitko, gubica suha i raspucana, preživanje neredovito i slabo. Nadam postaje sve veći i trajno je izražen, pokatkad može biti tako jak da tele od njega i ugiba, ipak većinom je manjeg intenziteta i tele ugiba od opće slabosti i intoksikacije (otrovanja).
Liječenje
Liječenje bolesti ima manje značenje od preventive, a sastoji se od dijete, davanja lijekova i pokatkad kirurškog zahvata. Čim se pojavi bolest, najprije treba uskratiti hranu a potom tele staviti na dijetu. Post traje 24 sata, u tom razdoblju teletu treba dati laksans da se iz probavnog sustava odstrani sav sadržaj. Drugog dana posta teletu se daje litra vode, u kojoj je otopljeno 25-35 g glukoze. Nakon 48 sati daje se mala količina svježega toplog sadržaja buraga zdravoga goveda, ili preparat koji sadrži osušeni sadržaj buraga (npr. Digestan, Rumeton) i postupno se u obrok počinje uvoditi kvalitetno sijeno, a za nekoliko dana i koncentrat. Korisno je obroku dodavati vitaminsko-mineralni dodatak za telad (VAM). Ako se već razvio nadam, plin iz buraga treba ispustiti sondom, a zatim dati laksans i primijeniti opisani način liječenja. Mogu se, dakako, upotrijebiti i drugi lijekovi, ovisno o znakovima bolesti i potrebi za njihovim uklanjanjem. Ako zataji dijeta i medikamentozno liječenje, nužno je operativno otvaranje buraga, te rukom prazniti sadržaj buraga, a taj je kirurški zahvat opravdan samo kad je tele u dobrom gojnom stanju. Općenito, prelazak na koncentrat i sijeno treba biti postupan a kvaliteta sijena odlična. Bitno je da sijeno bude zdravo, sastavljeno od nježnih vlakana. Uspjeh liječenja znatno ovisi o stupnju bolesti i vremenu kad je
Liječenje bolesti ima manje značenje od preventive, a sastoji se od dijete, davanja lijekova i pokatkad kirurškog zahvata
započeto, ako se bolest liječi odmah u početku, uspjeh će biti veći a liječenje iznurene i mršave teladi daje veoma male rezultate.
Preventiva
Bolest se sprječava postupnim oduzimanjem mlijeka, najkasnije u dobi do 6 tjedana. U slučajevima ranijeg odbića moguć je pad opće otpornosti organizma i pad prirasta. Usporedno sa smanjenjem količine mlijeka treba povećavati udio mlade nježne i lako probavljive voluminozne krme, npr. mlade lucerne prije cvatnje, zatim kvalitetnoga i finog sijena, a u nuždi i zdrave slame. Osim obilja zdrave i kvalitetne voluminozne krme, tele mora imati na raspolaganju dosta svježe čiste vode, koja bi trebala biti mlaka. Da se ubrza stvaranje mikrobne populacije buraga, teladi treba dati na usta malu količinu toplog sadržaja buraga zdravoga goveda (može se uzeti sadržaj buraga zaklanih goveda u klaonici i odmah ga dati teladi. Davanje buragova sadržaja koji se čuva više dana u teladi uzrokuje proljev. Zbog toga se buragov sadržaj zdravoga goveda, uzet sondom ili u klaonici, smije dati samo tijekom istoga dana kad je sadržaj uzet ili pak za preživanja preživak (ili više njih) uzeti od zdravoga goveda i staviti ga u usta teladi u razdoblju odbića. Razvoj mikrobne populacije buraga u teladi može se potaknuti davanjem gotove krmne smjese koja sadrži osušeni sadržaj buraga, različitih minerala i vitamina. Ponekad, kad mikrobna populacija u buragu bude uništena od antibiotika i sulfonamida, u razvoju normalne mikrobne flore buraga može pomoći uzastopno davanje većih količina svježeg kvasca, uz kvalitetno nježno sijeno.
USLUGE LABORATORIJA ZA KONTROLU KVALITETE STOČNE HRANE
•
•
•
UZIMANJE UZORAKA STOČNE HRANE NA FARMAMA
DOPREMA UZORAKA U LABORATORIJ
PRIPREMA UZORAKA ZA ANALITIČKA ISPITIVANJA
• IZVO ĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE NIR METODOM
IZVO ĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE (WEENDE METODA)
• (NEAR INFRARED SPECTROSCOPY) NA PERTEN ANALIZATORU DA 7200
ZAŠTO JE VAŽNO ANALIZIRATI STO ČNU HRANU
Jedan od najvažnijih čimbenika uspješnosti stočarske proizvodnje dobro je organizirana i izbalansirana hranidba životinja. Hranidba je od presudnog utjecaja na sve aspekte proizvodnje, na razinu proizvodnje, kvalitetu proizvoda, zdravlje životinja, dugovje čnost i dobrobit životinja, utjecaj proizvodnje na okoliš i drugo, stoga je pravilno upravljanje hranidbom na farmi od iznimne važnosti. Dohodovnost stočarske proizvodnje u izravnoj je vezi s upravljanjem hranidbom na farmi, a greške u hranidbi izravno se odražavaju na ekonomičnost proizvodnje. Dobro organizirana hranidba na farmi mora se zasnivati na informacijama o kvaliteti stočne hrane, koja se sa sigurnošću može utvrditi isključivo laboratorijskim ispitivanjima.
UTVR Đ IVANJE
SIROVIH MASTI
UTVR Đ IVANJE
SIROVIH VLAKANA
ODRE Đ IVANJE PH
Mljekarski list 10/2010.
Državne potpore u poljoprivredi za 2011.
Hrvatska je u razdoblju predpristupnih pregovora obvezna započeti s promjenama sustava državnih potpora sukladno kriterijima EU-a
Dr. sc. Petar Bosni ć
Na državnoj razini doneseni su Planovi usklađ ivanja zakonodavstva RH s pravnom steč evinom EU-a, a Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja provodi reformu sustava poljoprivredne potpore u razdoblju od 2010. do 2013. Zbog postupne prilagodbe sustavu potpora u poljoprivredi, 2002. donesen je Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, koji je uz određene izmjene i dopune bio na snazi sve do 2008. Nakon toga, za 2009. i 2010. državne potpore regulirane su Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine 83/2009.), o kojem je detaljno pisano u Mljekarskom listu 10/2009.
U Zakon o državnim potporama ugrađene su sve agrarne mjere, metodologija i modeli subvencija koji se primjenjuju u EU, a za RH za prijelazno razdoblje u 2009. i 2010. na snazi je modificiran oblik potpora. Neznatno je smanjen broj korisnika i visine iznosa državnih poticaja. Izravna plaćanja državnih potpora u biljnoj
U posljednje vrijeme sve su intenzivnije zakonodavne aktivnosti iz područja mjera agrarne politike, a posebno se odnose na državne potpore u poljoprivredi
Tablica 1. Sredstva nacionalne omotnice u 2011.
proizvodnji vezana su uz poljoprivredne površine, a u stočarstvu po grlu stoke i ostvarenoj proizvodnji. Program jedinstvenih izravnih plaćanja za proizvodno nevezana plaćanja i proizvodno vezana plaćanja Hrvatska će započeti primjenjivati od 2012.
Državne potpore u 2011.
Najnoviji Zakon o državnim poticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine 92/2010.) odnosi se na proizvodno vezana plać anja za 2011. i na državnu pomo ć za neka proizvodno vezana plać anja u biljnoj i stoč arskoj proizvodnji u osjetljivim proizvodnim sektorima u razdoblju od 2012. do 2014. Prema ovom zakonu, u Hrvatskoj se prvi put iznose ukupna sredstva novč anih državnih potpora u poljoprivredi za odre đene proizvodne sektore. Dok su godišnja sredstva državnih potpora bila na računu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka i nisu bila limitirana, potpore su u punim iznosima bile isplaćivane svim korisnicima, neovisno o tome je li u jednoj godini ostvarena ve ć a proizvodnja od planirane
U ostvarivanju sredstava potpora u 2011. primjenjivat će se sustav modulacije. Naime, modulacijom se umanjuje isplata izravnih plaćanja za pojedina poljoprivredna gospodarstva čija prava na izravna plaćanja na razini proizvodne godine prelaze zakonom određene iznose iz godišnje nacionalne omotnice.
Povrat dijela izravnih plaćanja na razini proizvodne godine obvezan je ako ukupne potpore po gospo-
Mljekarski list 10/2010. EKONOMIKA
Tablica 2. Omotnice u biljnoj proizvodnji za plaćanja po površini i proizvodno vezana plaćanja za 2011.
Vrsta izravnog plaćanja
darstvu prelaze iznos od 100.000,00 kuna, pa će se potpore u 2011. i 2012. smanjivati prema stopi od 8%.
U slučajevima potpora većih od 2,160.000,00 kuna, osnovna stopa modulacije za 2011. i 2012. iznosi 12%. Sredstva prikupljena primjenom modulacije iz prethodne proizvodne godine, u tekućoj godini koriste se za financiranje državnih potpora u poljoprivredi.
Ako je korisniku u jednoj proizvodnoj godini isplać eno više od iznosa prema kona č nom obračunu, dužan je u roku 60 dana, prema zahtjevu Agencije za plać anja, na njezin račun uplatiti razliku sredstava. Korisniku koji ovu razliku ne uplati, kod podnošenja zahtjeva za sljede ću proizvodnu godinu oduzimaju se navedena sredstva.
Nacionalne omotnice
Ukupnom omotnicom obuhvaćena su ukupna godišnja financijska sredstva određena za plaćanje pot-
Jedinica mjere Maksimalni
pora tijekom 2011. i osigurana su u državnom proračunu. Godišnja sredstva raspoređuju se na isplatu za plaćanje državnih potpora i za nacionalnu rezervu. U nacionalnoj rezervi su sredstva za dodatna plaćanja u osjetljivim sektorima, zbog prelaženja na program jedinstvenog plaćanja. Nacionalnom rezervom obuhvaćeni su i novi korisnici, koji su se počeli baviti poljoprivrednom proizvodnjom, te proizvodnja mlijeka, tov goveda, ovce, koze i duhan.
Za 2011. ukupna godišnja sredstva za korisnike državnih potpora u biljnoj proizvodnji i stočarstvu iznose 2,401 milijardu kuna. Za izravna plaćanja u biljnoj proizvodnji po površini osigurano je 1,556 milijardi kuna ili 64,82%, a za vezana plaćanja u biljnoj proizvodnji 113,225 milijuna kuna ili 4,72% ukupne omotnice. U stočarstvu, za ukupna godišnja plaćanja određeno je 30,46% ukupnih sredstava godišnje omotnice ili 731,295 milijuna kuna.
Tablica 3. Omotnica za osnovno plaćanje u stočarskoj proizvodnji za 2011. Vrsta izravnog plaćanjaJedinica mjere
Tablica 4. Državna pomoć za proizvodno vezana plaćanja u razdoblju 2012. - 2014.
Mljekarski list 10/2010.
Modulacijom se umanjuje isplata izravnih plaćanja za pojedina poljoprivredna gospodarstva čija prava na izravna plaćanja prelaze zakonom određene iznose iz godišnje nacionalne omotnice
Potpore u biljnoj proizvodnji
U osnovnim, posebnim i ostalim plać anjima u biljnoj proizvodnji tijekom 2010. provođeno je dvadeset vrsta plać anja, a u 2011. potpore su svedene na pet vrsta plać anja. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u razli čitim biljnim proizvodnjama nisu izuzeta od prava na potpore i ostvaruju ih prema poljoprivrednoj površini u kategoriji za ostale vrste korištenja. Za ovu namjenu, u omotnici za 2011. odre đena su sredstva u iznosu od 1,532 milijarde kuna, što osigurava potpore za biljnu proizvodnju na 745.301 ha poljoprivrednih površina.
U 2011. smanjene su potpore za livade i pašnjake, i to sa 1200 kn/ha na 702 kn/ha, osnovno plać anje po površini sa 2250 kn/ha na 2055 kn/ha, še ć erna repa sa 1800 kn/ha na 1395 kn/ha, i za duhan sa 6,13 kn/ kg na 5,58 kn/kg. Potpore su pove ć ane za maslinovo ulje, i to sa 6,0 kn/litra na 10 kn/litra.
Potpore u stočarstvu
U odnosu na prethodne godine, vrste državnih potpora u stoč arskom sektoru svedene su na mali broj kategorija (tablica 3). Ukupna sredstva za državne potpore u stoč arstvu u 2010. iznose 731,295 milijuna kuna. Najviše sredstava u iznosu od 470,226 milijuna kuna planirano je za mljekarski sektor, od č ega 275,092 milijuna kn za kravlje, ovčje i kozje mlijeko, 147,134 milijuna za krave dojilje i za mlije č ne krave 48,00 milijuna kuna. Za ostvarivanje potpora tre-
ba ispuniti uvjete o minimalnim poticanim količinama za krave dojilje, potrebno je u proizvodnji imati jedno grlo, pet mlije č nih krava, ili isporu č eno 6000 kg kravljeg mlijeka. Uzgajivači i proizvođači mlijeka ne ostvaruju samo potpore namijenjene sto č arskoj proizvodnji, ve ć ta prava imaju po osnovi plać anja za korištene livade, pašnjake i po hektaru zemljišta na kojem ostvaruju proizvodnju različitih ratarskih kultura.
Državna pomoć
Državna pomoć je potpora za poljoprivrednike koja se odnosi na posebno osjetljive sektore u prijelaznom razdoblju od 2012. do 2014. nakon pristupanja EU. Ova se pomoć odnosi na proizvodno vezana plać anja, a me đu posebno osjetljive spadaju i mlije č ne krave.
Ruralni razvoj
Do pristupanja EU primjenjivat ć e se postoje ć e državne potpore koje se odnose na: 1. mjere ruralnog razvoja u sklopu IPA i IPARD programa, 2. sredstva za osiguranje od mogu ć ih šteta proizvodnji u poljoprivredi, 3. za o č uvanje izvornih i zašti ć enih pasmina doma ć ih životinja, 4. za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, 5. potpora dohotku poljoprivrednih gospodarstava, 6. za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i 7. potpora za podru č ja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Ulaskom u EU hrvatski se agrar prilago đava zajedni č koj agrarnoj politici i ukupna sredstva namijenjena za poljoprivredu i selo bit ć e ve ć a od dosadašnjih, osim potpora vezanih za proizvodnju. Posebno ć e se fi nancirati ruralni razvoj i razvoj infrastrukture na selu, programi koji se odnose na modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, razvoj novih proizvoda, obnovu sela, razvoj turizma i još neki drugi programi. Ubudu ć e se obiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju orijentirati na tržište, gdje je prisutna konkurencija, i na tržištu ostvarivati godišnje prihode, a manje od potpora ili drugih prora č unskih sredstava.
Mljekarski list 10/2010.
Promjene na mljekarskoj sceni EU-a
Analiziramo promjene strukture proizvodnje, cijene i dohotka mliječnih farmi u EU-10 koje su se dogodile u proteklom razdoblju
Prof. dr. sc. Zoran Grgić
Prvih 10 zemalja članica EU-a ujedno su i najveći proizvođači mlijeka, a stanje i kretanje mljekarske proizvodnje u njima neposredno se odražava na tržište mlijeka u cijeloj EU pa i šire. Narušavanje cijena mlijeka i profita mliječnih farmi 2007./2008. godine navela su na promjene agrarne politike, kako na razini EU-a tako i u pojedinim zemljama. Na obje se razine nastoji postići ravnoteža tržišta i zadovoljavajući dohodak proizvođača. Sadašnji sustav regulacije tržišta mlijeka EU-a podrazumijeva potporu cijene kombiniranjem interventnog otkupa, uvoznih carina i potpora izvozu kvotama koje ograničavaju visinu proizvodnje. Jake turbulencije na tržištu mlijeka EU-a prije sada već gotovo dvije godine uzrokovale su promjene načina i visine potpora proizvodnji mlijeka, kao i odluke o ukidanju kvota za mlijeko do 2015. godine. Prije toga, radi “mekog prizemljenja”, od 2008. godine kvote se postupno povećavaju, ne
bi li se smanjila mogućnost rasta cijena mlijeka zbog njegova nedostatka na tržištu. Zemlje s visokom proizvodnjom najviše su osjetile poremećaje na tržištu, pa su i prve počele primjenjivati kratkoročne i srednjoročne mjere agrarne politike ne bi li dodatno stabilizirale svoje tržište. Mi dakako u pravilu provodimo “vatrogasne mjere” kojima spašavamo trenutnu situaciju, pri čemu dugoročno najčešće sami sebi “kopamo jamu”. Tako se unatoč dobroj vjeri takvim mjerama jedan sektor ili dio sektora u poljoprivredi održava ili razvija na račun drugoga. Jedan od uzroka takva stanja leži i u tome što se ne poštuje sustavno planiranje i usmjeravanje sektora, nego zadovoljenje kratkoročnih potreba i interesa pojedinih dijelova tog lanca naše poljoprivrede.
Promjene strukture proizvodnje
U posljednja tri desetljeća mljekarski sektor u EU doživio je značajne promjene. Pogotovo su izražene ako se podaci iz polovice 80ih godina usporede s današnjima
u zemljama najvećih proizvođača mlijeka. U navedenih devet zemalja 2009. godine proizvedeno je 85% ukupne proizvodnje mlijeka sadašnjeg EU-a, a od 1983. u njima je oko 40% smanjen broj grla, dok je mliječnih farmi prosječno 24% manje. U nekim zemljama, primjerice Italiji i Danskoj, smanjenje broja isporučitelja mlijeka veće je od 80%. Najveće smanjenje broja farmi iza njih bilježe zemlje s najvećim brojem farmi, ali i s najvećim brojem kravaFrancuska i Njemačka.
Smanjenje broja farmi nadomješteno je povećanjem broja grla po farmi, i to u svim promatranim zemljama. Prosjek je svih zemalja uvećanje, i to 2,38 puta, pri čemu se ponovno najviše ističu Italija i Danska, gdje su s prosjecima od 30 i 101 grlom po farmi veličine stada povećane gotovo 4 puta. Dok je to u Italiji lakše provedivo, jer su na početku analiziranog razdoblja imali prosječno 8 krava u osnovnom stadu, porast stada sa 28 na 101 grlo u Danskoj pokazatelj je vrlo velike intenzivnosti i specijalizacije proizvod-
Tablica 2. Ukupni broj grla i struktura mliječnih farmi po broju grla u zemljama EU-a 2007. broj krava ukupno
do 50 krava
s više od 100 krava (tisuća)farmi %krava %farmi %krava %farmi %krava %
od 50 do 100 krava
Belgija 524704626443 10
Danska 545 297251846 75
Njemačka4076764119315 27
Francuska3815715127422 7
Irska 1058563337506 17
Italija 1891823411257 41 Luksemburg4075422382 8
Nizozemska14684217445213 30
Velika Britanija1953518222327 68
nje. Zanimljivo je da su Nizozemska i Velika Britanija, koje su imale prosječno najveća stada na početku, najmanje povećala broj grla na farmi - 50, odnosno 19%.
Dinamika razvoja
Proizvodnja mlijeka izrazito je intenzivna u Danskoj, gdje je gotovo polovica ukupnog broja farmi s više od 100 grla, tako da je na 46% danskih farmi ukupno 75% muznih krava. Slijedi Velika Britanija sa 27% tako velikih farmi, a zatim po brojnosti velikih farmi i njihovu udjelu u ukupnom broju krava slijede Nizozemska i Italija. U ove četiri zemlje takva je promjena strukture proizvođača provedena od polovice 90-ih godina, od kada je i najizraženiji trend povećanja prosječne veličine mliječne farme, uz smanjenje broja farmi, posebice u zemljama velikim proizvođačima mlijeka. Između ostalog, i proizvođači i kreatori agrarne politike rukovodili su se proračunima iz ranih 90-ih godina, koji su upućivali na punu ekonomsku efikasnost proizvodnje mlijeka sa stadima većim od 40 grla po farmi. Ostale zemlje većinu još uvijek imaju u farmama s manje od 50 muznih grla, iako su također povećavale prosječnu veličinu stada u odnosu na stanje
polovicom 80-ih godina prošlog stoljeća. U razdoblju nakon 2015. godine većina ovih zemalja pretpostavlja dodatno smanjenje broja farmi s manje od 50 krava, a na njihov račun razvijat će se farme s više od 100 krava, koliko se u najvećoj mjeri to može organizirati. Tako je zanimljiv primjer Nizozemske koja je od polovice 90-ih godina udio “malih farmi” smanjila sa 70 na 42%, a u razdoblju do 2020. godine taj udio namjerava smanjiti na samo 10%. U ovoj je zemlji 1990. udio “velikih farmi” bio samo 3%, danas je na razini od 13%, a do 2020. godine trebalo bi ih već biti oko 45%.
Povećanje veličine farme zbog specijalizacije proizvodnje praćeno je povećanjem proizvodnosti rada,
3.
po
tako da je u uvjetima stabilnih cijena proizvodnost rada zaposlenih na farmama prosječno povećana 37%.
Najveće poraste bilježe Danska i Njemačka, a slijedi Italija. Velika Britanija bilježi rast produktivnosti na granici prosjeka EU-a, a ostale zemlje nešto manji rast. Događalo se to u razdoblju 13-20% većih prihoda u proizvodnji mlijeka nego danas, što zahvaljujući višim cijenama mlijeka na početku razdoblja (2001.2006.), što mjerama potpore na kraju (2007. godine). Naime, od početka djelovanja zajedničke agrarne politike, prodajne cijene mlijeka do 2006. godine bile su prilično stabilne, prosječno 0,32 €/kg. Tada dolazi do pada cijena na 0,28-0,29 €/kg, što je na razini EU-a proizvođačima
zaposlenom na farmi (u tisućama €) 2003.2007. Indeks 2003. = 100
Tablica
Dohodak
jednom
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Tablica 4. Postotak farmi u EU-10 s profitabilnom proizvodnjom 2004.2007.2009.
S profitom 64 7051
S pozitivnim doprinosom pokrića879585
nadomješteno uvođenjem premija za mlijeko (3,55 €/100 kg). Ova je mjera zajedno s mjerama kompenzacije unutar svake pojedine zemlje članice bitno popravljala gospodarski položaj proizvođača mlijeka do krizne 2008. godine. Nakon smanjenja cijene mlijeka u 2009. većeg od 30% u odnosu na 2007. godinu, dolazi do značajnih promjena u visini dohotka od proizvodnje mlijeka. Tako se na nizozemskim farmama prosječni dohodak od 80.000 eura u 2007., smanjuje na 60.000 eura u 2008., a procjene su prosječnih gubitaka u 2009. godini 8000 eura.
Kritična cijena
U zemljama visoko specijalizirane proizvodnje kao što su Nizozemska, Velika Britanija i Danska, uspjeh proizvodnje mlijeka najviše ovisi o prodajnoj cijeni mlijeka, gdje se više od 70% prihoda ostvaruje isključivo od cijene mlijeka, dok farmeri u Italiji, Njemačkoj i primjerice Irskoj mogu računati na druge izvore prihoda, uključujući potpore, na temelju kojih i u kriznim godinama dobri proizvođači bilježe pozitivan doprinos pokrića, dohodak ali i profit. Unatoč tome, prosječno stanje proizvodnje mlijeka u EU-10 pokazuje da se nakon razdoblja 2003.-2007. značajnije povećava udio “gubitaša”. Dok su 2007. na više od 95% farmi bilježeni pozitivni doprinosi pokrića, što pokazuje da su gotovo sve farme uspješno pokrivale izravne troškove proizvodnje, u 2009. godini broj farmi koje ne mogu podmirivati izdatke proizvodnje povećan je na 15%. Pokri-
vanje izdataka ili varijabilnih troškova proizvodnje nije dobar izbor pokazatelja gospodarskog položaja proizvođača u duljem razdoblju. Za poslovni razvoj mljekarskog sektora analitičari računaju s podmirivanjem troškova farme i pokrivanje “socijalnih” troškova, odnosno izdataka kućanstva. Pritom se to odnosi na računanje svih troškova gospodarstva, uključujući i troškove života kako bi se farmeri odlučili na nastavak proizvodnje. Socijalni su troškovi prosječno 0,078 €/kg mlijeka, s odstupanjima od 0,03 €/kg primjerice u Danskoj.
Sveukupni troškovi (zbrojeni troškovi proizvodnje i “socijalni”) podijeljeni na kg mlijeka nazivaju se “kritičnom cijenom mlijeka”. Kritična se cijena mlijeka kod zemalja velikih proizvođača mlijeka u EU-10 kreće od 0,29 €/kg u Velikoj Britaniji do 0,50 €/kg u Francuskoj, dok je u Luksemburgu ta cijena čak 0,54 €/kg. Osim Francuske, još su Njemačka i Danska zemlje više kritične cijene mlijeka, dok su osim navedene Velike Britanije zemlje s dobrom konkurentnošću proizvodnje mlijeka Belgija, Irska, Italija i Nizozemska.
Prema kritičnoj cijeni mlijeka, u 2007. godini 70% farmi poslovalo je s profitom, ali je taj udio za dvije godine smanjen na 51%, što znači da praktično svaka druga farma u EU10 danas posluje s gubitkom. Računajući samo na izdatke farme, vrlo visoki udio ostvaruje pozitivni doprinos pokrića, ali je taj udio u posljednje dvije godine smanjen 10% i na najnižoj je razini u posljednjih desetak godina. U analizi potencijala razvoja mljekarskog sektora u
Mljekarski list 10/2010.
EU-10 nakon 2015. godine rukovodi se dugoročnim određenjem prodajnih cijena mlijeka od 0,20 do 0,29 €/ kg mlijeka, što je značajno smanjenje u odnosu na današnjih od 0,32 do 0,34 €/kg, a i kritična cijene mlijeka u EU-10 prosječno je 0,34€/kg. Prema nekim analizama, najniža prihvatljiva veličina stada u takvim uvjetima bila bi 60 muznih grla, dakle ukupna veličina stada oko 100 grla. Farma bi morala proizvoditi većinu stočne hrane s manje od 1,6 ha po uvjetnom grlu, a prosječna proizvodnja mlijeka trebala bi biti veća od 7,4 tona po grlu. U takvim uvjetima, kod manjih proizvođača mlijeka (oko 50 grla) doprinos pokrića smanjio bi se prosječno oko 2000 eura, ali bi se po farmi i dalje ostvarivao profit na razini 2007. godine. Na većim farmama koje isporučuju više od 780 tona mlijeka godišnje (više od 100 krava), nakon ukidanja kvota u zemljama gdje su danas velika plaćanja kvota za mlijeko (Nizozemska) doprinos pokrića povećao bi se i za 60.00070.000 eura. Za EU-10 značajno je određenje daljnje smanjivanje broja proizvođača, s povećanjem broja grla u osnovnom stadu. Tako bi se u zemljama koje danas nisu konkurentne s obzirom na kritičnu cijenu mlijeka postupnim, barem i manjim povećanjem udjela proizvođača s više od 100 grla u osnovnom stadu, ali značajnijim prelijevanjem kategorije malih proizvođača u skupinu onih sa 50-100 muznih grla pokušalo smanjiti kritičnu točku mlijeka u dva smjera.
Jedan je smanjenje fiksnih troškova, odnosno ulaganja po muznom grlu, a drugi je porast proizvodnosti rada, koji je i u dosadašnjem razdoblju bio značajan čimbenik usmjeravanja farmera na ovu proizvodnju u zemljama s nižom kritičnom cijenom mlijeka.
Mljekarski list 10/2010.
Gudovac
uspješan i ove godine
Unatoč gospodarskoj krizi, gudovački sajam opet je privukao mnoštvo izlagača iz zemlje i inozemstva, a posjetitelji nisu krili zadovoljstvo ponudom
Zoran Bašić , dipl. ing.
Ovogodišnji osamnaesti po redu Jesenski međunarodni bjelovarski sajam u Gudovcu, kao najveća manifestacija Bjelovarskog sajma i najveća specijalizirana stočarska izložba u Hrvatskoj, uspješno je održan unatoč gospodarskoj krizi. Na 25 tisuća četvornih metara izložbenog prostora svoje proizvode predstavilo je više od 450 izlagača iz 7 europskih zemalja i 19 hrvatskih županija, a sajam je posjetilo više od 50 tisuća posjetitelja. Organizatori ovogodišnje manifestacije bili su Bjelovarski sajam d.o.o., Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatski centar za konjogojstvo - Državna ergela Lipik i Hrvatska turistička zajednica, suorganizatori Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK Županijska komora Bjelovar i HOK - Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije Bjelovar, pokrovitelj sajma i Državne stočarske izložbe Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, generalni sponzor bila je Dukat mliječna industrija d.d., ostali sponzori Sladorana d.d. Županja, Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o., a sponzor hranidbe stoke Sano d.o.o. Karlovačka županija je bila ovogodišnja županija partner.
Sajam je svečano otvorio ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, a pozdravne govore održali su direktor Bjelovarskog sajma Zlatko Salaj, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać, ministar turizma Damir Bajs, župan Bjelovarsko-bilogorske županije Miroslav Čačija i gra-
donačelnik grada Bjelovara Antun Korušec. Svečanom otvorenju prisustvovali su i predstavnici veleposlanstva Republike Češke i Republike Slovenije, župan Karlovačke županije Ivan Vučić sa suradnicima, te predstavnici Međimurske i Brodsko-posavske županije. Ministar Čobanković čestitao je organizatorima na postignutim rezultatima, izrazivši osobito zadovoljstvo zbog onoga što je poljoprivreda dobila u rebalansu proračuna: “Tu prije svega mislim na oko 600 milijuna kuna koji su nam bili neophodni da nastavimo s isplatom poticaja i 300 milijuna koje je Vlada osigurala za nadoknadu šteta od elementarnih nepogoda”. Istaknuo je zadovoljstvo rezultatima razvoja govedarskog sektora, ponajprije proizvodnje mlijeka. Nakon obraćanja, tradicionalno je posjetio izložbeni prostor Dukat mliječne industrije, glavnog sponzora sajma, koji je ove godine bio osmišljen u duhu Dukat trajnog mlijeka u boci, u tehnološkom smislu jedne od najvećih Dukatovih inovacija u posljednjih nekoliko godina. Sajam je posjetila i premijerka Jadranka Kosor, obišavši štandove izlagača i uzgajivače koji su joj pokazali svoja grla stoke. Premijerki su se u obilasku sajma pridružili ministri Đuro Popijač, Božidar Pankretić i Damir Bajs te potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić. Nakon obilaska, premijerka je pohvalila organizaciju sajma veoma zadovoljna viđenim i brojem izlagača, najavivši svoj dolazak i sljedeće godine.
Državna stočarska izložba
Hrvatska poljoprivredna agencija, kao suorganizator sajma, u suradnji s udrugama uzgajivača i središnjim
Mljekarski list 10/2010.
uzgajivačkim savezima organizirala je Državnu stočarsku izložbu, ujedno i najveću u Hrvatskoj, na kojoj je 151 uzgajivač predstavio 472 grla stoke u 37 pasmina, a to su ujedno i najbolja grla iz hrvatskog uzgoja goveda, ovaca, koza, svinja i malih životinja.
Kao i proteklih godina, u govedarskom dijelu izložbe predstavljene su četiri kolekcije simentalske, te tri kolekcije holstein pasmine. Ocijenjena su ukupno 54 grla simentalske i 37 grla holstein pasmine. U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu dobio je Igor Mihaljević, drugu Jovanka Rajaković, a treću Drago Kovažik. U kolekciji mladih krava simentalske pasmine prvu nagradu dobio je Zlatko Pražetina, drugu Drago Kovažik, a treću Damir Horvatić. U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prva nagrada pripala je Branku Babiću, druga Ivanu Čurdiji, a treća Jovanki Rajaković, dok je u kolekciji bikovskih majki simentalske pasmine prva nagrada pripala Božidaru Domitranu, druga Darku Imbrišiću a treća Stočarskom obrtu Ljulj. Ivanu Čurdiji pripala je, također, nagrada za kravu sa životnom proizvodnjom, koja ima ukupnu životnu proizvodnju mlijeka od 58.369 kg sa 2500 kg mliječne masti i 2069 kg proteina. Krava je oteljena 1998. godine, a do sada je otelila čak 11 teladi.
U kolekciji steonih junica holstein pasmine prvu nagradu dobila je Srednja gospodarska škola Križevci, drugu Farma Salaš, a treću Davor Šmidt. U kolekciji mladih krava prva nagrada pripala je Snježani Šolčić, druga i treća Farmi Salaš, dok je u kolekciji ostalih krava holstein pasmine prva nagrada pripala Farmi Salaš, druga Snježani Šolčić a treća Farmi Topolik iz Belja d.d. Priznanja nagrađenim uzgajivačima uručili su ravnatelj HPA Zdravko Barać, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Josip Kraljičković, ministar turizma Damir Bajs, djelatnici Dukat mliječne industrije, glavnoga sponzora sajma, te predstavnici Bjelovarskog sajma i ostalih sponzora.
Dvostruki šampion
Šampionska zvona za simentalsku i holstein pasminu osvojile su krave iz staje Davora Šmidta iz Palešnika, koji je dvostruki pobjednik ovogodišnje Državne stočarske izložbe. Od kada je uvedeno proglašavanje šampionskog grla u dvije pasmine, to je prvi put da su nagrade otišle u iste ruke. Šampionska zvona za najbolja grla, uz ravnatelja HPA Baraća, dodijelili su potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Friščić i potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Božidar Pankretić. Ispred Dukat mliječne industrije, generalnog sponzora sajma, nagradu
Premijerka je pohvalila organizaciju sajma veoma zadovoljna viđenim i brojem izlagača, najavivši svoj dolazak i sljedeće godine
je dodijelio Antun Milić, direktor Otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka, ispred Leda d.d. Goran Janković, voditelj otkupa mlijeka, a ispred Bjelovarskog sajma direktor Zlatko Salaj.
Nakon proglašenja šampionki održana je i aukcijska prodaja steonih junica. Od 33 ponuđene prodana je 31 junica, a kupci su prosječno plaćali 12 tisuća kuna, dok je najskuplja prodana junica dosegnula 14 tisuća kuna.
Licitiranja je kupcima olakšala subvencija Bjelovarskobilogorske županije od 1500 kuna po svakom kupljenom grlu, a i Grad Bjelovar je kupce sa svog područja subvencionirao s dodatnih 1500 kuna.
Na mladima selo ostaje
Kao i svake godine, najljepši događaj sajma bio je Bambino kup mladih uzgajivača goveda, na kojem su se u tradicionalnim nošnjama svoga kraja predstavili najmlađi stočari iz pet hrvatskih županija. Ovo su djeca i unuci iz obitelji naših uspješnih uzgajivača mliječnih krava, u kojima se ljubav prema stočarstvu prenosi iz generacije na generaciju. Dostojno se predstavilo njih 38, od najmlađe dvogodišnjakinje Lane Latinović iz Cugovca pa do onih malo starijih i pokazalo da za koju godinu možemo računati na njih kao vrsne uzgajivače goveda, ali s velikom prednošću - ljubavlju od malih nogu za ovom proizvodnjom.
Mljekarski list 10/2010.
Gospodarstvu Šolčić pripala je nagrada za najbolju mladu holstein kravu
Mladi uzgajivači predstavili su se u dvije dobne skupine - u mlađoj od četiri do devet godina nastupilo je 18, a u starijoj od 10 do 16 godina njih 20. Tako su Koprivničko-križevačku županiju i Klub mladih uzgajivača Sveti Ivan Žabno predstavili Ema i Luka Krušić, Leonarda Dolački, Vinko Babić, Magdalena i Matija Horvat, Senka Smailović Beštek, Domagoj Lalić, Antonio Taborčan, Antonio Ferenčina, te Lorena i Marinela Bačani, dok su Klub mladih uzgajivača Đurđevac predstavili Lana Patačko, Robert Turbelija, te Antun i Helena Imbrišić. Bjelovarsko-bilogorsku županiju i Klub mladih uzgajivača Bjelovar predstavili su Nera Dolenac, Marta i Josip Kovažik, Leonardo i Eleonora Dreta, Slaven Orlović, dok su Zagrebačku županiju i Klub mladih uzgajivača Vrbovec predstavili Ivana i Marija Babić, Zdravko i Katarina Sobota, Nikola Bukal, Petra i Martin Jantoljak, Miroslav Hrastić, te Stiven Latinović i njegova dvogodišnja sestra Lana. Krapinsko-zagorsku županiju i Klub mladih uzgajivača Krapina predstavili su Ivan i Viktor Kiseljak te Ivica Čorko, a Sisačko-moslavačku županiju
Božidar Domitran s prvonagrađenom bikovskom majkom
i Klub mladih uzgajivača Sisak predstavio je Miloš Džakula. Već tradicionalno, Ličko-senjsku županiju i Klub mladih uzgajivača Gospić predstavile su sestre Julija i Marija Vuković iz Brinja. Nikola Kostiha, voditelj ovoga veoma uspješnog projekta Hrvatske poljoprivredne agencije, kojemu je cilj predstavljanje mladih uzgajivača goveda, istaknuo je kako je svake godine zanimanje za sudjelovanjem na Bambino kupu sve veće, a uspoređujući s prošlogodišnjim, ove je godine sudjelovalo čak 11 djece više. Cilj je i ove godine ostvaren - djeca su dostojno predstavila obiteljsku proizvodnju mlijeka i pokazala da hrvatsko selo ima veliku snagu za opstojnost u budućnosti, a prema zadovoljstvu i djece i roditelja možemo očekivati još veći broj mladih uzgajivača, zaključio je Kostiha. Hrvatska poljoprivredna agencija, organizator manifestacije, i ove je godine sve sudionike nagradila specijalno izrađenim zvonom, a mnogobrojni sponzori djeci su darovali njihove omiljene dječje poslastice - mliječne proizvode i slatkiše.
Izabrani najuspješniji stočari
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković uručio je priznanja najuspješnijim stočarima - proizvođačima mlijeka i mesa u Republici Hrvatskoj za 2009. godinu. Tako su najuspješnijim proizvođačima kravljega mlijeka proglašeni Ivan Burek u kategoriji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i Belje d.d. Darda u kategoriji trgovačkih društava iz Osječko-baranjske županije. Radovan Aščić iz Bjelovarsko-bilogorske i Trgovačko društvo Paška sirana d.d. iz Zadarske županije nagrađeni su za najveću proizvodnju ovčjeg mlijeka, a Dalibor Jambrošić i Trgovačko društvo Gadanec trgovina iz Međimurske županije za najveću proizvodnju kozjeg mlijeka. U kategoriji svinjskog mesa najuspješnijim su proglašeni Nenad Rajčević iz Bjelovarsko-bilogorske i Trgovačko društvo Belje d.d. Darda iz Osječko-baranjske, koje je dobilo priznanje i za najvećeg proizvođača goveđeg mesa, dok je u kategoriji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva priznanje za ovu proizvodnju dobio Darko Remuš iz Koprivničko-križevačke županije.
Ostala događanja
U organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije održani su okrugli stolovi s aktualnim temama iz stočarstva: “Razvoj mesnog govedarstva u RH”, “Odjel za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda” i “Mogućnosti razvoja svinjogojstva kroz IPARD program”, s ciljem informiranja stočara i unapređenja sektora. Zanimljivo predavanje organizirala je i Sladorana Županja, o novostima na
Mljekarski list 10/2010. REPORTAŽA
tržištu hranidbe stoke - svom novom proizvodu SLADOLIQ-u, koje je jedino tekuće dopunsko krmivo proizvedeno od melase, osušenoga tamnog tropa i neproteinskog dušika s veoma povoljnim djelovanjem na fermentaciju u buragu preživača. U Agrokorovu izložbenom prostoru potpisan je ugovor o kontroli kvalitete stočne hrane između Hrvatske poljoprivredne agencije i Belja d.d. Ugovorom je predviđeno da će Belje financirati ispitivanje kvalitete stočne hrane svojih kooperanata, koji će na taj način dobiti uvid u kvalitetu proizvedenih krmiva i biti u mogućnosti unaprijediti hranidbu stoke. Inače, posebno educirani djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije, odnosno njezina nedavno otvorenog i suvremeno opremljenog Laboratorija za kontrolu kvalitete stočne hrane, obavljaju uzimanje uzoraka stočne hrane i njihovu analizu. A Hrvatska mljekarska udruga promovirala je novu knjigu - sveučilišni udžbenik profesora Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Pave Caputa, Ante Ivankovića i Bore Mioča - Očuvanje biološke raznolikosti u stočarstvu - suvremeno opremljenog štiva u kojemu na jednom mjestu napredni stočar može doći do pravodobne i kvalitetne informacije.
Igor Mihaljević s prvonagrađenom junicom simentalske pasmine
Analizirajući trodnevna događanja, ne ć emo pogriješiti zaključimo li kako je ovogodišnji sajam kvalitetno organiziran, a unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji ipak se mnogo novoga i korisnoga moglo vidjeti i naučiti, ponešto i tržiti, što zapravo i jest svrha sajmovanja.
Mljekarski list 10/2010.
Izložba goveda Ličko-senjske županije
Ponosni vlasnik šampionskog grla i ove je godine dugogodišnji uzgajatelj visokomliječnih krava Ivan Matasić iz Čovića pored Otočca
Aleksandar Kljujev, dipl. ing., HPA
UBrinju je 22. rujna održana
IV.izložba goveda Ličkosenjske županije. Organizatori izložbe bili su Udruga uzgajivača holstein goveda Ličko-senjske županije, Frankopan PZ - Braniteljska zadruga Brinje i Hrvatska poljoprivredna agencija, a svečano otvorenje proglasio je Ante Pezo, dipl. ing., pomoćnik ravnatelja HPA.
Dvjema zapregama predstavljeni su domaći uzgajivači konja, a zatim su posjetitelji mogli vidjeti mlade uzgajivače odjevene u narodne nošnje s njihovom teladi, kojima je uručen pehar HPA. U izložbenom dijelu predstavljene su tri pasmine goveda - simentalska, holstein i smeđa, razvrstane u ukupno šest kolekcija. Predvođenju i ocjeni pristupilo je 28 grla. Osim njih, prikazana je i kolekcija izvorne i zaštićene pasmine ličke buše sa 5 grla te 7 grla koje su prikazali mladi uzgajivači. Sva nagrađena grla po kolekcijama dobila su diplome HPA te novčane i naturalne nagrade brojnih sponzora
izložbe. U kolekciji junica simentalske pasmine prvonagrađena je junica Šarova HR 5101634055, oteljena 23.8.2008., čija je majka u maksimalnoj četvrtoj laktaciji dala 5300 kg mlijeka sa 4,47% m.m. i 3,59% proteina, vlasnice Ivanke Miškulin iz Smiljana. U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine najboljom je proglašena krava Priksi HR 4100956319, oteljena 6.10.2003., koja je u maksimalnoj IV. laktaciji dala 5544 kg mlijeka sa 3,71% m.m. i 3,60% proteina, vlasnice Marije Uzelac iz Smiljana.
Nagrađena grla
U kolekciji junica smeđe pasmine najboljom je proglašena junica Tonka HR 9101578380, oteljena 15.9.2008., uzgajateljice Milke Pavlak iz Križpolja. U kolekciji ostalih krava iste pasmine najboljom je proglašena krava Zekica HR 1100149567, oteljena 1.12.2003., koja je u maksimalnoj IV. laktaciji proizvela 4751 kg mlijeka sa 3,87% m.m. i 3,40% proteina, vlasnice Ivanke Miškulin iz Smiljana.
U kolekciji junica holstein pasmine najboljom je proglašena junica Marica HR 8101663887, oteljena 31.10.2008., čija je majka u maksimalnoj I. laktaciji proizvela 5268 kg mlijeka sa 4,07% m.m. i 3,23% proteina, vlasnika Ivana Matasića iz Čovića. U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvonagrađena je krava Azra HR 7100838230, oteljena 1.8.2005., koja je u maksimalnoj II.laktaciji proizvela 7416 kg mlijeka sa 3,07% m.m. i 3,20% proteina, vlasnice Katice Maras iz Kompolja. Šampionkom izložbe proglašena je krava holstein pasmine Marisa HR 8101001456, oteljena 31.7.2006., koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 6475 kg mlijeka sa 4,06% m.m. i 3,42% proteina. Ponosni vlasnik krave dugogodišnji je uzgajatelj visoko mliječnih krava Ivan Matasić iz Čovića. I ove godine, kako smo istaknuli, prikazana je kolekcija izvorne i zašti ć ene pasmine li čke buše. Grla su izložili uzgajatelji Katica Franić iz Smiljana i Milan Žarak iz Perušić a.
Mljekarski list 10/2010.
Pripreme za Europsko prvenstvo krava holstein pasmine u Italiji
Željko Picig, bacc. ing. agr., HPA
Utalijanskoj Cremoni od 28. do 31. listopada održava se Europsko prvenstvo krava holstein pasmine. U sklopu toga teku i pripreme Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda i djelatnika Hrvatske poljoprivredne agencije, koji pružaju stručnu i tehničku potporu. Na Europskom prvenstvu Hrvatska će nastupiti prvi put, a bit će zastupljena sa 4 krave. Kako je do početka prvenstva preostalo manje od mjesec dana, iznimno je važno da se kvalitetno odrade sve stručne i tehničke pojedinosti vezane za prvenstvo, jer osim kvalitetne pripreme životinja treba odraditi i niz zakonskih i proceduralnih mjera prije samog odlaska u Cremonu. Naime, nastup na prvenstvu otežava i činjenica da je Hrvatska uz Švicarsku jedina zemlja sudionica izvan EU-a. Zbog toga je SUHUH svoju odličnu suradnju s Holstein savezom iz Mađarske oplemenio s nekoliko sastanaka i radionica, usvojivši najbolja rješenja od mađarskih kolega, jer će Mađarska na Europskom prvenstvu nastupiti već treći put i zasigurno ima velika iskustva u takvom tipu natjecanja. Treba spomenuti da su najkvalitetniji sastanci i radionice između mađarskih i hrvatskih kolega odrađene na Jesenskom međunarodnom gudovačkom sajmu te u mađarskom Kaposvaru, gdje je od 24. do 26. rujna održana regionalna izložba nekoliko pasmina goveda, konja, ovaca i koza. Izložbi i radionici nazočili su djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije Davor Pašalić, Željko Picig i Josip Crnčić, koji su zaduženi za stručnu i tehničku pomoć vezanu za organizaciju odlaska na prvenstvo u Italiju, i djelatnik Farme “Salaš”, Matakovo d.o.o. Matej Berger, koji će biti jedan od timaritelja u našem timu. Šampionka holstein pasmine na regionalnoj izložbi u Kaposvaru je krava NELLI živ. br. 3283510125, otac je FINLEY-ET, u drugoj je laktaciji, a ona će prema riječima organizatora predstavljati Mađarsku na prvenstvu u Italiji. Središnji savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda organizira odlazak autobusom na Europsko prvenstvo u Italiju s polaskom 29. listopada te s povratkom 30. listopada. Svi zainteresirani mogu se javiti na e-mail: dpasalic@hpa.hr ili na ivranic@hpa.hr ili na zpicig@hpa. hr, te na telefone 01/27 93 363 i 01/27 93 364 i 031/81 50 19.
NU posjetu zadarskoj farmi “Vigens”
Davor Pašalić , dr. vet. med., HPA
Željko Picig, bacc. ing. agr., HPA
a inicijativu i već kao tradicionalna aktivnost Udruge uzgajivača holstein goveda Bjelovarsko-bilogorske županije (UUHG-BBŽ), 26. kolovoza organiziran je posjet farmi “Vigens” u Zadru. U organizaciji i pripremi pomogli su i djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije, Odjela za podršku razvoju uzgojnih udruženja, Davor Pašalić, Željko Picig, Josip Crnčić i Ivica Vranić. Uzgajivače i članove udruge na farmi su dočekali djelatnici “Vigensa” Jurica Dević te Željko i Danijela Kovačević, koji su sve nazočne upoznali s radom farme. Dević se osvrnuo i podsjetio na izgled farme prilikom kupovine, naime, bila je u katastrofalnom stanju, i na ono danas, kad je “Vigens” četvrta farma po veličini u državi, ali i na druge aktivnosti s kojima se ponose. Osim toga, predstavio je i na koji način planiraju razvoj u “europskim” godinama koje su pred hrvatskim uzgajivačima holstein goveda i ukupnom hrvatskom poljoprivredom. Tijekom obilaska i razgledanja farme na sva pitanja uzgajivača odgovarali su Željko Kovačević i djelatnici HPA. Svrha posjeta bila je upoznavanje uzgajivača holstein goveda s područja Bjelovarsko-bilogorske županije s radom velike hrvatske farme muznih krava, ali i što bolje upoznavanje uzgajivača, razmjena njihovih iskustava i problema s kojima se svakodnevno susreću u svom radu, te primjena pozitivnih rješenja. UUHG-BBŽ jedna je od aktivnijih i služi kao primjer ostalim udrugama uzgajivača, pokazujući kako bi uzgajivačka udruženja trebala djelovati.
Mljekarski list 10/2010.
MLIJEKO ‘Z BREGOV - NAJBOLJA KUPNJA
Više od 45% hrvatskoga građanstva smatra Vindijino mlijeko onim ■ koje nudi najbolju kvalitetu i za to primjerenu cijenu. Najveća hr vatska prehrambena industrija dugoj listi već dobivenih certifikata i nagrada pridodaje i oznaku “Best Buy Award”. Naime, prema rezultatima istoimenog istraživanja, Vindijino mlijeko predstavlja najbolju kupnju za hrvatske građane. Istraživanje na kojem se temelji dodjeljivanje “Best Buy Award” nagrada i certifikata, prvi je put prema posebnoj metodi “Deep Mind Awareness” provedeno u Hrvatskoj u siječnju 2010. godine. Provodi ga Centar za istraživanje tržišta GfK, a obuhvaća čak 16 kategorija iz segmenta mliječne industrije: mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko, maslac, probiotik, voćni jogurt, mliječne deserte i tako dalje. U zasigurno najznačajnijoj kategoriji mliječne industrije - mlijeku, na prvu poziciju plasirala se upravo Vindija. Na nacionalno reprezentativnom uzorku za Republiku Hrvatsku, ispitanike su u istraživanju pitali: “Koje mlijeko smatrate da u Hrvatskoj predstavlja najbolju kupnju - najbolji omjer cijene i kvalitete?”. Vindiji je svoj glas dalo 40,5 % ispitanika, dok svega njih 4,8% nije znalo navesti niti jednu robnu marku mlijeka ili se nije htjelo izjasniti o tom pitanju. Kada se pribroje rezultati Vindije na prvom mjestu i rezultati Vindijina podbranda ‘z bregov, plasiranog na trećoj poziciji, ispada da više od 45% hrvatskoga građanstva Vindijino mlijeko smatra - mlijekom najbolje kupnje - onim koje nudi najbolju kvalitetu i za to primjerenu cijenu. Odgovori u ovom istraživanju nisu bili sugerirani, već su ispitanici slobodno sami mogli navesti imena proizvođača mlijeka, odnosno brendove mlijeka za koje oni smatraju da na hrvatskom tržištu nude najbolji omjer cijene i kvalitete.
SLATKA IZNENAĐENJA IZ VINDIJE
Freska Euforija, jedinstvena fermentirana poslastica, dolazi u dva nova okusa koja će još jednom oduševiti sve ■ sladokusce. Svima poznati mliječni deserti obogaćeni su fantastičnim novim izdanjima koja donose okuse orahnjače i muf fina. Kreativna mliječna radionica iz Varaždina još se jednom iznimno potrudila, ponudivši svojim potrošačima proizvod kojem je teško odoljeti. Tako je spajanjem kremastog deserta i orahnjače, prhkoga domaćeg specijaliteta, nastala nova vrsta užitka u kojem se prepoznatljiv okus Vindijine mliječne poslastice stapa s neodoljivo prhkim kolačem. Tu je i originalan okus muf fina, ukusnih čokoladnih kolačića omiljenih kod svih uzrasta. Uz dva nova okusa Euforije, Vindija nudi i četiri postojeća: šumsku jagodu, stracciatellu te popularna crispies izdanja s aromom jaffe i kokosa.
NAJBOLJI KEFIR U HRVATA
Čak 24 posto hrvatskih građana Vindijin kefir smatra najboljom kupnjom, čime ■ je još jedna skupina proizvoda u asortimanu varaždinske tvrtke dobila certifikat Best Buy Award. Prema ispitivanju koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK, kefir iz Vindije za hrvatske potrošače predstavlja najbolji omjer cijene i kvalitete. Rezultati su dobiveni na osnovi inovativne metode DEEPMA (Deep Mind Awareness), koja se ne oslanja na utjecaj brenda pri kupnji proizvoda, nego želi preispitati stvarnu percepciju potrošača o kvaliteti dobivenoj za uložen novac. Ispitivanje hrvatskoga tržišta pokazalo je da visoku vrijednost po pristupačnoj cijeni potrošači dobivaju kupnjom kefira robne marke Legenda ‘z bregov, imena koje simbolizira Vindijinu predanost stvaranju tradicionalnih mliječnih osvježenja. Taj izvrstan fermentirani proizvod ima povijest dugu nekoliko tisuća godina, a pripisuju mu se mnogobrojna zdravstvena svojstva, kao što su reguliranje krvnog tlaka, snižavanje razine kolesterola te pozitivno djelovanje na cjelokupni probavni sustav.
JEDINSTVENI ZALOGAJ SVJEŽINE
Ponuda Vindijinih sirnih namaza nadopunjena je izvrsnom kombinacijom tune i rajčice te primamljivom aro- ■ mom domaće šunke. Čari Mediterana koje donosi spoj tune i rajčice oduševit će i najizbirljivije sladokusce. Svoj bogati okus taj jedinstveni namaz duguje diskretnom okusu cijenjene plave ribe koji je upotpunjen sušenim pelatima rajčice i pomno odabranim začinima. Vindija je pripremila vrhunsku poslasticu i za one koji preferiraju kontinentalne specijalitete, a domaća dimljena šunka svakako je jedan od njih. Razigrana kombinacija mliječne, lako mazive strukture sirnih namaza i komadića aromatične šunke jamči još jedan nezaboravan doživljaj jedinstvenog okusa ‘z bregov.
Mljekarski list 10/2010.
LISTOPAD
Vrlo je vjerojatno da će srednja mjesečna temperatura zraka u cijeloj Hrvatskoj biti jednaka prosječnoj višegodišnjoj vrijednosti. Njezina će se vrijednost kretati u gorskoj Hrvatskoj oko 9,4 °C, središnjoj 10,9 °C, istočnoj 11,4 °C, a uzduž Jadrana 12,2 °C. Maksimalna temperatura zraka u Gospiću može narasti do 26,8 °C, a u Osijeku i do 29,2 °C. No, da će dani ovog mjeseca biti stvarno tako topli, mala je vjerojatnost. Jutra će biti hladna - minimalna se temperatura zraka potkraj mjeseca u Osijeku i Zagrebu može spustiti na -5,0 °C, a u Gospiću na -8,0 °C. Oborina može biti više od višegodišnjeg prosjeka. Dakle, u Osijeku može pasti više od 48 mm, Zagrebu više od 76 mm, a u Gospiću vrlo vjerojatno i više od 150 mm. Ističemo, u listopadu ne samo u Zagrebu nego i u Osijeku kiša pada prosječno 10, a u Gospiću 12 dana. Dakle, tlo se tijekom mjeseca sporo suši, pa je njegova priprema za sjetvu ozimih ratarskih kultura otežana. Kombajniranje kukuruza može se nastaviti i u studenome.
AGROMETEOROLOG
Mr. sc. Dražen Kaučić
Ne zaboravimo, “ljetno” vrijeme prestaje zadnje nedjelje ovog mjeseca. Kazaljku na satu pomičemo jedan sat unatrag! Dakle, 31. listopada u 2 sata prelazimo na srednjoeuropsko, odnosno “zimsko” vrijeme.
IZLAZAK
DatumOsijekZagreb
10.listopada5:52 6:03
20.listopada6:05 6:17
31.listopada6:20 6:35
ZALAZAK
DatumOsijekZagreb
10 listopada17:12 17:23
20.listopada16:5317:05
31.listopada16:3616:48
REPORTAŽA
Mljekarski list 10/2010.
Otočki festival sira i meda
U Otočcu su se okupili proizvođači sira iz cijele Hrvatske, a pridružili su im se i proizvođači meda s područja Gacke doline
Zoran Baši ć , dipl. ing.
Idilično ličko mjesto Otočac ove je godine bilo domaćin jubilarnih 5. dana sira, gdje su mnogi posjetitelji uživali u okusima tradicionalnih domaćih ličkih i gostujućih kontinentalnih i dalmatinskih sireva, koje su izložili predstavnici mljekara okupljenih u Udrugu proizvođača mlijeka. Domaćin i organizator manifestacije bila je Sirana “Runolist” tvrtke Tomaić commerce d.o.o. iz Otočca, pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a supokrovitelji Ličko-senjska županija, Grad Otočac i Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Otočac. U manifestaciji su sudjelovali otočki gradonačelnik Mario Barković i ličkosenjski župan Milan Jurković, koji je i službeno otvorio jubilarne dane sira. Istaknuo je posebno zadovoljstvo radom i upornošću obitelji Tomaić, čiji je uspjeh zapravo i uspjeh grada i županije, i poželio da “Runolist” gradu Otočcu i Ličko-senjskoj županiji postane ono što je “Sirela” Bjelovaru. Gradonačelnik Barković pohvalio je poduzetničke sposobnosti obitelji Tomaić, čiji su pothvati posljednjih godina obogatili otočki kraj, kojega da-
nas, uz prirodne ljepote Gacke i Velebita, krase i prepoznatljivi mliječni proizvodi, poput sireva proizvedenih u Sirani “Runolist”. Barković ističe da je Grad Otočac predvidio sredstva za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, osobito proizvodnje mlijeka kroz poticajna sredstva ali i oslobađanje od komunalnih naknada. Pozdravni govor uputila je i predsjednica Hrvatske mljekarske udruge Vera Volarić, koja se godinama zalaže za očuvanje proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Lici, jer je jedino tako moguće zadržati stanovništvo, osobito mlado, u ruralnim područjima, to više što proizvodnja mlijeka pruža velike prednosti - sirovinu proizvedenu na očuvanim i zdravim velebitskim livadama i pašnjacima. Danas, nažalost, u odnosu na 2005. godinu proizvođača mlijeka upola je manje, ali ohrabruju podaci da se povećava proizvodnja mlijeka po grlu i po gospodarstvu, a značajno se ulaže u proizvodnju mlijeka kroz različite državne, županijske i lokalne programe, zaključila je V. Volarić Domaćin manifestacije Vladimir Tomaić posebno se zahvalio županijskim i gradskim vlastima, koje su od samih početaka prepoznale vrijednost organizacije ove
Mljekarski list 10/2010.
manifestacije koja je dobar primjer kako se na jednom mjestu mogu okupiti proizvođači kvalitetnih prehrambenih proizvoda i nadaleko promovirati kraj iz kojega dolaze. Inače, obitelj Tomaić je s proizvodnjom sira započela u Krasnom Polju na Velebitu 1992., proizvodnja je postupno rasla, sirevi su osvajali svoje mjesto na tržištu, a 2003. godine otvoren je pogon i zaposleno deset radnika. Razvoja ne bi bilo bez podrške cijele obitelji, a danas sa zadovoljstvom ističu da su realizirali svoj životni san. Važno je istaknuti da su povećanjem preradbenih kapaciteta Sirane “Runolist” otvorene mogućnosti daljnjeg razvoja proizvodnje mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, što može biti dodatan poticaj povećanju proizvodnje mlijeka.
Tomaići su pravi primjer kako je za dobre rezultate potrebna prije svega sloga i ustrajnost cijele obitelji
Na izložbi su predstavljeni sirevi iz svih krajeva Lijepe naše, a svoje proizvode osim domaćina sirane “Runolist” predstavile su i mljekare “Euromilk” iz Beloslavca, “Batlan” iz Otoka, “Biz” iz Pleternica, “Družba” iz Babine Grede, “Hamer” iz Čakovca, “I-pak” iz Pakova Sela, “Slavija” iz Starog Petrova Sela, “Križevačka mljekara” iz Zagreba, “MiH sirana” iz Kolana, te “Latus” iz Žminja. A osim sirara, predstavili su se i proizvođači meda s područja Gacke doline okupljeni u udrugu “Maslač ak”, čiji proizvod isto tako dolazi sa čistih li čkih šuma i pašnjaka. Ideja da se med i mlijeko zajedno predstave pun je pogodak, s obzirom na njihovu povezanost od davnina.
Dobro raspoloženje posjetitelja, unatoč kiši koja je padala cijeli dan, uz sir, med i koju kapljicu vina, do kasnih sati poticali su ugodni zvuci puhačkog orkestra DVD-a Otoč ac, koji je toga dana slavio svoju 120. obljetnicu postojanja, a svoje hitove otpjevao je i Zlatko Pejakovi ć, naš renomirani pjevač zabavne glazbe. Dani sira u Otoč cu na jednom su mjestu okupili proizvođač e sira iz cijele Hrvatske, ponudili pregršt kvalitetnih i s razlogom visoko ocijenjenih sireva, a poslali su i važnu poruku zaljubljenicima u sireve - kvaliteta hrvatskih tradicionalnih sireva sve je bolja!
Mljekarski list 10/2010.
Boli vas jako ili samo malo?
PDr. Ivo Belan
ostoji bajka o jednoj princezi i grašku. Djevojka princeza, naime, nije mogla zaspati čak niti ležeći na dvadeset madraca, jer joj je smetalo jedno zrno graška koje se otkotrljalo ispod najdonjeg madraca. Ova bajka je samo preuveličavanje jednoga stvarnog problema u medicini: zašto fizička bol ili nelagodnost neke ljude jako uznemiri i potrese, dok drugi to isto jedva da i primijete?
Da, u osjetu boli postoje nevjerojatno velike razlike među ljudima. Intenzitet bola (blaga ili jaka), o kojem govori pacijent, često nije u odgovarajućoj vezi, to jest nije odraz objektivnog stanja bolesti koja je tu bol izazvala. Primjerice, istraživači su rendgenski snimili kralježnice skupine ljudi za koje su znali da na njima imaju upalne promjene. Od rendgenologa je zatraženo da komentiraju snimke i da na temelju njih procijene težinu bolesti. Intenzitet patnji i bolova koje su izražavali pacijenti nije bio u razmjeru s rendgenskim nalazima. Do sličnog zaključka došlo se i detaljnom studijom pacijenata koji
su bolovali od čira na želucu ili dvanaesniku. Kakvo je stanje bolesti može se procijeniti na temelju promatranja širine i dubine samog čira. Na temelju tih parametara može se vidjeti i kako čir reagira na liječenje. Zanimljivo, pokazalo se da postoji velika razlika između reagiranja čira i samih izjava bolesnika. U jednoj studiji polovica onih pacijenata koji su se nakon liječenja i dalje tužili na bolove više nisu imali čir, dok je trećina onih bez simptoma nakon liječenja još uvijek imala čir na sluznici želuca.
Povećanje ili smanjenje patnje?
Okolnosti u kojima se bol pojavljuje mogu ključno utjecati na to koliko će se bol osjećati. Primjer za to podaci skupljeni su tijekom Drugoga svjetskog rata. Vojnike ranjene u Anziju, u Italiji, usporedili su s civilima u Americi sa sličnim ozljedama. Naime, istraživači su usporedili zahtjeve pacijenata za tabletama ili injekcijama protiv bolova. Razlike su bile goleme. Većina vojnika uopće nije zatražila takve pripravke. Liječnik koji je provodio to ispitivanje smatra da su okolnosti u kojima
su se nalazili vojnici bile uzrok njihove otpornosti na bol. Biti ranjen u bici poprima bitno drukčije značenje od onoga biti ozlijeđen u nekom “civilnom” nesretnom slučaju. Ozljeđivanje vojnika nije neočekivano i nepredvidivo. Osim toga, ono nije ni događaj s posve negativnim obilježjem - ranjavanje znači da ste preživjeli i da određeno vrijeme nećete morati ići u bitku. Nadalje, biti ranjen u ratu poprima i određeno obilježje heroizma.
Ili drugi, manje ekstreman primjer. Primjerice, pod velikim ste pritiskom da nešto morate obaviti u određenom roku a upravo tada zgrabi vas jaka prehlada. Vjerojatno ćete vaše tegobe i nevolje podnositi znatno teže nego u opuštenu ozračju kod kuće.
Ako se bol pripisuje trivijalnom uzroku, uopće ne mora biti neugodna. Bol za koju se pak zna da joj je polazište neka bolest - ili za koju se pretpostavlja da ju uzrokuje bolest - vjerojatno će uzrokovati mnogo više patnji. Obraćanje pažnje simptomima čini da ih se osjeća još težima. Primjerice, pacijenti u zubarskoj stolici tvrde kako
Mljekarski list 10/2010.
osjećaju mnogo više bolova ako ih se svakih pet minuta pita kako se osjećaju, nego ako im se to isto pitanje postavlja jednom u 30 minuta! Raspoloženje pritom vrlo snažno utječe na osjet bola. Zabrinutost i tjeskoba čini ljude da se više okreću sebi, a pritom simptomi ispadnu više zloslutni i više “nametljivi”. Zabrinuti ljudi postaju vrlo oprezni i često pažljivo ispituju svoje tijelo s ciljem pronalaženja bilo čega što nije u redu. Potištenost, premda predstavlja drugačije stanje misli, također povećava svijest o negativnim osjetima.
Svi navedeni čimbenici igraju svoju ulogu, bez obzira na to koliko je ozbiljna bolest o kojoj je rije č i pritom pogoršavaju simptome bilo da se radi o metastatičnom raku ili običnoj prehladi. Zanimljivo i veoma dobro pitanje, međutim, na nje-
ga vrlo je teško odgovoriti. Je li moguće da se živčani sustavi u tolikoj mjeri razlikuju, pa je ono što je za Štefa običan grč, kod Iveka strašna bol? Nema jasnog odgovora, ali postoje neki dokazi da bi to tako moglo biti - neki su ljudi više slični onoj princezi na zrnu graška iz bajke nego drugi.
Što
je s hipohondrima?
Tradicionalna psihoanalitička interpretacija - da ljudske reakcije i različiti simptomi imaju podsvjesno značenje i pružaju određeno zadovoljenje - može ovdje donekle vrijediti. Psihoanalitičari ističu da neki hipohondri prolaze kroz život “bombardirajući” druge svojim patnjama i tegobama, a u isto vrijeme otežavaju ovima drugima pokušaje da im pomognu. Barem dio te podsvjesne motivacije u stvari može biti osve-
ta tih ljudi za neka zanemarivanja u djetinjstvu. Drugi hipohondri podsvjesno nalaze da im više odgovara fizička nego psihička bol. lako im fizička patnja služi da ih odvrati od još nepodnošljivijeg osjećanja sebe samih kao potpuno bezvrijednih i manjkavih ljudi.
Više društveno orijentirana formulacija upućuje na to da hipohondri upotrebljavaju fizičke simptome kako bi na neverbalan način drugim ljudima kazali da je nešto u njihovim životima krenulo loše. Ponavljano govoriti drugome o svojim bolovima i patnjama u stvari znači tražiti pomoć. Na taj način hipohondar traži od drugih poseban obzir - traži pažnju, simpatiju i podršku. Ova interpretacija u biti želi upozoriti - ako bi se hipohondar zatekao sam na pustom otoku - njegovi bi simptomi nestali!
VAŠ LIJEČNIK
Mljekarski list 10/2010.
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%.
Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina. Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.
Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.
Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)
UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mlije čne masti i 3,4% bjelančevina
vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)
vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)
Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za rujan 2010. godine
Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać , dipl. ing. agr.
