Mljekarskog lista, koji već skoro pola stoljeća brine o edukaciji hrvatskih proizvođača mlijeka
Vera Volarić , dipl. ing., glavna urednica Mljekarskog lista
Činjenica da na proširenom sastanku suradnika Mljekarskog lista gotovo nitko nije izostao, dovoljno govori o važnosti ovog časopisa ne samo za čitatelje i članove Uređivačkog odbora, već i za predstavnike važnih stručnih institucija, koji su direktno ili indirektno povezani s problematikom proizvodnje mlijeka, a time i s Mljekarskim listom. Jedini je to specijalizirani mljekarski časopis, koji već punih 47 godina, u onima za hrvatsko stočarstvo dobrima i u onima manje dobrim vremenima, svoje čitatelje uči i hrabri da ne posustaju u ovoj zaista teškoj i zahtjevnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Nove smjernice
Sadržajno je časopis oduvijek bio na visokoj stručnoj razini - to je mišljenje svih sudionika, kako članova Uređivačkog odbora tako i predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Centra za reprodukciju u stočarstvu RH, Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, uzgajivačkih udruga, te predstavnika najvećih hrvatskih mljekara Dukata, Vindije, Megglea i Leda. Promjenom vizualnog identiteta, uz grafičku tran-
sformaciju u jedan moderni stručni poljoprivredni magazin, Mljekarski list postaje još privlačniji za svoje brojno čitateljstvo - više je puta istaknuto tijekom sastanka, koji je po prvi puta održan izvan redakcijskih prostorija, i to na imanju člana uređivačkog odbora i proizvođača mlijeka Zdenka Močnika u Dugoj Resi, u neposrednoj blizini prekrasne rijeke Mrežnice.
Prisutni članovi Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge, vlasnika i izdavač a Mljekarskog lista, raspravljaju ći o ure đ ivanju, mogu ć nostima i prijedlozima za dopunu, pa i kritikama i sugestijama za poboljšanje č asopisa, nisu krili zadovoljstvo slušajući uglavnom pohvale na račun Mljekarskog lista. No, zbog dobre upuć enosti u financijske prilike, a danas možemo slobodno re ći i neprilike za izdavačku djelatnost Hrvatske mljekarske udruge, naročito kada je o Mljekarskom listu rije č, smatraju da vrlo brzo treba razmišljati opove ć anju cijene č asopisa. Još uvijek traje trend pada broja proizvođač a mlijeka, što je usko povezano s padom naklade ovog gotovo pola stolje ć a starog mljekarskog č asopisa, koji redovito svaki mjesec stiže i u najudaljenija mjesta naše domovine. S obzirom da je to nerijetko jedina struč na pisana rije č i informacija za neka poljoprivredna gospodarstva, potreb-
no je sačuvati kvalitetu i redovitost izlaženja - jednoglasan je zaključ ak sudionika i zagovornika opstanka Mljekarskog lista.
Prijedlozi i sugestije
S obzirom na to da ć e se u iduć em razdoblju na europskoj razini donositi veoma važne odluke za hrvatsku poljoprivredu, s naglaskom na proizvodnju mlijeka u uvjetima Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, Mljekarski list ć e u razdoblju koje slijedi do ulaska Hrvatske u EU kompetentno i struč no educirati i informirati čitateljstvo o njihovim pravima, obvezama i moguć nostima, koje postaju za sve jednake. Primjenom ove agrarne politike za hrvatsku poljoprivredu stvorit ć e se uvjeti za konkurentnu proizvodnju, što bi naši proizvođači trebali znati iskoristiti te se potruditi prilagoditi novim strogo odre đenim pravilima. Dio proizvođač a mlijeka, koji iz bilo kojih razloga ne ć e moći prihvatiti nova pravila, teško ć e se
Mljekarski list će redovito pisati o svim uvjetima potrebnim za postizanje novih standarda EU tržišta, potičući i ohrabrujući naše proizvođače mlijeka pozitivnim primjerima Mljekarski list 8/2010.
snalaziti i opstati u uvjetima Zajedni čke poljoprivredne politike, koja ć e ulaskom Hrvatske u EU postati važe ć a i u našoj poljoprivrednoj praksi.
Mljekarski list će redovito pisati osvim uvjetima potrebnim za postizanje novih standarda EU tržišta, potičući i ohrabrujući naše proizvođače mlijeka pozitivnim primjerima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na kojima su već stvoreni preduvjeti za korištenje sredstava iz europskih fondova koji sadržavaju izdašne potpore, a za čije se korištenje treba dobro pripremiti.
Slijedi dosta teško razdoblje borbe za opstanak u jednom zamršenom institucionalnom i administrativnom okruženju, s mnoštvom formalnih barijera. No, stje č e se dojam da ova napetost popušta i da su jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, pod pritiskom Vlade RH i resornog ministarstva spremne surađ ivati i pojednostaviti proces legalizacije objekata, čime bi se skinuo teret
mnogim nelegaliziranim objektima i prokrčio put za legalnu, ravnopravnu i profitabilnu proizvodnju, koriste ći sve ono dobro što nam se Zajedničkom poljoprivrednom politikom nudi.
Naš časopis redovito prati i informira čitatelje o važnosti provođenja ARKOD sustava, jer upisane čestice postaju uvjet za EU subvencije i neobično je važno dobro informirati vlasnike zemlje, što dobivaju upisom svojeg zemljišta u ARKOD, a što gube odbijanjem upisa. Do sada je upisano 50% parcela, a do kraja godine je rok za identifikaciju cjelokupnog zemljišta u RH.
Uredništvo sa suradnicima Mljekarskog lista
I dalje ćemo poticajno pratiti i komentirati IPARD program, iznositi njegove mogućnosti ali i uvjete kojih se njegovi korisnici moraju pridržavati. Predstavljat ćemo uspješne korisnike programa, kojih je zasad nažalost vrlo malo, ali pred nama je još nekoliko natječaja za sredstva IPARD-a. Sadašnji korisnici mogu nam poslužiti kao ogledni primjeri onima koji imaju osnovne uvjete ali se dvoume ili su neodlučni zbog raznih razloga, često i zbog straha od nepoznatog, što je zapravo posljedica nedovoljne informiranosti. O registraciji i individualizaciji sabirališta pokušali smo u više navrata pisati, obraćajući se odgovornim i kompetentnim osobama, ali nažalost osim rokova primjene zakonske odredbe, na ovu temu nismo uspjeli dobiti željenu informaciju. Izgleda da će ova problematika još dugo biti rak rana, kako proizvođačima tako i prerađivačima mlijeka, sve do trenutka kada će moći otvoreno razgovarati što je kome interes u smislu ulaganja u sabirališta.
Novosti u poljoprivredi
O Nitratnoj direktivi puno se pisalo i govorilo no premalo se postiglo, osim na gospodarstvima na kojima je to uređeno od samog početka ili naknadno kao nužnost za uspješno poslovanje farme. Ipak umiruje informacija da Nitratna direktiva neće biti prepreka korištenju sredstava EU fondova, barem u prijelaznom razdoblju.
Informacija o iznosu mliječne kvote dodijeljene Hrvatskoj više gotovo nikoga i ne brine, jer se ona definitivno ukida na razini EU, i to 31.ožujka 2015. godine, a do tada je Hrvatskoj određena kvota za mlijeko u iznosu od 750 milijuna kilograma mlijeka, i to: Kvota A - 673 milijuna kg mlijeka (podrazumije-
va mlijeko isporučeno na preradu mljekarama) i Kvota B - 77 milijuna kg mlijeka (podrazumijeva mlijeko za direktnu prodaju i potrošnju na vlastitom gospodarstvu).
Edukacija mladih - imperativ hrvatske poljoprivrede
Neki dan smo imali priliku na jednom skupu proizvođač a mlijeka čuti razmišljanje mladog proizvođač a o potrebi edukacije mladih kao preduvjeta za kvalitetnu proizvodnju mlijeka. Pomislila sam, ima li išta ljepše čuti od jednog proizvođač a mlijeka. Ali odmah je ustao drugi proizvođač i demantirao svog kolegu rije čima: “Nije potrebno educirati mlade kako proizvoditi mlijeko, ve ć ih je potrebno educirati kako pobje ći od te proizvodnje”.
Dok god nam je proizvodnja mlijeka glavna djelatnost, ovakve poruke ne bismo smjeli slati mladim stočarima jer su one demotivirajuće i štetne. Dapače, trebamo ih učiti da je bavljenje stočarstvom i mljekarstvom zvanje dostojno svakog poštovanja i da samo dobro educiran stočar može biti napredan i uspješan proizvođač mlijeka. Bez struke i stručnjaka koji se u zadnje vrijeme često bagateliziraju i ignoriraju, nažalost nema niti napretka u hrvatskoj poljoprivredi, naročito onog trenutka kad postanemo dio Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Što nam nudi Zajednička poljoprivredna politika EU (CAP)?
Slijedom ovih događanja u koja se aktivno uključio i Mljekarski list, u sklopu Škole praktične nastave uspjeli smo iz prve ruke doznati što nam to nudi zajednička poljoprivredna politika EU (CAP). Ona sadrži sljedeće:
Mljekarski list 8/2010.
1. SPS potporu (I. stup) - jedinstveno plaćanje po gospodarstvu, koja uključuje: potporu za proizvodnju mlijeka • od 0,50 kn/kg mlijeka. Ovaj iznos reguliran je novim Zakonom o državnoj potpori i ruralnom razvoju (14. srpnja 2010.) i dio je nacionalne potpore sve do ulaska Hrvatske u EU, a nakon toga će ta stavka biti ugrađena u potpore EU, koja će u istom iznosu biti isplaćivana hrvatskim proizvođačima mlijeka, potporu po mliječnoj kravi u • iznosu od 836 kn/grlu, potporu za livade i pašnjake u • iznosu od 702 kn/ha površine, potporu za obradive površine u • iznosu od 2.055 kn/ha.
2. Potporu ruralnom razvoju (II. stup), koja uključuje: operativni program, • kapitalna ulaganja, • strukturne fondove (IPARD), • nacionalne mjere potpore • ruralnom razvoju.
Dragi čitatelji, dok vam sve ovo najavljujemo, želimo čuti i vaša razmišljanja, sugestije i primjedbe na tekstove i stručne priloge objavljene u našem zajedničkom časopisu, koji je oduvijek bio prvenstveno u službi hrvatskih stočara i proizvođača mlijeka. Želimo i nudimo vam suradnju u Mljekarskom listu. Javljajte nam se, pišite o svemu što vas tišti, pitajte nas o svemu što vas zanima i što vam može koristiti, jer Mljekarski list ima pouzdane informacije i veliki tim kompetentnih i odgovornih stručnjaka, koji vam sigurno mogu pomoći u rješavanju problema na gospodarstvu, ali i posredno utjecati na eventualne nedoumice u smislu donošenja ispravne odluke kada je o proizvodnji mlijeka riječ
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Mljekarski list 8/2010.
Ljetni pregovori za koju lipu više
Kada bi se vidjelo koliko poljoprivreda donosi gospodarstvu i društvu, tada bi
drugačije izgledao i odnos davanja i primanja
Prof. dr. sc. Zoran Grgić
Sezona kiselih krastavaca u novinarstvu označava ljetno razdoblje dosade u dnevnim vijestima, jer je gotovo cijeli svijet na ljetovanju i vlada oskudica ozbiljnih tema. Ove je godine u ljetno mirovanje glede vijesti ušla i proizvodnja mlijeka, jer do kraja godine ostaje zaštita cijene mlijeka od 2,40 kn po kilogramu, pa je početak srpnja i ove kao i posljednjih nekoliko godina u stručnoj javnosti “rezerviran” za proizvođače pšenice i njihovo pregovaranje s nadležnim ministarstvom oko “pravedne” cijene. Prema izračunu cijene koštanja, ta bi cijena za prinos od 5 tona pšenice po hektaru trebala iznositi od 1,10 do 1,20 kn po kilogramu.
Autori koji su sugerirali cijenu pšenice nisu naveli metodologiju izračuna i za koju površinu je proračun rađen. Bilo bi to dobro znati, jer kad se metodologija varijabilnih troškova proizvodnje uveća za pune troškove mehanizacije (varijabilne i fiksne), ali i cijenu ljudskog rada prema prosječnoj nadnici u Hrvatskoj kod pojedinih isporučitelja mlijeka s manje od 20 krava, koji uzgajaju pšenicu za prostiranje slame u staji te prodaju zrna, cijena koštanja pšenice viša je od 1,50 kn. Njima bi znači trebalo pregovarati za tu cijenu koštanja? Tom logikom doći ćemo do opravdanosti zahtjeva da se poveća i plaća profesorima, jer i mi imamo neke proračune cijene koštanja koji kažu da “grijanje” stolice, iščitavanje i pisanje tekstova i knjiga vrijede više nego što trenutno dobivamo. Možemo li se nadati tome zbog naše “cijene koštanja”? Teško. Više smo puta isticali kako cijena koštanja nije i ne može biti tržišna cijena, jer kad se računa cijena košta-
Tablica 1. Visina poljoprivrednog proračuna, vrijednost
nja, tada razlika između nje i prodajne cijene predstavlja dobitak ako smo s cijenom koštanja niže od prodajne cijene, ali isto tako i gubitak ako je cijena koštanja iznad prodajne cijene. Znaju to vrlo dobro proizvođači mlijeka - kad smo zimus raspravljali o cijeni koštanja mlijeka utvrđeno je kako je ista za farmu od 50 grla i vrlo visokih 6000-8000 kg mlijeka po kravi od 3,16 za najnižu, do 2,85 kn/kg za najvišu razinu proizvodnje. Zaštitna cijena mlijeka je 2,40 kn, dakle značajno ispod tog proračuna. Slično je i s cijenom koštanja pšenice - tržište određuje prodajnu cijenu a na nama je da proizvodimo gubitak ili unaprijedimo proizvodnju da gubitka nema. Kakva je realna cijena pšenice, dobro govori podatak ocijeni pšenice roda 2009. koja je u prvom i drugom tromjesečju ove godine, kada je već 6-9 mjeseci opterećena troškovima skladištenja, vrijedila manje od 850 kn po toni.
Veliki doprinos gospodarstvu
Proteklih se godina još i moglo “izvući” nešto u cijenama poljoprivrednih proizvoda računajući na potporu ministarstva, međutim, rezanje proračuna u ovoj i idućoj godini, kao i najava da bez obzira na rezultate pregovaranja s EU-om od 2012. primjenjujemo sustav potpore kao da smo njezina članica, ne ostavlja prostor dodacima na tržne cijene.
Sredinom srpnja, pak, pod naslovom “Koliko vam dajemo svake godine” i s uokvirenim podnaslovom minutaže “koliko radimo za vas” novinari jednog dnevnog lista u svojoj vikend analizi ponudiše nam odgovor na pitanje koliko svaki hrvatski radnik godišnje radi da bi
Mljekarski list 8/2010.
Grafikon 1. Visina potpore poljoprivrednicima i dodana vrijednost poljoprivrede 2004. – 2009. (u milijardama kuna)
dodana
“isplatio” plaću premijerke, predsjednika, poljoprivrednika, pa i sveučilišnog profesora (!?). Za premijerku i predsjednika tako se radi više od 20 sekundi, a svaki zaposlenik radi po 1 sekundu, odnosno daje 0,09 kn za jednog poljoprivrednika, dijeleći valjda 2,5 milijarde poticaja sa 180.000 OPG-a. Istom logikom, hrvatski radnici rade za sveučilišnog profesora 14,75 sekundi, odnosno svaki zaposleni daje 0,12 kn.
Nažalost, nigdje nije napisano koliko sati hrvatski seljak radi za sve nas, ili koliko mi u službama potpore, znanosti i obrazovanju radimo za hrvatskog seljaka (premda se može činiti i da radimo protiv). Kada bi se vidjelo koliko poljoprivreda donosi gospodarstvu i društvu, tada bi drugačije izgledao i odnos davanja i primanja, koji je ovako paušalno ponuđen širokom čitateljstvu, nedovoljno upućenom, ali spremnom prihvatiti svaku priču kako netko, eto, živi na njihovim leđima. Dovoljno je reći kako je i u broju radnika oko 10% njih izravno zaposlenih u poljoprivredi i agrobiznisu.
Treba reći da je poljoprivreda poticana svuda u svijetu, zbog zahtjeva svakoga nacionalnog gospodarstva da svojim građanima omogući jeftiniju hranu, te da proizvodnju hrane razvije unutar svojih granica. Poljoprivreda je jedna od glavnih politika EU-a i do nedavno su izdaci za nju činili najveći dio njihova proračuna. U proračunu EU-a za 2010. poljoprivredi je dodijeljeno 43,8 milijarda eura, odnosno nešto manje od trećine ukupnih proračunskih sredstava. Za ovu godinu samo fondovi za pomoć nerazvijenim europskim regijama (35% proračuna) veći su od proračuna zajedničke agrarne politike. U poljoprivredi, najveći dio sredstava dobivaju velike tvrtke u agrobiznisu, ali i posjednici velikih poljoprivrednih površina. Tako gotovo 75% sredstava završava u rukama samo 20% poljoprivrednih tvrtki, a 70%
Treba reći da je poljoprivreda poticana svuda u svijetu, zbog zahtjeva svakoga nacionalnog gospodarstva da svojim građanima omogući jeftiniju hranu, te da proizvodnju hrane razvije unutar svojih granica
subjekata koji dobivaju najniže poticaje sudjeluju u ukupnim proračunskim sredstvima tek s oko 8%. Je li nam ovakav odnos poznat i iz domaće poljoprivrede?
Koliko nas košta, a koliko donosi poljoprivreda?
Proračun nadležnog ministarstva posljednjih je šest godina gotovo udvostručen (sa 2,3 na 4,0 milijarda kuna). Pritom su gotovo cijelo vrijeme različiti oblici potpore (poticaji, naknade i subvencije) poljoprivredi činili više od 80% rashoda ministarstva. S početnom 1,91 milijardom kuna 2004. godine, 2008. došli su do 3,83 milijarde kuna. Između 35 i 40% poticaja čine sredstva usmjerena na mliječno govedarstvo, tov i držanje goveda. Svih analiziranih godina, kako se pove ćavao obujam ali i prodajne cijene poljoprivrednih proizvoda, povećavana je i vrijednost poljoprivredne proizvodnje. Tako je u tom razdoblju vrijednost poljoprivrede povećana s oko dvije na oko tri milijarde eura.
Najbolje godine, što se hrvatskih seljaka tiče, zbog visina poticaja svakako su bile 2007. i 2008., a nakon toga, kako je već je pisano nekoliko puta, moramo se uklopiti u strukturu poticaja prema odredbama zajedničke agrarne politike EU-a, što znači ne više od 1,9% ukupnoga državnog proračuna. Tako u buduće potpore vjerojatno neće prelaziti dvije milijarde kuna, pogotovo što cijela EU već neko vrijeme poticaje ne veže
Grafikon 2. Otkup poljoprivrednih proizvoda po tromjese čjima 2009.-2010. (u milijardama kuna) Mljekarski list 8/2010.
2009 III 2009IV 2009 I 2010
uz visinu proizvodnje nego veličinu zemljišnog posjeda, odnosno jedinicu u stočarstvu.
U ekonomskim računima poljoprivrede obuhvaćena je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata). Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih sekundarnih poljoprivrednih aktivnosti. Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na proizvode i usluge. Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i vrijednosti utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju, i to prema njihovim kupovnim cijenama. Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti.
Isporučitelja mlijeka ove godine nema u ljetnim događanjima, niti će ih vjerojatno biti do kraja ove godine, do kada traje dogovoreni sustav zaštite otkupne cijene
Prema podacima u tablici 1 i prikazu u grafikonu 1, vidljivo je kako dodanom vrijednošću naša poljoprivreda povećava svoj doprinos nacionalnom bogatstvu, i to tako da je dodana vrijednost u prošloj godini više nego trostruko veća od subvencioniranja poljoprivrede.
Obujam proizvodnje, visina i struktura prodaje u poljoprivredi
Obujam poljoprivredne proizvodnje bilježi poraste u razdoblju od 2004. do 2008. U 2009. godini, u odnosu na 2008., fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje smanjen je 0,8%, od čega je biljna proizvodnja smanjena 4,5%, dok je stočna proizvodnja povećana 4,4%. Na smanjenje indeksa biljne proizvodnje najviše je utjecao pad proizvodnje kukuruza. Na porast indeksa stočarstva, pak, utjecao je porast prirasta kod svih kategorija stoke, osobito kod svinja, dok je manji pad zabilježen kod prirasta peradi. Zbog porasta cijena poljoprivrednih proizvoda, vrijednost poljoprivrede je ipak povećana kako pokazuju podaci u tablici 1.
Ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede i ribarstva nešto je veći od jedne milijarde eura. Očekivano, najveći iznosi bilježe se u vrijeme ljetne žetve i jesenskih berbi, ali i otkupa drugih proizvoda, dakle u posljednja dva tromjesečja.
Ukupan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede i ribarstva u prvom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj
Mljekarski list 8/2010.
je iznosio 1,21 milijardu kuna, što je 12,6 posto manje nego u istom razdoblju 2009. Pritom je smanjen otkup od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, i to 21,9%, a pala je i prodaja iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata, i to 8,2%. Prodaja iz vlastite proizvodnje pravnih osoba i njihovih dijelova iznosila je 810 milijuna kuna i u ukupnoj vrijednosti otkupa i prodaje zauzima udio od 67%. Vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila je 398 milijuna kuna, što je 33% ukupnog otkupa i prodaje u prvom tromjesečju. U strukturi otkupa poljoprivrede i ribarstva sirovo kravlje mlijeko sudjeluje sa 24-26%, a zajedno s prometom živih goveda taj se udio redovito drži iznad 40%.
Proizvodnja mlijeka u budućim događanjima
Važnost proizvodnje mlijeka u našoj poljoprivredi određena je i prikazanom strukturom otkupa poljoprivrednih proizvoda, kao i udjelom u strukturi državne potpore. Isporučitelja mlijeka ove godine nema u ljetnim događanjima, niti će ih vjerojatno biti do kraja ove godine, do kada traje dogovoreni sustav zaštite otkupne cijene.
U najavi je “borba” za predložene visine premije po muznom grlu te državni poticaj po kg isporučenog mlijeka, ali ni tu ne treba očekivati nikakve promjene od predloženoga, jer proračuna za to jednostavno nema. Proizvođači mlijeka javljat će se sigurno u jesenskom razdoblju, kad se bude točnije vidjelo kako će financijski izgledati sustav povrata kapitalnih ulaganja preko vauchera, odnosno intervencijom komercijalnih banaka. Najava kako će interes banaka biti u dvoznamenkastoj kamatnoj stopi, bankama znači sigurnu dobit na ime poslovanja s državom, dok će proizvođači mlijeka ponovno dio kolača prepustiti drugome. Izjave kako je “bolje išta nego ništa”, te da je to “ionako država dala država uzela” ne djeluju utješno, pogotovo kad se ima u vidu još jedna godina puna elementarnih nepogoda, što će sigurno djelovati na cijene stočne hrane. Baš je u tom području sljede ć a tema oko koje se isporučiteljima mlijeka valja založiti, kako bi osigurali ujednač enu cijenu stoč ne hrane u mlije č nom govedarstvu. Sljede ć e je smanjenje troškova isporuke mlijeka, odnosno racionalizacija otkupa kroz sabirališna mjesta. Prostora za uštede ima i unutar gospodarstava, barem onog djela koji dosad nije unaprijedio svoju proizvodnju. Prostora za investicije, pak, sve je manje jer je teško oč ekivati ve ć a ulaganja koja bi ušla u neke od predeuropskih fondova, a manja ulaganja, popularno zvana adaptacije, nisu više tako zanimljiva poslovnim bankama.
AKTUALNO
Ulaganje u razvoj ruralne infrastrukture
Mljekarski list 8/2010.
Cilj je unaprijediti uvjete života i rada u ruralnim područjima, a time i potaknuti stanovništvo na ostanak na selu ili vraćanje na selo, odnosno smanjiti depopulaciju ruralnih područja
Srećko Matković , dr. vet. med., Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Odjel za kontrolu mjera SAPARD/IPARD programa
Treći strateški prioritet IPARD programa odnosi se na razvoj ruralne ekonomije, a provodi se kroz dvije mjere, i to 301. (poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture) i 302. (diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti). Glavni zakonodavni dokument o provedbi mjere 301 IPARD programa je Pravilnik o provedbi mjera 301 “poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture” unutar IPARD programa, NN 61/10 od 04.05.2010. godine. Također se nalazi i na službenim internetskim stranicama MPRRR-a (www.mps.hr) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR, www.apprrr.hr). Pravilnik utvrđuje ciljeve i namjenu programa, način korištenja sredstava, korisnike i uvjete za dobivanje sredstava, financiranje projekata, izvještavanje, kontrolu, obrasce, postupke i potrebne dokumente vezane uz provedbu mjere 301. Pravilnik definira pojmove javna pomoć, nerazvrstana cesta, poljoprivredna zona, protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta, toplane, projekt i ulaganje, među kojima treba istaknuti: Nerazvrstana cesta je površina koja se koristi za
• promet po bilo kojoj osnovi i koja je pristupač na ve ć em broju korisnika, a nije razvrstana posebnim propisima.
Protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta
• prosječeni su prostori u šumi u obliku pruge, očišćeni od drveća i niskog raslinja, širine 4-15 m s elementima šumske ceste, koji ima namjenu prolaska vatrogasnih vozila do požarišta.
• svrhu dobivanja toplinske energije.
Toplane su postrojenja koja koriste biomasu u
Projekt je cjelokupna, sveobuhvatna investicijska
• aktivnost nekog korisnika koji se sastoji od prihvatljivog i neprihvatljivog dijela za su financiranje a ulaganje je prihvatljivi dio projekta za koji se traži potpora.
Cilj ove mjere je doprinos provedbi Zajedničke • poljoprivredne politike i srodnih politika, sa svrhom razvoja osnovne ruralne infrastrukture, čime bi se potaknule gospodarske i društvene aktivnosti. Time bi se unaprijedili uvjeti života i rada u ruralnim područjima, potaknulo stanovništvo na ostanak na selu ili vrać anje na selo, odnosno smanjila depopulacija ruralnih područja.
Sredstva unutar ove mjere, prema sektorima, namijenjena su za ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju: sustava kanalizacije i/ili sustava za pročišćavanje otpadnih voda, javnih lokalnih nerazvrstanih cesta, toplinskih sustava (toplana) koji koriste organski otpad iz poljoprivrede i šumarstva (biomasu), te protupožarnih presjeka s elementima šumskih cesta, razumijevajući ulaganja navedena u listi prihvatljivih izdataka, u prilogu Pravilnika. Navedeni sektori uključuju i specifične kriterije.
Uvjeti korištenja
Korisnici sredstava su jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi do 10.000 stanovnika, prema popisu stanovništva iz 2001. godine), kao i općine nastale nakon 2001. godine, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u RH (NN 86/06 i 16/07), a navedene u prilogu Pravilnika.
Ulaganja moraju udovoljavati relevantnim standardima Zajednice kako je odre đeno člankom 170 (1) Uredbe Komisije (EC) br. 718/2007. na kraju svoje realizacije u pogledu zaštite okoliša, a također i relevantnim nacionalnim minimalnim standardima koji se odnose na zaštitu okoliša u vrijeme kad je Odluka o dodjeli sredstava iz IPARD programa donesena. Aktivnosti koje se sufinanciraju u okviru III. IPA komponente (Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mreža, izgradnja ure đaja za pročišć avanje otpadnih voda za otpadne vode iz kuć anstava i industrije i poboljšanje kanalizacijske mreže), sukladno Operativnom programu za okoliš 2007.-2009. isključuju se iz potpore u okviru ove mjere.
Mljekarski list 8/2010.
Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna EU (75%) i RH (25%). Najviše ukupne vrijednost prihvatljivih ulaganja za ulaganja u nerazvrstane ceste i protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta su 3,000.000 kn (405.000 EURA), za ulaganja u sustav kanalizacije i pogone za pročišćavanje otpadnih voda 7,000.000 kn (958.000 EURA), za ulaganja u toplane 7,000.000 kn (958.000 EURA).
Razina potpore - iznos javne pomoći je 100% od ukupnih prihvatljivih troškova po ulaganju koje ne stvara značajni neto prihod. Ukoliko ulaganje stvara značajan neto prihod, pomoć iznosi 50% ukupnih prihvatljivih ulaganja. Značajnim neto prihodom smatra se udio dobiti poslije oporezivanja koji je veći od 25% od ukupnih prihoda projekta u bilo kojoj godini trajanja projekta. Plaćanje za realizirano ulaganje obavljat će se u punom iznosu, jednoobročno, sukladno ugovoru između korisnika i Agencije za plaćanja.
Prijave se podnose na temelju javnog natječaja koji raspisuje Agencija za plaćanja, a objavljuje se u Narodnim novinama, na službenim web-stranicama ministarstva (www.mps.hr) i agencije (www.apprrr.hr). Natječajem se određuju rokovi i uvjeti za podnošenje prijava za dodjelu sredstava. Prije podnošenja prijave podnositelj je dužan za svaki pojedini opći trošak za uslugu, čija vrijednost prelazi 10.000 eura, prikupiti i priložiti najmanje tri sadržajno usporedive ponude i račun za odabranu ponudu, odnosno jedan račun za svaki pojedini opći trošak čija vrijednost ne prelazi 10.000 eura. Za odabrane ponude koje cjenovno nisu najpovoljnije prilaže se pisano obrazloženje. Neprihvatljive su ponude/ računi od ponuditelja s kojima je podnositelj povezan vlasničkim odnosima. Prijave s propisanom dokumentacijom dostavljaju se isključivo preporučenom poštom s povratnicom, na adresu objavljenu u natječaju. Obrađuju se prema redoslijedu zaprimanja. Nepravovremene prijave ne uzimaju se u razmatranje, a podnositelju se izdaje Odluka o odbijanju prijave. Za nepotpune prijave agencija izdaje Zahtjev za dopunu kojim se od podnositelja zahtijeva dostavljanje dodatne dokumentacije. Datumom podnošenja potpune prijave smatra se dan dostave sve zahtijevane dokumentacije.
Ocjenjivanje projekta
Nakon provjere potpunosti i prihvatljivosti prijava te provedenog postupka ocjenjivanja pristiglih ponuda u postupku javne nabave i kontrole na terenu, sastavlja se rang lista. Prioritet imaju ulaganja s većim brojem bodova, sukladno kriterijima rangiranja. Za potpune, pravovremene i prihvatljive prijave agencija izdaje Memo-
Projekt je cjelokupna, sveobuhvatna investicijska aktivnost nekog korisnika koji se sastoji od prihvatljivog i neprihvatljivog dijela za sufinanciranje a ulaganje je prihvatljivi dio projekta za koji se traži potpora
randum o razumijevanju, koji je podnositelj dužan potpisati, ovjeriti i dostaviti agenciji. Datum potpisa i ovjere od strane podnositelja smatrat će se datumom stupanja na snagu memoranduma, a važeći je u razdoblju od datuma stupanja na snagu do pet godina od dana isplate potpore. Podnositelj/korisnik je dužan provesti postupak javne nabave za nabavu usluga, roba i radova sukladno procedurama opisanim u Praktičnom vodiču kroz procedure ugovaranja pomoći EZ trećim zemljama (PRAG) i standardnim dokumentima koje je objavila Europska komisija, a koje se odnose na vanjske radnje. Postupak javne nabave mora biti dovršen u roku 9 mjeseci od dana sklapanja memoranduma, osim u slučaju kada agencija odobri produženje roka, uz prethodno pisano obrazloženje podnositelja.
Prava i obveze
Nakon obrade prijava, agencija u slučaju ispunjavanja uvjeta i kriterija propisanih Pravilnikom i javnim natječajem o prihvatljivosti ulaganja i/ili troškova korisniku izdaje Odluku o dodjeli sredstava iz IPARD programa. U suprotnom izdaje Odluku o odbijanju prijave.
Ugovorom, koji slijedi nakon odluke, reguliraju se me đusobna prava i obveze izme đu agencije i korisnika. Aktivnosti vezane za ulaganja predviđena projektom, osim pripremnih radova, ne smiju započ eti prije stupanja Ugovora na snagu (dan potpisivanja IPARD Ugovora od strane korisnika). U suprotnom ulaganje ne može biti predmetom su financiranja IPARD sredstvima. U sluč aju potrebe za izmjenom IPARD ugovora ili njegova priloga, te promjena koje se odnose na dinamiku provedbe projekta, korisnik je obvezan zatražiti odobrenje promjena putem Zahtjeva za odobrenje promjena, uz objašnjenje. Po završenom ulaganju, korisnik agenciji dostavlja Zahtjev za isplatu s priloženim dokumentima. Treba sadržati sve plać ene račune sukladno odabranoj ponudi i IPARD ugovoru, a svi priloženi računi moraju biti plać eni u cijelosti. Nakon provjere zahtjeva i dokumentacije agencija korisniku izdaje Odluku o isplati ili Odluku o odbijanju zahtje-
Mljekarski list 8/2010. AKTUALNO
Korisnici programa podliježu nadzoru kontrolora i dužni su omogućiti obavljanje nadzora
va za isplatu, ovisno o ispunjavanju uvjeta propisanih pravilnikom, natje č ajem i ugovorom. Projekt ć e ostati prihvatljiv za financiranje od strane zajednice ako nije bitno izmijenjen tijekom važenja ugovora, koje uključuje razdoblje od datuma njegova stupanja na snagu i pet godina od dana konač ne isplate potpore, a navedeno u Potvrdi koju izdaje agencija. Bitnim izmjenama projekta smatraju se izmjene kojima se utje č e na prirodu ili uvjete provedbe, ili se tvrtki ili državnom tijelu daje neprimjerena prednost, izmjene koje su posljedica promjene u prirodi vlasništva nad nekim od elemenata infrastrukture ili prestanka ili promjene lokacije.
Administrativnu kontrolu provode službenici Agencije za plać anje kontrolom prijave podnositelja i dokumenata priloženih uz prijavu. Kontrola na terenu provodi se prije ugovaranja, prije isplate i najmanje jednom tijekom sedam godina od datuma konač ne
isplate potpore, navedenog u Potvrdi. Ulaganja za koja je isplać eno više od 50% prihvatljivog troška bit ć e kontrolirana dvaput, jednom unutar č etiri godine i drugi put tijekom sedme godine nakon dana konač ne isplate. Osim zaposlenika Agencije za plać anja, kontrolu na terenu svakog IPARD ulaganja mogu obavljati i zaposlenici Službe za unutarnju reviziju Agencije za plać anje, službenici Nacionalnog fonda, Agencije za reviziju sustava provedbe programa EU-a, revizori Europske komisije i Europski revizorski sud. Korisnici te osobe koje su s njima povezane u vezi s predmetnim ulaganjem a podliježu nadzoru kontrolora, dužne su omogu ćiti obavljanje nadzora, pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetani rad kontrolora.
Sredstva namijenjena provedbi IPARD programa namjenska su i bespovratna. Ako se utvrdi da je korisnik postupao suprotno odredbama pravilnika, ugovora, pravilima korištenja sredstava iz IPARD programa ili u slučaju utvrđene nepravilnosti, Agencija za plaćanja od korisnika traži povrat sredstava na temelju Odluke o povratu sredstava.
Mljekarski list 8/2010.
AKTUALNO
OTVOREN TREĆI KRUG NATJEČAJA ZA SREDSTVA IZ IPARD PROGRAMA
Treći krug natječaja za Mjeru 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” i za Mjeru 103 “Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda” u okviru IPARD programa, trajat će od 1. srpnja 2010. do 30. rujna 2010. godine.
U prvom natječajnom krugu za mjere 101 i 103, koji je trajao od 4. siječnja do 4. ožujka 2010. godine, zaprimljeno je 37 zahtjeva od kojih se na Mjeru 101 odnosi 26 prijava, ukupne vrijednosti ulaganja 62,52 milijuna kuna, a visina potpore 35,2 milijuna kuna. Kako se navodi u priopćenju iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na Mjeru 103 odnosi se 11 prijava, ukupne vrijednosti ulaganja 78,62 milijuna kuna, a visina potpore iznosi 38,99 milijuna kuna.
U prvom natječajnog krugu, od ukupno 26 zaprimljenih prijava u Mjeri 101 deset ih je odbijeno, a 16 je u daljnjoj fazi obrade. U Mjeri 103, od 11 prijava sedam je odbijeno, dva su podnositelja odustala a dva su u daljnjoj fazi obrade.
U drugom natječajnom krugu za iste mjere, koji je trajao od 17. svibnja do 7. lipnja 2010. godine, zaprimljeno je 13 zahtjeva od kojih se na Mjeru 101 odnosi 8 prijava, ukupne vrijednosti ulaganja 24,34 milijuna kuna, a visina potpore iznosi 12,67 milijuna kuna. Za Mjeru 103 pristiglo je pet prijava ukupne vrijednosti ulaganja 35,16 milijuna kuna, a visina potpore iznosi 17,58 milijuna kuna.
Mljekarski list 8/2010.
Osiguranje od rizika i nepogoda
Elementarnim nepogodama smatraju se iznenadne velike nesreće koje prekidaju
normalno odvijanje života, uzrokujući štete na imovini u većim razmjerima
Dr. sc. Petar Bosnić
Ova je godina, osim zbog određenih problema u agraru, našim poljoprivrednicima iznimno nepovoljna i zbog velikih količina oborina. Na poljoprivrednim površinama s nefunkcionalnom kanalskom mrežom, pretežno u našim istočnim krajevima, dugotrajne kiše poplavile su površine zasijane ozimim i proljetnim kulturama. Također, i visoki vodostaj rijeka utjecao je na ovakvu situaciju, iako je obrana od poplava većih naseljenih mjesta bila uspješno organizirana. Ovakvo pa još i teže stanje zahvatilo je i neke europske zemlje, u kojima su posljedice bile i teže i gdje je stradao određeni broj ljudi. Proglašavanje
Najučestalije nepogode u poljoprivredi nastaju od poplava, suša, tuče, jakih mrazeva i olujnih vjetrova
elementarnih nepogoda, procjena šteta, sanacija i uklanjanje šteta, odobravanje sredstava kao i druge vrste pomoći regulirane su propisima kojima su zbog specifičnog položaja obuhvaćena obiteljska gospodarstva i njihova poljoprivredna proizvodnja.
Naknada šteta
Područje elementarnih nepogoda Hrvatska je i u bivšoj Jugoslaviji regulirala odgovarajućim propisima, tako da u novim društvenim i političkim uvjetima sada važeći Zakon o zaštiti elementarnih nepogoda (Narodne novine 73/1997.) predstavlja kontinuitet. Propisuje temeljne mjere zaštite, prava i dužnosti sudionika zaštite, procjene nastalih šteta i način pružanja pomoći stradalim područjima. Elementarne nepogode uvjetuju različiti uzroci - prirodni, tehnički, tehnološki ili biološki. Obveza je svih građana da se prema načelima samozaštite uključe u zaštitu od elementarnih nepogoda osoba i imovine. Župan sam ili na prijedlog policijske uprave može proglasiti elementarnu nepo-
godu. U smislu ovoga zakona, elementarnim nepogodama smatraju se iznenadne velike nesreće koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokujući štete na imovini u većim razmjerima. Najučestalije nepogode u poljoprivredi nastaju od poplava, suša, tuče, jakih mrazeva i olujnih vjetrova.
Sredstva za pomoć osiguravaju se iz državnog proračuna ali i iz drugih izvora. Iz državnog proračuna pritom se mogu odobriti i sredstva za provedbu odgovarajućih veterinarskih mjera. Daju se kao pomoć radi uklanjanja izravnih posljedica, normalizacije života, za neke važne gospodarske djelatnosti i javne službe. Pritom su sredstva iz državnog proračuna nepovratna i ne mogu se koristiti kao kreditna sredstva, niti ih mogu zadržati jedinice lokalne samouprave kao svoj prihod. Pomoć u uklanjanju i ublažavanju posljedica elementarnih nepogoda mogu dati i lokalne samouprave, i to snižavanjem ili oslobađanjem od poreza ili na neki drugi način.
Pomoć u ublažavanju i uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda
Mljekarski list 8/2010.
ne može se uz ostalo ostvariti na imovini osiguranoj preko osiguravajućih društava, za štete na dugogodišnjim nasadima osim u godini štete, a ne priznaju se ni neizravne naknadne štete kao štete koje su nastale zbog krajnjeg nemara. Ujedno se i pravnim osobama ne daje pomoć za uklanjanje šteta od elementarnih nepogoda, osim u iznimno teškim slučajevima.
Procjene šteta od elementarnih nepogoda, ovisno o njihovu karakteru, obavljaju županijska, gradska ili općinska povjerenstva. Državno povjerenstvo imenuje Sabor i izrađuje preglede o vrsti i iznosima šteta, predlaže prijedlog mjera za uklanjanje ili ublaživanje šteta. Daje prijedlog za odobravanje pomoći
Vladi i Saboru, a u okviru raspoloživih financijskih mogućnosti odobrava visinu pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica.
Država sufinancira osiguranje
Država u okviru mjera agrarne politike poljoprivrednike potiče na osiguravanje poljoprivredne proizvodnje i godišnje se u proračunu za to predviđaju određena sredstva. Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi (Narodne novine br. 41/2004.) odnosi se na biljnu i stočarsku proizvodnju. Za ostvarivanje novčane potpore osiguranja uvjet je da su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva i da svoju proizvodnju imaju osiguranu policom osiguranja od šteta. Osim police kojom se osigurava pojedino gospodarstvo, moguće je i osiguravanje više proizvođača, i to skupnom policom. Novčana potpora osiguranja u iznosu od 25% odobrava se od ukupno zaračunate odnosno isplaćene premije osiguranja, bez ob-
zira na osigurani rizik u sklopljenoj polici osiguranja. Maksimalni iznos potpore u tijeku jedne godine iznosi 500.000 kuna po jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi. Za višegodišnje osigurane nasade osiguranik ima pravo na potporu za pojedino jednogodišnje osiguravateljsko razdoblje. Kao i kod drugih potpora, osiguranici uza zahtjev moraju priložiti dokumentaciju propisanu prema pravilniku i dostaviti ga regionalnom uredu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nakon podnošenja zahtjeva, regionalni ured agencije provodi kontrolu dostavljenih dokumenata i provjerava odgovaraju li zahtjevi uvjetima pravilnika.
Odnos prema osiguranju Praksa je u Hrvatskoj da poljoprivrednici kao fizičke osobe u malom broju osiguravaju svoju proizvodnju. Za takvo stanje postoje odre đeni razlozi, ali je pritom najvažnije što su posjedi mali i godišnjim ostvarenim prihodom ne bi mogli snositi troškove osiguranja. Donekle bi se ve ć a i specijalizirana obiteljska gospodarstva mogla uključiti u sustav osiguranja usjeva i stoč arske proizvodnje. Pravne osobe koje imaju redovitu poljoprivrednu djelatnost osiguravaju imovinu i godišnju proizvodnju od razli čitih rizika.
U Hrvatskoj postoji sustav osiguranja proizvodnje preko osiguravajućih društva pojedinačno za svako gospodarstvo, ili pod povoljnijim uvjetima preko skupne police osiguranja. Kod ovakve vrste osiguranja, međutim, u slučajevima nastanka šteta mogući su određeni nesporazumi kod procjene visine štete između poljoprivrednika i osiguravajućih društava, što u stanovitom smislu destimulira poljoprivrednike. Mogući rizici u poljopri-
Država u okviru mjera agrarne politike poljoprivrednike potiče na osiguravanje poljoprivredne proizvodnje i godišnje se u proračunu za to predviđaju određena sredstva
vredi koji mogu nepovoljno utjecati na proizvodnju ne nastaju samo zbog oborinskih voda i poplava, već i zbog ostalih prirodnih nepogoda, među kojima su sušna razdoblja, mraz, tuča i olujni vjetrovi.
U slučaju vremenskih nepogoda nastaju štete većeg ili manjeg intenziteta u cijeloj poljoprivredi, i to voćarskoj, povrtlarskoj i biljnoj proizvodnji i u stočarstvu ugroženošću proizvodnje krmnih kultura. Zbog manje proizvodnje i ponude poljoprivrednih proizvoda dolazi do poremećaja cijena na agrarnom tržištu, a pritom se pogoršava ekonomski položaj ne samo poljoprivrednika već i ostalih građana.
Korisno bi bilo da poljoprivrednici osiguravaju imovinu i proizvodnju preko osiguravajućih društava, pri čemu im država pomaže potporama od 25% od ukupnih sredstava osiguranja. U praksi se ova potpora za osiguranje poljoprivredne proizvodnje rijetko koristi, jer se poljoprivrednici ne osiguravaju preko osiguravajućih društava. Nadoknada šteta od elementarnih nepogoda iz proračunskih sredstava je minimalna, tako da gotovo pretežni dio šteta snose sami poljoprivrednici. Unatoč mogućim rizicima i posljedicama od elementarnih nepogoda, poljoprivrednici se osim u rijetkim slučajevima ne uključuju u sustav osiguranja jer im to ne omogućava njihov ekonomski položaj.
INTERVJU
Mljekarski list 8/2010.
Razgovor sa zamjenikom predsjednika Francuske poljoprivredne komore Gilbertom Brosom
Poljoprivredna komora u posredničkoj ulozi između poljoprivrednika
i nadležnih institucija
Razgovarala: Vera Volarić , dipl. ing.
Urazgovoru s gospodinom Gilbertom Brosom, koji obnaša dužnost zamjenika predsjednika Francuske poljoprivredne komore i dugogodišnjim iskusnim poljoprivrednikom, doznali smo sve o ustrojstvu ove dobro organizirane institucije, o pomoći koju će Francuska pružiti Hrvatskoj oko osnivanja poljoprivredne komore, unapređenju međunarodne suradnje te projektu daljnje suradnje s Hrvatskom poljoprivrednom komorom. Ukratko nam je predstavio pedesetogodišnju tradiciju djelovanja Francuske poljoprivredne komore, te njezinu tehničku i konzultativnu ulogu. Naime, komora je organizirana u 115 regionalnih komora, raspolaže s godišnjim proračunom od oko 650 milijuna eura i ima 7200 zaposlenika, od kojih su najvećim dijelom inženjeri poljoprivrede. Gospodin
Mljekarski list 8/2010.
Bros mišljenja je da poljoprivredna komora u svakoj zemlji treba imati isključivo posredničku ulogu između poljoprivrednih proizvođača i zakonodavne vlasti.
Što očekujete od projekta suradnje hrvatske i • francuske poljoprivredne komore?
Počinjemo sa suradnjom koja će, siguran sam, dugo trajati. Francuska poljoprivredna komora, uz podršku francuskog Ministarstva poljoprivrede koje je već predvidjelo proračun za tu suradnju, nastojat će biti od velike stručne pomoći našim kolegama u Hrvatskoj. Mi ćemo im pomoći oko uključivanja u asocijacije poljoprivrednika na razini EU-a. Važno je istaknuti da prije nego Hrvatska postane punopravna članica EU-a hrvatski predstavnici ne mogu biti aktivni članovi udruženja, ali svakako mogu sudjelovati kao promatrači i vidjeti načine funkcioniranja i tu mi nudimo svoju pomoć
Drugačije ste organizirani od nas. Hoćete li Hr- • vatskoj predložiti svoj način organizacije i funkcioniranja komore, s obzirom na to da se pokazao veoma učinkovitim?
Nije na nama da odlučujemo o organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore, o tome će odlučiti naši hrvatski kolege. Iz solidarnosti donosimo svoje znanje i iskustvo, a na vama je da odlučite hoćete li to iskoristiti. Mišljenja sam da nije dobro identično prenijeti stvari, ipak se nalazimo u različitim pozicijama.
Koliko je važna podrška nadležnih institucija , • osobito na početku uspostave?
Prije svega je veoma važna podrška nadležnog ministarstva poljoprivrede koje bi trebalo dati punu podršku uspostavi i djelovanju komore, te određena financijska sredstva kako bi komora zaživjela na terenu. Također je važno da se komora barem dijelom financira iz državnog proračuna, ali isto tako je važna i javna kontrola korištenja sredstava. U našoj komori proračunska sredstva kontroliraju ministri poljoprivrede i proračuna.
Koji su dugoročni ciljevi vaše poljoprivredne ko- • more?
Jedan od najvažnijih ciljeva jest uspostaviti stabilan i konkurentan poljoprivredni sektor koji se i dalje razvija. Poljoprivrednicima treba pomoći da budu konkurentni na gospodarskom planu, a uloga komore je sudjelovanje u obuci, savjetovanju i informiranju poljoprivrednika.
Na koji način francuski poljoprivrednik može re- • alizirati svoja prava kroz poljoprivrednu komoru?
Veoma jednostavno - samo se treba obratiti službama komore, koje ažurno kreću u rješavanje problema.
• dom aktualnih predstavnika u komori?
Jesu li francuski poljoprivrednici zadovoljni ra-
S obzirom na to da na izborima biraju kandidate koji ih zastupaju - da, a ako ne budu - imaju mogućnost birati druge. Kad nisu zadovoljni ističu svoja stajališta i krive nekog drugog - vladu, ministarstvo, a često je samo njihova greška, npr. nisu dostigli količinu i kvalitetu. Uvijek postoji razlika u onome što izražavaju i što je zapravo realan problem. Mišljenja sam da ih treba saslušati i pomoći im, jer poljoprivredne komore u Francuskoj postoje dulje od pedeset godina i veliki su čimbenik uspjeha francuske poljoprivrede.
Kako funkcionira francuski fond poljoprivrednih • šteta?
Preko članarine koju plaćaju poljoprivrednici i to uplatom u fond u koji npr. ako mi stavimo jedan euro, i država daje jedan euro. I to, dakle, omogućava da se odšteti nekakva katastrofa, koja je priznata rješenjem ministarstva, a to je maksimalno 28% gubitka. Dakle, nije potpuno zadovoljavajuće, ali bolje išta nego ništa.
U slučaju da se na razini EU-a mijenja poljopri- • vredna politika, kako Francuska poljoprivredna komora utječe na to?
Na više načina, najprije raspravlja s Ministarstvom poljoprivrede u Francuskoj, čiji su predstavnici jedanput tjedno u Bruxellesu kako bi raspravljali s predstavnicima različitih odbora zaduženih za pojedine sektore u poljoprivredi.
Tko predstavlja francuske poljoprivrednike na • ra zini EU-a?
U Bruxellesu postoji grupacija koja predstavlja sve francuske poljoprivrednike, koja promatra što se događa na europskoj razini. Ti stručnjaci svakodnevno prikupljaju aktualne podatke, šalju ih nama u komoru, kako bismo bili dobro obaviješteni i djelovali na vrijeme. Komora ima jednog zaposlenika koji radi u Bruxellesu i s kojim možemo stalno komunicirati. Primjerice, nedavno objavljeno izvješće o daljnjem usmjerenju Zajedničke agrarne politike EU-a do 2013. godine, odnosno planovi za snažnu, zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a, osmišljenu za unaprjeđenje konkurentnosti, koje je utvrdio Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta, bilo je jako važno za nas, više puta smo ga pročitali i analizirali i preko naših zastupnika proslijedili amandmane u Bruxelles.
INTERVJU
Potpredsjednika Francuske poljoprivredne komore gosp. Brosa srdačno je primio predsjednik naše komore Darko Grivičić
Je li praksa svih zemalja EU-a da imaju svog • predstavnika?
Ne svih, ali puno zemalja provodi ovakvu praksu, odnosno svi oni koji to mogu financirati.
• ćenito agrarnu politiku države?
Taj predstavnik zastupa poljoprivrednike ili op-
On zastupa isključivo poljoprivredni sektor, dok vlada ima svog zastupnika. Inače, ti zastupnici međusobno surađuju, obavještavaju se o stajalištima i pozicijama.
• st va s plasmanom poljoprivrednih proizvoda?
I sami ste poljoprivrednik. Kakva su vaša isku-
Do prije nekoliko godina uzgajao sam 1000 ovaca, koje su davale oko 2000 janjadi godišnje koje sam hranio žitaricama proizvedenima na stotinjak hektara zemlje. Ostvarivao sam oko 35.000 eura potpora godišnje sa stotinjak hektara zemlje. Shvatio sam da mi u toj proizvodnji drugi diktiraju prihode, ponajprije tu mislim na Bruxelles. Cijele bih godine radio kako ne bih izgubio novac, a Bruxelles je zapravo zaslužan za moj prihod baziran na potporama. Odlučio sam to promijeniti, poljoprivredno zemljište dao sam u zakup, ostavio tri hektara i poč eo proizvoditi meso peradi, i to brojlere visoke kvalitete, koje hranim 16 tjedana. Udružio sam se s osam poljoprivrednika, osnovali smo pogon za konfekciju mesa, uz samu klaonicu, i krenuli s neposrednom prodajom. To traje ve ć desetak godina, imamo 40 zaposlenika, a meso prodajemo u krugu od 150 km. Cijena kilograma piletine koju prodajem je 10 eura…
• spram francuskih proizvoda?
Mljekarski list 8/2010.
Kako su francuski potrošači senzibilizirani
Nisu preveliki domoljubi, dakako, osim prema siru i vinu
• moru u narednom razdoblju?
Koji su prioriteti za Hrvatsku poljoprivrednu ko-
Ulazak Hrvatske u EU nije samo važno političko pitanje, nego pitanje od gospodarskog znač aja. Neobič no je važan ekonomski razvoj poljoprivrede, poljoprivrednih proizvo đač a, poljoprivredno-prehrambene industrije, ali i zemlje u cijelosti. Ima puno detalja koje treba implementirati u Hrvatskoj kako bi se potaknuo razvoj, npr. razvoj kvalitete hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, što je osobito važno za turizam, a tu je i implementacija kratkog lanca prodaje te prilagodba tržištu EU-a. Svakako je važno okrupnjavanje zemljišta, jer je Hrvatska puna malih parcela. Nadalje, treba napraviti dugoro č an plan ruralnog razvoja, dobro koordinirati lanac od proizvođač a, preko prerađ ivač a do distributera, jedino je tako mogu ć e imati dobru poljoprivredu, ako taj lanac dobro funkcionira od poč etka do kraja. Važno je da prerađ ivač što više pridoda dodatne vrijednosti proizvodu, jer ako zarađuje više, mo ći ć e poljoprivrednom proizvođaču ponuditi i višu cijenu. Treba te lance uspostaviti i dobro povezati. Sve je to uloga poljoprivredne komore, koja treba izraditi dobre prijedloge i pogurati ih prema javnoj vlasti. Treba izraditi prijedloge koji su u opć em interesu hrvatske poljoprivrede, a time i cijele zemlje.
• rješavati?
To znači da se neka pitanja pod hitno moraju
Apsolutno. Ono što smo mi u Francuskoj napravili u pedesetak godina, Hrvatska ć e morati napraviti u pet do deset godina, zato što ć e ulazak Hrvatske u EU znač ajno ubrzati promjene koje se moraju dogoditi. Puno je posla i oko pregovora o ulasku Hrvatske u EU, a s obzirom na to da neke zemlje nisu baš osobito povoljno pregovarale ulazak u EU, mislim da je dobro da pomognemo da Hrvatska bolje pregovara svoj ulazak u EU.
Princip je da od Europe treba tražiti jako puno, ukoliko želimo povratno dobiti barem malo. Puno je europskih sredstava koja ć e doći u Hrvatsku i koje treba pametno iskoristiti. Treba brzo ići naprijed, uspostaviti suradnju s državnim institucijama. Najve ć a opasnost je nepokretnost, bilo da je rije č o zakonu o poljoprivrednoj komori ili financiranju komore, i zato je potrebno jako brzo djelovati.
Mljekarski list 8/2010.
Sto godina
Stočarske udruge Đurđevac
Ovaj vrijedni jubilej podsjeća na početke razvoja uzgoja simentalskoga goveda u našoj zemlji, koje je na ovom području kao “hrvatski simentalac” doživjelo svoje najviše domete i postalo dominantna pasmina
Mr. sc. Slavko Kirin
Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i supokroviteljstvom Koprivničko-križevačke županije, u organizaciji Grada Đurđevca, Hrvatske poljoprivredne agencije i Stočarske udruge Đurđevac te uz podršku brojnih sponzora, u Đurđevcu je 24. lipnja, dan prije popularne “Picokijade”, svečano proslavljena 100. obljetnica osnutka Stočarske udruge Đurđevac. Proslava je započela županijskom izložbom prethodno ocijenjenih kolekcija simentalskoga goveda. Prije predvođenja grla prigodnim se govorom i pozdravom obratio predsjednik slavljeničke udruge Ivan Hodalić, čelnici organizatora i pokrovitelja, ali i predstavnici sličnih udruga iz Austrije, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Predvođenje izloženih grla započeli su najmlađi uzga-
jivači popularnim Bambino kupom, s najmlađim simentalcima - telićima i dakako, pobrali najveći pljesak i simpatije gledateljstva. Uslijedilo je predvođenje kolekcija steonih junica, mladih krava, ostalih krava, bikovskih majki, krava sa životnom proizvodnjom te kolekcije po biku Suri HB 7578. Neke od kolekcija nagrađene su I., II., i III. nagradom, te uz pismena priznanja primile i druge vrijedne nagrade.
Posebne su impresivno djelovale krave sa životnom proizvodnjom, stoga ih ovdje pojedinačno spominjemo. To je krava Laterna uzgajivača Marijana Gašparova iz Đurđevca, rođena 1996., koja je otelila 10 teladi (dvaput blizance), te dala 63.024 kg mlijeka, odnosno 2766 kg mliječne masti i 1955 kg bjelančevina. Drugo grlo je krava Maza uzgajivača Ivana Čurdije iz Cepidlaka (Sv. Ivan Žabno), rođena 1998., koja je otelila 9 teladi te dala
55.928 kg mlijeka, 2384 kg mliječne masti i 1960 kg bjelančevina. Na kraju je predvedena i proglašena krava šampionka ove jubilarne izložbe Wicki iz kolekcije bikovskih majki, uzgajivača i velikog proizvođača mlijeka Darka Imbrišića iz Kozarevca. Osim nagrada uzgajivaču, ovoj vrijednoj kravi dodijeljeno je i tradicionalno zvono.
Duga tradicija uzgoja
Ovaj vrijedni jubilej podsjeća na početke i razvoj uzgoja simentalskoga goveda u našoj zemlji, koje je na ovom području kao “hrvatski simentalac” doživjelo svoje najviše domete i postalo i ostalo dominantna pasmina. Ona danas čini oko 80% ukupnog broja goveda u Koprivničko-križevačkoj županiji. Govedarstvo i danas predstavlja važnu gospodarsku granu i njime se u ovoj županiji bavi oko 5400 gospodarstava, koja drže oko 32.000
Mljekarski list 8/2010.
krava koje čine oko 13,5% njihova ukupnog broja u našoj zemlji. Uzgojno-selekcijskim programom za simentalsku pasminu goveda obuhvaćeno je 20.345 krava kod 2663 uzgajivača. Veliku ulogu i danas igraju bikovi koji se koriste u reprodukciji, a potekli su iz uzgoja 40 krava bikovskih majki s područja ove županije.
Svojedobno je čak 5-10% bikovskih majki u Hrvatskoj potjecalo iz uzgoja vrijednih đurđevačkih govedara. A sve je započelo davne 1910. kada je osnovana Hrvatska marvogojska udruga za uzgoj simentalskoga goveda iz Đurđevca. Poticaj za osnivanje ove udruge bile su već osnovane istovjetne udruge u Velikoj Gorici (1906.) i Sv. Ivanu Žabnom (1908.). Njihova je zadaća bila unaprijediti domaće niskoproduktivno govedarstvo zasnovano na buši i podolcu, odnosno njihovim križancima, s uvođenjem i križanjem s europskim plemenitim pasminama goveda, prvenstveno simentalskom.
Najzaslužniji za osnutak i rad udruge bio je ugledni i poduzetni seljak Tomo Jalžabetić (1852.1937.), naprednih pogleda, bio je vrlo aktivan u gospodarskom i političkom životu svog kraja. Sudjelovao je s braćom Radić u osnivanju Hrvatske pučke seljačke stranke. Izbran je za narodnog zastupnika i senatora. On je već 1900. doveo prvu junicu simentalku Šarulu u Đurđevac. Kupio ju je u Mađarskoj. Na inicijativu Hrvatske zemaljske vlade u Đurđevac je 1908. uvezeno 14 krava simentalske pasmine i prodano domaćim seljacima. Tako je započeo uspješan uzgoj simentalskoga goveda u đurđevačkoj Podravini. Kasnije su osnovane marvogojske udruge i u nekim drugim podravskim i hrvatskim mjestima, koje su radile prema strogo utvrđenim pravilima.
Uvedeno je matično knjigovodstvo, kontrola mliječnosti, obvezno i redovito cijepljenje protiv tuberkuloze, nabava i uzdržavanje kvalitetnih bikova, uzajamno osiguranje, a priređivane su i izložbe i sajmovi rasplodne stoke. S ciljem bolje koordinacije među udrugama i napretka u govedarstvu, 1913. osnovan je i Savez marvogojskih udruga sa sjedištem u Sv. Ivanu Žabnom.
Napredak govedarstva
Tijekom sto godina svog postojanja i Marvogojska udruga Đurđevac preživjela je i nadživjela državne zajednice, njihove političke i gospodarske sustave, prošavši kroz mnoge organizacijske preinake i promjene naziva, okitivši se brojnim uspjesima, nagradama i priznanjima. No, prvotna njezina zadaća ostala je ista i nepromijenjena, a to je napredak govedarstva i boljitak života našeg sela i seljaka i u novonastalim modernim vremenima gospodarskog života. Danas ona pod nazivom Stočarska udruga Đurđevac okuplja 58 aktivnih članova (obiteljska poljoprivredna gospodarstva).
Sadašnji njezin predsjednik je Ivan Hodalić, poznati i napredni đurđevački stočar. Simentalsko govedo na kojem se temelji njezino posto-
Krava šampionka ove jubilarne izložbe Wicki iz kolekcije bikovskih majki, uzgajivača i velikog proizvođača mlijeka Darka Imbrišića iz Kozarevca
janje proslavilo je ovaj kraj diljem naše domovine. Stoga je s ponosom slavljena ova velika obljetnica. U sklopu proslave u predvečerje je održana i svečana sjednica udruge, na kojoj je predstavljena monografija “100 godina Stočarske udruge Đurđevac”, koju je napisao Ivan Hodalić, dipl. ing., savjetnik ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, i sam rodom Đurđevčanin. Čestitkama prigodom ove velike obljetnice pridružuje se i uredništvo Mljekarskog lista.
Krava Laterna uzgajivača Marijana Gašparova iz Đur đevca
USLUGE LABORATORIJA ZA KONTROLU KVALITETE STOČNE HRANE
•
•
•
•
UZIMANJE UZORAKA STOČNE HRANE NA FARMAMA
DOPREMA UZORAKA U LABORATORIJ
PRIPREMA UZORAKA ZA ANALITIČKA ISPITIVANJA
IZVO ĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE (WEENDE METODA)
IZVO ĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE NIR METODOM
• (NEAR INFRARED SPECTROSCOPY) NA PERTEN ANALIZATORU DA 7200
ZAŠTO JE VAŽNO ANALIZIRATI STO ČNU HRANU
Jedan od najvažnijih čimbenika uspješnosti stočarske proizvodnje dobro je organizirana i izbalansirana hranidba životinja. Hranidba je od presudnog utjecaja na sve aspekte proizvodnje, na razinu proizvodnje, kvalitetu proizvoda, zdravlje životinja, dugovje čnost i dobrobit životinja, utjecaj proizvodnje na okoliš i drugo, stoga je pravilno upravljanje hranidbom na farmi od iznimne važnosti. Dohodovnost stočarske proizvodnje u izravnoj je vezi s upravljanjem hranidbom na farmi, a greške u hranidbi izravno se odražavaju na ekonomičnost proizvodnje. Dobro organizirana hranidba na farmi mora se zasnivati na informacijama o kvaliteti stočne hrane, koja se sa sigurnošću može utvrditi isključivo laboratorijskim ispitivanjima.
UTVR Đ IVANJE
SIROVIH MASTI
UTVR Đ IVANJE
SIROVIH VLAKANA
ODRE Đ IVANJE PH
Mljekarski list 8/2010.
Hrvatski sirevi iz godine u godinu
sve bolji i prepoznatljiviji
Sirevi se standardiziraju, a proizvođači su nakon niza edukacija naučili da bez kvalitetnog mlijeka nema dobrog sira
Zoran Baši ć , dipl. ing.
USv. Ivanu Zelini 19. lipnja održani su 5. dani hrvatskih sireva u organizaciji
Udruge prerađivača mlijeka. Ovogodišnji domaćin bila je mljekara Euromilk iz Beloslavca, koja je i operativno provela organizaciju ovogodišnje manifestacije. Inače, Udruga prerađivača mlijeka okuplja manje mljekare iz cijele Hrvat-
Šampionom ovogodišnje izložbe proglašen je paški sir “Gligora” - tvrdi sir od ovčjeg mlijeka obiteljske sirane Sirena iz Kolana na otoku Pagu
ske, i to: Biogal (Donji Daruvar), Biz (Pleternica), Družba (Babina Greda), Euromilk (Beloslavec), Hamer (Čakovec), I-pak (Pakovo Selo), Križevačka mljekara (Zagreb), Latus (Žminj), Mala mljekara (Valpovo), MiH sirana (Kolan), Sirana Runolist (Otočac), Sirena – mala sirana (Kolan), Staro Petrovo Selo, Veronika (Desinić), Vesna Loborika (Marčana) i Vodopijevec (Donja Zelina).
Nagrade najboljima
Na izložbi su predstavljeni sirevi iz svih krajeva Lijepe naše, od Slavonije, Zagorja, Istre, Like pa do Dalmatinske zagore, a Zavodu za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pristiglo je tridesetak uzoraka sira na ocjenu. Stručno povjerenstvo, pod vodstvom prof. dr. sc. Jasmine Ha-
vranek, imalo je zadaću ocijeniti i izabrati najbolje, što nije bilo nimalo lako, s obzirom na to da su sirevi svake godine sve bolji. “Kvaliteta sireva evidentno ide naprijed, a za neke se može reći da su vrhunski! Proizvodi se standardiziraju, a proizvođači su nakon niza edukacija naučili da bez kvalitetnog mlijeka nema dobrog sira… sada svaki sir ima svoju specifičnost i prepoznatljivost”, komentirala je predsjednica povjerenstva prof. Havranek, koja je s predsjednikom udruge Vladimirom Tomaićem uručila priznanja i medalje za sudjelovanje i za najbolje ocijenjene sireve.
Šampionom ovogodišnje izložbe proglašen je paški sir “Gligora” - tvrdi sir od ovčjeg mlijeka obiteljske sirane Sirena iz Kolana na otoku Pagu. Ovaj sir već je neko-
Mljekarski list 8/2010.
liko puta proglašen najboljim, i to ne samo na domaćim izložbama i ocjenjivanjima već i u Italiji te Francuskoj, za koje znamo da proizvode svjetski poznate sireve. Među dobitnicima zlatnih priznanja, jedno je pripalo ovogodišnjem domaćinu, mljekari Euromilk, i to za sir “Dragec” - polutvrdi sušeni sir sa češnjakom. Inače, sir “Dragec” je županijska robna marka, a lani je na tržište plasirano čak 20 tona ovoga sira. Mljekara Euromilk zapošljava 25 radnika, mlijeko otkupljuje od dvjestotinjak kooperanata iz Zagrebačke i susjednih županija, a u novootvorenom pogonu dnevno se preradi oko 15.000 litara mlijeka.
Prepoznatljiva kvaliteta
Važna vijest u struč nim krugovima bila je preuzimanje proizvodnog programa mljekare Staro Petrovo Selo od strane Križevačke mljekare. Ovoj nekada respektabilnoj hrvatskoj mljekari s jakim otkupnim područjem i vrlo poznatim sirom trapistom, nakon niza godina preživljavanja i promjene nekoliko vlasnika pruža se prilika sačuvati barem dio proizvodnog programa koji su stvarali stari i priznati znalci mljekarske struke i sirarstva. Križevačkoj mljekari i njezinu vlasniku Ivici Jaiću želimo puno uspjeha. Nakon dodjele nagrada i zahvalnica posjetitelji su mogli kušati izložene sireve, a svaki je proizvođač predstavio svoju paletu proizvoda, nakon čega je uslijedio kulturnoumjetnički i zabavni program. Vrijedi podsjetiti kako je ovakva događanja pokrenuo današnji predsjednik Udruge prerađivača mlijeka Vladimir Tomaić, koji je prije pet godina prvi put organizirao ovakvu sirarsku manifestaciju, i to u Krasnu, gdje se nalazi stari pogon Sirane Runolist. Uvidjevši vrijednost održavanja ovakvih manifestacija, i
Ivica Jaić predstavio je proizvodni program mljekare Staro Petrovo Selo
ostale mljekare počele su s organizacijom. Glavni pokrovitelj ovogodišnjih Dana sira bila je Zagrebačka županija, a supokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Grad Sveti Ivan Zelina i Općina Bedenica. Otvorenju su prisustvovali Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, Josip Kraljičković, državni tajnik Ministar-
stva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Vlado Žigrović, gradonačelnik Sv. I. Zeline, Slavko Cvrlja, načelnik općine Bedenica, te Gordana Županac, pročelnica Ureda za poljoprivredu Zagrebačke županije, kojima je organizator izložbe Božidar Kuzmić, direktor mljekare Euromilk, uručio zahvalnice za pomoć u organizaciji.
Ankica i Vladimir Tomaić s tradicionalno dobrim ličkim sirevima
DOGAĐANJA
PROIZVODNJA KRME
Tatjana Međimurec, dipl. ing., HZPSS
Obilne kiše ovog proljeća, stagnacija vode na pojedinim lucerištima dovela je do propadanja usjeva ili do znatno nižih prinosa lošije kvalitete. Mnogi poljoprivrednici morat će posijati nova lucerišta kako bi imali dovoljno kvalitetne hrane za svoju stoku. Približava se ljetno-jesenski rok sjetve lucerne (od 15. kolovoza do 10. rujna). Posljednje dvije godine sjetva se zbog nedovoljno vlage u tlu pomicala u kasnije, manje optimalne rokove što je uzrokovalo nedovoljnu razvijenost usjeva pri ulasku u zimu i propadanje nedovoljno razvijenih biljaka (7 razvijenih listova minimum je za prezimljavanje, 10 listova optimalno, dok je 11 listova previše). Dugotrajnost lucerišta i kvaliteta priroda ovisi o mnogim čimbenicima, a ponajviše o odabiru parcele i gnojidbi. Neki herbicidi korišteni u predusjevima ograničavaju sjetvu lucerne. Lucerna se najčešće sije nakon strnih žitarica. Ukoliko su one bile tretirane nekim od herbicida djelatne tvari triasulfuron (Dicuran forte 80 WP, Tena, Logran 20 WG), lucernu smijemo sijati tek nakon 24 mjeseca. Također, i primjena klopiralida (Lontrel 300, Lira, Logo 300 i dr.) koji se koristi za suzbijanje korova u ozimim i jarim žitima, kukuruzu i uljanoj repici ograničava sjetvu lucerne kao sljedeće kulture. Pripravci na bazi florasulama (Mustang SE, Lancelot 450 WG) koji se koriste za suzbijanje korova u ozimim i jarim žitima ograničavaju sjetvu lucerne 10 - 13 mjeseci. Primjena herbicida djelatne tvari nikosulfuron (Motivell, Samson 6 SC) koji se koriste za suzbijanje travnih korova u kukuruzu
Mljekarski list 8/2010.
O čemu sve moramo voditi računa prilikom sjetve lucerne?
Lucerni odgovaraju duboka, plodna, prozračna tla dobre strukture i vodozračnih odnosa, dok na kiselim i siromašnim tlima ne uspijeva
nakon nicanja i korova i kukuruza, ograničava sjetvu lucerne na 12 mjeseci. Ukoliko bi sjetvu trebalo obaviti na površinama gdje se koristio mezotrion (Callisto SC), potrebno je prije sjetve izvršiti duboko oranje.
Osim toga, neki poljoprivrednici za suzbijanje višegodišnjih korova na strništima koriste pripravke na bazi dikambe (Banvel 480 S, Kolo 480 S, Samba, Faraon i dr.), a njegova primjena ogranič ava sjetvu lucerne u istoj godini. Lucerni odgovaraju duboka, plodna, prozrač na tla dobre strukture i vodozrač nih odnosa. Ne uspijeva na kiselim i siromašnim tlima. Najpovoljnija reakcija tla za uspješan uzgoj lucerne je pH 6,2-7,5. Posijana lucerna trebala bi na parceli biti 5-7 godina (sedmakinja). Zato odabranu parcelu za sjetvu lucerne moramo kvalitetno pognojiti i pripremiti za sjetvu. Oranje moramo obaviti barem dva tjedna prije sjetve (radi slijeganja tla), i to na dubinu 30-35 cm. U predsjetvenoj pripremi tlo moramo pripremiti do mrvi č aste strukture, do dubine sjetve. Tlo mora biti dobro poravnato i dovoljno slegnuto. Dubina sjetve: 1,5 cm (teža) do 2,5 cm (lakša tla), sa 18-25 kg/ha kvalitetnog sjemena (min. 96% čistoć e i min. 85% klijavosti).
Gnojidba
Najtočnija preporuka gnojidbe bazirana je na podacima o plodnosti parcele na kojoj planiramo posijati lucernu. Ukoliko nema podataka o plodnosti tla, tj. nije napravljena kemijska analiza tla, mogu se preporučiti približne količine proizašle iz količine hranjiva koju kultura iznosi iz tla određenim prinosom. Lucerna prinosom od 10 t/ha sijena iznese približno 300 kg/ha duši-
Mljekarski list 8/2010.
ka, 85 kg/ha fosfora i 175 kg/ha kalija.
Preporučena gnojidba:
400 kg/ha N:P:K formulacije 7:20:30 ili slične, zaorati •
300 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15, unijeti u tlo • prilikom pripreme za sjetvu.
Uglavnom, lucerna u vrijeme sjetve (klijanja i nicanja) treba oko 50 kg/ha dušika, a u daljnjem rastu i razvoju potrebe za dušikom zadovoljava uz pomoć kvržičnih bakterija. Fosfor i kalij dodan u većoj količini od one koja se iznese nisu izgubljeni jer se vežu za tlo, a ukoliko se dodaje manje od iznesenih hranjiva (manje od 85 kg/ha fosfora i 175 kg/ha kalija), s vremenom se tlo osiromašuje.
Što se tiče prihrane lucerne dušičnim gnojivima u drugoj, trećoj ili četvrtoj godini života, ili čak nakon svakog otkosa, ona je nepotrebna jer površinska prihrana dušikom inicira rast korova (prvenstveno uskolisnih koji imaju plitak korijen, a i nekih širokolisnih). Lucerna u drugoj godini života ima korijen dužine 50-80 cm i dušik dodan površinski u prihrani iskoriste druge vrste (uglavnom korovi).
Neki autori preporučuju prihranu u kasnijim godinama, kada se lucerište prorijedi, da bi se popunilo travama i tako se produžio vijek korištenja “lucerišta”. Time zapravo mijenjamo sastav našeg lucerišta prema smjesi lucerne s travama ili uskolisnim korovima (u našem kraju to su obično kostrva = koštan, muhari i svračica).
Lucerna (sedmakinja) je višegodišnja krmna kultura. Ovisno o načinu održavanja usjeva, jednom posijan usjev lucerne traje 3-7 godina. U narodu udomaćeno ime - sedmakinja kaže da bi usjev trebao biti sposoban za korištenje 7 godina. Međutim, poljoprivrednici se sve češće žale da lucerna više ne traje 7 već jedva 4 ili manje godina. Tome je nekoliko razloga:
Lucerna za uspješan rast treba duboka, rahla, plodna • tla s povoljnim vodozračnim režimom, neutralne, blago alkalne i blago kisele reakcije. Nekada se kosila ručno, danas isključivo strojno, vrlo često rotacijskim kosama koje “obriju” usjev lucerne. Tla su nam sve zbijenija zbog korištenja mehanizacije u nepovoljnim uvjetima vlažnosti tla.
Prekasna košnja zadnjeg otkosa ujesen. Posljednji • bismo otkos trebali pokositi najmanje 50-60 dana prije početka jesenskih mrazeva na 10-12 cm visine, da bi se lucerna mogla pripremiti za uspješno prezimljavanje i početak vegetacije idućeg proljeća. Ukoliko nakon posljednjeg jesenskog otkosa (koji je • obavljen nakon sušnog razdoblja) padnu obilne kiše, lucerna upija velike količine vode pri niskom sadržaju
Dobro posijana lucerna, lijepo vidljivi redovi mladog usjeva lucerne ne znače i siguran uspjeh u uzgoju
organskih tvari u stanicama, pa je već mrazevi od -10 do -12 °C mogu znatno oštetiti (izmrzavanje).
Najbolji proizvodni rezultati za svaku sortu postižu • se u agroekološkim uvjetima sličnima onima gdje je ta sorta nastala. Poznato je da domaća proizvodnja sjemena lucerne nije dovoljna za podmirenje potreba domaćeg tržišta. Ukoliko za sjetvu koristimo uvozno sjeme koje često nosi ime sorte sa sortne liste RH (ali je pravo porijeklo sjemena nepoznato), usjev može biti znatno oštećen golomrazicama koje nisu rijetka pojava zimi u našim krajevima. U tom slučaju dolazi do brzog prorjeđivanja i propadanja lucerišta, odnosno postižu se niži prinosi.
Neodgovarajuća gnojidba usjeva lucerne.
• Korovi su također veliki problem u usjevima lucerne.
• Korovi koji prijete usjevu lucerne ovise o roku sjetve. Ako je usjev lucerne posijan potkraj ljeta (potkraj kolovoza, početkom rujna), korovi koji su sposobni prezimjeti zajedno s lucernom predstavljaju najveći problem: mišjakinja (črevec), crvena mrtva kopriva, pastirska torbica, čestoslavica, ljubica, kamilica, jarmen i dr. Od trava se često javlja ljulj.
Na našem tržištu postoje herbicidi koji problem korova koji su sposobni prezimjeti zajedno s lucernom kvalitetno rješavaju, ali ih treba primijeniti u vrijeme zimskog mirovanja lucerne: Sencor WP 70, Tor 70 WP, Joker i dr. gdje je djelatna tvar METRIBUZIN. Ukoliko isključimo prošlu zimu, većina posljednjih zima bile su vrlo blage, korovi su se jako razvili, a lucerna gotovo da i nije bila u stadiju mirovanja.
PROIZVODNJA KRME
Najbolji proizvodni rezultati za svaku sortu postižu se u agroekološkim uvjetima sličnima onima
gdje je ta sorta nastala
Zato se mnogi usjevi lucerne u proljeće bore za svjetlost, hranjiva i zrak protiv jako razvijenih korova koji su svojom biljnom masom prekrili površinu. Osim izravnih šteta (guše mlade biljčice lucerne), ovi su korovi istodobno sklonište poljskim miševima. Blage zime pogoduju njihovoj brojnosti. Herbicidi Basagran 600 i Pulsar 40 mogu se koristiti u usjevima lucerne koji su zakorovljeni “izašli” iz zime, ali i u usjevima lucerne koji će biti posijani u proljetnom roku sjetve. Važno je znati da herbicid Pulsar suzbija i širokolisne i uskolisne korove, a Basagran samo širokolisne. Također, njihova učinkovitost ovisi o veličini korova - što su korovi manji, djelotvornost herbicida bit će bolja. Treba voditi računa i ofazi razvoja lucerne. Prije primjene svakog herbicida pažljivo treba pročitati uputu o primjeni.
Veliki problem naših lucerišta višegodišnji su korovi štavelj, maslačak, divlji sirak, pirika i drugi. Treba ih suzbiti primjenom herbicida u godinama prije sjetve lucerne. Najlakše je to obaviti nekim od herbicida s djelatnom tvari glifosat (Herkules, Herbokor, Cidokor, i drugi).
Protiv širokolisnih višegodišnjih korova ne možemo se uspješno boriti u zasnovanom lucerištu, pa ponekad zbog njih usjev moramo preorati jer korovi prevladaju.
Pravovremena košnja
Prvi otkos lucerne treba pokositi u punoj cvatnji (kako bi mlade biljke uspjele sintetizirati dovoljno rezervnih organskih tvari u korijenu i kruni korijena). Drugi i ostale otkose treba pokositi u punom pupanju pa do početka cvatnje. Prerana košnja lucerne nepovoljno se odražava na vitalnost, odnosno na učestalost budućih košnji, kao i na duljinu korištenja lucerišta. Lucerna ima du-
Mljekarski list 8/2010.
bok korijen, a u prvoj godini njegov razvoj, naročito u dubinu, također je usporen zbog prerane košnje. Usporeno je i obnavljanje novih grana za buduće otkose, a time je smanjena i kvaliteta. Prinos mase je također manji, visok je sadržaj vode a nizak sadržaj suhe tvari.
Prekasnom košnjom, pak, dobijemo nešto viši prinos, ali grublju, stariju i kvalitetom lošiju hranu koju stoka nerado jede. U takovoj je krmi snižen sadržaj proteina a povećan sadržaj celuloze.
Između pojedinih otkosa mora proći dovoljno vremena da se sintetiziraju dovoljne količine organske tvari za obnavljanje lucerne i ishranu korijena. Ovaj razmak između otkosa ne bi smio biti kraći od 35 dana.
Visina košnje ovisi o pupovima na glavi korijena, a najčešće je 4-6 cm. Posljednji otkos uoči zime kosimo nešto više (na 10-12 cm). Lucernu treba kositi predvečer. Tradicionalno se lucerna sušila i koristila kao sijeno. Gubici su pri ovakvom načinu spremanja vrlo veliki, jer tijekom prekretanja i sakupljanja uglavnom dolazi do otpadanja lista. Korištenjem modernih strojeva, gdje se pri košnji koriste kose s gnječilicama ili kondicionerima zelene mase, ubrzava se prosušivanje (za 1-2 dana) i smanjuju gubici. Pokošenu masu trebalo bi okrenuti odmah nakon košnje. Pri korištenju modernih strojeva vrlo je važno da visinu košnje povećamo na 6-8 cm. Osim toga, lucernu prilikom zasnivanja lucerišta moramo posijati na dobro pripremljenoj parceli (“ravna kao stol”), jer rotacijske kose za kvalitetan rad trebaju ravan teren. Svakako bi prije košnje trebalo poravnati krtičnjake da u zelenoj masi nema zemlje koja onečišćava krmu i smanjuje kvalitetu hrane. O svemu navedenom ovisi kvaliteta krme kojom hranimo svoju stoku. Analize sijena i sjenaže lucerne prikupljenih uzoraka na području Koprivničko-križevačke županije pokazuju veliko odstupanje, pa se raspon sadržaja proteina u suhoj tvari kreće čak od 16 do 24%. To je velika razlika u kvaliteti! Vremenske prilike često nisu na našoj strani, ali često vrijeme nije krivo za nisku kvalitetu spremljene krme.
Mljekarski list 8/2010.
Gorivo za poljoprivredu i ribarstvo
Tatjana Međimurec, dipl. ing., HZPSS
UNarodnim novinama 78/10 od 23. lipnja ove godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi, koji donosi određene promjene.30. lipnja počela je zamjena knjižica za plavo gorivo, a već se od 1. srpnja može i koristiti. Dosadašnje Knjižice goriva za poljoprivrednike i Knjižice goriva za ribolov i akvakulturu zamjenjuju se karticom “Gorivo za poljoprivredu i ribarstvo”, koju na zahtjev korisnika izdaje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, odnosno nadležna tijela za izdavanje povlastica za ribolov, uzgoj i akvakulturu - područne jedinice Uprave ribarstva.
Agencija
PKorisnici prava na plavo gorivo kojima su izdane Knjižice goriva za poljoprivrednike odnosno Knjižice goriva za ribolov i akvakulturu, obvezni su u razdoblju od 30. lipnja do 30. studenoga 2010. godine dostaviti Knjižice goriva Agenciji za plaćanja, odnosno nadležnom tijelu koje je izdalo povlasticu za ribolov, uzgoj i akvakulturu, radi preuzimanja Kartice goriva. Pravo korištenja Kartice goriva ostvaruje se sljedeći dan od dana preuzimanja Kartice goriva, a najranije od 1. srpnja 2010. godine.
Knjižice goriva prestaju važiti 1. kolovoza 2010. godine, te će se kupovina i prodaja plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi korisnicima prava obavljati samo uz predočenje kartice goriva i ostalih dokumenata kako je propisano pravilnikom.
za poljoprivredno zemljište
rvog dana srpnja Agencija za poljoprivredno zemljište trebala je početi obavljati sve poslove u okviru svojih djelatnosti. Podsjetimo: u NN 152/08 objavljen je Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Ovim se zakonom uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, osnivanje i djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor. Za obavljanje poslova okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i unapređenja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, Vlada je osnovala Agenciju za poljoprivredno zemljište kao specijaliziranu javnu ustanovu Uredbom o osnivanju Agencije za poljoprivredno zemljište (NN 39/09 i 33/10) na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10).
Djelatnost agencije čine sljedeći poslovi i zadaci: sudjelovanje u raspolaganju poljoprivrednim
• zemljištem, stjecanje poljoprivrednog zemljišta u privatnom
• posredovanje u prometu poljoprivrednim zemljištem u
• privatnom vlasništvu, pružanje pomoći vlasnicima poljoprivrednog
poljoprivredne politike i mjera drugih politika na tržište poljoprivrednim zemljištem, prikupljanje i analiziranje podataka o tržištu • poljoprivrednim zemljištem te priprema stručnih podloga i izvješća, povezivanje i koordinacija rada državnih tijela,
• ustanova, jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave u vezi s pitanjem mjera zemljišne politike i drugih politika koje utječu na tržište poljoprivrednim zemljištem, sudjelovanje u postupcima uređenja poljoprivrednog
zemljišta u skladu s posebnim propisima, obavlja poslove raspolaganja poljoprivrednim
zemljištem u vlasništvu države, vodi službenu evidenciju o poljoprivrednom zemljištu
•
• zemljišta u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu, praćenje i ocjenjivanje učinaka raznih mjera
u vlasništvu države koje čini Zemljišni fond, obavljanje i drugih poslova u skladu s ovim zakonom, • aktom o osnivanju, statutom te drugim propisima. Međutim, Ustavni sud je na četvrtoj javnoj sjednici održanoj 7. srpnja 2010. donio rješenje kojim je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona opoljoprivrednom zemljištu (NN 152/08. i 21/10.), u dijelu koji se odnosi na korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta i naknadu, te na raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem, i odredio da će se do donošenja konačne odluke Ustavnog suda privatnim poljoprivrednim zemljištem raspolagati sukladno općim propisima koji uređuju raspolaganje nekretninama.
Mljekarski list 8/2010.
Stočarska izložba Međimurske županije
U Nedelišću je pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja održana 11. županijska izložba stoke
Dalibor Janda, dipl. ing., HPA
Supokrovitelji izložbe bili su Međimurska županija i općina Nedelišće, a organizatori HPA, MESAP, Hrvatski centar za konjogojstvo, Udruga uzgajivača simentalskoga goveda Međimurja i Udruga uzgajivača holstein goveda Međimurske županije. Uzgajivače i posjetitelje pozdravili su pomoćnica ravnatelja HPA dr. sc. Maja Dražić, predsjednik Skupštine Međimurske županije Petar Novački i načelnik Odjela za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja dr. sc. Ivan Jakopović, koji je ujedno i otvorio izložbu. U govedarskom dijelu, uzgajivači su se predstavili trima kolekcijama simentalske i holstein pasmine goveda, iz kojih su odabrana nagrađena grla. Njihovim je uzgajivačima dr. sc. Maja Dražić uručila diplome, a dodijeljene su im i novčane i naturalne nagrade sponzora izložbe.
U kolekciji mladih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je uzgajivač Milan Miklin iz Preseke za prvotelku Afroditu, oteljenu
18.1.2008. godine koja je na prvoj kontroli postignula dnevnu proizvodnju od 30,98 kg mlijeka sa 3,12% mliječne masti i 3,52% bjelančevina. U istoj kolekciji drugu nagradu osvojio je uzgajivač Mario Vranović iz Gardinovca, a treću Katarina Sklepić iz Macinca.
Nagrađena grla visoke kvalitete
U kolekciji krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je uzgajivač Mario Vranović iz Gardinovca za kravu Nensi, oteljenu 19.6.2004. godine, koja je od ukupno triju laktacija maksimalnu proizvodnju dala u prvoj sa 8934 kg mlijeka sa 3,78% i 338 kg mlije č ne masti te 3,08% i 275 kg bjelanč evina. Prosje č no je ova krava u trima laktacijama proizvela 8275 kg mlijeka sa 4,16% i 342 kg mlije č ne masti te 3,46% i 284 kg bjelanč evina. U istoj kolekciji drugu nagradu osvojio je Đuro Vranović iz Gardinovca, a tre ću Agata Prelog iz Jurovca.
U kolekciji krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojila je Branka Hegeduš iz Donjeg Hrašćana za kravu Milu oteljenu 4.3.2004.
godine, koja je od ukupno triju laktacija maksimalno proizvela u prvoj, postignuvši proizvodnju od 6564 kg mlijeka sa 3,97% i 261 kg mliječne masti te 3,40% i 223 kg bjelančevina. Prosječno je ova krava u trima laktacijama proizvela 5816 kg mlijeka sa 4,14% i 240 kg mliječne masti te 3,54% i 206 kg bjelančevina. U istoj kolekciji drugu nagradu osvojio je uzgajivač Vladimir Šalković iz Preloga, a treću August Cirkvenčić iz Male Subotice.
Šampionkom govedarskog dijela izložbe proglašena je krava Arma Zlatka Novaka iz Svetog Urbana, oteljena 6.7.2005. godine, koja je od ukupno dviju laktacija maksimalno proizvela u drugoj, postignuvši proizvodnju od 8933 kg mlijeka sa 4,14% i 370 kg mliječne masti te 3,33% i 297 kg bjelančevina.
Prosječno je u dvjema laktacijama ova krava proizvela 8870 kg mlijeka sa 3,82% i 339 kg mliječne masti te 3,20% i 284 kg bjelančevina.
Šampionki su dr. sc. Ivan Jakopović i dr. sc. Maja Dražić stavili šampionsko zvono, a njezinu vlasniku uručili diplomu HPA.
Mljekarski list 8/2010.
KOLOVOZ
Mjesec okupan suncem i ružama
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA
IZLAZAK
DatumOsijekZagreb
10.08. 5.37 5.47
20.08. 5.50 6.00
31.08. 6.02 6.13
ZALAZAK
Datum OsijekZagreb
10.08. 20.03 20.17
20.08.19.48 20.00
31.08.19.28 19.41
OMr. sc. Dražen Kauč ić
čekujemo da će kolovoz u cijeloj Hrvatskoj biti topliji od višegodišnjeg prosjeka. Tijekom višegodišnjeg razdoblja (1961.2008.) kolovoz je bio hladniji od srpnja, i to u Zadru 0,4 °C, Osijeku i Gospiću 0,6 °C, a u Zagrebu 0,7 °C. Ovog mjeseca biljke ponovno doživljavaju temperaturni šok, jer maksimalna temperatura zraka prelazi 30,0 °C u Gospiću tijekom 5, Zagrebu i Zadru 6, a u Osijeku prosječno 9 dana. Apsolutna maksimalna temperatura zraka ovog mjeseca može narasti i na više od 38,0 °C. Naime, njezina je vrijednost 20. kolovoza 2000. godine u Zagrebu narasla do 38,5 °C, a u Osijeku do 38,6 °C. Očekujemo da će oborine biti u okvirima prosječnih višegodišnjih vrijednosti, a to je ukupno u Zadru 57 mm, Osijeku 64 mm, a u Zagrebu te u Gospiću 94 mm. Dana s oborinama većim od 0,1 mm u kolovozu je prosječno u Zadru 6, Gospiću 9, Osijeku 10, a u Zagrebu 11. Suše u kontinentalnom dijelu Hrvatske vrlo vjerojatno neće biti u drugoj polovici mjeseca. No, u Dalmaciji se pojava suše ne isključuje. Sunce ovog mjeseca prosječno sije u Slavoniji i Baranji, Podravini, Međimurju i Hrvatskom zagorju 8, a u Istri i Dalamciji 10 sati na dan.
Kraljica cvijeća
Ruže će i ovog mjeseca svojim prekrasnim bojama uljepšavati naše okućnice. Vjerujemo da je malo biljaka tijekom povijesti izazvalo toliko uzdaha kao ruža, kraljica cvijeća. Njezina je domovina Kina, a rasprostranjenost po cijeloj Europi zahvaljujemo Rimljanima. Današnje su ruže nastale križanjem s kineskima koje cvatu cijele godine.
Poznato je više od 2500 vrsta ruža različitih boja, mirisa i oblika. Ruža voli sunčana mjesta. Iako rastu na različitim vrstama zemlje, najviše im odgovara glinasto tlo.
Mljekarski list 8/2010.
Kalendar radova u kolovozu
Doc. dr. sc. Darko Uher
Obavlja se plitko oranje prethodno prašenih strništa. Kosi se djetelina za sjemensku proizvodnju. Obavlja se sjetva uljane repice, travnih i travnodjetelinskih smjesa kao i čistih trava ili djetelina. Planirajte sjetvu usjeva, a prema kulturama odaberite i naručite mineralna gnojiva. Za sjetvu uljane repice nabavite NPK 8:26:26 i zaorite na punu dubinu, a UREU primijenite u površinskoj obradi tla. Sjetvu obavite u posljednjem desetodnevlju kolovoza ili prvom desetodnevlju rujna, ovisno o vlažnosti tla i sorti uljane repice. Kolovoz je mjesec izvođenja kanalske mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, krtičenja, kalcizacije, humizacije i
ostalih hidrotehničkih i agromelioracijskih zahvata na uređenju tla na oslobođenim površinama. Nakon žetve uzmite uzorke tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Na kiselim tlima primijenite 3-5 t/ha Fertdolomita za smanjenje kiselosti i popravljanje strukture tla. Možete kupiti Fertdolomit granulirani + NPK. Nakon skidanja otkosa livade pognojite UREOM, KAN-om i UAN otopinom. KAN je granulirano dušično gnojivo koje sadrži 27% dušika, od čega je polovica u nitratnom a polovica u amonijskom obliku, pa djeluje brzo i donekle produljeno. Primjenjuje se za prihranu svih poljoprivrednih kultura, tako da u određenom razdoblju zadovoljava potrebe bilja za dušikom. Zbog sadržaja dolomita (oko 23%), utje-
če na djelomičnu neutralizaciju kiselosti tla, a sadržajem magnezija djelomice zadovoljava potrebe bilja i za tim biljnim hranjivom.
KAN je granulirano
dušično gnojivo koje sadrži 27% dušika, od čega je polovica u nitratnom a polovica u amonijskom obliku, pa djeluje brzo i donekle produljeno. Primjenjuje se za prihranu svih poljoprivrednih kultura, tako da u određenom razdoblju zadovoljava potrebe bilja za dušikom
KALENDAR RADOVA
PREDSTAVLJAMO
Vindijin uspjeh na sajmu u Gornjoj Radgoni
Mljekarski list 8/2010.
Prehrambena industrija iz Varaždina još je jednom potvrdila visoku kvalitetu svojih proizvoda, koji su osvojili mnoštvo nagrada na ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni uoči 48. poljoprivredno-prehrambenog sajma. Tako je ove godine Vindija osvojila čak 26 odličja, od čega čak tri šampionske titule, koju ponosno nose Ovis feta, meki ovčji sir, Popy shake s okusom vanilije i ledena kava ‘z bregov. U mliječnom asortimanu velike zlatne medalje osvojili su cijenjeni tvrdi sirevi i višestruki dobitnici DLG nagrada, Caprodur, Bovidur i Ovidur, a njima su se pridružili i meki sirevi, Fetaca i Grabancijaš. Zlato je pripalo i ukusnim desertima - pudinzima s okusom čokolade, lješnjaka i vanilije, a istovjetnu je nagradu osvojilo čokoladno mlijeko te čak tri izdanja Freska Euforije, popularnog krem jogurta; jaffa-čoko crispies, stracciatella i kokos-čoko crispies.
“Best Buy Award” certifikat
Svojoj dugoj listi već dobivenih certifikata i nagrada Vindija pridodaje i oznaku “Best Buy Award”. Naime, prema rezultatima istoimenog istraživanja, Vindijino mlijeko predstavlja najbolju kupnju za hrvatske građane. Istraživanje na kojem se temelji dodjeljivanje “Best Buy Award” nagrada i certifikata, prvi je put prema posebnoj metodi “Deep Mind Awareness” provedeno u Hrvatskoj u siječnju 2010. godine. Provodi ga Centar za istraživanje tržišta GfK, a obuhvaća čak 16 kategorija iz segmenta mliječne industrije.
Više kozjeg mlijeka za bolje zdravlje
Kozje mlijeko ‘z bregov, proizvod jedinstven po svojim zdravstvenim svojstvima, od sada je dostupan i u pakiranju od litre. U današnje vrijeme, kada su energetska i nutritivna vrijednost proizvoda postale iznimno bitnim čimbenicima u ljudskoj prehrani, kozje mlijeko sve je traženija namirnica.
Na osnovi dugogodišnjeg iskustva u mljekarskoj struci i doprinosa koji je dala razvoju hrvatskoga kozarstva, stvorila je kvalitetno kozje mlijeko domaće proizvodnje. Ponudivši taj visokovrijedan proizvod u najvećem izdanju dosad, Vindija je dodatno proširila svoj bogati asortiman i svojim vjernim potrošačima darovala čašu zdravlja za cijelu obitelj.
Sir iz bakine kuhinje
Kod pripreme kolača i slastica često nastojimo dobiti pravi domaći okus, kako bismo se pomoću svojih osjetila na trenutak vratili u vrijeme kad su naši preci svaki obrok pripremali uz puno ljubavi i veselja. Sa svojim svježim sirom za kolače, koji je u potpunosti dobiven iz domaće proizvodnje, Vindija nas još jednom podsjeća na važnost i kvalitetu ukusnih i zdravih jela proizišlih iz bogatog naslijeđa. Karakteristična blaga aroma svježeg sira savršeno nadopunjava razne slastice i kolače, ali i slane specijalitete, kao što su na daleko poznati zagorski štrukli. Vrijednost svježeg sira za kolače potvrđuje prepoznatljivi mliječ bregov, a njegovo vrhunsko porijeklo jamči oznaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI. Novi okusi čarobnog deserta iz vindije
Mliječni puding, Vindijin najdugovječniji desert na tržištu, obogaćen je dvama novim primamljivim okusima, jagodom i čokoladom noir, koji se na policama trgovina nalaze od 16. lipnja. Lagani voćni puding od jagode ugodno je iznenađenje za sve željne originalne ljetne poslastice, a posebna je radost za sladokusce okus tamne čokolade. Zbog većeg udjela pravog kakaa, ta cijenjena namirnica, osim izvrsna okusa, ima i visoke zdravstvene vrijednosti. Nova izdanja pudinga ‘z bregov, proizvoda koji je potrošačima poznat više od dvadeset godina, dolaze u prepoznatljivu pakiranju - u čašici od 125 grama.
Mljekarski list 8/2010.
Zaprimanje zahtjeva za isplate prava po poticajima i kapitalnim ulaganjima preko poslovnih banaka
Od 21. srpnja 2010. godine započelo je zaprimanje zahtjeva korisnika poticaja u poljoprivredi i ostvarivanja prava na investicijsku potporu, za ranije ostvarivanje svojih prava, preko poslovnih banaka. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja potpisalo je ugovore o poslovnoj suradnji sa 11 banaka na temelju Vladine odluke o posebnim mjerama pomoći poljoprivrednim proizvođačima u uvjetima financijske krize. Ugovorima se regulira poslovna suradnja u cilju otkupa potraživanja s
ŠKOLA PRAKTIČ NE NASTAVE
osnova poticaja u poljoprivredi koji korisnici ostvaruju na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju, ali i potraživanja s osnova prava na investicijsku potporu na temelju Pravilnika o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi. Banke će na temelju pisanog zahtjeva korisnika sklapati pojedinačne ugovore za otkup ili ustup potraživanja s osnove i iznosa koji je utvrđen u obavijesti koju je ministarstvo poslalo korisnicima. Poslovne banke s kojima je potpisan ugovor o poslovnoj suradnji su Privredna ban-
ka Zagreb d.d., Zagrebačka banka d.d., Erste&Steiermärkische Bank d.d., Partner banka d.d., Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., Croatia banka d.d., Podravska banka d.d., Centar banka d.d., Karlovačka banka d.d. i Raiffeisenbank Austria d.d. Korisnici poticaja i korisnici prava na investicijsku potporu koji ne žele ostvariti svoja prava putem ugovora s poslovnim banaka, svoja će prava ostvariti datumom navedenim na obavijesti koju su zaprimili na kućnu adresu.
Zajednička poljoprivredna politika EU
Zoran Bašić, dipl. ing.
Hrvatska mljekarska udruga organizirala je 14. srpnja još jedno u nizu edukativnih predavanja u sklopu Škole praktične nastave, ovaj put na temu “Proizvodnja mlijeka u uvjetima zajedničke poljoprivredne politike Europske unije”, koju su održali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dr. sc. Ivan Jakopović i Marina Šubaša, dipl. ing. Iznijeli su aktualnosti oko funkcioniranja Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), njezine budućnosti, ali i skorom uključivanju Hrvatske u EU, što znači prihvaćanje načela te politike u našoj zemlji. Jakopović se posebno osvrnuo na mliječni sektor, krizu i njezine uzroke, ali i značajna sredstva koja je nadležno ministarstvo uložilo kako bi proizvođači mlijeka što bezbolnije prevladali krizu. Istaknuo je kako će i Hrvatska u skoroj budućnosti biti dio Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, u kojoj sve zemlje članice imaju iste mogućnosti, prava i obveze. Naći ćemo se na jedinstvenom europskom tržištu s oko 500 milijuna stanovnika, gdje je
mogućnost plasmana poljoprivredno-prehrambenih proizvoda velika, ali s tim da treba voditi računa i o povećanju konkurentnosti naših proizvođača mlijeka.
S obzirom na to da je Hrvatska odabrala model SPS potpora, odnosno jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu, velika je vijest toga dana bila da će Hrvatska u te potpore ugraditi potporu po proizvodnji mlijeka od 0,50 kn/kg i mliječnoj kravi u iznosu od 836 kn, te potporu po površini livada i pašnjaka od 702 kn/ha, uz ostale obradive površine od 2055 kn/ha. Svakako je važno napomenuti da poljoprivrednici moraju u ARKOD sustav prijaviti obradive površine, i one koje su u vlasništvu i one koje su u zakupu/koncesiji, jer će se budući poticaji temeljiti na obrađenom poljoprivrednom zemljištu, upisanom u ARKOD sustav, kao temeljnom pravu za isplatu poticaja. O ovim temama možete ponešto pročitati već u ovom broju Mljekarskog lista, a svakako ćemo u sljedećim brojevima nastojati što aktualnije i preciznije informirati o novostima u poljoprivrednom sektoru općenito, osobito u sektoru proizvodnje mlijeka.
Mljekarski list 8/2010.
VIJESTI
Održana godišnja skupština Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka
Zoran Bašić , dipl. ing.
USesvetskom Kraljevcu je 20.srpnja održana redovna godišnja skupština Hrvatskog saveza udruga proizvođač a mlijeka, na kojoj je predsjednik saveza Igor Rešetar iznio izvješć e oradu Saveza tijekom proteklih godinu dana, ali i prezentirao na č emu ć e se temeljiti djelovanje u budu ć em razdoblju. Skupštini su prisustvovali Stjepan Mikolči ć, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Marina Šubaša, stru č na suradni-
ca Odjela za stoč arstvo MPRRR-a, Sre ćko Ladišić, nač elnik odjela za stoč arstvo HZPSS-a, Davor Pašali ć, voditelj Odjela za razvoj uzgojnih udruženja HPA-a, Josip Vinceković, predstavnik Saveza udruga hrvatskih uzgajivač a holstein goveda, te Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge i glavna urednica Mljekarskog lista. Gosti su pozdravili proizvo đa č e mlijeka i iznijeli aktivnosti svojih institucija koje rade na unapre đenju mljekarskog sektora u Republici Hrvatskoj. Prisutnima se obratio i Zdenko Mo č nik, predsjednik Udruge proizvo đa č a mlijeka
KIM-a i č lan Uredni č kog odbora Mljekarskog lista, koji je sukladno odluci Upravnih odbora Hrvatske mljekarske udruge i Hrvatskog saveza udruga proizvo đa č a mlijeka prošle godine uklju č en u rad Uredništva č asopisa s ciljem kvalitetnije komunikacije te pravodobnoga i aktualnog informiranja s terena. Zadovoljan dosadašnjom suradnjom, Mo č nik je istaknuo kako ć e u s ljede ć em razdoblju nastojati inicirati još više kvalitetnijih stru č nih č lanaka s ciljem pomo ć i proizvo đa č ima mlijeka u rješavanju svakodnevnih nedoumica i problema.
Mljekarski list 8/2010.
Brinemo li dovoljno o svojim kostima
Ako smatrate da ste premladi da biste bili zabrinuti zbog osteoporoze, razmislite još jednom
Dr. Ivo Belan
Jedna od dviju žena starijih od pedeset godina doživjet će lom kosti kao posljedicu osteoporoze, međutim, isto to dogodit će se i nekim ženama već u njihovim dvadesetim ili tridesetim godinama. Mnogim čitateljima vjerojatno nije poznat podatak da ta bolest krhkih, lomljivih kostiju odnese više života nego rak dojke. Navodimo nekoliko upozoravajućih istina koje bi mogle ugroziti vaše zdravlje kostiju: Kalcij u obliku dodataka nije jedino rješenje. Kalcij je od kritične važnosti za održavanje zdravlja kostiju, međutim, on nije sve što je potrebno. U stvari, mnoga ispitivanja pokazuju da određene vrste hrane zaštićuju kosti djelotvornije nego tablete. Održavanje kostiju zdravima moguće je uzimanjem hrane koja sadrži vitamin D, potreban za resorpciju kalcija (mlijeko, žumance, obogaćene žitne pahuljice) i vitamin K, koji također može pomoći pri resorpciji kalcija (prokulica, tamno zeleno lisnato povrće, primjerice špinat, kelj, kupus). Organizam valja redovito izlagati sunčevom, dnevnom svjetlu.
Slomiti kost u tridesetim godinama života nije samo loša sreća. Osim ako je riječ o prometnoj nesreći ili padu s visine, mlada žena ne bi trebala slomiti kost.
Ako žena slomi kost već nakon običnog posrtanja tijekom hoda ili bez nekoga očitog razloga, liječnik bi ju trebao poslati na test za mjerenje gustoće koštane mase. Razumljivo, to se odnosi i na muškarce.
Rizik od razvoja osteoporoze povećava se ako ste:
žena • nakon 30. godine života doživjeli lom kosti
• koji nije bio uzrokovan nekom traumom iz obitelji u kojoj je vaša majka, baka, ili sestra
• doživjela lomove kosti kao odrasla osoba stariji od 65 godina
• pušač
na terapiji nekih lijekova, osobito kortikosteroida
• tjelesno neaktivni i ne vježbate, nego je vaš način
• života uglavnom sjede ći skloni hrani koja ne sadrži kalcij
• Loše držanje tijela vaših roditelja i vaš je problem. Osteoporoza se javlja u obiteljima. Genetika je vrlo važna u toj bolesti. Ako su vaš otac, majka ili baka izgubili četiri do pet centimetara na visini, ili su se pogrbili, ili je bilo koji roditelj doživio lom kosti u svojoj odrasloj dobi, poduzmite preventivne mjere. Zatražite od svog liječnika savjet bi li bilo korisno započeti s hormonalnom nadomjesnom terapijom, uz to što ćete provesti i promjene u prehrani i krenuti s redovnom tjelovježbom.
Nisu u opasnosti samo žene
Mnogi muškarci misle da je osteoporoza bolest žena. Pogrešno misle. Milijuni muškaraca boluju od osteoporoze. Premda je gubitak koštane mase manji u muškaraca, oni tako đer doživljavaju bolove u le đ ima i frakture, uglavnom na kralježnici, kuku i ruč nom zglobu. Muškarci u dobi od 25 do 65 godina trebali bi unositi barem jedan gram kalcija dnevno, a oni stariji od 65 godina gram i pol. Tjelovježba je također važna (hodanje, jogging, itd.), jer zaštićuje gustoću koštane mase.
Testovi za koštanu gustoću mogu ne otkriti rizično stanje. Ako se ti testovi provedu samo na nekim dijelovima kostura (recimo ručni zglob, prsti, pete), mogu dati normalan nalaz, ali to ne mora značiti da je to precizna procjena zdravlja kostura. Gubitak koštane mase nije jednak u cijelom tijelu. Čovjek može više izgubiti na jednom mjestu nego na drugom. Važno je izvršiti mjerenje na kritičnim mjestima (kuk, kralježnica), gdje se događaju najteži prijelomi.
•
• nježne građe
Kosti postaju lomljivije kako
čovjek stari, međutim, strukturno slabljenje počinje mnogo ranije i pritom je nevidljivo
Ne postoje tablete za izlječenje osteoporoze, ipak... Farmaceutska industrija stavlja na tržište lijekove koji mogu nadomjestiti nešto koštane mase koja je izgubljena i mogu smanjiti rizik od lomova kostiju ali, nažalost, ne mogu potpuno vratiti ono što je izgubljeno. Slično je s hormonalnom nadomjesnom terapijom koja povećava resorpciju kalcija, smanjuje gubitak kalcija i inhibira destrukciju kostiju, međutim, bilo kakva zaštita kostiju prestaje jednom kad se prekine s hormonskom nadomjesnom terapijom.
Izračun otkupne cijene mlijeka za mjesec srpanj 2010. godine
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%. Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina. Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.
za
Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.
Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)
UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mlije čne masti i 3,4% bjelančevina
vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)
vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)
Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za srpanj 2010. godine
Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać , dipl. ing. agr. Mljekarski list 8/2010.
