Mljekarski list 5-2010 by Hrvatska mljekarska udruga

Mljekarski list 5/2010.

Uovom broju, kao što i priliči za ovo svibanjsko, zeleno doba godine, opširnije se bavimo travnjacima, optimalnim vremenom košnje i baliranjem, a sve u cilju proizvodnje kvalitetne krme.

Uz stalne rubrike objavljujemo i jednu zanimljivu reportažu iz susjedne Austrije, po mnogo čemu bliske nam zemlje, ali nažalost toliko različite od Hrvatske.

Već duže vrijeme od naših nadležnih institucija slušamo - ako želimo u Europu pod hitno moramo izvršiti legalizaciju objekata. Od onih na koje se to odnosi čujemo da je to vrlo komplicirana i dugotrajna procedura, puna neizvjesnosti u ishođenju dokumentacije uz veliki rizik mogućih ograničenja.

Sudionici putovanja tvrde nam da u Austriji sve to traje onako ležerno do mjesec dana, jer da se sve nadležne službe silno trude ugoditi svojim poljoprivrednicima i poštedjeti ih nepotrebnih formalnih procedura kako bi olakšali ionako težak život seljaka. Kome i kako vjerovati? Unatoč činjenici što znamo da je Austrija dobro uređena zemlja, teško prihvaćamo obrazloženje da smo u našoj toliko željenoj domovini neeﬁkasni i tromi, izmiješanih i nedeﬁniranih nadležnosti, iznervirani i zatrpani poslom i neriješenim predmetima, skloni odlaganju ili pak brzopletim rješenjima, i to samo zato što nam Europa stoji za vratom…

Vaša urednica

Vera Volarić

Kontinuirano i rotacijsko napasivanje ....2

PROIZVODNJA KRME

Kada skidati travnjak za spremanje sijena ...........................5

Kako siješ tako ćeš i brati.............8

Spremanje sjenaže u plastične bale ...........................10

HRANIDBA

Hranidba krava i acidobazna ravnoteža .............12

VETERINARSTVO

Podjela i klinički tijek mastitisa .......................................14

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Višestruka sukladnost u poljoprivrednoj proizvodnji .......17

Kako opremljenost farme djeluje na troškove mlijeka? ......20

AKTUALNO

Propisi o proizvodnji sira na obiteljskim gospodarstvima......34

Vijesti iz Zagrebačke županije ...43

Objavljen 2. natječaj za IPARD program .....................54

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Razvojni put jedne mliječne farme ..................36 Četkanjem do dodatne zarade ...........................38

REPORTAŽA

Farma mliječnih krava i dječji vrtić njeguju dobrosusjedske odnose ...............40

PREGLED TRŽIŠTA Europsko tržište mlijeka i mesa ..............................44

KALENDAR RADOVA ................46

AGROMETEOROLOG

PODLISTAK HRVATSKE POLJOPRIVREDNE

TEMA BROJA: PROIZVODNJA KRME

IMPRESSUM

Urednički odbor:

mr. sc. Zdravko Barać

dr. sc. Petar Bosnić

mr. sc. Ana Dakić

prof. dr. sc. Zoran Grgić

Zdenko Ivkić, dipl. ing.

dr. sc. Ivan Jakopović

Janja Jozanović, dipl. oec.

mr. sc. Goran Kiš

mr. sc. Natalija Knežević

dr. sc. Miljenko Konjačić

dr. sc. Antun Kostelić

mr. sc. Sre ćko Ladišić

dr. sc. Kristina Matković

prof. dr. sc. Boro Mioč

Zdenko Močnik, ing.

Davor Pašalić, dr. vet. med.

Zoran Radan, dr. vet. med.

doc. dr. sc. Igor Štoković

dr. sc. Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing.

Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing.

Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III tel.: 01/4833-349

fax: 01/4875-848

e-mail: hmu@hmu.hr www.hmu.hr

MB: 3206599

OIB: 75164980044

Žiro račun: 2360000-1101408596

Cijena: 8 kuna

Fotograﬁje: Shutterstock, HMU

Graﬁčko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr

Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863

Mljekarski list 5/2010.

Kontinuirano i rotacijsko napasivanje

Metoda napasivanja predstavlja način na koji je uređena i organizirana površina pašnjaka, te način na koji je životinjama omogućen pristup pašnjaku

Doc. dr. sc. Krešimir Bošnjak

Izbor metode napasivanja, uz izbor intenziteta ispaše, predstavlja drugi vrlo važan čimbenik menadžmenta o kojem ovisi produktivnost travnjaka s jedne i produktivnost životinja s druge strane. U nač elu, postoje dvije osnovne metode napasivanja - kontinuirano i rotacijsko napasivanje. Sve ostale metode u

Zbrajanjem broja dana napasivanja pregona i broja dana odmora dobije se duljina ciklusa napasivanja, odnosno turnusa napasivanja

odre đenom su obliku izvedenice iz ovih dvaju načina.

Kontinuirano napasivanje

Pod kontinuiranim napasivanjem podrazumijeva se metoda kojom je životinjama omoguć en nesmetan i neograni č en pristup pašnoj površini tijekom duljeg razdoblja napasivanja ili cijele pašne sezone. Postoji više oblika kontinuiranog napasivanja.

Jedan od oblika kontinuiranog napasivanja je i napasivanje pri konstantnom opterećenju. Taj najjednostavniji oblik primjenjuje se pri nekim ekstenzivnim sustavima ovčarske ili govedarske proizvodnje koju karakterizira nisko opterećenje prema produktivnosti pašnjaka. U praksi intenzivnih sustava pro-

Mljekarski list 5/2010.

izvodnje najčešće se koriste oblici kontinuiranog napasivanja, kod kojih se balans između produkcije biljne mase i konzumacije, odnosno potreba životinja, postiže regulacijom opterećenja pašnjaka, i to promjenom broja životinja ili prilagodbom površine za napasivanje. Održavanje ciljane visine tratine, za razliku od napasivanja pri konstantnom opterećenju, predstavlja najbolju metodu kojom se optimizira produkcija i iskorištenje biljne mase pri kontinuiranom napasivanju. Jedan takav oblik je i napasivanje s rezervnim međuprostorom. Životinje izlaze na pašnjak u proljeće, uz relativno visoko opterećenje pašnjaka. Kako se s napretkom vegetacijske sezone smanjuje intenzitet porasta tratine ili se povećavaju hranidbene potrebe životinja (stada), postupno se smanjuje opterećenje pašnjaka, i to povećanjem površine raspoložive za napasivanje. U tu svrhu ostavlja se rezervni međuprostor koji se postupno otvara za napasivanje. Rast biljne mase na tom rezervnom međuprostoru kontrolira se košnjom za sijeno ili sjenažu. U nekim slučajevima prilagodba opterećenja pašnjaka postiže se i smanjenjem broja životinja na pašnjaku (prodaja grla u

završnoj težini, odbiće i izdvajanje pomlatka i sl.).

Prednosti su kontinuiranog napasivanja smanjeni troškovi ulaganja novca i rada u ograđ ivanje, opskrbu vodom i premještanje stoke, što je sluč aj kod rotacijskog napasivanja.

Nedostaci mogu biti potreba stalnog prać enja visine tratine i prilagodba optere ć enju pašnjaka. Selektivnost pri ispaši je nešto ve ć a pri kontinuiranom napasivanju, što može rezultirati prekomjernim ispasivanjem nekih vrsta ili stvaranjem podru čja koja su prekomjerno ispasivana i područja koja su premalo ispasivana, uz nejednoliki raspored fecesa i urina na površini pašnjaka. Sve to može uzrokovati promjenu ﬂornog sastava pašnjaka i širenja nepoželjnih biljnih vrsta.

Najč ešć e se kontinuirano napasivanje smatra ekstenzivnim načinom napasivanja i inferiorno je rotacijskom napasivanju. Činjenica da je rije č o metodi napasivanja koja se, ovisno o obliku, bolje uklapa u ekstenzivne sustave proizvodnje koje karakterizira niska razina ulaganja uz niske razine optere ć enja pašnjaka, sama po sebi ne znači da je rije č o ekstenzivnoj

PROIZVODNJA KRME

Održavanje ciljane visine tratine predstavlja najbolju metodu kojom se optimizira produkcija i iskorištenje biljne mase pri kontinuiranom napasivanju

metodi. Kontinuirano napasivanje svoje mjesto nalazi i u intenzivnim sustavima, ako se kontinuirano napasuje pri adekvatnim razinama optere ć enja pašnjaka, ali i koriste vrste i kultivari trava i mahunarki prilagođeni takvom načinu korištenja.

Rotacijsko napasivanje Rotacijsko napasivanje predstavlja takav na č in napasivanja kod kojeg se smjenjuju razdoblja napasivanja i razdoblja odmora tratine, pri č emu je pašnja č ka površina podijeljena na odre đeni broj manjih dijelova - pregona. Na taj se na č in, smjenom napasivanja i odmora, stvaraju preduvjeti za ve ć u u č inkovitost iskorištenja biljne mase. Duljina razdoblja napasivanja prilago đena je tako da nakon napasivanja ostaje tratina

Tablica 1. Usporedba rotacijskoga i kontinuiranog napasivanja u proizvodnji mlijeka i gove đeg mesa Kontuirano napasivanje Rotacijsko napasivanje

Proizvodnja mlijeka 1

Optere ćenje pašnjaka (krava/ha)5,85,7

Proizvodnja mlijeka (kg/kravi)24,523,4

Prilago đeno iz: 1 R. G. Pulido* i J. D. Leaver (2002). Continuous and rotational grazing of dairy cows - the interactions of grazing system with level of milk yield, sward height and concentrate level. Grass and Forage Science 58, 265-275.

2 B. S. Bertelsen i sur. (1993). Beef Cattle Performance and Forage Characteristics of Continuous, 6-Paddock, and 11-Paddock Grazing Systems. J. Anim. Sci. 71, 1381-1389.

Duljina razdoblja odmora i porasta tratine ovisi o biljnoj vrsti, a cilj je izbalansirati intenzitet porasta biljne mase bez narušavanja održivosti biljne vrste i kakvoće biljne mase

odre đene visine ili odre đena koli č ina ST koja ć e, ovisno o vrsti i kultivaru trava i mahunarki, osigurati brz ponovni porast i zadovoljiti potrebe za odre đenom kakvoć om biljne mase. Trajanje ispaše jednog pregona može biti od jedan dan u intenzivnim sustavima, do višednevnog napasivanja pregona. Treba spomenuti da pri istoj koli č ini raspoložive mase po životinji duljina trajanja ispaše jednog pregona ne utje č e na konzumaciju biljne mase. Ipak, jednodnevni pregoni pružaju mogu ć nost da se kombinacijom napasivanja kratkog trajanja, uz veliku zaposjednutost pregona pove ć a iskorištenje biljne mase i smanji selektivnost u ispaši, što predstavlja pomak prema ve ć oj animalnoj proizvodnji po hektaru. S druge strane, duljina razdoblja odmora i porasta tratine tako đer ovisi obiljnoj vrsti, a cilj je izbalansirati intenzitet porasta biljne mase bez narušavanja održivosti biljne vrste i kakvo ć e biljne mase. Duljina odmora mora biti takva da onemogu ć i prelazak trava u generativnu fazu ali i održi maksimalni udio lista, što je osnovni preduvjet dobre kvalitete biljne mase. To znač i da duljina odmora ovisi o dijelu vegetacijske sezone, biljnoj vrsti i ja č ini ispaše (visina ili koli č ina biljne mase nakon napasivanja).

Zbrajanjem broja dana napasivanja pregona i broja dana odmora dobije se duljina ciklusa napasi-

vanja, odnosno turnusa napasivanja. Duljina ciklusa napasivanja kre ć e se od 18 do 50 dana. Broj potrebnih pregona funkcija je duljine trajanja ispaše po pregonu i duljine trajanja odmora, a može se izra č unati kao (broj dana odmora/broj dana ispaše) + 1. Postoji više varijanti rotacijskog napasivanja.

Rotacijsko napasivanje u trake je takav oblik ﬂ eksibilnog rotacijskog napasivanja kod kojeg se svaki dan unutar pregona životinje pomi ču na novu traku odre đene površine. Pregrada unutar pregona izvodi se elektri č nom ogradom. Površina trake obično zadovoljava dnevne ili poludnevne potrebe životinja za krmom, ili ovisi o duljini trajanja ciklusa napasivanja.

Napasivanje u slijedu

Napasivanje u slijedu je takva modi ﬁ kacija rotacijskog napasivanja koja uklju č uje dvije ili više skupina životinja koje pasu u slijedu na istom pregonu, a razlikuju se u zahtjevima za krmom s obzirom na kakvo ć u. Najprije pase skupina kojoj je potrebna bolja kakvoć a krme.

Prednosti rotacijskog sustava napasivanja uključuju bolju prilagođenost ﬁziologiji biljke, što može rezultirati nešto boljom produktivnošću pašnjaka, boljom iskoristivošću biljne mase i pove ć anjem optere ć enja pašnjaka. Nadalje, rotacijskim napasivanjem s kraćim trajanjem ispaše pregona smanjena je selektivnost ispaša, ali i širenje nepoželjnih biljnih vrsta. Za razliku od kontinuiranog, kod rotacijskog napasivanja brže se uoč avaju viškovi ili manjkovi krme tijekom vegetacijske sezone.

Kao nedostaci, navode se poveć ano ulaganje rada i novca u ograđ ivanje i premještanje stoke. Ro-

Mljekarski list 5/2010.

tacijsko napasivanje, također, zahtijeva i ve ću razinu znanja i angažmana u donošenju odluka unutar sustava proizvodnje.

Usporedba rotacijskoga i kontinuiranog napasivanja

Pri izboru metode napasivanja važno je istaknuti da je u upravljanju napasivanjem odluka o intenzitetu napasivanja primarna, dok je odluka o metodi napasivanja od sekundarnog zna č enja. S druge strane, jedan na č in upravljana napasivanjem nije jednako u č inkovit u razli č itim uvjetima. To proizlazi iz niza istraživanja koja su se bavila usporedbom kontinuiranoga i rotacijskog napasivanja. Ukratko, istraživanja pokazuju da je utjecaj metode napasivanja na proizvodnju po životinji ili po hektaru manji nego što je to utjecaj optere ć enja pašnjaka. Štoviše, pri istim razinama optere ć enja pašnjaka proizvodnja mlijeka bila je sli č na kod rotacijskoga i kontinuiranog napasivanja (tablica 1). O č ita prednost rotacijskog napasivanja nad kontinuiranim dolazi do izražaja jedino pri visokim razinama optere ć enja ili u slu č aju ve ć eg optere ć enja rotacijski napasivanog pašnjaka, iako u č inak svake od tih strategija može biti razli č it. Naime, dobro uskla đeni ritam napasivanja i odmora tratine može rezultirati nešto boljom produktivnoš ć u, ve ć im iskorištenjem krme i ve ć im kapacitetom ispaše rotacijski napasivanog pašnjaka. To omogu ć ava napasivanje pri nešto višim razinama optere ć enja bez smanjenja produkcije po životinji, što uz ve ć i broj životinja po jedinici površine (optere ć enje) dovodi do ve ć e animalne produkcije po hektaru kod rotacijskog u usporedbi s kontinuiranim napasivanjem.

Mljekarski list 5/2010.

Kada skidati travnjak za spremanje sijena

Prvi otkos treba obaviti kada počinju klasati najviše zastupljene vrste trava jer se tako osigurava dobivanje najvećih količina suhe tvari po jedinici površine

Dr. sc. Darko Uher

Stadij razvoja (fenofaza) u vrijeme košnje travnjaka zauzima najznačajnije mjesto u spremanju krme za sijeno. Što ranije kosimo krmu, to ona sadrži veći postotak sirovih i probavljivih bjelančevina te mineralnih tvari, a što kasnije kosimo, to više raste udio balasta (neprobavljivi dio u obliku vlakana - celuloza). Osim toga, kod rane košnje probavljivost krme je veća, a najveća u fenofazi busanja i vlatanja (73,5% i 72,4%), dok se u fenofazi klasanja i cvatnje smanjuje na 65,6 odnosno 58,9%.

Maksimalni sadržaj sirovih bjelančevina i mineralnih tvari zabilježen je u fenofazi vlatanja trava. Osim sadržaja sirovih bjelančevina,

smanjuje se i sadržaj nezamjenjivih aminokiselina, naročito metionina i cistina. Na temelju rezultata većeg broja istraživanja može se zaključiti da prvi otkos treba obaviti kada počinju klasati najviše zastupljene vrste trava. Ako je riječ o djetelini ili smjesama u kojima one prevladavaju, košnja se obavlja kada ove vrste počinju formirati pupove.

Postizanje najboljih rezultata

Tako se osigurava dobivanje najvećih količina suhe tvari po jedinici površine, koja kakvoćom u potpunosti zadovoljava. Kao kriterij kakvoće za ostvarivanje najvećih mogućnosti u proizvodnji mesa i mlijeka s jedinice površine travnjaka sijeno u suhoj tvari mora sadržiti najmanje 15% sirovih bjelančevina,

najviše 25% sirove vlaknine, 0,81,0% kalcija i najmanje 0,35% fosfora. Osim toga, probavljivost organske tvari treba biti 72-75%. Porastom zelene mase, asimilacijom se svaki dan povećava prirast zelene mase i suhe tvari. Povećanjem udjela suhe tvari u krmi se povećava i udio vlakana, naročito kod trava pri prijelazu iz vegetativne u generativnu fenofazu, kada trave formiraju generativne vlati koje nose generativne organe (klas, metlicu). Da bi vlat mogla nositi cvat, mora biti čvrsta, a čvrstoću vlati daju vlakna. Što je vlat starija postaje grublja, jer se povećava udio manje probavljivih vlakana a smanjuje udio lišća i vegetativnih vlati, odnosno probavljivost cijele biljke. Starenjem trava umanjuje se udio

Mljekarski list 5/2010.

PROIZVODNJA KRME

Tablica 1. Sadržaj sirovih proteina u suhoj tvari ovisno o fenofazi razvoja trava i mahunarki

Stadij rasta travaSirovi protein u %Stadij rasta mahunarkiSirovi protein u %

Prije klasanja >18

Prije cvatnje >19

Rano klasanje 13-18 Početak cvatnje 17-19

Puno klasanje 8-12

Nakon klasanja <8

probavljivih bjelančevina u biljci potrebnih za namirenje produktivne komponente kao i probavljivost organske i suhe tvari. O količini suhe tvari ovisi koliko će domaće životinje u dnevnom obroku moći konzumirati krme. U dnevnom obroku krave muzare mogu konzumirati od 14 do 16 kg suhe tvari iz voluminozne krme, ovisno o masi krave muzare, pasmini, laktaciji, ali i ukusnosti (ješnosti) hrane koja joj se ponudi. Stoga, da bi životinje konzumirale veću masu, ponuđena krma treba biti ukusna, čista i lako probavljiva. Budući da se starenjem trava mijenja kemijski sastav a kod nekih vrsta znatno se smanjuju i kakvoća i ukusnost, dnevni prirast

Sredina cvatnje 13-16

Puna cvatnja <13

stoke i proizvodnja ovisit će o vrsti krme, otkosu, kultivaru, agrotehnici proizvodnje i korištenja. Generativne vlati nekih vrsta trava već su u metličanju grube a u daljnjem razvoju još više ogrube, tako da od vrlo kvalitetne krme u vlatanju daju krmu loše kakvoće (klupčasta oštrica, mačji repak, vlasulja livadna, blještac, stoklasa bezosata). Nakon cvatnje pa do faze pune zrelosti trave daju veliku masu ali lošije ukusnosti (ješnosti), tako da stoka tu masu konzumira u manjim količinama. Smanjenje količine konzumirane krme niske krmne vrijednosti rezultira niskom proizvodnjom. Ukusnost, kakvoća i prinosi bitno se razlikuju i među kultivarima

Graﬁkon 1. Prosje čan sadržaj hranjivih tvari u vlasulje livadne s obzirom na vrijeme skidanja odnosno korištenja

Povećanjem udjela suhe tvari u krmi se povećava i udio vlakana, naročito kod trava pri prijelazu iz vegetativne u generativnu fenofazu, kada trave formiraju generativne vlati koje nose klas i metlicu

iste vrste trava, a ovise o agrotehnici proizvodnje i korištenju kao i svojstvima kultivara za koju su svrhu namijenjeni, ali i iz koje klimatske zone potječu. Svi kultivari trava koji se siju za proizvodnju krme u vegetativnom porastu (vlatanju) vrlo su kvalitetni. U zelenoj masi sadrže manje ili oko 20% suhe tvari visoke probavljivosti. Udio probavljivih bjelančevina je visok, ali je manje vlakana bitnih za probavu, čiji se udio sa starošću biljaka povećava. Povećavanje suhe tvari u zelenoj masi trava smanjuje i ograničava korištenje zelene mase u hranidbi stoke. Engleski ljulj a naročito košno-pašni kultivari vrlo su kvalitetni. Daju vrlo ukusnu krmu, stoga ih stoka konzumira često više nego neke druge vrste trava, što se odražava i na dnevnu proizvodnju mlijeka (mesa). Rastom i razvojem zelene mase raste ukupan urod mase i suhe tvari te organske tvari i vlakana po jedinici površine, ali se smanjuje njihova probavljivost kao i udio sirovih bjelančevina i energije po jedinici suhe tvari.

SIROVE BJELANČEVINE

SIROVA VLAKNA

PROIZVODNJA KRME

Mljekarski list 5/2010.

Kako siješ tako ćeš i brati

I najmanja pogreška u tehnologiji proizvodnje kukuruza za silažu donosi smanjeni prinos, koji nam je vrlo važan s obzirom na visinu ulaganja u proizvodnju

Ivan Marohni ć , dipl. ing.

Kukuruz koji sijemo za silažu cijele biljke najvažnije je, najekonomičnije, najprikladnije konzervirano energetsko krmivo za hranidbu svih kategorija preživač a, a osobito mlije č nih i mesnih krava i junadi u uzrastu za rasplod i meso. Sjetva silažnog kukuruza slič na je sjetvi za zrno, ali istovremeno i bitno drugačija. Ova je operacija iznimno važna, jer što propustimo tada na poč etku proizvodnje silažnog kukuruza, nepopravljive su greške do kraja vegetacije. Pođ imo redom:

Na teškim tlima trebalo je još ujesen uzorati jesen- • sku brazdu (netoč no preimenovana u zimsku brazdu), kako bi na njima mraz, niske temperature i snijeg razbile tešku strukturu ovih tala, ili kako slikovito kažemo uzorale još i zimsku brazdu.

Na lakim i pjeskovitim (aluvijalnim) tlima oranje je • mogu ć e i u prolje ć e, ali tada imamo manje vremena, to više što to treba u č initi u pravo vrijeme, a to zna č i da se nikako ne može orati mokro tlo. Takvo proljetno oranje mora se pravodobno zatvoriti, poravnati i pritisnuti da se ne izgubi previše vlage, što

Zrna hibrida za sjetvu moramo naručiti zaprašena insekticidom, kako bi se izbjegnulo prorjeđivanje broja biljaka od štetočina, primjerice kukuruzne zlatice i žičnjaka

bi kukuruzu nedostajalo tijekom vegetacije i uobič ajene ljetne suše. Na proljetnoj brazdi manje ni č u korovi, a i šteto č ine manje napadaju biljke kukuruza u nicanju.

U jesenskom oranju, na teškim glinastim tlima, što • prije u prolje ć e, za suhog vremena, ve ć u veljači ili ožujku treba zatvoriti (zavu ći) brazdu drljač ama ili sjetvospremač em, a nikako tanjurač ama koje duboko zadiru u suho, izmrznuto tlo i izlažu ga prevelikom sušenju.

Prije jesenskoga i proljetnog oranja svakako tre- • ba unijeti planiranu količinu miješanih NPK gnojiva, obič no omjera hranjiva 7:20:30, a neposredno uoči sjetve unijeti ve ću količinu dušič nih gnojiva (urea) i još jednom neposredno uoči sjetve proći sjetvospremač em, čiju dubinu rada treba uskladiti s dubinom sjetve. Poželjno je jedan dio NPK gnojiva, obi čno 15:15:15, unijeti sa sjetvom u blizinu i ispod posijanog zrna (sjemena), što obič no nazivamo startna gnojidba, jer je to gnojivo na dohvat prvim korjenči ćima mladih biljaka, dok biljka ne ojač a a vrijeme ne postane toplije i pogodnije za rast i razvoj mladih biljčica.

Sa sjetvom moramo poč eti što ranije, kako bismo • posijali sjeme s dužom vegetacijom (ve ći urod silaže), kao i najvažnije da izbjegnemo sušno razdoblje koje kod nas dolazi u najosjetljivijem rastu kukuruza (srpanj, kolovoz), tijekom oplodnje (metli č enja i svilanja) i najve ć eg porasta mase i potrošnje vode.

Silažni kukuruz u vegetaciji nakon sjetve trebamo •

Mljekarski list 5/2010.

zaštititi od korova herbicidima i kultivacijom s prihranom, i to samo dušič nim gnojivima, KAN-om i ureom.

Kako od svih triju makrohranjiva (dušik, fosfor, kalij) • na prirod najviše utje ču duši č na gnojiva (oko 68% ukupnog uroda), to na njima nikako ne smijemo štedjeti. Ne smijemo štedjeti niti na herbicidima, jer je zakorovljeni kukuruz manje prikladan za hranidbu stoke nego za zrno, gdje kombajn lako razabire zrno od korova a silokombajn to ne može.

Kod odabira hibrida za sjetvu svakako treba uzi- • m ati hibride duže vegetacije, i to za jedan zriobni razred, ili kako č esto kažemo za jednu FAO grupu, što zna č i, ako se u tom kraju za zrno sije FAO grupa 400, za silažu treba sijati FAO 500, jer on kao silažni kukuruz ne mora do ć i do pune zriobe ve ć samo do mlije č no-voštane zriobe, i to svakako prije prvog mraza u tom kraju. Odabrani silažni hibrid, naime, do tada mora dose ć i 30 - 35 % suhe tvari. Rani hibridi daju manje urode zato što su niži, imaju manje liš ć a i tanju stabljiku, a prekasni hibridi mogu do ć i u vremenski tjesnac i biti “ofureni” mrazom prije nego prispiju u mlije č no-voštanu zriobu. Zrna hibrida za sjetvu moramo naru č iti zaprašena insekticidom, kako bi se izbjegnulo prorje đ ivanje sklopa (broja biljaka) od šteto č ina, primjerice kukuruzne zlatice i ži č njaka.

Proﬁt ovisi o pravilnom odabiru

Najprikladniji su za sjetvu silaže robusni lisnati hibridi domaćih selekcija, jer su najviše prilagođeni klimi, tlu i dužini vegetacije.

Za gustoću sklopa obi č no se navodi 10-15% ve ć a od one za zrno, ali može biti kao i za zrno, ako imamo dovoljno sjetvene površine, jer kakvoć a silaže ne ovisi osamoj ukupnoj masi ve ć poglavito o postotku zrna u ukupnoj masi.

I na kraju, ne smijemo u č initi niti najmanju grešku u opisanim postupcima, jer svaka pa i najmanja greška nosi gubitak, a primjerice deset grešaka može umanjiti urod za desetak tona, što nam je ako se prema poslu odnosimo odgovorno, upravo taj urod koji možemo smatrati č istim proﬁ tom za koji nismo posebno ulagali novac, a koji nam je vrlo važan u današnje doba kad su ulaganja skupa u odnosu na malu dobit.

Onome tko želi nešto više naučiti o tome, potrebne informacije može naći u priruč niku Ivana Marohnić a, dipl. ing., “Mesno govedarstvo - držanje i uzgoj”, a naručiti na telefon 098/9422-677.

PROIZVODNJA KRME

Mljekarski list 5/2010.

Spremanje sjenaže u plastične bale

Samo kvalitetna folija, pravilno omotana, može jamčiti anaerobne uvjete potrebne za odvijanje mliječno-kiselinskog vrenja u bali

Ivica Andrić

Postupak spremanja sjenaže u plastične bale u svijetu je započeo početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dok je kod nas primjena ove tehnologije veću ekspanziju doživjela u proteklih desetak godina, i to prije svega zahvaljujući povećanju broja goveda na OPG-u, edukaciji poljoprivrednika te ulaganjima samih poljoprivrednika u nove tehnologije. Iako se čini da je o ovoj temi napisano puno, nikako nije naodmet da se na početku još jedne sezone spremanja sjenaže podsjetimo na najvažnije kritične točke u samom procesu siliranja. Unatoč razmjerno visokom početnom ulaganju u prešu i uvijač te pogonski stroj, prednosti spremanja sjenaže u plastične bale su višestruke: točno se zna kvaliteta krme spremljene u svaku po- • jedinačnu balu (po mogućnosti označiti ﬂomasterom, npr. talij. ljulj - 1. otkos), nema potrebe za izgradnjom dodatnih skladišnih ka- • paciteta,

laka mogućnost manipulacije i transporta bala, • minimalna mogućnost istjecanja silažnog soka (eﬂu- • enta).

Kako bi sam postupak siliranja bio što uspješniji, bitno je pozornost obratiti na stanovite kritične točke u siliranja: Čistoća usjeva od presudne je važnosti. Prisutnost • bilo kakvih onečišćenja krme u vidu čestica tla, odumrle stare biljne mase ili pak životinjskih leševa samu fermentaciju može odvesti u pogrešnom smjeru. Posebni problemi u fermentaciji sjenaže mogu se izazvati nepravilnim gnojenjem travnjaka gnojnicom i stajskim gnojem.

Vrijeme košnje (trave prije početka klasanja, legumi- • noze na početku cvatnje) i visina košnje (8-10 cm od tla) bitno utječu na kvalitetu siliranja.

Folija tijekom siliranja mora imati dobar kontakt s balom, što jamči najmanje moguće zadržavanje zraka ispod folije ali i između pojedinih slojeva folije

Sadržaj suhe tvari silirane mase, osim što utječe na • k valitetu siliranja (pri sadržaju suhe tvari većem od 35% štetne Clostridiae teško preživljavaju), bitan je i za ekonomičnost proizvodnje. Tako se za sjenažu sa 20% suhe tvari, npr., troši 8,4 kg folije po toni suhe tvari, dok se za sjenažu sa 50% suhe tvari troši 3,7 kg folije po toni suhe tvari sjenaže. Sadržaj suhe tvari silirane mase bitno utječe i na zbijenost bale, pa tako sjenaža sa 20% suhe tvari sadrži 89 kg ST /m³ dok druga sa 50 % suhe tvari sadrži 201 kg ST/m³. Osim spomenutih parametara, za dobivanje dobro zbijene bale sjenaže bitni su još neki čimbenici.

Brzina i način kretanja preše

Posve je sigurno da je brzim vođenjem preše nemoguće dobiti poželjno oblikovane bale, ali je isto tako bitno da se preša pravilno vodi tijekom rada (1020 m uz jednu stranu zboja, pa 10-20 m uz drugu stranu zboja). Takozvano cik-cak vođenje preše uzrokuje nepravilan oblik bala oblika bačve.

Dužina usitnjavanja i vezivanje bala

Osim što se uporabom preša s noževima postiže veća zbijenost same bale a time dobiva i kvalitetnija sjenaža, dodatna je prednost u tome što se takva bala kod hranidbe puno lakše raspodijeli životinjama na hranidbenom stolu. Dužina usitnjavanja biljnog materijala

Mljekarski list 5/2010.

kreće se od 5 do 10 cm. Što se tiče vezanja bala, vezivanjem mrežom bala je kompaktnija i manja je vjerojatnost uvlačenja između slojeva folije a time i prodiranja zraka u samu balu.

Folija za omatanje

Izbor folije za omatanje bala sjenaže vrlo je bitan u cijelom postupku siliranja, jer samo kvalitetna folija, pravilno omotana, može jamčiti anaerobne uvjete potrebne za odvijanje mliječno-kiselinskog vrenja u samoj bali.

Dobra folija mora zadovoljiti sljedeće karakteristike: mora biti UV-stabilna (na taj je način spriječeno pu- • canje djelovanjem ultraljubičastih sunčevih zraka), mora biti dovoljno ljepljiva, • preporučuje se folija bijele ili svijetlozelene boje (na

• taj se način maksimalno odbijaju toplinske sunčeve zrake). Dokazano je da se korištenjem obojene folije temperatura silirane mase povećava 10-30 ºC na dubini od 10 cm u odnosu na korištenje bijele folije).

Osim navedenih svojstava same folije, vrlo je bitno da folija tijekom siliranja ima dobar kontakt s balom, što opet jamči najmanje moguće zadržavanje zraka ispod folije ali i između pojedinih slojeva folije. Bitno je također znati da se kod lošijih folija i onih tamnije boje povećanjem površinske temperature folije od 20 ºC može povećati propusnost za kisik, i to više od 300 %.

Rastezanje folije

PROIZVODNJA KRME

Optimalna rastezljivost folije iznosi oko 70%, na taj se način postiže najbolje prianjanje folije za balu ali i slojeva folije me đusobno.

Provjera pravilnog rastezanja folije provodi se tako da se prije rastezanja na nju stave dvije oznake na udaljenosti od 10 cm. Nakon istezanja folije ponovno se izmjeri razmak, a ako on iznosi 17 cm istezanje je 70%. Stupanj istezanja može se provjeriti i uz pomoć podatka da je širina 500 mm folije nakon omatanja 380-420 mm, a 750 mm folije 580-620 mm nakon omatanja.

Pravilno uvijanje bala

Vrlo je bitno da se bale uviju do dva sata nakon prešanja, kako bi se što veći dio ugljikohidrata iskoristio za fermentaciju a ne na disanje pokošene mase: minimalno preklapanje slojeva folije treba biti 200 • mm (za foliju do 500 mm), odnosno 300 mm (za foliju od 750 mm). Optimalno bi bilo 50%-tno preklapanje, na svakom dijelu bale mora biti 6 slojeva folije,

• uvijač mora biti namješten ovisno o širini bale koju

• koristi, kalem folije mora biti postavljen tako da vanjska, lje-

• pljiva strana folije bude s unutrašnje strane prema bali

Mljekarski list 5/2010.

Hranidba krava i acidobazna ravnoteža

Minerali zauzimaju posebno mjesto u pripremi kvalitetnog obroka za mliječne krave jer su važnim dijelom svih bioloških funkcija organizma sa raznim utjecajima

Prof. dr. sc. Marcela Šperanda, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Puno je pažnje potrebno da bi se pripremio kvalitetan obrok za mliječne krave. Uglavnom se govori o tvarima neophodnima za život i proizvodnju životinje, kao što su hranjive tvari - proteini, ugljikohidrati i masti, te biološki aktivne tvari - vitamini i minerali. Ipak, godinama se već utvrđuju speciﬁčne podjedinice nabrojanih komponenata, kako bi se mogao analizirati utjecaj pojedinog obroka na zdravlje i proizvodnost krava. Minerali zauzimaju posebno mjesto jer su važnim dijelom svih bioloških funkcija organizma. Utječu na regulaciju gena, aktivnost enzima, osmotsku ravnotežu, acidobaznu ravnotežu, a imaju i gradivnu ulogu (npr. izgradnja kosti).

Hranidbom krava utječemo na održavanje acidobazne ravnoteže, a ona je važan homeostatski mehanizam tijela, jer stanični enzimi djeluju u vrlo uskim granicama pH. Acidobazna ravnoteža podrazumijeva regulaciju koncentracije vodikovih (H+) iona u izvanstaničnoj

Slika 1. Acidobazni analizator za odre đ ivanje elektrolita, plinova i pH krvi

tekućini. Normalno acido-bazno stanje krvi podrazumijeva koncentraciju vodikovih iona unutar uskih granica vrijednosti pH od 7,36 do 7,5. Ako je pH niži od 7,36, zaustavljaju se aktivnosti svih staničnih enzima i funkcije CNS. Dakako, pH izlučevina, sadržaja probavnih organa i lumena nefrona može biti izvan tih granica. Otopinu u kojoj se više H+ iona skupi nego se odstrani, a čija je vrijednost pH niža od 7, smatramo kiselom - patološko stanje povećane koncentracije vodikovih iona u izvanstaničnoj tekućini nazivamo acidozom. Tijelo normalno naginje acidozi zbog stalnog nakupljanja metaboličkih proizvoda - ugljik dioksida, ugljične kiseline i nehlapljivih kiselina (keto kiseline, sulfati, fosfati, mliječna kiselina). Otopina iz koje se izlučilo više H+ i pH je viši od 7,5 smatramo alkalnom, a patološko stanje smanjenja koncentracije vodikovih iona nazivamo alkalozom

Minerali u obroku

S obzirom da je proizvodnja mlijeka posljednjih četiriju desetljeća značajno porasla, zadatak je nutricionista da ﬁnim balansiranjem makroelemenata (minerala) u hrani utječu na proizvodnost krava. Upravo unos pojedinih makroelemenata (natrija, kalija, kalcija, magnezija, klora, sumpora) utje če na acidobazni status. Određen je brojem kationa (pozitivno nabijenih čestica) i aniona (negativno nabijenih čestica), koji se iz probavnoga sustava apsorbiraju u krv. Ako u krv ulazi više kationa, pH krvi raste (lužnato), apsorbira li se više aniona pH krvi pada (kiselo). Daljnja su istraživanja pokazala da svaki pomak acidobazne ravnoteže (koji se događa unosom viška kationa ili aniona) u probavnim organima utječe na metaboličke procese. U tu je svrhu uveden pojam hranidbene kationsko-anionske razlike (DCAD, eng. dietary cation-anion difference). Danas postoji više formula kojima možemo izračunati DCAD. Obično se koristi formula koja uključuje unos natrija, kalija, klorida i sumpora (DCAD= meq (Na+ K) - (Cl + S)/kg suhe tvari). Tako za svaki obrok možemo izračunati DCAD i znati unosi li životinja više kiselina ili lužina. Postoji nekoliko različitih modela balansiranja DCAD

Mljekarski list 5/2010.

kojima možemo povećati unos hrane, smanjiti proizvodnju topline, ali i poboljšati probavljivost. Važna je praktična primjena takve manipulacije prevencija mliječne groznice (puerperalne pareze). Početkom laktacije višestruko poraste potreba za kalcijem i visoko proizvodne krave vrlo teško održavaju homeostazu kalcija. Tijekom suhostaja kalcij gube za potrebe ploda i izmetom, pa mehanizmi nadomještanja kalcija nisu uključeni.

Anionska dijeta

Kako mlijeko krava sadrži 1,2 g Ca/L, potrebno je dati 25 g Ca odmah nakon poroda, jer ve ć kolostrum sadrži oko 2,3 g Ca/L. Tako krava koja proizvede 10 L kolostruma odmah izgubi 23 g Ca. Ta je količina oko devet puta veća od ukupne količine prisutne u plazmi (2,5-3 g) i oko dvaput ve ća od količine prisutne u izvanstaničnoj tekućini (9-11 g). Količina kalcija koju krava dobiva hranom nije dovoljna da nadoknadi manjak, razvije se stanje koje zovemo hipokalcemija, a u krvi se nadomješta njegova koncentracija zahvaljujući resorpciji iz bubrežnih tubula, iz kosti i probavnog sustava. Krava pokazuje izrazite simptome nastalog stanja - gubitak apetita, slabost, oduzetost, ležanje, smanjeno mokrenje, komu i smrt. Ako se ne bi liječilo, 60 - 70% slučajeva završilo bi smrtno. Ovaj se poremećaj javlja u 3-8% krava i važan je uzrok smanjenja proizvodnje i nastanka predispozicija za druge bolesti. Subkliničke hipokalcemije uzrok su drugih bolesti - otežanog poroda, zaostajanja posteljice, izvale maternice, dislokacije sirišta, upale maternice, upale vimena. Danas je poznato da se ovakvo stanje može spriječiti modiﬁciranjem DCAD, dodatkom anionskih soli. Stoga stručnjaci za hranidbu krava propisuju posljednja tri tjedna suhostaja tzv. anionsku dijetu, s negativnim DCAD (-100 do -200 meq.kg-1). To znači davanje manje Na i K u odnosu na kloride i sumpor, čime se povećava koncentracija kalcija u krvi, zahvaljujući bržoj mobilizaciji kalcija iz kosti.

Važno je znati, ako koristimo negativni DCAD za prevenciju hipokalcemije, koncentracija kalcija u hrani treba biti oko 1,5% Ca, jer u kiselom mediju poraste izlučivanje kalcija mokraćom, pa bi samo zakiseljavanje (negativni DCAD) doveo do hipokalcemije.

Druga je mogućnost korištenja DCAD prevencija toplinskoga stresa. Tijekom ljetnih vrućina krave unose manje hrane (do 35%), posljedično daju 10-25% manje mlijeka, smanjuje se postotak mliječne masti, oslabljuje imuni sustav, slabi reproduktivna sposobnost i niža je ukupna učinkovitost proizvodnje mlijeka. Gubitak

S obzirom da je proizvodnja mlijeka posljednjih četiriju desetljeća značajno porasla, zadatak je nutricionista da ﬁnim balansiranjem minerala u hrani utječu na proizvodnost krava

minerala znojenjem, osobito kalija, i promjena acidobazne ravnoteže snižava bikarbonate u krvi i smanjuje puferni kapacitet krvi, a povećava se i izlučivanje elektrolita urinom. Apsorpcija makroelemenata, uključujući Ca, P i K snizi se tijekom visokih temperatura, a raste i potreba za mikroelementima. Elektroliti su ključni elementi za održavanje acidobazne ravnoteže i njihov dodatak tijekom toplinskog stresa postaje ključnim homeostatskim mehanizmom. Pove ćanje DCAD do 400 meq.kg-1 sigurno će povećati lužnatost krvi, količinu bikarbonata, povisit će tlak ugljik-dioksida i pove ćati unos suhe tvari.

Preporuka stručnjaka

Smatramo kako još nisu potpuno jasni svi mehanizmi i posljedice mijenjanja acidobazne ravnoteže obroka, jer se time mijenja ukupni balans organizma. Potencirajući jedne mehanizme, kočimo druge i treba provesti nova istraživanja da bismo mogli dati preporuke o iznosu DCAD za pojedine faze u životu muznih krava. Također, optimalni DCAD neće biti isti za sve proizvodne ciljeve. Koristeći dosadašnja znanja, brzi i učinkoviti testovi željene izbalansiranosti obroka jesu određivanje pH mokraće i/ili pH krvi. Normalan pH mokraće je između 7,2 i 8. Za optimalnu kontrolu subkliničkih hipokalcemija i tzv. mliječne groznice, prosječni pH mokraće holštajn pasmine krava treba biti između 6,2 i 6,8. Ako je pH mokraće niži od 5,5, višak aniona izazvat će metaboličku acidozu, što je bolesno stanje, a smanjit će se i unos hrane. Višak bikarbonata, koji se često dodaje radi prevencije acidoze buraga, dovodi do alkaloze koja se očituje višim pH mokraće do 9. Takve oscilacije ne treba podržavati jer iscrpljuju kompenzacijske mehanizme organizma i narušavaju ostale funkcije (probavljivost, detoksikacija, plodnost). Prilikom promjena obroka, u određenim proizvodnim fazama i zbog kontrole pravilno izbalansiranog obroka možete provesti brz i jednostavan dijagnostički test određivanja stanja krava. Dovoljno je uzeti krv (iz repne vene - u epruvete ili kapilare s heparinom kao antikoagulansom) i dopremiti u Laboratorij za hranidbu i ﬁziologiju Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, gdje se može odrediti acidobazni status krava.

Mljekarski list 5/2010.

Podjela

i klinički tijek mastitisa

U pretprošlom broju obradili smo kliničke oblike mastitisa, a u nastavku ćemo se upoznati s kroničnim oblikom i nekim drugim stanjima koja uzrokuju gubitke u mliječnoj proizvodnji

Prof. dr. sc. Goran Bač ić

Kod kroničnog mastitisa upala više nije vidljiva i mlijeko je normalnog izgleda (kliničko izlječenje). Broj bakterija i somatskih stanica se smanjio, ali četvrt ostaje inﬁcirana. Kako nije došlo do bakteriološkog izlječenja, infekcija može uzrokovati ponovno povećanje broja somatskih stanica ili se opetovano klinički očitovati. Prisutnost bakterija, toksina, leukocita i ostalih popratnih simptoma upale mogu inhibirati sekreciju u epitelnim stanicama unutar alveola koje proizvode mlijeko. Sekretorno tkivo zamjenjuje se ožiljkastim tkivom. Kao posljedica tog procesa javlja se gubitak dijela ili cijele četvrti. Proizvodnja mlijeka

smanjena je tijekom ostatka laktacije i idućim laktacijama. Gangrenozni mastitis često dovodi do propadanja cijelih četvrti vimena. Očituje se plavičastim obojenjem zahvaćene četvrti koja je hladnija od okolne površine kože. Proizvodnja mlijeka u preostale tri četvrti može porasti, ali obično nikad ne dostigne prijašnju ukupnu proizvodnju svih četvrti. Kod vrlo teških oblika mastitisa, u slučajevima toksičnog šoka i (ili) u slučaju septikemije, moguće je uginuće životinje.

Termin latentna infekcija č esto se susre ć e u literaturi. Ovaj se naziv upotrebljava ako želimo opisati infekciju kada su se mikroorganizmi (najč ešć e bakterije), ve ć naselili u vimenu, a organizam krave još

nije reagirao. Konzistencija i sastav mlijeka, kao i broj somatskih stanica, ostaju u normalnim granicama pa latentnu infekciju, za razliku od subakutne, ne možemo dijagnosticirati utvrđ ivanjem broja somatskih stanica ili mastitis testom. Ovakva krava u poč etku nije vidljivo bolesna, ali može prenijeti bolest na ostale i prije nego se pojave vanjski znakovi bolesti. Latentno inﬁcirana krava, tj. č etvrt izvor je infekcije za ostale č etvrti ili za druge krave. Latentne infekcije mogu biti otkrivene jedino slanjem uzoraka mlijeka na bakteriološku pretragu. Ovisno o sluč aju, mogu spontano nestati, ostati u latentnoj fazi nekoliko mjeseci ili se dalje razviti u neki od oblika mastitisa. Kod nekih se infekcija upala može

Mljekarski list 5/2010.

Višestruka sukladnost u poljoprivrednoj proizvodnji

Konačni je cilj mjera višestruke sukladnosti postizanje zdravstvene ispravnosti hrane, s kojom se mora postupati prema određenim propisanim postupcima

Dr. sc. Petar Bosnić

Predpristupnim pregovorima

Hrvatska se poljoprivreda intenzivnije prilagođava zajedničkoj agrarnoj politici EU-a. Postupno se u ukupnom gospodarstvu odvijaju procesi prilagodbe, prije svega na zakonodavnom planu. Velik broj zakonskih propisa izravno je ili neizravno povezan s uređenjem poljoprivrednog sektora.

Sadašnja struktura hrvatske poljoprivrede nepovoljna je, prevladavaju nekomercijalna i polukomercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Zakonodavna regulativa sukladna propisima EU-a stvara preduvjete prilagodbe poljoprivredne proizvodnje tržišnim zahtjevima, kako bi uz kvalitetu i odgovarajuće cijene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bila konkurentna i na europskom i na svjetskom tržištu.

Porast dohotka poljoprivrednika postiže se povećanjem veličine gospodarstva i produktivnosti. Određeni sektori poljoprivrede postali su konkurentni dobrim dijelom i kao rezultat utjecaja mjera državnih poticaja.

Neovisno o pregovorima i prihvaćanju kriterija zajedničke poljoprivredne politike, tijekom određenoga prijelaznog razdoblja treba uzimati u obzir speciﬁčnosti nekih grana hrvatske poljoprivrede, kako bismo se približili prosječnoj agrarnoj poljoprivrednoj strukturi EU-a.

Državne potpore

U agrarnoj reformi najosjetljivije su promjene na području smanjivanja postojećih ﬁnancijskih i drugih prava koje koriste poljoprivredni proizvođači. Novim Zakonom o poljoprivredi (Narodne novine 149/2009.) Hrvatska uređuje mjere poljoprivredne politike, institucio-

nalni i pravni položaj poljoprivrednih gospodarstava i u sklopu mjera poljoprivredne politike i državne potpore. Mjere poljoprivredne politike odnose se na tržne-cjenovne, mjere zemljišne politike i mjere ruralnog razvoja.

Za provedbu državnih agrarnih mjera sredstva se osiguravaju iz proračuna, a jedinice lokalne i područne-regionalne samouprave iz svojih izvora mogu poticati razvoj poljoprivrede. U mjerama cjenovne tržne politike, uz ostalo su i izravna plaćanja u poljoprivredi koja se

Sredstva za izravna plaćanja određuju se na razini određene godine i postojećim propisima i namijenjena su za izravna plaćanja po poljoprivrednoj površini u biljnoj proizvodnji

uređuju posebnim propisima. Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine 83/2009., 153/2009.) regulira izravna plaćanja u poljoprivredi i potpore za mjere ruralnog razvoja. Izravna plaćanja su plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za obavljanje poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku i u okviru mjera ruralnog razvoja.

Sredstva za izravna plaćanja određuju se na razini odre đene godine (ﬁnancijska omotnica) i postojećim propisima namijenjena su za izravna plaćanja po poljoprivrednoj površini u biljnoj proizvodnji, a odnose se za neka ostala plaćanja po jedinici biljnih proizvoda. U stočarskoj je proizvodnji više vrsta plaćanja, uglavnom po grlu stoke i plaćanja za mlijeko. Za biljnu kao i za stočarsku proizvodnju uvjeti za ostvarivanje izravnih plaćanja minimalno su poticane količine. Zakonom su propisane državne potpore za 2009. i 2010. godinu, a pojedinačne potpore za 2010. neznatno su promijenjene u odnosu na prethodno razdoblje. Ostvarivanje državnih potpora prema ovim propisima primjenjivat će se sve dok Hrvatska ne postane članicom EU-a, a tada se preuzima regulativa modela potpora u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Reforma državnih potpora suštinski mijenja postoje ći sustav u nevezana plać anja za svu proizvodnju, s tim što ć e vezana plać anja i dalje ostati za osjetljive sektore, i to za mlijeko, krave dojilje, ovce, koze, gove đe meso, krmač e i duhan. Uvodi se sustav jedinstvenog plać anja (Single Payment Sheme SPS) i potpore se odvajaju od proizvodnje, pa ne postoji povezanost između potpora i proizvodnje (decuopling). Model potpora se pojednostavljuje,

U stočarskoj je proizvodnji više vrsta plaćanja, uglavnom po grlu stoke i plaćanja za mlijeko

smanjuje se broj potpora ali se godišnji iznosi sredstava potpora ne smanjuju ve ć ć e imati trendove rasta. Kada Hrvatska bude članica EU-a, sredstva za potpore osiguravat ć e se prema kriterijima zajedni čke agrarne politike, s tim da se do odre đenog vremena za potpore mogu koristiti i nacionalna sredstva.

Višestruke sukladnosti

Korisnici sredstava državnih potpora u poljoprivredi i za ruralni razvoj moraju se pridržavati propisa koji se odnose na višestruku sukladnost, ﬁnancijsku disciplinu, ali i odredbe modela modulacije kojim se potpore ovisno o godišnjem iznosu smanjuju za određene postotke. Izdvojena sredstva prema modelu modulacije koriste se za ﬁnanciranje mjera ruralnog razvoja.

Zakon o državnim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Mljekarski list 5/2010.

i prateći propisi o izravnim plaćanjima određuju područja višestruke sukladnosti (cross-compliance), kao uvjete koje mora ispunjavati svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao korisnik državnih potpora. Donesena kao i buduća naša regulativa višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji temelji se na pojedinim Direktivama vijeća Europske unije koje Hrvatska preuzima.

Za provedbu plaćanja potpora uspostavlja se Integrirani sustav za administraciju izravnih plaćanja (ISAP). Određuje se jedinstvena identifikacija poljoprivrednoga gospodarstva, sustav za identifikaciju parcela zemljišta (ARKOD) i sustav za identifikaciju i registraciju životinja. Administrativna kontrola zahtijeva da plaćanja obuhvaćaju kontrolu usklađenosti podnesenih zahtjeva sa zakonskim i podzakonskim propisima.

Pravilnikom o uvjetima višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji (Narodne novine 10/2010.) regulira se višestruka sukladnost zaštite okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja i provođenje dobre poljoprivredne i okolišne prakse.

Ispunjavanje minimalnih zahtjeva upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i obavezni postupci u obavljanju poljoprivredne djelatnosti postupno će stupati na snagu tijekom razdoblja od 2011. završno do 2014. godine.

Kontrolu obavlja Agencija za plaćanje u poljoprivredi, i za svaku utvrđenu neusklađenost daje se ocjena o stupnju neizvršavanja obaveza koja se temelji na dokazima je li neusklađenost nastala namjerno, zbog nemarnosti i ponavljaju li se slučajevi neusklađenosti. Zbog neusklađenosti, korisnicima potpora mogu se smanjivati go-

Mljekarski list 5/2010. EKONOMIKA PROIZVODNJE

dišnji iznosi plaćanja, i to od 1% do 20%, a u određenim slučajevima korisnici se isključuju iz godišnjih plaćanja.

Višestruka sukladnost u poljoprivredi zahvaća različita područja. Određena je obaveza zaštite okoliša, osobito od otpadnog mulja iz poljoprivrede, zaštita podzemnih i drugih voda, one čišćenje voda od opasnih tvari i od nitrata iz poljoprivredne proizvodnje.

Obaveza je proizvođača označavanje goveda i proizvoda od goveđeg mesa, svinja, ovaca i koza. Kod uzgoja i držanja životinja u svrhu proizvodnje primjenjuju se mjere sprečavanja, iskorjenjivanja i kontrole određenih stočnih zaraznih bolesti, kao i zabrana korištenja nekih tvari hormonskim ili tireostatskim djelovanjem i beta-agnostika. Sa životinjama treba postupati tako

da im se osiguraju potrebna zaštita i dobrobit. Konačni je cilj svih provedenih mjera višestruke sukladnosti postizanje zdravstvene ispravnost hrane, s kojom se mora postupati prema određenim propisanim postupcima.

Pravilnik o sustavu savjetovanja poljoprivrednika vezano uz višestruku sukladnost (Narodne novine 22/2010.) određuje da je Savjetovanje poljoprivrednika (SP) jedna od obaveza iz višestruke sukladnosti u poljoprivredi, a provodi se sa ciljem edukacije i osposobljavanja, stjecanja znanja i vještina.

Savjetovanje poljoprivrednika provodi Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS), koji organizira i provodi savjetovanja. Nakon savjetovanja izdaju se potvrde o ispunjavaju navedenih uvjeta i informira Agencija

Kada Hrvatska bude članica EU-a, sredstva za potpore osiguravat će se prema kriterijima zajedničke agrarne politike

za plać anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Još predstoji donošenje propisa iz područja poljoprivrede, koje ć e poljoprivrednici također trebati primjenjivati i ispunjavati određene uvjete. Agrarno zakonodavstvo obimno je i složeno, pa kod poljoprivrednika stvara nesigurnost u odnosu na mogu ć nosti primjene i izvršavanje ovih propisa. Hrvatska u tome nije iznimka, jer su i ostale zemlje članice EU-a prolazile kroz takve probleme, osobito države koje su se posljednje priklju čile EU-u.

EKONOMIKA

Mljekarski list 5/2010.

Kako opremljenost farme djeluje na troškove mlijeka?

Sve dok se prosječna cijena prodanog mlijeka nalazi iznad varijabilnih troškova, moramo nastojati povećavati proizvodnju po grlu

Prof. dr. sc. Zoran Grgić

Uprošlom broju Mljekarskog lista prikazali smo kako je moguće zaraditi više i s većim troškovima po kilogramu mlijeka, sve dok je porast varijabilnih troškova po kilogramu mlijeka ispod prodajne cijene istoga toga kilograma mlijeka. Razlog tome je složenost kretanja troškova, prije svega varijabilnih (promjenjivih), jer su ﬁksni kako im i ime kaže, nepromjenjivi. Fiksni troškovi samo se smanjuju po kilogramu, gledano prosječno,

U uvjetima

povećanja ulaganja koja su određena ili višom cijenom ili nabavkom više imovine po grlu, zbog višeg iznosa amortizacije povećavaju se i ﬁksni troškovi

jer su ukupno i stalno isti (zakupnina, amortizacija, bruto plaća stalnog rada, troškovi osiguranja i sl.). Ekonomski je fenomen da se s više kilograma mlijeka po kravi, unatoč manjem prosječnom financijskom rezultatu po kilogramu, ali s većom muznošću po grlu ostvaruje veći ukupni dohodak po kravi i na farmi. Taj dohodak je uvijek veći od onoga koji se ostvaruje ako postižemo veći prosječni financijski rezultat po kilogramu mlijeka ali manju muznost po grlu, pogotovo kad govorimo o suvremenim farmama s više od 30 muznih grla u stadu. Zato, sve dok se prosječna cijena prodanog mlijeka nalazi iznad varijabilnih troškova, odnosno postoji određeni financijski rezultat za svaki novi prodani kilogram mlijeka, moramo nastojati povećavati proizvodnju po grlu. U ovom tekstu razmotren je utjecaj različitih visina ulaganja po stajnom

mjestu (kravi) na kretanje varijabilnih i ﬁksnih troškova po kilogramu mlijeka s povećanjem proizvodnje mlijeka po grlu. Kao primjer, uzeta je farma sa 30 krava te preporučenom proizvodnjom od 6000 kg mlijeka po grlu. Za taj kapacitet od 30 krava na farmi izračunata je struktura varijabilnih i ﬁksnih troškova u uvjetima proizvodnje 5000, 6000 i 7000 kg mlijeka po kravi, kada su provedena različita ulaganja po stajnom mjestu (od 59 do 89 tisuća kuna po grlu). Na taj način može se pratiti i ekonomika proizvodnje mlijeka, danas kad je suspendiran model kapitalnih ulaganja u govedarstvu jer nema povrata ulaganja.

Utjecaj ﬁksnih troškova na cijenu koštanja

Fiksni ili stalni troškovi određeni su amortizacijom dugotrajne imovine uložene u farmu (objekti, oprema, stado), ali i troškovima koji ne ovise

Mljekarski list 5/2010.

Tablica 1. Visina ﬁksnih troškova, cijene koštanja i udio ﬁksnih troškova u cijeni koštanja prema visini ulaganja i proizvodnji mlijeka po grlu

Opis / Proizvodnja mlijeka u kg/krava

Fiksni trošak (kn/kg)

Cijena koštanja (kn/kg)

ovisini proizvodnje mlijeka nego su nepromijenjeni na godišnjoj razini (najamnina, troškovi osiguranja imovine i usjeva, naknade za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i slično).

Utjecaj ﬁksnih troškova na cijenu koštanja smanjuje se s povećanjem proizvodnje mlijeka, jer se ista godišnja visina troškova, primjerice 8604 kn kod ulaganja od 59.000 kn po kravi, dijeli sa 5, 6, 7 ili 8 tisuća kg proizvedenog mlijeka. Tako se za navedenu razinu ulaganja po

3,70 3,60

grlu dobiva smanjenje ﬁksnih troškova sa 1,72 kn/kg na 5000 kg mlijeka, do 1,08 kn/kg kod proizvodnje od 8000 kg (tablica 1).

U uvjetima najmanjeg trošenja novca kod ulaganja u zasnivanje farme (59 tisuća kn po kravi), što je bilo relativno lako izvesti kada su počela ﬁnanciranja Operativnog programa, udio ﬁksnih troškova prema visini proizvodnje mlijeka po grlu smanjuje se od 48,00% do 34,34%. U uvjetima povećanja ulaganja koja su

određena ili višom cijenom ili nabavkom više imovine po grlu, zbog višeg iznosa amortizacije povećavaju se i ﬁksni troškovi. Tako je i udio ﬁksnih troškova u ukupnim troškovima proizvedenog mlijeka kod najvećega promatranog ulaganja po grlu od 37,04 do 50,95%.

Na temelju mojih istraživanja ekonomike proizvodnje mlijeka u nas tijekom posljednjih više od 15 godina može se reći da je udio od 50% ﬁksnih troškova u ukupnim

prihodi cijena koštanja zona gubitkazona gubitka zona dobitka maksimalni dobitak visina dobitka 3,50 3,40 3,30 3,20 3,10 3,00 2,90 2,80

Graﬁkon 1. Zona dobitka i gubitka, te visina dobitka po kg mlijeka s kretanjem cijene koštanja (u kn/kg)

EKONOMIKA PROIZVODNJE

Prekid investicija u proizvodnju mlijeka značit će u budućnosti nužnost većih ulaganja po grlu, neovisno otome kakve će biti cijene

troškovima stanovita gornja granica prihvatljivosti kod prosječnih prodajnih cijena mlijeka. U razdobljima posebnog poticanja domaće proizvodnje (kako obično kažem, u “godinama debelih krava”), kada su prodajne cijene mlijeka bile relativno visoke a državna potpora više nego izdašna, u farmu je bilo moguće ulagati i objektivno preko mjere. Danas, kad je situacija s prodajnom cijenom znatno lošija a porasli su varijabilni troškovi (u kojima najviše sudjeluje stočna hrana), utjecaj prekapacitiranosti farme i ﬁksnih troškova na cijenu koštanja mlijeka znatno je veći.

Za farmu kapaciteta 30 grla, u prosječnim su proizvodnim uvjetima troškovi proizvodnje ili cijena koštanja iznad prodajne cijene mlijeka sve do razine od nešto manje od 6000 kg po grlu (Graﬁkon 1). Od 6 do nešto manje od 8 tisuća kg mlijeka po grlu zona je dobitka, s time da do proizvodnje od 7 tisuća kg dobitak po kg raste a nakon toga se smanjuje. Točka maksimalnog dobitka po kg mlijeka na razini je od 7 tisuća kg po grlu. Prema

tome, uvjetno rečeno, optimalna je opremljenost farme kada s ulaganjem od 75 tisuća kn po grlu i proizvodnjom od 7 tisuća kg mlijeka po grlu ﬁksni troškovi ne prelaze 1,31 kn/kg (42% ukupnih troškova kg mlijeka).

Ako se promatraju odnosi troškova i prihoda za različite razine ulaganja, u tablici 2 vidljivo je kako se na višim razinama ulaganja dobitak jedino i ostvaruje kod proizvodnje od 7 tisuća kg mlijeka po grlu, jer nakon te razine za promatrano gospodarstvo prevelik utjecaj na troškove imaju varijabilni troškovi proizvodnje mlijeka. Na razini najnižih ulaganja po grlu, proizvodnja od 8 tisuća kg mlijeka po grlu još je uvijek isplativa jer niži ﬁksni troškovi ublažavaju utjecaj porasta varijabilnih troškova.

Najpovoljnija tehnička opremljenost farme

U ekonomici je uvijek nezahvalno predlagati što je optimalno ili najpovoljnije, jer je u pravilu rije č o koli čini i cijeni koje vrijede u danom trenutku i pretpostavlja se zadržavanje svih ostalih čimbenika ekonomike istima ili u procijenjenim granicama. U ovom proračunu, kod zasnivanja farme svakako se preporu čuje ne i ći iznad ulaganja od 59 tisu ć a kn po muznom grlu, ako je ikako moguć e. To je okvir koji je u prve dvije godine djelova-

Mljekarski list 5/2010.

nja Operativni program vrlo dobro pokrivao. Ulaganja od 75 tisuća kuna po grlu pružaju vrlo mali prostor za poslovanje s dobitkom, a s ulaganjima od gotovo 90 tisuća kn po grlu farma je u situaciji nužnog pozicioniranja na uski prostor oko 7 tisuća kg mlijeka po grlu radi ostvarenja minimalnog dobitka, ali ipak dobitka.

Pitanje je koliko je realno zadržati razinu ﬁksnih troškova po kg mlijeka na 1,31 kn ili udio na oko 42%, ako se farma zasniva od “nule”? Danas je to nerealno očekivati, pa se može pretpostaviti kako se u prikazana kretanja strukture i visine troškova mogu uklopiti samo gospodarstva koja već posjeduju neku ozbiljniju proizvodnju. To znači već postojeći objekt koji se dodatnim ulaganjima može prilagoditi suvremenoj proizvodnji, dakako, bez većih ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju koja se ne bi koristila izravno na farmi krava, nego primjerice za proizvodnju stočne hrane.

To je prilično mali prostor za razvoj proizvodnje mlijeka, koji se ne može očekivati ako uskoro ne počne funkcionirati jedan od načina ozbiljnije potpore ulaganjima. Prekid investicija u ovu granu značit će u budućnosti nužnost većih ulaganja po grlu, neovisno o tome kakve će biti cijene, a teško je očekivati da neće rasti.

Uvodna

riječ

Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, iz našega petog izdanja izdvajamo

članak o radu Laboratorija za kontrolu stočne hrane. Naime, nakon svih provedenih pripremnih radnji po otvaranju laboratorija (vrijeme pokusnog rada, dodatne edukacije zaposlenika…), početkom svibnja, dok ćete u rukama držati ovo izdanje Mljekarskog lista, laboratorij svojim uslugama širom otvara vrata svim hrvatskim farmerima. Kako smo istaknuli u tekstu u kojem detaljnije predstavljamo laboratorij, kontrola kvalitete stočne hrane predstavlja nezaobilazan korak u ozbiljnom upravljanju farmom. Uz kontrole mliječnosti koje možemo koristiti ne samo u genetskom vrednovanju životinja već i putem čitavog niza laboratorijskih izvješća u svakodnevnom upravljanju farmom, ovo je nova, ne manje značajna mogućnost pomoći farmskom menadžmentu koju HPA nudi u sklopu svojih djelatnosti. U ovom broju sa zadovoljstvom ističemo kako je HPA potpisala ugovore o korištenju znaka Mlijeko hrvatskih farmi sa 14 mljekara i izdala odobrenje za korištenje znaka na prvih 180 proizvoda proizvedenih od mlijeka s naših farmi. Kako smo već i isticali, jedinstvena i prepoznatljiva oznaka kojom se označavaju domaći poljoprivredni proizvodi s ciljem povećavanja njihove i potrošnje i proizvodnje, česta je pojava u zemljama Europske unije, a cjelokupnu organizaciju oko pravilnog korištenja znaka obično preuzima neka od institucija zadužena za kontrolu kvalitete tih proizvoda. U HPA drže kako Mlijeko hrvatskih farmi nije naš zadnji projekt ovakve prirode, budući da smatraju kako i proizvođači mesa, meda, jaja i drugi s kojima intenzivno surađuju, u svakodnevnoj, sve žešćoj tržišnoj utakmici, ne samo da zavrjeđuju, već imaju i nužnu potrebu da se njihovi proizvodi označe prepoznatljivom oznakom koja ukazuje na to da je riječ o kontroliranim proizvodima proizvedenima u Hrvatskoj.

Predstavljajući sve mogućnosti u svakodnevnom upravljanju farmom na temelju rezultata kontrola mliječnosti, odnosno ispitivanja uzoraka mlijeka, donosimo članak o izvješćima HPA-SLKM putem kojih je moguće procjenjivati zdravlje vimena i shodno izvješćima donositi odluke o (ne)poduzimanju daljnjih mjera u zaštiti zdravlja životinja.

U članku o jedinstvenim sustavima označavanja ističemo važnost njihove točnosti i ažurnosti i s aspekta ostvarivanja državnih novčanih potpora.

IMPRESSUM:

Glavni i odgovorni urednik: mr. sc. Zdravko Barać

Urednički odbor: Eva Lučić Robić, univ. spec. oec., mr. sc. Ana Dakić, Željka Fatović, dipl. ing.,

Drago Solić, dipl. ing.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA

Poljana Križevačka 185, Križevci

Tel.: 048/279 072 Fax: 048/693 216

Ured u Zagrebu: Ilica 101, Zagreb

Tel.: 01/3903 103 Fax: 01/3903 191

E-mail: hpa@hpa.hr

www.hpa.hr

OIB: 48006835970

Vijesti i najave

VI. savjetovanje uzgajivača svinja u RH

održano je 8. i 9. travnja u Topuskom. Organizirali su ga Hrvatska poljoprivredna agencija i Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Više o savjetovanju može se naći na www.hpa.hr

Svečano predstavljanje

Godišnjeg izvješća HPA za 2009. godinu

Mr. sc. Zdravko Barać

održano je 23. travnja u Zagrebu. U Godišnjem izvješću nalazi se niz pokazatelja o aktivnostima djelatnika HPA - rezultati uzgojno-selekcijskog rada iz područja govedarstva, svinjogojstva, ovčarstva i kozarstva i uzgoja malih životinja, označavanja i evidencije domaćih životinja, sudjelovanja u uspostavi ARKOD sustava, te rezultati kontrole kvalitete poljoprivrednih proizvoda i administriranja zahtjeva za državnim novčanim potporama u stočarskom sektoru, kao i ostalih djelatnosti HPA. Godišnje izvješće HPA može se u cijelosti pregledati na www.hpa.hr

Laboratorij kao snažna karika u farmskom menadžmentu

Mr. sc. Zdravko Barać

Mr. sc. Ana Dakić

Usvibnju ove godine Laboratorij za kontrolu stočne hrane Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA-LKSH) širom otvara vrata svojim glavnim korisnicima – hrvatskim farmerima. Analiza stočne hrane predstavlja nezaobilazan korak u ozbiljnom upravljanju farmskom proizvodnjom, a brze i pouzdane laboratorijske analize upravo su ono što se od sada nudi hrvatskim stočarima putem HPA–LKSH.

Priprema svih gospodarskih područja za ulazak Hrvatske u EU posljednjih je godina sve intenzivnija. Posebno se to odražava na poljoprivrednu proizvodnju, u kojoj je stočarstvo kao proizvodnja hrane životinjskog porijekla (mlijeko, meso) vrlo značajno i zahtjevno.

Jedan od projekata koji ima svoje puno opravdanje u gospodarskom području i razvoju hrvatske poljoprivrede svakako je i sustavna kontrola stočne hrane a time i laboratorij. Evo zašto!

Kvaliteta hrane prvo je i najvažnije! EU postavlja oštre kriterije za kvalitetu hrane i stočne hrane, ali i mi sami zbog sebe također moramo postavljati visoke zahtjeve za kvalitetu hrane, kvaliteta mora biti naš cilj. Treba računati na to da ono što kao hranu dajemo životinjama, to ćemo u proizvodnji mlijeka i mesa osigurati i za sebe, za nas, za druge, dakle dobru ili lošu kvalitetu. Kao proizvođačima, dužnost nam je brinuti se o kvaliteti koju dajemo na tržište, a kao potrošači

imamo pravo znati kakvu hranu jedemo. Stoga, kada već proizvodimo, proizvedimo kvalitetu.

Proﬁtabilnost proizvodnje na farmi izravno je ovisna o upravljanju kvalitetom proizvodnje (TQM-Total Quality Management). Malo koja proizvodnja, pa tako i poljoprivredna, može egzistirati bez laboratorijske kontrole onoga što se proizvodi. Stoga je uspostava sustavne kontrole stočne hrane na hrvatskim farmama jedan od temelja kvalitete u lancu proizvodnje hrane „od polja do stola“. U tome je, dakle, prvenstvena zadaća laboratorija za kontrolu stočne hrane.

Otvara svoja vrata svim hrvatskim farmerima

Glavni preduvjet u uspostavi sustavne kontrole stočne hrane na farmama svakako su kvalitetna laboratorijska ispitivanja i akreditirane analitičke metode u analitici stočne hrane, čiji rezultati mogu imati veliki utjecaj na optimiranje obroka i upravljanje kvalitetom na farmi.

Brzom analitičkom metodom (Near Infrared Spectroscopy–NIR), koju potvrđuju brojna ispitivanja referentnim analitičkim metodama, hrvatski su farmeri u mogućnosti dobivati rezultate u kratkom vremenu od predaje uzoraka, a dobivene rezultate mogu koristiti u optimiranju obroka, planiranju proizvodnje stočne hrane i za pravilno čuvanje i skladištenje stočne hrane. Kvalitetu svojega rada HPA - LKSH potvrđuje međulaboratorijskim usporednim ispitivanjima na međunarodnoj i nacionalnoj razini.

Gdje je uporište sustavne kontrole stočne hrane?

Veliko uporište laboratorij svakako ima u Zakonu o hrani (NN 46/2007, RH) utemeljenom na EU direktivama kao i na Pravilniku o kakvoći stočne hrane (NN 28/1998 RH) i daljnjim izmjenama.

No, ideja o uspostavi sustavne kontrole stočne hrane u Hrvatskoj stvorena je sredinom 2001. godine, i to prema uzoru na slične sustave i laboratorije u Americi -Wisconsin, Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama EU-a.

Na temelju iskustava stručnjaka, naročito onih koji se bave proizvodnjom mlijeka, razgovori između stručnih službi i farmera gotovo su uvijek završavali na problematici hranidbe. Ne samo zato što je trošak stočne hrane u stočarskoj proizvodnji velika stavka i može iznositi i više od 50% ukupnih troškova, već i zato što se hranidba i kvaliteta hrane izravno odražava i na kvalitetu proizvoda, a time i na ukupni dohodak na farmi. Budući da se sastav krmiva mijenja iz sezone u sezonu, iz godine u godinu, ovisno o tlu, području, klimi, sezoni i nizu drugih čimbenika, rezultati analiza nisu samo izravna pomoć farmerima u upravljanju farmom, već i stručnjacima stručnih službi u provedbi njihovih edukativnih djelatnosti.

Kako smo stvarali HPA – LKSH?

Već godine 2001. uspostava laboratorija i sustavna kontrola stočne hrane ocijenjena je nužnom. Budući da smo se u to vrijeme bavili sustavom kontrole kvalitete mlijeka i uspostavom Središnjeg laboratorija, ovaj je projekt bio „na čekanju“. Nakon što smo 2004. akreditirali SLKM i uspješno pustili u funkciju sustavnu kontrolu mlijeka, započele su aktivnosti i na projektu uspostave laboratorija za kontrolu stočne hrane. U rujnu 2005. godine načinjen je tehničko-tehnološki projekt, a početkom 2006. pristupilo se izvedbi glavnog projekta i uređenju prostora za LKSH. U isto vrijeme, u laboratoriju Visokoga gospodarskog učilišta Križevci (2006./2007.) djelatnici LKSH-a tijekom godine dana educirani su za obavljanje analitičkih metoda. Istovremeno je završena i priprema prostora za uspostavu LKSH-a, a potom je opremljen najkvalitetnijom laboratorijskom opremom za ispitivanje sastojaka stočne hrane. Laboratorij je službeno otvoren 19. 11. 2007. godine. Useljenjem je započeo pokusni rad laboratorija i daljnja edukacija stručnog osoblja u njemu. Zaposlenici područnih županijskih ureda HPA educirani su za uzorkovanje stočne hrane u skladu s ISO normama i Pravilnikom o kakvoći stočne hrane (NN 28/1998.). Osiguran je i propisani pribor za uzorkovanje, što su bili preduvjeti da bi laboratorij mogao započeti s ra-

dom, a kao što vidimo i ne malo zahtjevni.

No, danas laboratorij „živi“ prema pravilima struke, prema međunarodnim propisima, analitika se obavlja prema ISO normama, a laboratorij je upravo pred akreditacijskim postupkom u skladu s HRN EN ISO/ IEC 17025.

Laboratorij je povezan u međulaboratorijska usporedna ispitivanja s laboratorijem u Brnu i Hrvatskoj. Uspostavljena je čvrsta organizacija laboratorija s educiranim djelatnicima, laboratorij je opremljen suvremenom analitičkom opremom, a prostorni su uvjeti u skladu s svim važećim standardima i Zakonom o zaštiti na radu.

Sve informacije o mogućnostima korištenja usluga HPA-LKSH mogu se dobiti na telefone 048/279-063 i 048/279/073. Upiti se mogu poslati i e-mailom, na adresu: lksh@hpa.hr

NIR spektroskopija (Near Infrared Spectroscopy) je tehnika analiziranja uzoraka, a princip rada zasniva se na apsorpciji svjetlosti određene valne dužine elektromagnetskog spektra molekula koje sadrže analizirani uzorak. Ova analitička metoda široko je zastupljena u proizvodnji hrane, a njezine su prednosti brzina, upotreba bezopasnih kemikalija, kratka i jednostavna priprema uzoraka, ekonomska pristupačnost, jednostavnost upotrebe i dr. Također, zahtijeva velik broj referentnih vrijednosti autentičnih uzoraka kako bi se izradila umjerna krivulja. Ova metoda ima veliku ulogu u kontroli osnovnoga kemijskog sastava stočne hrane, naime, pomoću nje može se odrediti koncentracija svih hranjivih tvari. Posebno značenje ima u tehnologiji kada je potreban brz rezultat analize.

NIR uređaj za brzu analizu uzoraka

Jedinstveni registar domaćih životinja - osnova i za ostvarivanje prava na državne novčane potpore

Prilikom podnošenja zahtjeva za državne potpore u stočarstvu kao i za njihovu obradu koriste se podaci o životinjama iz Jedinstvenog registra domaćih životinja

Željka Fatović, dipl. ing. zfatovic@hpa.hr

Podnositelj zahtjeva mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i imati svoj MIBPG (matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva). Nositelj poljoprivrednoga gospodarstva (PG) ili bilo koji od članova unutar jednog MIBPG-a mora biti registriran u Registru farmi kao posjednik životinja te mora posjedovati identifikacijsku karticu gospodarstva (IKG). Ime i prezime odnosno naziv posjednika životinja definiran je serijskim brojem IKG-a. Upis gospodarstava u Registar farmi provode županijski i unutar županijski uredi Hrvatske poljoprivredne agencije.

Sva goveda na gospodarstvu moraju biti označena u skladu s Pravilnikom o provođenju obveznog označavanja i registracije goveda i njegovim izmjenama i do-

Sva goveda na gospodarstvu moraju biti označena u skladu s Pravilnikom o provođenju obveznog označavanja i registracije goveda i njegovim izmjenama i dopunama, dvjema ušnim markicama

punama (NN 99/07; 41/08; 135/08), dvjema ušnim markicama. Ukoliko govedo izgubi jednu ili obje ušne markice treba je naručiti i aplicirati zamjenske ušne markice istog životnog broja koji je nosila originalna ušna markica. Svako govedo mora biti upisano u Jedinstveni registar goveda, za svako registrirano govedo posjednik mora imati putni list.

Govedo u bazi podataka mora glasiti na posjednika koji posjeduje IKG, što znači da posjednik u bazi goveda mora biti jednak posjedniku koji je na tom gospodarstvu prijavljen u Registru farmi. U slučaju da je u bazi goveda (Jedinstveni registar goveda) kao posjednik registrirana ﬁzička ili pravna osoba koja je različita od posjednika registriranog na toj istoj adresi u Registru farmi, potrebno je napraviti promjenu kako bi i u bazi goveda i u Registru farmi bio isti posjednik, pri čemu posjednik može biti nositelj ili član PG-a.

Ukoliko je posjednik gospodarstva onaj koji je • prijavljen u bazi goveda, potrebno je uredu HPA podnijeti zahtjev za promjenu podataka u Registru farmi, pri čemu se dotadašnji posjednik zamjenjuje novim, i to upravo onim koji je prijavljen u bazi goveda. Prilikom podnošenja zahtjeva za promjenu, novi posjednik mora vratiti IKG koji glasi na ime dotadašnjeg posjednika.

Ukoliko je pravi posjednik životinja onaj koji je • prijavljen kao posjednik u Registru farmi, potrebno je napraviti promjenu u bazi goveda. Promjenu podataka o posjedniku goveda radi ovlaštena veterinarska organizacija, i to na temelju putnog lista.

Posjednik goveda mora voditi registar goveda na gospodarstvu te u propisanim rokovima prijavljivati promet goveda ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Prilikom podnošenja zahtjeva za državne potpore u stočarstvu, goveda za koja se zahtjev podnosi moraju u bazi goveda glasiti na ime posjednika koji posjeduje svoj IKG te je nositelj ili član poljoprivrednoga gospodarstva.

Sve ovce i koze na gospodarstvu moraju biti označene jedinstvenim životnim brojem sukladno Pravilniku o provođenju obveznog označavanja i registracije ovaca i koza te njegovim izmjenama i dopunama (NN 111/07; 128/08; 154/08; 9/10). Sve životinje označene nakon 30. lipnja 2009. godine moraju biti upisane u Jedinstveni registar ovaca i koza. Ukoliko označena i registrirana životinja izgubi ušnu markicu, treba naručiti i aplicirati zamjensku koja nosi isti životni broj koji je nosila i originalna ušna markica. Sve ovce i koze koje se

nalaze na gospodarstvu moraju biti upisane u Jedinstveni registar ovaca i koza na gospodarstvu koji vodi posjednik, a koji osim životnog broja ovce ili koze sadrži i podatke o njezinu datumu rođenja, spolu i pasmini. Posjednik je dužan putem putnog lista ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji prijaviti svako premještanje ovaca i koza na novo gospodarstvo ili u klaonicu te uginuće, klanje na gospodarstvu, krađu i gubitak životinja. Posjednik je dužan jednom godišnje ispuniti obrazac “Godišnja dojava brojnog stanja ovaca i koza na gospodarstvu”, koji sadrži podatke o brojnom stanju životinja na dan 1. prosinca tekuće godine, te ga u roku 15 dana dostaviti u Jedinstveni registar ovaca i koza.

Prilikom podnošenja zahtjeva za državne potpore u stočarstvu za svaku ovcu ili kozu potrebni su podaci o datumu rođenja, spolu i pasmini. Ukoliko u bazu ovaca i koza uz životni broj ovce / koze nisu upisani podaci o njezinu datumu rođenja spolu i pasmini, u bazu se upisuju na temelju registra ovaca i koza koji posjednik vodi na gospodarstvu.

Sve ovce i koze za koje se podnosi zahtjev za novčane potpore u stočarstvu, u bazi podataka moraju biti registrirane na posjednika koji je upisan u Registar farmi te je nositelj ili član poljoprivrednoga gospodarstva.

NAJAVA STOČARSKIH IZLOŽBI U ORGANIZACIJI HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE U SVIBNJU 2010. GODINE

MJESTO NAZIV DOGAĐANJA/IZLOŽBE/AUKCIJSKE PRODAJEDATUM ODRŽAVANJA

KOPRIVNICA DANI TRAVNJAKA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 3. KUP MLADIH UZGAJIVAČA PODRAVINE I PRIGORJA 8. SVIBNJA 2010.

RAB 9. IZLOŽBA RAPSKE OVCE 29.

POPOVAČA

ŽUPANIJSKA IZLOŽBA STOKE 29.

SLAVONSKI BROD SAJAM „SLAVONSKI BROD 2010.“ 13. MEĐUŽUPANIJSKA STOČARSKA IZLOŽBA 30.

Prva sjednica Savjeta za provedbu procedure korištenja znaka “Mlijeko hrvatskih farmi”

U Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima 13. travnja održana je 1. sjednica Savjeta za provedbu procedure korištenja znaka “Mlijeko hrvatskih farmi”. Sastanku su nazočili članovi Savjeta za provedbu procedure korištenja znaka mr. sc. Zdravko Barać, ravnatelj HPA, mr. sc. Ana Dakić pomoćnica ravnatelja HPA, dr. sc. Ivan Jakopović iz MPRRR-a, Jasenka Špika iz Meggle - Hrvatska d.o.o., Ivanka Kukec, dipl. ing. iz Vindije d.d., Antun

Milić iz Dukat mliječne industrije d.d., Tomislav Crnčić, predstavnik HUSIM-a, Ana Žeželić Puhak iz HUZUP-a, mr. sc. Dubravka Živoder i Eva Lučić Robić, univ. spec. oec. iz HPA. Na prvoj sjednici razmatrani su pristigli zahtjevi za korištenje znaka “Mlijeko hrvatskih farmi” na koje članovi savjeta nisu imali primjedaba, pa je, na temelju Pravilnika o korištenju znaka i putem Poslovnika o radu Savjeta donesena odluka da se ravnatelju HPA preporuči potpisivanje ugovora o korištenju znaka sa 14 mljekara i da se izda odobrenje za korištenje znaka na 247 proizvoda.

(SUBOTA)

SVIBNJA 2010. (SUBOTA)

SVIBNJA 2010. (NEDJELJA)

Zdravstveni status vimena

Broj somatskih stanica u mlijeku pokazatelj je higijenske kvalitete mlijeka i opći je indikator zdravlja vimena

Zdenko Ivkić, dipl. ing., zivkic@hpa.hr

Drago Solić, dipl. ing., dsolic@hpa.hr

Visoka proizvodnja mlijeka i selekcija na visoku mliječnost djelovala je izrazito stresno na kravu, pri čemu je narušena otpornost njezina organizma, prije svega mliječne žlijezde. To je dovelo do značajnog porasta broja krava s povećanim brojem somatskih stanica (BSS) u mlijeku. Njihova prisutnost u sirovom mlijeku normalna je pojava, no problem nastaje uslijed njihova povećanog broja.

Uzrok povećanog BSS-a najčešće su upalni procesi u vimenu, a uzrokuju ih patogeni mikroorganizmi. Najraširenija bolest mliječnih krava je subklinički mastitis i može se otkriti utvrđivanjem BSS-a. Kod ovog patološkog procesa malog intenziteta, BSS će se neznatno povećati iznad fiziološke granice. To može biti uvod u jaku i klinički izraženu upalu (klinički mastitis), koja će rezultirati enormnim povećanjem BSS-a (milijuni u mL mlijeka). Gubici zbog povećanog BSS-a uzrokovanog mastitisom, prema mnogim istraživanjima, mogu iznositi više od 11% ukupne proizvodnje mlijeka. Mlijeko s povećanim BSS-om lošijih je preradbenih svojstava, zbog čega se tijekom prerade javljaju značajno viši gubici nego kod sirovog mlijeka čiji je BSS u okviru fizioloških granica (50.000-200.000). Međunarodni odbor za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja (ICAR, 2009.) u svojim preporukama defi-

nira da je normalno mlijeko ono koje sadrži manje od 200.000 stanica u 1 mL. Somatskim (tjelesnim) stanicama nazivamo odljuštene epitelne stanice mliječnih kanala i leukocite. Broj somatskih stanica (BSS) u mlijeku pokazatelj je higijenske kvalitete mlijeka i opći je indikator zdravlja vimena.

Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) putem Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka (HPA-SLKM) u Križevcima ima razvijen sustav kontrole BSS-a, čime je omogućen kontinuiran nadzor nad zdravstvenim stanjem vimena. Na temelju redovite kontrole mliječnosti uzgajivačima nudimo mogućnost analiziranja BSS-a po kravi putem 6 različitih dodatnih izvještaja. Na slici 1 prikazana je analiza BSS-a po fazi laktacije za prvotelke i ostale krave, te udio krava po pojedinom razredu BSS-a tijekom zadnjih godinu dana.

Slika 2 analizira BSS na trenutnoj kontroli u odnosu na vrijednosti s prethodne kontrole. Lako se može uočiti udio krava koje se konstantno nalaze u razredu preko 400.000 somatskih stanica, te one krave i junice koje već na 1. kontroli dolaze u taj razred. Također se može vidjeti i udio krava koje su smanjile BSS te prešle u razred sa nižim vrijednostima BSS.

Slika 3 daje graﬁčki prikaz prosječnog BSS po mjesecima u zadnjih godinu dana. Odvojeno su prikazani podaci za prvotelke, ostale krave te skupna vrijednost. Osobito je bitno uočiti negativna odstupanja od granične vrijednosti (400.000 somatskih stanica). Osim na-

Slika 1. BSS po fazi laktacije

Slika 2. Odnos BSS prema prethodnoj kontroli

Pregled

Uzrok povećanog broja somatskih stanica najčešće su upalni procesi u vimenu, a uzrokuju ih patogeni mikroorganizmi

vedenih izvještaja, mogu se kreirati slijedeći izvještaji: odnos BSS prije zasušenja i nakon teljenja krave (BSS nakon teljenja ne smije biti veći od BSS prije zasušenja, a ukoliko je stanje drugačije to je siguran znak da suhostaj ili postupak zasušenja nije dobro proveden), mjesečno kretanje BSS po razredima s procjenom gubitaka u mjesečnoj proizvodnji mlijeka stada, te prikaz pojedinačnog BSS po kravi s postotnim udjelom istog u ukupnom mlijeku stada.

isporučitelja mlijeka i isporučenih količina u 2009. godini

Županija

Kravlje mlijeko u 2009.Ovčje mlijeko u 2009.Kozje mlijeko u 2009.

Broj

Slika 3. Prosječan BSS tijekom godine

Izračun prosječnih vrijednosti broja somatskih stanica i mikroorganizama

Mr. sc. Ana Dakić, adakic@hpa.hr

Izračun prosječnih vrijednosti za broj mikroorganizama u mlijeku računa se iz pojedinačnih rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom posljednjih dvaju mjeseci, a izračunava se koristeći geometrijsku sredinu kao prosječan broj mikroorganizama. Na isti način računa se i prosječan broj somatskih stanica, ali na temelju pojedinačnih rezultata dobivenih tijekom posljednjih triju mjeseci.

Za utvrđivanje broja mikroorganizama uzimaju se mjesečno najmanje dva uzorka, tj. dvije analize, dok se za broj somatskih stanica uzima najmanje jedan uzorak, tj. jedna analiza mjesečno. U ovom slučaju također može doći do pojave da analiza iz određenih razloga nedostaje u tekućem mjesecu, pa se stoga u izračun prosječne vrijednosti uzima zadnja valjana analiza iz prošlog mjeseca ili ranije. Također, može se dogoditi i da analize nema tijekom mjeseca, čak i proteklog mjeseca, a tada se uzima opet zadnja prethodna valjana analiza.

Izračun prosječne vrijednosti BSS

Primjeri za izračun prosječne vrijednosti broja somatskih stanica pokazuju da je izračun određen na temelju broja triju zadnjih mjeseci u kojima isporučitelji imaju analize.

Primjer 1. Ukoliko imamo samo jednu ili više analiza tijekom zadnjeg mjeseca, a u prethodnom razdoblju uopće nemamo obavljenih analiza, tada se prosječna vrijednost ne može izračunati.

Primjer 2. Ukoliko npr. imamo utvrđenu analizu od 280.000 somatskih stanica/mL u prethodnom mjesecu, te npr. 372.000 SS/mL u tekućem mjesecu, također se prosječan broj somatskih stanica ne može izvršiti, jer nije na bazi triju zadnjih mjeseci u kojem isporučitelj ima analize.

Primjer 3. Ukoliko u tekućem mjesecu imamo utvrđeno npr. 350.000 ss/mL, tada i prethodno navedena dva podataka iz slučaja 1 i 2 uzimamo u izračun prosječne vrijednosti, jer sada na raspolaganju imamo tromjesečno razdoblje za izračun geometrijske sredine. To je ispravan način obračuna.

Izračun geometrijske prosječne vrijednosti za broj somatskih stanica i broj mikroorganizama u mlijeku obavlja se korištenjem sljedeće opće formule:

G = n a1 . a2 . ... . a n (G = geometrijska sredina)

G = ³ 280.000x372.000x350.000 = 331.581 SS/mL

Izračun prosječne vrijednosti broja mikroorganizama

Broj mikroorganizama izražava se kao broj poraslih bakterijskih kolonija utvrđenih referentnom analitičkom metodom, tj. CFU/mL mlijeka. Prosječne vrijednosti za broj mikroorganizama kao što je navedeno, računa se prema formuli za geometrijsku sredinu a na temelju podataka dobivenih ispitivanjem u dva prethodna mjeseca. Računajući pritom minimalno dvije analize mjesečno, iako se iz određenih razloga može dogoditi da je isporučitelju utvrđena samo jedna analiza mjesečno.

Primjer 1. Ukoliko u tekućem mjesecu imamo samo jednu ili više analiza a prethodnih mjeseci također nemamo utvrđene vrijednosti, tada se isporučitelju ne može izračunati geometrijska sredina za broj mikroorganizama, a to se najčešće odnosi na isporučitelja početnika.

Primjer 2. Ukoliko u dva zadnja mjeseca iz bilo kojih razloga nemamo niti jednu analizu mjesečno, također ne možemo izračunati geometrijski prosjek za broj mikroorganizama pa tada koristimo zadnju valjanu analizu, tj. zadnji izračunati geometrijski prosjek.

Broj somatskih stanica i broj mikroorganizama u mlijeku parametri su koji deﬁniraju kvalitativni razred mlijeka. Svrstavanje mlijeka u kvalitativni razred ovisi o najlošijem parametru. Dakle, ukoliko je broj mikroorganizama u okviru do 100.000 CFU/mL mlijeka a broj somatskih stanica od 400.000 SS/mL mlijeka, mlijeko je zbog povećanog broja somatskih stanica svrstano u drugi razred (ostalo mlijeko).

Ako je broj somatskih stanica u mlijeku manji od 400.000 SS/mL a broj mikroorganizama veći od 100.000 CFU/mL, tada je mlijeko opet svrstano u drugi razred, zbog broja mikroorganizama. Mlijeko koje sadrži do 100.000 CFU/mL mlijeka i do 400.000 SS/mL mlijeka svrstava se u kategoriju EU mlijeka - mlijeka koje zadovoljava EU standarde.

Mljekarski list 5/2010.

Propisi o proizvodnji sira na obiteljskim gospodarstvima

Svi subjekti u poslovanju s hranom moraju uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane

Mr. sc. Natalija Kneževi ć

URepublici Hrvatskoj znatan je broj proizvođača mlijeka koji ga na svome gospodarstvu i prerađuju, najčešće u razne vrste sireva, koristeći različite recepture nastale na tradicijama i obilježjima određenog područja. Sudeći prema broju udruga proizvođača sireva diljem zemlje, broju sudionika na različitim manifestacijama - sajmovima, izložbama, stručnim skupovima, radionicama, okruglim stolovima, zamjećuje se povećan interes upravo za ovakav način proizvodnje na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu.

Zbog čestih upita o uvjetima koje takvi objekti trebaju zadovoljiti, te o načinu njihove “legalizacije”, odnosno ishođenja potrebnog rješenja i upisa u odgovarajući upisnik pri Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, poželjno je ukratko navesti i pojasniti neke odredbe posebnih propisa koje se odnose na navedenu djelatnost.

Pravilnikom o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (Narodne novine, 125/08., 55/09.) propisano je koji se objekti u poslovanju s hranom trebaju registrirati, koji odobravati a koji odobravati pod posebnim uvjetima, te detaljna procedura za svaki od navedenih postupaka. Vezano

uz proizvođače sira na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, potrebno je istaknuti članak 13. stavak 2. navedenog Pravilnika, kojim je propisano da odobravanju pod posebnim uvjetima podliježu:

a) objekti u kojima se u sklopu maloprodaje proizvode mljeveno meso, mesni pripravci i strojno otkošteno meso,

b) ribarnice i objekti koji u sklopu maloprodaje proizvode pripremljene proizvode ribarstva,

c) objekti koji proizvode hranu životinjskog podrijetla na gospodarstvu podrijetla osim primarnih proizvoda.

Točkom c. obuhvaćeni su objekti koji proizvode mliječne proizvode na gospodarstvu podrijetla osim primarnih proizvoda, te objekti koji proizvode tradicionalne mesne proizvode na gospodarstvu podrijetla.

Pravilnik o higijeni hrane (Narodne novine, 99/07., 270/08, 118/09.) propisuje uvjete, odnosno ciljeve koje moraju ispuniti svi subjekti u poslovanju s bilo kojom vrstom hrane, dok su Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (Narodne novine 99/07., 28/10.) propisani posebni uvjeti koji se odnose na poslovanje samo s hranom životinjskog podrijetla. Navedeni pravilnici predstavljaju propise usklađene s uredbama Europske unije, tzv. “higijenski paket”. Važno je napomenuti da su to propisi koji postavljaju određene ciljeve

Mljekarski list 5/2010. AKTUALNO

koje je potrebno ispuniti, no ne i način na koji ih treba postići. Budući da se “ﬂeksibilnost” ovih propisa ogleda u načinu njihove primjene, ali s istim krajnjim rezultatom, potrebno je nacionalnim provedbenim propisima pojasniti načine primjene s obzirom na različite vrste i opsege proizvodnje.

Zbog toga je načinjen i objavljen Pravilnik o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koji se odobravaju pod posebnim uvjetima (Narodne novine, 15/10.). Ovim se propisom, naime, nastojalo subjektima u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, čiji objekti podliježu odobravanju pod posebnim uvjetima, pojednostaviti primjenu odredaba propisa o hrani u pogledu izgradnje, konstrukcije i opremanja objekta. U navedenom Pravilniku izdvojeni su neki od osnovnih uvjeta koje je potrebno zadovoljiti s obzirom na vrstu proizvodnje (sireva ili tradicionalnih mesnih proizvoda), i to u vidu potrebnih prostora i prostorija u takvoj vrsti objekta, te načina stavljanja na tržište proizvoda iz takvih objekata i njihova označavanja. Mliječne proizvode i tradicionalne mesne proizvode proizvedene na mjestu podrijetla dopušteno je “stavljati na tržište neposredno na mjestu proizvodnje, na tržnicama, prodajnim izložbama, ugostiteljskim objektima i trgovinama koje navedene proizvode prodaju izravno krajnjem potrošaču (čl. 11).

Pravilnikom se nastojalo subjektima u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla pojednostaviti primjenu odredaba propisa o hrani

Važno je napomenuti da svi subjekti u poslovanju s hranom (iznad razine primarne proizvodnje) moraju uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, i to provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu s nač elima sustava HACCP-a (čl. 51. Zakona o hrani, Narodne novine, 46/07.). Kako bi se olakšala i pojednostavnila primjena postupaka samokontrole, izrađuju se nacionalni vodiči za dobru higijensku praksu i primjenu nač ela HACCP-a. U izradi takvih vodič a sudjeluju predstavnici subjekata u poslovanju s hranom, koji, nakon što nadležno tijelo pozitivno procijeni pojedini prijedlog vodič a, iste tiskaju i distribuiraju zainteresiranim proizvođačima. Na taj način, svi subjekti u poslovanju s hranom na koju se vodič odnosi, pravilnom primjenom preporu č enih mjera i aktivnosti mogu zadovoljiti ciljeve propisa o hrani i dokazati da u svakoj fazi proizvodnje poduzimaju sve što je potrebno kako bi osigurali zdravstveno ispravan proizvod.

Mljekarski list 5/2010.

GMr. sc. Sre ć ko Ladišić

ospodarstvo predstavljaju Stanislav Salaj, supruga Jasminka, te sin Sebastijan, koji je prije šest godina završio Srednju poljoprivrednu

školu u Križevcima i danas je u stalnom radnom odnosu na OPG-u s prosječnom neto plaćom od 3000 kn. U samo šest godina obitelj Salaj pove ćala je posjed gotovo dvostruko i danas na 25 jutara vlastite i 20 jutara zemlje u zakupu siju 10 jutara lucerne (5 otkosa), 10 jutara talijanskog ljulja (6 otkosa), 3 jutra DTS-a (5

Iskustva pokazuju da bi na govedarskim farmama svaki malo jači traktor trebao imati prednji kardan i prednju hidrauliku

otkosa), 3 jutra prirodne livade (3 otkosa) te 19 jutara kukuruza (za silažu 12 jutara i 7 jutara za zrno).

Struktura stada

2003. godine u staji je bilo 17 krava (10 holštajnki i 7 simentalki), 3 bređe junice i 16 mladih junica. Ove godine u novoizgrađenoj staji drže 30 krava, 7 bređih junica, 6 ne bređih junica starijih od 12 mjeseci i 15 mladih junica mlađih od 12 mjeseci. Ukupno 58 ženskih grla i 8 muške teladi za daljnji tov. Od 2010. svu mušku holštajnsku telad ostavljat će za vlastiti tov. “Godine 2008. ostavili smo dva crna muška teleta i za 14 mjeseci imali su svaki više od 600 kg, a prodali smo ih bez problema “, ističe Stanko.

Staja je jednostrana s kružnom lagunom za 300 prostornih metara gnojovke, 2 hodnika - gredice, 2 reda ležišta (15 + 15) u sredini staje. Staja ima lokacijsku i

Tablica 1. Odnos veličine posjeda u obradi prema broju krava i ukupno krave i junice

Mljekarski list 5/2010.

građevinsku dozvolu. Okućnica je široka svega 15,5 m, a staja 14,5 m.

Od ideje, izrade projekta, dobivanja kredita i izgradnje staje trebalo je, ni manje - ni više, samo godinu dana, pa je tako sve realizirano tijekom 2003. godine. Stanko je jedan od 15 proizvođača mlijeka koji je tada poslušao savjete Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Koprivnici da je potrebno krenuti s izgradnjom “lauf staja”.

U izgradnju staje sa 30 ležišta i opremu Salaji su uložili 700.000 kn kredita i oko 200.000 kn vlastitih sredstava. Staja ima izmuzište 1x4. Važno je naglasiti da su 2007. godine u staju instalirani četka za čišćenje krava i kompjutorska hranilica s jednim boksom. Od tada se znatno povećala proizvodnja mlijeka po kravi. Nakon što su nabavili silos i kompjutorsku hranilicu, prestali su sami pripremati smjesu za krave. Smjesu od tada kupuju na tržištu. Danas imaju manje posla a više mlijeka. To potvrđuje podatak o stajskom prosjeku krava u 2009. godini koji je iznosio 8000 litara po kravi. Uz staju su izgrađena i dva silosa za silažu, 26 m x 4 m x 1,30 m. Sjenažu i sijeno spremaju u rolobale radi lakšeg skladištenja, s obzirom na usku okućnicu. Za baliranje su nabavili rabljenu balirku i novi omotač. Godišnje spremaju oko 400 bala sjenaže i 150 bala sijena. Staja je useljena 2004. godine sa 15 krava (miješano stado 10 holštajnki i 5 simentalki). Sljedeće 2005. godine iz Nizozemske je uvezeno 10 bređih junica, a 2006. još 10 junica. Od 2004. do 2009. u staji je stalno od 8 do 10 krava s godišnjom proizvodnjom od 8000 do 9000 litara mlijeka.

U suradnji s poljoprivrednom savjetodavnom službom, proizvodnja i isporuka mlijeka kontinuirano se povećavala tijekom posljednjih deset godina. Tako je 1999. isporučeno 27.500 litara, 2002. godine 78.000, 2007. godine 200.000, a 2009. godine čak 240.000 litara mlijeka. U ovu litražu nije uračunato proizvedeno mlijeko koje je potrošeno za napajanje teladi i potrošnju u kućanstvu. Važno je napomenuti kako je Stanko Salaj redovno prisustvovao svim stručnim predavanjima, savjetovanjima i stručnim ekskurzijama u organizaciji HZPSS-a, a uz to je i stalni čitatelj Mljekarskog lista.

Poljoprivredna mehanizacija

Kupili su dva rabljena traktora, jedan 2005. od 90 KS a drugi 2006. od 60 KS, oba s prednjom vuč om, prednjom hidraulikom i prednjim kardanom i prednjim utovarivač em. Do tada su imali dva traktora od 60 i 40 KS, ali bez prednje vuč e i prednjeg kardana. Od

RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA

Ovo je dobar primjer postupnog razvoja jednog OPG-a, koje je usporedno povećavalo posjed, broj krava i proizvodnju mlijeka

kada su izgradili staju nisu se odlučili za kupnju novih ve ćih traktora, bez obzira na povrat kapitalnih ulaganja, bili su oprezni prema velikim kreditnim zaduženjima. Ujedno, smatraju da je za 45 jutara koje obra đuju dovoljan i dobro uščuvan rabljeni traktor od 90 KS.

Uz rabljene traktore kupljena je i nova cisterna za gnojovku od 8400 litara, nova prskalica od 1000 litara, prednja polovna rotokosa kupljena s traktorom, nove grablje i prekretač, kupljeni prije pet godina. Izuzimač za silažu još nemaju, ručno izuzimaju, dnevno ukupno trebaju 6 tački silaže. U planu je kupnja rabljenog izuzimača.

Staja još nije otplaćena, još su zaduženi četiri godine, mjesečno po 8000 kn. S mehanizacijom, mjesečne su rate kredita oko 15.000 kuna (staja, junice, cisterna, omotač).

Mjesečno u prosjeku isporuče oko 20.000 litara mlijeka. U godišnji prihod OPG-a idu i državni poticaji u iznosu od oko 80.000 kn. Kredit za staju nije imao “grejs period”. Čim su iskoristili kredit, nakon šest mjeseci počeli su s otplaćivanjem.

Mljekarski list 5/2010.

Četkanjem do dodatne zarade

Omogućimo li kravama samostalno četkanje povećava se dnevna proizvodnja mlijeka, i do 3 litre po kravi, što godišnje gledano nije zanemarivo povećanje

Mr. sc. Sre ć ko Ladišić

Znamo li da krave koje se mogu same č etkati dnevno proizvode najmanje 1 do 3 litre mlijeka više. Na 30 krava to je dnevno od 30 do 90 litara mlijeka. Ako uzmemo samo 30 litara mlijeka tijekom mjesec dana, to je 900 litara, pa to pomnožimo s 2,5 kune, dobit ć emo 2.250 kn, pa puta 10 mjeseci, koliko traje laktacija, konač ni ﬁnancijski rezultat je 22.500 kn. I to samo na temelju pove ć anja od jedne litre mlijeka po kravi dnevno. Ako u staju dopremimo krave s visokim genet-

Kada se krave redovito četkaju, puno je ugodnije raditi u izmuzištu jer s krava ne otpadaju dlake

skim proizvodnim moguć nostima, tada takve životinje zahtijevaju i potpunu njegu. Nisu iste potrebe krave koja godišnje proizvede 4500 ili 7000 litara, kao i one koja godišnje proizvede 9000 litara mlijeka. Mnogi ovo ne razumiju, čini se, što se dosta č esto može vidjeti na nekim farmama. Na primjeru uzornog gospodarstva Ivice Imbrišić a može se vidjeti kako su reagirale junice i krave koje su navikle na odre đeni standard u svom kravljem životu.

Žudnja za četkanjem

Imbrišići imaju jednu od rijetkih kompletiranih farmi u Hrvatskoj. Prošle su godine u Njemačkoj kupili 19 bređih junica simentalki, ciljano visoke genetike za godišnju proizvodnju mlijeka do 9000 litara. Junice su odrasle na alpskim pašnjacima. Staju su pregradili s ciljem

privikavanja novih krava s kravama koje su već otprije uzgajali. U pregrađenom dijelu staje nalazila se i dvodijelna četka za krave. Kada su junice ušle u stajske uvjete i stajsku klimu, brzo su osjetile potrebu za održavanjem svoje kože pa su vrlo brzo otkrile četku. Mjesec dana nisu se sklanjale od četke, jedna po jedna i dan i noć. “Već smo mislili da će motor pregorjeti. Četka je stalno bila u pogonu. Stare krave nakon nekoliko dana počele su se naguravati oko pregrade, gledajući prema četki do koje više nisu mogle. Nakon mjesec dana najagresivnije i najjače krave uspjele su srušiti čvrstu pregradu i dokopati se četke” - kaže Ivica Imbrišić

“Ujedno, kada se krave redovito četkaju, puno je ugodnije raditi u izmuzištu jer s krava ne otpadaju dlake”, dodala je Đurđica Imbrišić

Mljekarski list 5/2010.

Farma mliječnih krava i dječji vrtić njeguju dobrosusjedske odnose

Zašto je našim susjedima sve jednostavno, logično i normalno, a nama sve komplicirano i krajnje otežano

Zoran Bašić , dipl. ing.

Suočeni s problemima legalizacije staja u kojima proizvođači mlijeka mukotrpno rade i bore se za opstanak na tržištu, Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka polovinom travnja organizirao je stručno putovanje u Austriju kako bi na konkretnim primjerima pokazao da je proizvodnju mlijeka moguće organizirati prema svim standardima i propisima kvalitete i u naseljenim područjima. Ovo je ujedno bila dobra prigoda da ekipa HRT-ove emisije “Plodovi zemlje” na austrijskim poljoprivred-

Proces dopuna i izmjena prostornih planova na korist poljoprivrednih proizvođača nužno je ubrzati jer su legalizirani objekti preduvjet za dobivanje sredstava iz europskih fondova

nim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka pripremi prilog o njihovu razvoju i izgradnji objekata u vlastitu gospodarskom dvorištu, u čemu im nikakva ograničenja ne daju prostorni planovi niti propisi koji ograničavaju razvoj proizvodnje mlijeka u naseljenim područjima.

Farma u središtu naselja

Hrvatsku su delegaciju predstavljali Marina Šubaša iz Ministarstva poljoprivrede, Ljubica Kravarščan, Anđelka Pejaković i Srećko Ladišić iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Denis Maksić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj i turizam Koprivničko-križevačke županije, Kristina Grgat i Igor Rešetar iz Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, Ljiljana Pomper iz tvrtke Schaumann, Jasna Baranjec Keserica i Zlatko Filipović, ravnatelji Zavoda za prostorno uređenje Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije, te Vlatko Grgurić, urednik HRT-ove

emisije “Plodovi zemlje”, i Zoran Bašić, urednik Mljekarskog lista Veliko je iznenađenje bilo vidjeti da u Austriji poljoprivrednici mogu sagraditi ili proširiti postojeću staju na gospodarstvu bez ikakvih proceduralnih problema. Naime, austrijski prostorni planovi usklađeni su jedino s tehnološkim potrebama proizvodnje, a nikako s propisima koji diktiraju seobu staja iz naseljenih mjesta, što nam je potvrdio Anton Leichtfried iz Mürzhofena, koji sa suprugom Elfriede i sinom Andreasom uzgaja 80 grla goveda, od čega je 27 muznih krava, a ostalo je pomladak i junad u tovu. Njegova je farma izgrađena 1997. godine i smještena je u samom središtu naselja, nedaleko se nalazi crkva, benzinska postaja i zgrada lokale uprave, a najzanimljivije je što je prvi i najbliži susjed - vrtić. Odmah iza vrtića nalaze se dvije višekatne stambene zgrade, a gospodin Anton kaže kako nikada nije imao problema sa susjedima, dapače, podržavaju ga i hrabre da poveća proizvodnju.

Mljekarski list 5/2010.

Iznimno je zanimljiv detalj na ovoj farmi ulaz u staju, smještan samo desetak metara od vrtićke igraonice, tako da djeca svakodnevno mogu promatrati dnevna događanja na farmi, i tako ponešto naučiti oproizvodnji mlijeka. Zapravo, austrijska djeca od malih nogu uče o velikoj važnosti poljoprivredne proizvodnje u razvoju jedne zemlje. Stoga ne treba niti sumnjati da je već danas znanje te djece o važnosti mlijeka u svakodnevnoj prehrani na zavidnoj razini…

Još je ovdje za nas bilo “nejasnoća”, odnosno detalja koji predstavljaju bauk našim proizvođačima mlijeka, koje zakoni i propisi ograničavaju i otežavaju realizaciju njihovih planova. Tako se na ovoj austrijskoj farmi laguna za gnoj nalazi neposredno uz glavnu prometnicu, udaljenu možda pet metara. Neprimjetna je ali ipak uz glavnu cestu, a važno za nas - niti za ovo nije postojalo nikakvo ograničenje za izgradnju.

Bez proceduralnih problema

Kada su prije trinaest godina krenuli s izgradnjom staje, nisu trebali nikakve posebne dokumente u smislu građevinske dozvole, a dovoljan je bio samo nacrt buduće staje. Možda će nam se učiniti nevjerojatnim što je nacrt staje gospodin Anton napravio sam, a gradonačelnik je samo došao pogledati mjesto izgradnje i odobriti izgradnju bez proceduralnih problema i dugog vremena čekanja papira ili, ne daj Bože, plaćanja ikakvih dozvola. Zašto je to tako jednostavno i normalno posloženo u Austriji, a sve tako komplicirano i nejasno u Hrvatskoj? Zapravo se pitamo zašto Austrija ide na ruku svojim poljoprivrednicima, a kod nas poljoprivrednici nailaze na nebrojene prepreke i administrativne barijere. Mi, sudio-

nici putovanja, jednostavno ne možemo vjerovati kako smo dopustili da se to dogodi u našoj državi.

U tom istom dvorištu, u središtu gradića, planiraju daljnje proširenje staje, i to do same ograde vrtićane sto metara ili kilometara udaljenosti, ve ć tik do same ograde koja dijeli gospodarsko dvorište i vrtić, za što već postoji gradonačelnikovo dopuštenje.

No, da ne bismo mislili kako Austrijanci grade bez ikakvih ograničenja, Anton je ipak dobio jedan uvjet - podignuti ogradu koja će dijeliti staju i dvorište vrtića, i to metar višu od sljemena krova. Pritom je to zapravo više preporuka za održavanje dobrosusjedskih odnosa negoli uvjet. Možda bismo mogli ovu metar visoku ogradu cinično usporediti s metar (a često i više) papirologije na stolu naših proizvođača mlijeka koji su već preumorni od hodanja od institucije do institucije, a nisu još niti ukopali temelj svoje nove farme. Mlijeko s farme obitelji Leichtfried najvećim dijelom odlazi u preradu u mljekaru, dok se oko 6000 litara godišnje prodaje izravno na gospodarstvu putem mljekomata u maloj dvorišnoj prostoriji. I ovdje smo se našli u čudu jer je prostorija u kojoj se nalazi mljekomat skromnih dimenzija, s pločicama na podu i zidovima te malim umivaonikom. Posebne dozvole - ni-

Vrtićka djeca svakodnevno mogu promatrati dnevna događanja u farmi, i tako ponešto naučiti o proizvodnji mlijeka

kako!!! Prosječna proizvodnja mlijeka u 2009. godini iznosila je 9830 kg mlijeka po kravi sa 4,3% mliječne masti i 3,7% proteina, a trenutna cijena mlijeka iznosi 0,37 eura/ kg. Uz proizvodnju mlijeka, Leichtfriedi imaju i dodatnu djelatnost - preradu mesa, a klaonica je dio obiteljske kuće, dok se sam prostor sastoji od prostorije za klanje, koja ujedno služi i kao prostorija za preradu mesa u kobasice i druge proizvode, zatim rashladne komore i prostora u kojem se proizvodi dime. I sve ovo što smo vam opisali nalazi se u strogom središtu naseljenog mjesta, u dvorištu tročlane obitelji Leichtfried, koja nas je toplo ugostila i detaljno objasnila sve mogućnosti i prednosti bavljenja proizvodnjom mlijeka u Austriji.

Jeftina dokumentacija

Izvrstan primjer jeftine, ali prije svega učinkovite izrade projekta za izgradnju nove, suvremene farme mliječnih krava dali su nam Johan i Rosa Derler iz Piregga, nedaleko od Birkfelda, koji se od 1991. bave

Mljekarski list 5/2010.

proizvodnjom mlijeka, a tijekom proteklih godina dobili su mnogobrojne nagrade i priznanja za kvalitetan uzgoj simentalskih krava. Prvu staju za 35 krava izgradili su 2003. i ona je izgorjela u požaru 2007., nakon čega je iste te godine sagrađena nova staja za 75 krava. Prema uzoru na njemačke farmere, iznad izmuzišta uređen je restoran s izvrsnim pogledom na unutrašnjost farme. Gospodin Johan Derler nije sam radio projekt za izgradnju staje i restorana, već je sve potrebno naručio i platio oko 8000,00 €. Ovdje valja napomenuti kako je od ideje, odnosno prikupljanja potrebne dokumentacije pa do realizacije kredita trebalo “čak” mjeseca dana. Staja je napravljena kreditnim sredstvima uz kamatu od 4% na rok od 10 godina, a imaju i poljoprivredni kredit subvencioniran od strane lokalne zajednice s kamatnom stopom od 2,65%. Gospodarstvo je orijentirano ekološkoj proizvodnji pa su i potpore 20% uvećane, odnosno za dio posebnih plaćanja vezanih za sukladnost s principima ekološke proizvodnje (slobodno držanje krava, korištenje organskih gnojiva, kalciﬁkacija, nadmorska visina i sl.). Tako gospodarstvo godišnje dobiva ukupno 28.000 € poticaja. Na 50 ha poljoprivrednih površina uzgajaju samo

trave i djetelinsko-travne smjese, jer ovo brdsko područje nije pogodno za uzgoj žitarica. Osim toga imaju i 15 ha šume. Iz ove su farme izašli vrhunski bikovi putem embriotransfera koji se koriste za umjetno osjemenjivanje u Austriji ali i inozemstvu, poput Ruma, Horita, Harlekina, Hochkogla, Hellija i Heroa. Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi danas premašuje 8000 litara. Žensku telad ne uzgajaju na farmi već ih daju farmerima koji su se specijalizirali samo za uzgoj rasplodnog pomlatka, gdje se odgajaju junice do mjesec dana uoči teljenja kada se vraćaju na farmu s koje potječu. Mušku telad također ne ostavljaju već prodaju drugim farmama za tov.

Jesmo li što naučili?

Opisana austrijska gospodarstva speciﬁčna su svaka na svoj način, jedno je smješteno u središtu naseljenoga gradića a drugo se nalazi na brdskom području, ali posjetivši ih i analizirajući njihove speciﬁčnosti može se izvući jedan zaključak - oba predstavljaju dobar primjer na koji je način moguće konkretno i učinkovito sustavno pomagati vrijednim proizvođačima mlijeka - samo ih ne treba ograničavati propisima u njihovoj nakani da budu još bolji i još vrjedniji.

I na temelju svih ovih informacija i svega što smo vidjeli i naučili u Austriji, nije teško zaključiti da je upravo sada vrijeme za rješavanje gorućeg problema u Hrvatskoj - izgrađene objekte u kojima se proizvodi mlijeko nužno je legalizirati, ponajprije jer je to osnovni preduvjet za korištenje sredstava iz predpristupnih EU fondova, a ubrzo, prema nekim nagađanjima, neće biti moguće ostvarivati sredstva iz nacionalnoga proračuna. S obzirom na to da su u Hrvatskoj, nažalost, danas rijetka obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja zadovoljavaju sve kriterije, od lokacijske i građevinske dozvole preko projektne dokumentacije do higijensko-ekoloških kriterija, u razdoblju koje slijedi naš cilj mora biti zajedničkim snagama pridonijeti rješavanju ovoga problema. Apeliramo, stoga, da se u ovaj složeni proces uključe svi stručnjaci koji se bave ovom problematikom, od arhitekata, građevinara, projektanata, agronoma i veterinara, te različitih institucija jedinica državne i lokalne uprave koje imaju mogućnost utjecati na to da se ovaj proces ubrza, kako bi našim proizvođačima mlijeka, ali i proizvođačima iz ostalih sektora stočarske proizvodnje pomogli u daljnjem razvoju njihove proizvodnje.

Mljekarski list 5/2010.

Vijesti iz Zagrebačke županije

Ivanka Bišćan, dipl.ing., voditeljica Odsjeka za stočarstvo, ribarstvo i lovstvo

Na temelju Odluke o subvencijama u poljoprivredi, ruralnom razvitku i šumarstvu Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije 6/10.), 17. ožujka u Vjesniku je objavljen Natječaj za dodjelu subvencija u poljoprivredi, ruralnom razvitku i šumarstvu Zagrebačke županije za 2010. godinu.

Subvencije iz stočarske proizvodnje i ruralnog razvitka odnose se na:

Uzgoj i držanje ženskog teleta za rasplod, dodjeljuju se u iznosu od 1000,00 kuna po ženskom teletu. Subvencija će se odobriti i za žensku telad oteljenu u periodu od kolovoza 2009. do kraja 2009. Uzgoj i držanje rasplodnih ovaca, ovnova, koza i jaraca, dodjeljuju se u iznosu od 60,00 kuna po rasplodnom grlu.

Uzgoj goveda putem embriotransfera, odobrit će se u iznosu od 1500,00 kuna po svakom rasplodnom grlu na kojem je uspješno izvedena transplantacija.

Uzgoj rasplodnih goveda putem umjetnog osjemenjivanja krava plotkinja, provodi se u suradnji s gradovima i općinama u Zagrebačkoj županiji, a putem veterinarskih stanica i ambulanata, u iznosu od 50,00 kuna po osjemenjenoj kravi plotkinji (prvi put).

Edukaciju i stručno osposobljavanje za rad na poljoprivrednom gospodarstvu, odnosi se na pohađanje tečajeva potrebnih za bavljenje određenom proizvodnjom ili uslugom na poljoprivrednom gospodarstvu, dodjeljuje se u 75%-tnom iznosu ukupnih troškova tečaja, najviše 1000,00 kuna po jednom polazniku, a uplaćuje se na račun nositelja tečaja.

Poboljšanje uvjeta proizvodnje sira, odobrit će se u iznosu do 50% ukupno dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 50.000,00 kuna.

Proizvodnju i sabiranje/prijevoz kravljeg mlijeka na području općine Žumberak i općine Krašić, odobrit će se proizvođačima i sabiračima, dodjeljuje se u iznosu od 0,10 kn za litru proizvedenoga i otkupljenog mlijeka i 0,10 kn za litru sabranoga i prevezenog mlijeka, a obračunava se i isplaćuje jednom mjesečno putem otkupljivača.

Opremanje kušaonice sira, dodjeljuje se u iznosu do 50% ukupno prihvatljivih dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 5000,00 kuna po opremljenoj kušaonici sira. Nabavku laktofriza, odobrit će se proizvođaču sira koji ima registriran objekt za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, do 50% ukupno dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 7000,00 kuna za jedan laktofriz.

Oprema za komercijalna poljoprivredna gospodarstva

Subvencija će se odobriti komercijalnim poljoprivrednim gospodarstvima koji su u sustavu PDVa, najviše u iznosu do 20.000,00 kuna po poljoprivrednom gospodarstvu, i to za:

Opremanje farmi namijenjenih proizvodnji kravljeg mlijeka, dodjeljuje se u iznosu do 40% ukupno dokumentiranih troškova.

Opremanje farmi namijenjenih proizvodnji kozjeg mlijeka, dodjeljuje se u iznosu do 40% ukupno dokumentiranih troškova.

Opremanje farmi namijenjenih ovčarskoj proizvodnji, dodjeljuje se u iznosu do 40% ukupno dokumentiranih troškova.

Detaljnije o subvencijama, kao i obrasci zahtjeva, mogu se dobiti na službenoj web stranici Zagrebačke županije www.zagrebackazupanija.hr tel. 01/60 09 427, 01/60 09 426. Zahtjevi s pripadajućom dokumentacijom šalju se na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica Grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb.

Mljekarski list 5/2010.

Europsko tržište mlijeka i mesa

Moguće je da će i tijekom ove godine na europskom tržištu pad cijena biti svojstven za prvu polovicu godine

Krešimir Jakuš, dipl. ing., TISUP

Uveljači 2010. godine na europskom tržištu zabilježen je neznatan pad otkupnih cijena sirovog mlijeka (stvarne kakvoće), u odnosu na siječanj -0,4%. Kao i prethodnih, i u 2009.

cijene sirovog mlijeka potkraj godine bile su u rastućem trendu. Početak godine gotovo uvijek započinje višim cijenama, nakon čega slijedi pad. Moguće je da će i tijekom ove godine na europskom tržištu pad cijena biti svojstven za prvu polovicu godine. Prosječna

otkupna cijena sirovog mlijeka na razini EU-25 u veljači 2010. iznosila je 28,97 eura/100kg za stvarnu ostvarenu kvalitetu mlijeka, što je gotovo istovjetno lanjskim i cijenama iz 2007., a 24% niže u odnosu na 2008. kada smo bilježili rekordno visoke otkupne cijene mlijeka

Tablica 1. Prosje čne otkupne cijene mlijeka

Mljekarski list 5/2010.

Cijena kn/kg

PREGLED TRŽIŠTA

Indeks

14.tj./2010 /travanj 03.mj./2010. 03./2010. 02./2010. 03./2010. 03./2009. 03./2010. 03./2008.

Tele simentalske pasmine (80-160 kg) 22,06 (17-28)21,991008690

Krava simentalske pasmine (za klanje) 6,33 (3-12)6,149680103

Bik simentalske pasmine (>450kg) 11,48 (9-16)11,40102 7489

Janjad 22,62 (18-30)22,69908587

na europskom tržištu. Na domaćem tržištu tijekom travnja i svibnja moguće je očekivati lagani rast cijena, nakon čega očekujemo njihov pad. Isporuka mlijeka u 2009. godini na razini EU bila je 0,6% niža nego u 2008. Prema isporučenim količinama mlijeka, u EU vodi Njemačka sa 28,2 milijuna tona, a slijede Francuska sa 22,8 milijuna tona, Velika Britanija 13,2 milijuna tona i Nizozemska sa 11,1 milijuna tona. Austrija je u 2009. godini isporučila 2,7 milijuna tona, što čini oko 2% ukupno isporučenog mlijeka u EU.

Domaće tržište teladi

Otkupne cijene simentalske teladi na stočnim sajmovima i otkupnim mjestima tijekom prvog kvartala ove godine na nižim su cjenovnim razinama. U prva tri mjeseca tjedne cijene nisu se osjetnije mijenjale i uglavnom su u prosjeku bile oko 22 kn/kg. U odnosu na lanjske cijene, otkupne cijene simentalske teladi u 14. tjednu ove godine niže su 14,86%. Ponuda teladi u navedenom tjednu bila je dobra i gotovo sva telad je utržena. Otkupne cijene muške simentalske teladi najčešće su bile od 22 do 24 kn/kg, dok su cijene ženske teladi bile niže. Prema podacima Europske komisije, u 13. tjednu ove godine prosječna otkupna cijena teladi u dobi od 8 dana do 4 tjedna iznosila je 1537,66 kn/glavi. Niže ci-

jene zabilježene su u Velikoj Britaniji - 788,40 kn/glavi i Nizozemskoj 958,76 kn/glavi, dok su više cijene zabilježene u Njemačkoj - 2428,69 kn/glavi. U 13. tjednu ove godine cijene teladi bile su 14,6% više u odnosu na lanjske.

Cijene junadi

Cijene junadi na domaćem tržištu i dalje su na najnižim cjenovnim razinama u posljednjih deset godina. Prosječna otkupna cijena muške simentalske teladi u 14. tjednu ove godine iznosila je 11,48 kn/kg i u odnosu na lanjske rekordno visoke cijene niža je 25,36%. Potkraj ožujka i početkom travnja otkupne cijene muške simentalske junadi na domaćem tržištu najčešće su bile od 10 do 12 kn/kg, ovisno o kvaliteti, dok su junice za klanje bile od 9 kn/kg. Ponuda junadi na domaćem tržištu i dalje je veća od potražnje. Pad cijena junadi rezultirao je i padom cijena june ćeg mesa u maloprodaji i veleprodaji. Tako su cijene junećeg mesa u ožujku u veleprodaji bile oko 10% niže u odnosu na lanjske cijene, no i dalje su više nego u 2007. i 2008. godini. Na europskom tržištu tijekom ožujka i početkom travnja bilježimo blagi tjedni pad otkupnih cijena junećih trupova R3 klase. Prosječna otkupna cijena junećih trupova R3 klase u tjednu do 11.4. ove godine iznosila je 317,98 eura/100 kg,

što je u odnosu na cijene iz veljače 3% niže. U odnosu na lanjske godine, navedena prosje čna cijena niža je 2,71%, no i dalje je na višim cjenovnim razinama promatrajući razdoblje u posljednjih pet godina. Hrvatske cijene june ćih trupova, a koje su preračunate iz cijena žive vage, i dalje su osjetno niže u odnosu na europski prosjek -14,71%.

Najviše otkupne cijene june ćih trupova R3 u EU u 14. tjednu ove godine bilježimo u Grčkoj - 420,59 eura/100 kg te u Portugalu 348,60 eura/100 kg, dok su najniže cijene zabilježene u Belgiji i Poljskoj - 265 eura/100 kg.

Krave za klanje

Otkupne cijene krava za klanje u ovoj godini nisu se značajnije mijenjale. Prosječna otkupna cijena u 14. tjednu ove godine iznosila je 6,33 kn/kg, što je uobičajena prosječna cijena krava za klanje na domaćem tržištu. Zbog teške situacije na tržištu, najniža otkupna cijena spustila se na 3 kn/kg. Najčešće su po tim cijenama tržene krave niže kakvoće, no zbog slabije potražnje sve je češći slučaj da se i kvalitetnije krave trže po cijenama nižima od 7 kn/kg. U idućih dva mjeseca ne očekujemo osjetnije promjene na tržištu. Sukladno tomu, cijene krava za klanje ovisno ok valiteti mogle bi biti u rasponu od 3 do 8 kn/kg.

Mljekarski list 5/2010.

Srčano-plućno oživljavanje

Ovo je vještina koja se lako nauči a mnogima je spasila život

Dr. Ivo Belan

Možete li zamisliti da bespomoćno stojite sa strane dok netko koga volite ili čak neki stranac umire pred vašim očima. Statistike kažu da se oko 60 posto slučajeva srčanog udara koji rezultiraju srčanim zastojem dogodi u prisutnosti neke osobe koja je mogla spasiti žrtvu, samo da je znala pružiti srčano-plućno oživljavanje - metodu pružanja prve pomoći. Istovremeno, oko dvije tre ćine smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim zastojem događa se prije nego žrtva stigne u bolnicu.

Nekada je podučavanje tehnike pružanja prve pomoći bilo suviše složeno. U međuvremenu, treniranje srčano-plućnog oživljavanja znatno je pojednostavljeno. Pritom trebate imati na umu tri stvari: dišni put • (podignite donju čeljust kako biste otvorili dišni put),

disanje • (kad je dišni put otvoren, s dvama prstima druge ruke stisnite nosnice žrtve i polako dvaput upuhnite zrak u usta žrtve, dok se grudi ne počnu nadimati),

krvna cirkulacija • (pritisnite 15 puta na sredinu grudiju, između bradavica, kako biste potisnuli krv na cirkulaciju po čitavom tijelu).

Prvo utvrdite da je osoba bez svijesti. Zatim konstatirajte da ne diše i da nema pulsa (pipanjem karotidne arterije na bilo kojoj strani vrata). Odmah pozovite Hitnu pomoć ili da to učini netko drugi.

Žrtvu položite na leđa i počnite pružanje prve pomoći redom kako smo naveli. Nakon četiri kompletna ciklusa upuhivanja zraka i pritisaka, ponovno provjerite puls, i ako je prisutan, provjerite disanje. Ako puls postoji ali nema spontanog disanja, nastavite s poku-

Prvi korak u srčano-plućnom oživljavanju je otvaranje dišnog puta, to jest nagnuti glavu prema unatrag i podići bradu

šajima uspostavljanja disanja, uz stalnu kontrolu pulsa - ako je oboje prisutno, srčano-plućno oživljavanje može biti obustavljeno, ali puls i disanje moraju često biti ponovno kontrolirani, jer srce žrtve može ponovno stati.

I početnik može spasiti život

Prvi korak u srčano-plućnom oživljavanju je otvaranje dišnog puta, to jest nagnuti glavu prema unatrag i podići bradu. Drugi korak je disanje metodom usta na usta. Nosnice se prstima stisnu kako kroz njih ne bi izlazio zrak. Treće, disanje se izmjenjuje s pritiscima na grudi. Težina se prenosi okomito prema dolje, s ispruženim laktovima. Ciklus je dva disanja i nakon toga 15 pritisaka, obavljeno tijekom 9 do 11 sekundi (pritom pomaže brojati: “jedan-i”, “dva-i”, “tri-i”, itd.).

Srčano-plućno oživljavanje kupuje vrijeme. Dok čak i najbolje takvo oživljavanje ne može održavati razinu cirkulacije koju osigurava srce, ono ipak pruža mozgu kisik neophodan za održavanje života, kao i drugim vitalnim organima, sve dok srce ne bude ponovno pokrenuto u akciju od strane zdravstvenog osoblja Hitne pomoći, uz pomoć defribilatora.

U većini slučajeva vrijeme potrebno da stigne vozilo Hitne pomoći je od 10 do 20 minuta. Bez pružanja srčano-plućnog oživljavanja nema nade za preživljavanje. Mozak počinje umirati unutar 4 minute nakon

Mljekarski list 5/2010.

Udruga uzgajivača simentalskoga goveda Kalničkog Prigorja

Josip Crnčić , bacc. ing. polj., HPA

Udruga uzgajivača simentalskoga goveda Kalničkog Prigorja osnovana je 1997. godine kao Stočarska udruga Sveti Petar Orehovec, 2007. je preimenovana, a početkom 2008. dobila je i suglasnost MPRRR-a za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih goveda simentalske pasmine. Djeluje na području općina Sveti Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik, a trenutno okuplja 50 članova s oko 550 krava simentalske pasmine. Predsjednik udruge je Marijan Kurpez, dopredsjednik Ivica Valaško, a tajnik Ivica Bedoić, koji je i djelatnik HPA u županijskom uredu u Križevcima.

U proteklih godinu dana udruga je bila prilično aktivna. U suradnji s vodstvom općine Sveti Petar Orehovec dobivene su i uređene prostorije za rad udruge. Udruga se javila na natječaj MPRRR-a i dobivenim sredstvima nabavila uredsku i informatičku opremu. Također, u procesu je nabava, odnosno izrada stojnice za korekciju papaka koju će koristiti članovi udruge za potrebe korekcije papaka krava u svojim stadima. U suradnji s MPRRR-om, HPA i HZPSS-om organizirana su predavanja u vezi s IPARD programom, uspostavom ARKOD sustava, te predavanje o upotrebi vrhunske genetike i ciljanog sparivanja. Prema riječima predsjednika udruge Kurpeza, u tijeku su razgovori s vodstvom općine Sveti Petar Orehovec o suﬁnanciranju osjemenjivanja krava vrhunskim bikovima, te oko ponovnog oživljavanja stočnog sajmišta i otkupa muške teladi. Osim toga, predsjednik ističe i dobru suradnju udruge i djelatnika HPA koji im aktivno pomažu u radu.

Održana godišnja skupština SUUSG-a

Sisačko-moslavačke županije

Josip Crnč ić , bacc. ing. polj., HPA

USisku je 25. ožujka održana redovita godišnja izvještajna skupština Saveza udruga uzgajivača simentalskoga goveda Sisačko-moslavačke županije. Sudjelovalo je 20 delegata iz triju udruga članica županijskog saveza, a bili su nazočni i gosti - zamjenik županice Sisačko- moslavačke županije Milan Oblaković, načelnik općine Martinska Ves Ivica Dadović, stručni suradnik za poljoprivredu općine Popovača Ivan Trbušić, predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda Josip Burek, viši savjetnik u Uredu ravnatelja HPA Dalibor Janda, pročelnik Županijskog ureda HPA Željko Mikačić, viši stručni suradnik u Odjelu za razvoj govedarstva HPA Ratimir Jureković, Voditelj programa za razvoj Središnjega simentalskog saveza HPA Josip Crnčić, te viši stručni suradnik za stočarstvo HZPSS-a Ivan Jukić

Predsjednik županijskog saveza Josip Vuksan iznio je izvješće o radu i ﬁnancijsko izvješće za prošlu te plan rada za ovu godinu. Istaknuo je kako se nakon registracije savez prijavio na natječaj resornog ministarstva i ostvario sredstva u iznosu od 39.000 kuna koja su dijelom utrošena na organizaciju izložbe stoke u Popovači, ali i da su pokrenuti razgovori s načelnikom općine Martinska Ves oko pronalaženja prostorija za rad saveza.

Zamjenik županice Sisačko-moslavačke županije Milan Oblaković, pak, objasnio je da je u planu poticaja za razvoj govedarstva u ovoj godini ulaganje 200.000 kuna za nabavu i uzgoj junica, te još 200.000 kuna za provedbu projekta embriotransfera. U svom pozdravnom govoru, načelnik općine Martinska Ves Ivica Dadović potvrdio je da je pronađen prostor za rad saveza. U ime Ureda ravnatelja HPA skup je pozdravio Dalibor Janda, a ispred Odjela za razvoj govedarstva HPA Ratimir Jureković iznio je trenutno stanje u populaciji simentalskoga goveda na području Sisačko-moslavačke županije.

Nakon službenog dijela skupštine Josip Crnčić održao je kratko predavanje o važnosti upotrebe genetski vrhunskih bikova u simentalskom uzgoju radi podizanja genetske vrijednosti stada, a time i konkurentnosti na tržištu.

Odlazak na izložbu goveda u austrijski Rotholz

Josip Crnč ić , bacc. ing. polj., HPA Željko Picig, bacc. ing. agr., HPA

Voditelj programa razvoja Središnjeg holstein saveza Željko Picig i voditelj Programa razvoja Središnjega simentalskog saveza Josip Crnčić iz HP-a organizirali su 20. i 21. ožujka posjet nacionalnoj izložbi mliječnih goveda u austrijskom Rotholzu. Put je organiziran za članove Udruge uzgajivača holstein goveda Koprivničko-križevačke županije, Udruge uzgajivača holstein goveda Bjelovarsko-bilogorske županije, Udruge uzgajivača holstein goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba, te Saveza udruga uzgajivača simentalskoga goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Na izložbi su sudjelovali uzgajivači iz cijele Austrije s govedima šest pasmina - simentalca, holsteina, smeđega goveda, sivoga goveda, jerseya i pincgavca. Ukupnim brojem grla i brojem kolekcija izložbom je dominirala pasmina holstein, u kojoj je prikazano osam kolekcija i ukupno 128 grla, dok su u pasmini simentalac predstavljene dvije kolekcije sa 18 grla, te tri kolekcije križanki simentalca i holsteina sa 27 grla. Šampionka izložbe za holstein pasminu je krava ROYAL (Linjet×Zicostar), koja je u prvoj laktaciji proizvela 9827 kg mlijeka sa 3,49% m.m. i 3,21% proteina, šampionka izložbe za simentalsku pasminu je krava SARAH (Romel×Jura), koja je prosječno u tri laktacije proizvela 7599 kg mlijeka sa 4,44% m.m. i 3,55% proteina, a šampionka izložbe križanaca simentalac × holstein je krava FEE (Baccala red×Milan), koja je u dvije laktacije prosječno proizvela 9521 kg mlijeka sa 4,29% m.m. i 3,58% proteina. Izložba je bila odlično organizirana, a uzgajivači su mogli vidjeti iznimno kvalitetnu stoku svih pasmina, što će nadamo se potaknuti i naše uzgajivače da više pažnje posvete upotrebi vrhunskih bikova i ciljanom sparivanju radi podizanja genetske vrijednosti svojih stada.

Europsko prvenstvo krava holstein

pasmine u Italiji

Željko Picig, bacc. ing. agr, HPA

Utalijanskoj Cremoni, od 28. do 30. listopada održat će se Europsko prvenstvo krava holstein pasmine. Prema najavama Talijanskog holstein saveza, domaćina prvenstva, s više od 150 grla to će biti najveće ikada održano Europsko prvenstvo krava holstein pasmine. Sudjelovat će Austrija sa 10 krava, Belgija sa 6, Češka sa 7, Švicarska sa 30, Njemačka sa 20, Španjolska sa 10, Francuska sa 15, Italija sa 25, Luksemburg sa 7, Mađarska sa 5, Nizozemska sa 10, Poljska sa 8 i prvi put Hrvatska sa 4 krave. Važno je napomenuti da će Središnji savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) odabrati suca koji će, također prvi put, suditi na Europskom prvenstvu i to u izboru zemlje pobjednice cijelog prvenstva. Glavni suci na prvenstvu bit će John Gribbon iz Velike Britanije te njegov zamjenik

Tom Kelly iz Irske.

Prvo europsko prvenstvo održano je 1988. u Parizu, u Francuskoj, zatim 1989. u Utrechtu, u Nizozemskoj, 1991. u Cremoni, u Italiji, 1993. u Barceloni, u Španjolskoj, 1996. i 2004. u Bruxellesu, u Belgiji, 2006. u Oldenburgu, u Njemačkoj, a ove godine bit će ponovno u talijanskoj Cremoni, i to prvi put s Europskim prvenstvom mladih uzgajivača. Program Europskog prvenstva u Cremoni: 28. 10. (četvrtak) - otvaranje prvenstva • 29. 10. (petak) - Europsko prvenstvo mladih uzgajivača holsteina, te međunarodna aukcija “European Star Sale” • 30. 10. (subota) - Europsko prvenstvo holsteina i crvenog holsteina, te prezentacija europskih progenih grupa • 31. 10. (nedjelja) - zatvaranje prvenstva.

Svi zainteresirani sponzori koji žele imati baner ili neku drugu vrstu reklame na Europskom prvenstvu mogu se javiti u ured Središnjeg saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda na tel./faks 01/ 27 93 363, ili email suhuh@hi.t-com.hr.

Mljekarski list 5/2010.

SVJEŽE MLIJEKO ‘Z BREGOV u novoj ambalaži

Najveća hrvatska prehrambena industrija plasirala je svoje poznato svježe mlijeko ‘z bregov u novoj, višeslojnoj kartonskoj ambalaži koja zadržava sve prirodne vrijednosti proizvoda i uvela nekoliko značajnih noviteta. Inovativna ambalaža od 1 litre dodatno je opremljena čepom praktičnim za zatvaranje i spremanje u hladnjak. Uz prednosti osvježenog dizajna, Vindija uvodi i mjeru količine. Riječ je o tri okomita prozorčića na pakiranju, koji potrošaču u svakom trenutku omogućuju jasan uvid u preo-

stalu količinu mlijeka u pakiranju. Varaždinska kompanija uvela je s novom ambalažom i ispisivanje naziva proizvoda na Brailleovom pismu, kojim se slijepim osobama olakšava kupnja ali i upotreba mlijeka. Svježe mlijeko ‘z bregov prvi je prehrambeni proizvod na hrvatskom tržištu koji uključuje Brailleovo pismo u svoju ambalažu. Inovativnošću u proizvodnji, najveća hrvatska prehrambena kompanija kontinuirano razvija svoju paletu proizvoda i dodatno ju prilagođava kupcima.

CAPRODUR- Vindijin višestruki šampion kvalitete

Caprodur, Vindijin tvrdi kozji sir dobiven je klasičnim zrenjem na području ličke visoravni, gdje se miješaju utjecaji kontinentalne i mediteranske klime. Zahvaljujući takvim uvjetima, dobivena je njegova speciﬁčna, blago pikantna aroma. Prepoznatljiv okus Caprodura dodatno obogaćuje razna jela poput ukusnih sendviča, pizza i salata, a kombinacijom s osvježavajućim okusom grožđa ili jabuke dobiva se jednostavna i neodoljiva poslastica. Idealan je za razne prigode, od jednostavnog međuobroka do otmjene večere uz čašu

vina. Ovaj ukusan sir dodatnu vrijednost ima u svom osnovnom sastojku, kozjem mlijeku, koje sadrži značajnu količinu vitamina i minerala potrebnih za rast i razvoj djece i odraslih te važnih u sprečavanju velikog broja poremećaja i bolesti. Vrhunska kvaliteta jednog od najcjenjenijih Vindijinih sireva nagrađena je zlatnim i srebrnim odličjima na svjetskom ocjenjivanju sireva u Londonu te na renomiranom natjecanju njemačkog DLG-a, vodećeg agrikulturnog udruženja u Europi. Osim toga, Caprodur je nositelj znaka Izvorno hrvatsko, koji potvrđuje Vindijinu posvećenost stvaranju autohtonih domaćih proizvoda. Premda se radi o premium proizvodu, Caprodur je cjenovno prilagođen najširoj skupini potrošača te stoga predstavlja neizostavnu namirnicu u svakom domu.

Kiselo vrhnje ‘z bregov, neizostavna namirnica bilo kojeg kućanstva, od sada je dostupna u pakiranju od 900 grama. Sa svega 12% mliječne masti, ovaj proizvod pruža pravo osvježenje, uz nepromijenjenu kvalitetu i punoću okusa. Pakirano u simpatičnoj, novo dizajniranoj kantici, Vindijino kiselo vrhnje kao stvoreno je za upotrebu u krugu obitelji. Mogućnosti pripreme jela od ove ukusne namirnice nemaju granica - u kombinaciji s povrćem dobivaju se izvrsne salate, a izvrstan je sastojak i za razne umake i preljeve. Također, kiselo vrhnje ‘z bregov samo je po sebi vrhunski dodatak brojnim jelima, dodatno obogaćenim njegovim tradicionalno izvrsnim okusom. Dolaskom toplijeg vremena počinju se pripremati lagana, osvježavajuća i ukusna jela, koja izazivaju nepce i revi-

taliziraju tijelo. Široki rezanci s lososom i kiselim vrhnjem predstavljaju upravo takvo jelo, a recept za njegovu pripremu nalazi se na samom pakiranju proizvoda. Vindijino kiselo vrhnje sadrži smanjeni udio masnoće, pružajući zdrav užitak svakom tko ga kuša, a njegovo praktično pakiranje omogućuje jednostavnu konzumaciju. Pustite mašti na volju - kreirajte omiljene obiteljske poslastice sa ‘z bregov kiselim vrhnjem!

KISELO VRHNJE ‘Z BREGOV - užitak za

Mljekarski list 5/2010.

Objavljen 2. natječaj za IPARD program

Rok za prijavu na natječaj je 7. lipnja 2010. godine

Na temelju članka 41. stavka 1. Pravilnika o provedbi Mjere 101 i Mjere 103 unutar IPARD programa (Narodne novine br. 146/09), Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisuje JAVNI NATJEČAJ za podnošenje prijava za dodjelu sredstva iz IPARD programa za: Mjeru 101 - ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice i Mjeru 103 - Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice.

I. Predmet javnog natječaja Predmet javnog natječaja je dodjela sredstava iz IPARD programa (Instrumenta za pretpristupnu pomoć, komponente V - Ruralni razvoj), sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom oprovedbi Mjere 101 i Mjere 103 unutar IPARD programa (Narodne novine br. 146/09; u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Sredstva namijenjena provedbi IPARD programa su namjenska i bespovratna, a osigurana su proračunom Europske unije i Republike Hrvatske.

II. Prihvatljivi korisnici Pravo sudjelovanja na javnom natječaju imaju ﬁzičke i pravne osobe koje udovoljavaju uvjetima propisanim Pravilnikom.

III. Dodjela sredstava i iznos potpore Sljedeći sektori prihvatljivi su za ulaganja unutar Mjere 101: A) Sektor mljekarstva, B) Sektor govedarstva, C) Sektor svinjogojstva, D) Sektor peradarstva, E) Sektor jaja, F) Sektor voća i povrća, G) Sektor žitarica i uljarica.

Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivog ulaganja po korisniku unutar Mjere 101 ograničena je na 900.000,00 EUR (6.570.000,00 HRK) u vremenskom okviru IPARD-a, osim sektora jaja gdje gornja granica može iznositi do 2.000.000,00 EUR (14.600.000,00 HRK). Maksimalni iznosi potpore deﬁnirani su člankom 21.stavkom 4. Pravilnika.

Sljedeći sektori prihvatljivi su za ulaganja unutar Mjere 103: A) Sektor mlijeka i mljekarstva, B) Sektor mesa, C) Sektor ribarstva, D) Sektor vinarstva, E) Sektor maslinovog ulja. Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po korisniku u vremenskom okviru IPARD-a ograničena je na 3.000.000,00 EUR (21.900.000,00 HRK), s tim da je u sektoru maslinovog ulja ograničena na 500.000,00 EUR (3.650.000,00 HRK). Maksimalni iznos potpore deﬁniran je člankom 38. stavkom 4. Pravilnika.

IV. Uvjeti Podnositelj (obrtnici i trgovačka društva) dužan je Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostaviti Zahtjev za izdavanje izvješća o primjeni nacionalnih propisa iz područja zaštite na radu najmanje mjesec dana prije zatvaranja natječaja.

Podnositelj dostavlja prijavu zajedno s propisanom dokumentacijom u dva primjerka (original i kopija, numeriranih stranica) na obrascima iz Priloga IV. (obrazac I-OOP-1, za ulaganja u mjeru 101) ili Priloga V. (obrazac I-OOP-2, za ulaganja u mjeru 103) Pravilnika.

Podnositelj koji prijavljuje više ulaganja unutar istog projekta podnosi prijavu na jednom prijavnom obrascu.

V. Prijavni obrasci Obrasci za podnošenje prijava nalaze se na web-stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: www.mps.hr, a mogu se podići i u područnim uredima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, gdje se mogu dobiti i ostale informacije o provedbi IPARD programa. Obrasci se popunjavaju u elektroničkom obliku, a u slučaju da se obrasci popunjavaju ručno moraju biti ispunjeni pregledno i čitljivo, jer se u protivnom neće razmatrati.

VI. Način podnošenja prijave Prijava se dostavlja u jednom originalnom primjerku i jednoj kopiji, u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom podnositelja napisanim na poleđini, isključivo preporučeno poštom s naznačenim vremenom slanja (datum, sat, minuta i sekunda zaprimanja pošiljke u poštanskom uredu) na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269/d, 10000 Zagreb, s naznakom: “Natječaj za IPARD”.

Detaljne upute za podnošenje prijava nalaze se u Pravilniku i Vodiču za korisnike, koji su dostupni na webstranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja: www.mps.hr, te u područnim uredima Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu.

VII. Rok za podnošenje prijava Rok za podnošenje prijava počinje teći od 17. svibnja 2010. godine i traje do 7. lipnja 2010. godine.

Prijave pristigle prije i nakon naznačenoga roka neće se razmatrati.

VIII. Obrada prijava i donošenje odluka Prijave pristigle po objavljenom natječaju obrađuju se po redoslijedu zaprimanja. Nakon administrativne provjere, te kontrole na terenu bit će sastavljena rang-lista u skladu s kriterijima rangiranja navedenim u Pravilniku.

Mljekarski list 5/2010.

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%.

Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina. Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.

Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.

Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)

UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mlije čne masti i 3,4% bjelančevina

vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)

vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za travanj 2010. godine

Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać , dipl. ing. agr.