Poštovani čitatelji, unatoč iskrenoj želji da vam u ovom broju poželimo bezbrižne i ugodne božićne blagdane, vjerujte da je i nama u uredništvu Mljekarskog lista teško potisnuti brigu za opstanak velikog broja hrvatskih gospodarstava, što u većini slučajeva dovodi u pitanje i egzistenciju mnogih obitelji. Dijeleći s vama zabrinutost i bojazan, sva zbivanja u hrvatskom mljekarstvu pažljivo je tijekom cijele ove godine pratio i naš Mljekarski list. Smatrajući da pravodobna i točna informacija svaki problem ve ć u samom startu čini lakše rješivim, tijekom cijele godine nastojali smo vas istinito i objektivno informirati. Ova je godina obilježena mnoštvom događaja i bit će zapamćena po puno novih zakonskih odredaba, koje su najčešće dočekane s negodovanjem od strane proizvođača. No, na kraju su ipak usuglašene i provedene u okvirima mogućeg, kako od strane države tako i od ostalih čimbenika u ovom sektoru. Osim informativnog sadržaja, primarna je zadaća ovoga časopisa edukacija proizvođača mlijeka u svim segmentima proizvodnje. Za vas su pisali naši stalni suradnici - provjereni praktičari, agronomi, veterinari i mnogi drugi stručnjaci koji su prema vašim zahtjevima davali odgovore na ključna pitanja mljekarstva.
Veliki medijski prostor u Mljekarskom listu tijekom godine posvetili smo prilozima s pozitivnim primjerima naših uspješnih mliječnih farmi, bez obzira bile one velike, srednje ili male. Smatramo da one mogu poslužiti kao dobar model uspješnosti i poticaj drugima, odnosno da ova proizvodnja unatoč svim teškoćama ipak može biti moguća i isplativa. I u ovom broju objavljujemo niz edukativnih priloga, a poseban značaj dajemo pomalo zapostavljenoj temi o zdravlju i njezi papaka mliječnih krava. Osvrtom na Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji dajemo odgovore i pojašnjenja velikom broju naših čitatelja koji su nam se izravno obraćali sa svojim upitima. Isto tako, informiramo čitatelje vezano za ulazak poljoprivrednika u sustav poreznih obveznika.
I na kraju, dragi čitatelji, uz novogodišnji kalendar darujemo vam i Kalendar teljenja za koji smatramo da ga svako mliječno gospodarstvo treba imati i naravno koristiti.
Vama, dragi čitatelji, kao i vašim obiteljima sretan Božić i Novu godinu želi Vaša urednica
Vera Volarić
Uredništvo
EKONOMIKA PROIZVODNJE Moguće ekonomske posljedice proizvodnje mlijeka izvan EU standarda ................2
Zoran Radan, dr. vet. med. doc. dr. sc. Igor Štoković doc. dr. sc. Darko Uher
Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing.
Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing.
Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III tel.: 01/4833-349
fax: 01/4875-848
e-mail: hmu@hmu.hr www.hmu.hr
MB: 3206599
OIB: 75164980044
Žiro račun: 2360000-1101408596
Cijena: 10 kuna
Fotografije: Shutterstock, HMU
Grafičko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr
Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863
Mljekarski list 12/2010.
Moguće ekonomske posljedice proizvodnje mlijeka izvan EU standarda
Mljekare su do sada otkupljivale mlijeko izvan EU standarda, a od 1. listopada ove godine to više neće moći činiti pa proizvođač gubi sav prihod od prodaje mlijeka
Prof. dr. sc. Zoran Grgić
Od 1. listopada ove godine u Hrvatskoj je na snagu stupio Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji, kojim se s obzirom na broj somatskih stanica i mikroorganizama i rezidua definiraju kriteriji kvalitete svježega sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji. Odredbe spomenutog pravilnika predviđaju isključenje iz sustava otkupa ono mlijeko koje tri mjeseca zaredom neće udovoljavati definiranom kriteriju mlijeka EU standarda. U praksi, to znači moguće trajno isključenje oko 7000 proizvođača mlijeka, odnosno 15 posto manje mlijeka na hrvatskom tržištu, danas klasificiranog kao mlijeko II. razreda.
Do 1. listopada ove godine, s ciljem unaprjeđenja kvalitete proizvedenog mlijeka, za mlijeko II. razreda dodjeljivani su državni poticaji u iznosu od samo 70 posto, i dodatak države do zaštitne cijene mlijeka (do 2,40 kn/kg za mlijeko sa 3,7 posto mliječne masti i 3,2 posto bjelančevina), dok poticaji mljekara takvu mlijeku nisu dodjeljivani. Spomenutim i već danas aktual-
nim pravilnikom proizvođači mlijeka gube pravo daljnje isporuke mlijeka sve dok ono ne dostigne propisanu EU kvalitetu. Na taj način proizvođači mlijeka gube izvor prihoda tijekom trajanja proizvodnje mlijeka koje nije EU standarda, čime se dodatno otežava mogućnost ulaganja u proizvodnju mlijeka i dosezanje EU standarda. Osim toga, novi će pravilnik izazvati negativan utjecaj na kompletan mljekarski sustav koji se već danas osjeća, s obzirom na aktualan manjak svježega sirovog mlijeka u Hrvatskoj. Zahvaljujući upravo spomenutom pravilniku, očekuje se nastavak negativnih trendova u primarnoj proizvodnji mlijeka te u konačnici daljnje smanjenje proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Za usporedbu, u nekim zemljama EU-a proizvođači mlijeka ugovorno se obvezuju da će u slučaju povećanog broja somatskih stanica iznad dopuštene razine, u roku od jedne godine i uz pomoć i nadzor nadležnih službi, broj somatskih stanica smanjiti na dopuštenu razinu. U suprotnom, trajno gube pravo na proizvodnju i isporuku mlijeka.
U slučaju povećanog broja bakterija, zabrana se izdaje samo na šest dana, nakon čega se mlijeko
ponovno otkupljuje i provodi nenajavljena kontrola. Ukoliko i tada broj bakterija bude veći od 100.000 u 1 mL mlijeka, zabrana se izdaje na 12 dana i tako dalje. Zemlje s ovakvom praksom u pravilu nemaju gubitak proizvođača mlijeka niti pad proizvodnje mlijeka s kojim smo u Hrvatskoj danas suočeni. Sve službe koje sudjeluju u analizi uzoraka mlijeka te koje izdaju zabrane isporuke mlijeka, dužne su pratiti stanje na gospodarstvima i sudjelovati u rješavanju problema. Problem se smatra riješenim kada prvi sljedeći uzorak bude u skladu s EU standardom. Sve analize uzoraka - kemijske analize, analize somatskih stanica, bakterija i antibiotika provodi jedna institucija, odnosno nezavisni laboratorij.
Izračun prodajne cijene isporučitelja mlijeka
U posljednjih godinu dana nadležno ministarstvo “štiti” otkupnu cijenu mlijeka na 2,40 kn/kg, i to za mlijeko sa 3,7 posto mliječne masti i 3,2 posto bjelančevina. Osnovna cijena mlijeka, izračunata prema tromjesečnom prosjeku otkupne cijene mlijeka zemalja EU 25, za mlijeko sa 3,7 posto mliječne masti i 3,2 posto bjelančevina u listopadu ove godine iznosila je 1,98 kn/kg za mlijeko EU standarda. Zaštitna naknada do 2,40 kn iznosila je u listopadu 0,42 kn/kg, redovita državna potpora 0,60 kn/kg, a potpora mljekara prosječno 0,25 kn/kg. Prema tome, bruto otkupna cijena mlijeka za listopad, za mlijeko sa 3,7 posto mliječne masti i 3,2 posto bjelančevina, iznosila je 3,25 kn/kg. Otkupna cijena mlijeka od 3,25 kn/kg za mlijeko sa 3,7 posto mliječne masti i 3,2 posto bjelančevina predstavlja granicu kvalitete mlijeka koju prema najmanjem sadržaju mliječne masti i bjelančevina
Danas već aktualnim Pravilnikom o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji proizvođači mlijeka gube pravo daljnje isporuke mlijeka sve dok ono ne dostigne propisanu EU kvalitetu
proizvođači jednostavno ne smiju prijeći, jer u suprotnom trpe velike financijske štete. Stoga proizvođači mlijeka danas u najvećoj mjeri proizvode mlijeko u kategorijama 4,03,3 i 4,2-3,4 a bruto otkupna cijena mlijeka kreće se od 3,41 do 3,53 kn/kg, pri čemu se osnovna cijena mlijeka kreće od 2,09 do 2,17 kn/ kg, a državne potpore za takvo mlijeko povećane su na 1,07 odnosno 1,11 kn/kg.
Otkupna cijena mlijeka, koja se kod najvećeg broja proizvođača mlijeka kreće od 3,41 do 3,53 kn/kg, ekonomski je isplativa i ne
predstavlja razlog smanjenja proizvodnje mlijeka s kojim smo danas u Hrvatskoj suočeni. Osim toga, prema postojećem modelu formiranja otkupne cijene mlijeka osnovna cijena mlijeka u kontinuitetu raste, i to na mjesečnoj razini oko 0,07 kn/kg.
Ekonomska šteta proizvođača mlijeka
Mlijeko izvan EU standarda ostvaruje osnovnu cijenu od 1,46 do 1,52 kn/kg, a prima 70 posto uobičajene državne potpore, odnosno od 0,44 do 0,46 kn/kg i 70 posto
Tablica 1. Izračun cijene mlijeka kod higijenski ispravnog i neispravnog mlijeka
U praksi su mali isporučitelji obično izvan standarda oko 6 mjeseci godišnje, a posjeduju između 3 i 6 muznih grla s ukupnom proizvodnjom od 30 tona mlijeka godišnje, što znači da gubici iznose oko 3000 kuna po kravi, odnosno ukupno od 9000 do 18.000 kn po gospodarstvu
do zaštitne cijene. Tako se ukupna ili bruto otkupna cijena za mlijeko izvan EU standarda kreće od 2,21 do 2,30 kn/kg, odnosno gubitak po kilogramu takva mlijeka iznosi od 1,20 do 1,23 kn. Iz navedenog se računa ekonomska šteta isporučitelja mlijeka od više od 6.000 kuna po kravi za odabrano malo gospodarstvo s otkupom od nešto manje od 5 tona mlijeka godišnje. U praksi su mali isporučitelji obično izvan standarda oko 6 mjeseci godišnje, a posjeduju između 3 i 6 muznih grla s ukupnom proizvodnjom od 30 tona mlijeka godišnje, što znači da gubici iznose oko 3000 kuna po kravi, odnosno ukupno od 9000 do 18.000 kn po gospodarstvu. Riječ je o vrlo velikom gubitku koji po visini odgovara naknadi za izravni rad u staji članova obitelji kod tako male farme.
I dok su mljekare do sada otkupljivale mlijeko izvan EU standarda, od 1. listopada ove godine, a u skladu s pravilnikom, to više neće moći činiti pa proizvođač mlijeka gubi sav prihod od prodaje mlijeka. Stoga je teško za očekivati kako će proizvođači mlijeka, nakon višemjesečnog držanja muznih grla bez prihoda, unaprijediti kvalitetu proizvedenog
mlijeka te se ponovno uključiti u organizirani otkup ili uopće nastaviti s mljekarskom proizvodnjom. Upravo suprotno, za očekivati je kako će kao posljedica odredaba pravilnika najveći broj malih proizvođača mlijeka koji su izvan EU standarda, ili odustati od proizvodnje mlijeka ili odustati od organiziranog sustava otkupa mlijeka, što će u konačnici izazvati negativan utjecaj na sliku otkupa mlijeka u Hrvatskoj. Navedeno upućuje na zaključak kako će na budući pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj više utjecati primjena pravilnika nego sama cijena mlijeka, koja je za mlijeko EU standarda ekonomski isplativa.
Ekonomske posljedice u mljekarskoj industriji
Sirovinske službe mljekarske industrije u praksi su savjetodavnim radom i nabavkom higijenskih sredstava, ali i ostalim tehničkim mjerama nastojale čim prije vratiti proizvođače u EU standard mlijeka, pa je upravo zbog toga razdoblje njihova “iskakanja” od standarda u prošlom razdoblju bilo razmjerno kratko. Mljekarska je industrija gubitkom dijela malih isporučitelja, osim s gubitkom mliječne sirovine i s većim troškovima sabiranja, koje nastoji nadomjestiti reorganizacijom sabirnih mjesta kod velikih isporučitelja, suočena i s rastom fiksnih troškova prerade mlijeka. Stoga su mljekare danas, kada na tržištu nema dovoljno domaće sirovine, prisiljene na uvoz sirovog mlijeka kako bi zadržale razinu iskoristivosti proizvodnih kapaciteta. Nastavi li se trend smanjivanja količine mlijeka u domaćem otkupu, jasno je da bi potreba za uvozom svježega sirovog mlijeka mogla imati i trajnije obilježje, što nije u interesu niti jednog sudionika domaćeg tržišta mlijeka.
Mljekarski list 12/2010.
Društvena šteta i gubitak
Društvo je u mljekarsku proizvodnju izravno uložilo velika sredstva, očekujući da se zadovolji potrošačka bilanca, iskoriste prerađivački kapaciteti, ali i ostvari društvena korist od prometa mljekarskih proizvoda. Neizravna je korist osim opskrbe stanovništva i u njegovu zapošljavanju, a dio mljekarske proizvodnje redovito izvozimo i time popravljamo kronično negativnu bilancu uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda.
U posljednjih deset godina razvoj primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj temelji se na unapređenju konkurentnosti i prilagodbi proizvodnje mlijeka EU legislativi. U tom je razdoblju kroz poticaje, subvencije i kreditiranje primarnog sektora uloženo gotovo 8 milijardi kuna. Rezultati su povećanje proizvodnje i otkupa mlijeka za više od 100 milijuna kg i rast udjela mlijeka EU kvalitete u ukupnom otkupu mlijeka Hrvatske (sa 23 posto mlijeka u standardu 2003., prije dvije godine dospjeli smo na gotovo 70 posto, a danas je taj udio 82 posto). Stoga su tvrdnje poput onih kako je državi isplativije cariniti uvezeno mlijeko i ubirati PDV od trgovine mlijekom umjesto podupirati vlastitu proizvodnju mlijeka u potpunosti neosnovane i kontradiktorne, posebno kada se zna da upravo proizvodnja mlijeka već godinama uzima najveći dio državnih potpora u poljoprivredi.
Nažalost, sustav kao što je naš, koji se temelji na potporama i izravnoj cijeni mlijeka, ne može osigurati održivi rast i razvoj proizvodnje mlijeka, s obzirom na niz ograničavajućih čimbenika poput usitnjenih i premalih zemljišnih posjeda za rentabilnu proizvodnju, nelegaliziranih objekata sagrađenih u poljoprivredne svrhe, strukture stada i drugih. U
Mljekarski list 12/2010.
Tablica 2. Proračun godišnjega gubitka
odnosu na neke zemlje okruženja, gdje su proizvodnja i otkup mlijeka smanjeni 30 i više posto, u Hrvatskoj je otkup mlijeka u prvih devet mjeseci ove godine smanjen za ne tako velikih 7,7 posto. Veći je problem što se u budućem kratkoročnom razdoblju može očekivati daljnji pad proizvodnje i otkupa mlijeka te broja malih proizvođača mlijeka, kao izravna posljedica Pravilnika o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji.
Naime, kada se mali proizvođač mlijeka isključi iz sustava otkupa mlijeka, makar i na kraće vrijeme, vrlo teško će između sustavnog ispravljanja tehnoloških postupaka i udovoljavanju kriterija higijenske ispravnosti proizvodnje mlijeka s jedne strane, ili rasprodaje kapaciteta i napuštanja proizvodnje mlijeka s druge strane, izabrati ono prvo. U prilog tome govori i činjenica kako niti financijski gubici u posljednje dvije godine, od više od 25 posto prihoda kod proizvođača izvan EU standarda, nisu bili dovoljni motiv za unaprjeđenje proizvod-
nje mlijeka. Stoga je teško vjerovati kako će isključivanje iz sustava otkupa mlijeka i potpuni gubitak prihoda izazvati pozitivan i poticajan učinak na njihovo poslovanje. Za pretpostaviti je kako će veliki proizvođači mlijeka moći nadomjestiti dio smanjene proizvodnje mlijeka, no, dio će se mlijeka kratkoročno morati nadomjestiti iz uvoza. U idućem razdoblju svim će interesnim skupinama biti u interesu raditi kako uvoz mlijeka ne bi poprimio dugoročni karakter.
Aktualno inzistiranje na rastu otkupne (zaštitne) cijene mlijeka i tako financijska pomoć proizvođačima ne bi pridonijelo oporavku proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Naprotiv, povećanje otkupne cijene mlijeka iznad tržišne izazvalo bi negativne posljedice za mliječni sektor u cijelosti, najprije zbog nekonkurentnosti domaćeg proizvoda, a kasnije i proizvođača. Na taj način moguća kratkoročna financijska korist jedne strane dugoročno bi predstavljala puno veći gubitak. Naime, u prvih devet mjeseci
u Hrvatskoj je zabilježen pad prodaje mlijeka i proizvoda od mlijeka u iznosu od 5 posto. Rast otkupne cijene mlijeka odrazit će se na rast cijene gotovih proizvoda, a sve manja kupovna moć potrošača presudit će u korist jeftinijih uvoznih proizvoda i u konačnici na smanjenu potrebu i proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj.
Prilagodba odredaba i Pravilnika o pregledu mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji tako da potiču proizvodnju mlijeka EU standarda, osiguravanje povoljnih kreditnih linija i subvencioniranje nabavke junica, okrupnjavanje poljoprivrednih površina i legalizacija poljoprivrednih objekata bez valjane dokumentacije, ključne su aktivnosti na koje se u razdoblju pred nama trebaju usmjeriti svi izravni i neizravni sudionici razvoja mljekarskog sektora - nadležna ministarstva, regionalna samouprava, županije, gradovi i općine, proizvođači i prerađivači mlijeka, ali i svi koji oni koji imaju utjecaja na formiranje poljoprivredne politike u Hrvatskoj.
EKONOMIKA
Mljekarski list 12/2010.
Nacionalna mliječna kvota
Republika Hrvatska donijela je propis o određivanju mliječnih kvota za kravlje mlijeko
Dr. sc. Petar Bosnić
Upregovorima za članstvo u EU poljoprivreda je jedno od najsloženijih područja i pregovarači se nastoje izboriti za što povoljniji položaj. Agrar je zahtjevan i u odnosu na mnoge druge uvjete koji se u prilagodbi poljoprivrede moraju ispunjavati. Mljekarski list redovito prati pregovore iz poljoprivrede, posebno one koji se odnose na mljekarstvo, i to na proizvodnju mlijeka, kvalitetu mlijeka, otkup, preradu, tržište, cijene, subvencije i o mliječnim kvotama. Za proizvođače mlijeka posebno je aktualno pitanje mliječnih kvota i dopuštenih godišnjih količina mlijeka koje će biti obuhvaćene subvencijama i drugim plaćanjima. U EU je obimna pravna regulativa o kravljem mlijeku, a posebno ona o uvjetima i kriterijima za mliječnu kvotu. Hrvatska je donijela Pravilnik o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka (Narodne novine broj 112/2010), kojim se reguliraju uvjeti, način provedbe sustava mliječnih kvota i proizvodna ograničenja sukladno praksi EU-a. Pravilnik stupa na snagu 1. prosinca ove godine.
Nacionalna mlije čna kvota maksimalna je količina mlijeka izražena u kilogramima koju proizvođači u Republici Hrvatskoj imaju pravo staviti na tržište tijekom jedne kvotne godine. Kvote se ne određuju za kalendarsku već za kvotnu godinu koja traje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka sljedeće godine. Nacionalna mliječna kvota dijeli se na nacionalnu pričuvu i na individualne kvote, i to kvotu - A koja se dodjeljuje proizvođačima za isporuku mlijeka, i kvotu - B za izravnu prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda. Proizvođači i otkupljivači mlijeka u slučajevima više sile koja je utjecala na proizvodnju ili otkup mlijeka obvezni su o tome obavijestiti Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija).
Nacionalna mliječna kvota maksimalna je količina mlijeka izražena u kilogramima koju proizvođači u Republici Hrvatskoj imaju pravo staviti na tržište tijekom jedne kvotne godine
Nacionalna pričuva
Nacionalna pričuva je dio nacionalne mliječne kvote namijenjen za dodjelu dodatnih količina mlijeka za kvotu A i kvotu B, i ove se kvotne količine vode odvojeno. Nacionalna se pričuva formira kod podjele nacionalne mliječne kvote, zatim od količina mlijeka koja ostaje nakon odustajanja proizvođača od proizvodnje isporuke ili izravne prodaje mlijeka, nakon smanjenja individualne kvote kod proizvođača koji su u prethodnoj kvotnoj godini koristili manje od 85%, i od dodatnih kvota koje EU dodijeli Hrvatskoj. Za mlijeko iz nacionalne pričuve ne računa se referentni udio mliječne masti. Dodjela mliječne kvote iz nacionalne pričuve koristi se za ispravljanje grešaka kod prve podjele kvote, za proizvođače koji su u kvotnoj godini prekoračili individualnu kvotu kao i novim proizvođačima koji počinju s proizvodnjom mlijeka.
Referentni udio mliječne masti
Na temelju sadržaja mliječne masti u referentnom razdoblju (1. ožujka 2011. - 29. veljače 2012.) ili u prethodnoj godini, određuje se referentni udio mliječne masti za dodjelu kvote A. Kvote koje se dodjeljuju novim proizvođačima iz nacionalne pričuve određuju se prema referentnom udjelu mlije čne masti u Hrvatskoj. Pravilnikom je regulirana promjena individualnog referentnog udjela mliječne masti kada se individualna kvota dodjeljuju iz pričuve i kada se kvota B pretvara u kvotu A, a prethodno proizvođač ima ili nema određenu kvotu A. Za slučajeve pretvorbe u kvotu A za ovo mlijeko koje je predmet pretvorbe uzima se udio masti u mlijeku od 3,8%. U isporučenom mlijeku udio mliječne masti utvrđuje ovlašteni i akreditirani laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka.
Individualne kvote
Individualne kvote su maksimalne količine mlijeka izražene u kilogramima na koje proizvođači imaju pravo tijekom jedne kvotne godine, i to kao kvotu A za isporučeno mlijeko otkupljivaču, ili proizvođači na kvotu B koji izravno na tržište prodaju mlijeko i mlije čne proizvode. Prema potrebi individualne kvote za svaku kvotnu godinu mijenjaju se, ali tako da zbroj kvote A i kvote B ne prekorači nacionalne kvote.
Mljekarski list 12/2010.
Individualna kvota - A
Individualna kvota A dodjeljuje se u kilogramima mlijeka s referentnim udjelom mlije čne masti. Osnovica za dodjelu ove kvote količina je isporučenog mlijeka i prosječni udio mliječne masti u referentom razdoblju. Agencija kvote proizvođačima dodjeljuje najkasnije do 1. travnja 2012. Proizvođač koji nije isporučivao mlijeko u referentnom razdoblju nema pravo na dodjelu individualne kvote A.
Usklađivanje kvote - A
Ukoliko zbroj svih individualnih kvota A zajedno s nacionalnom pričuvom za kvotu A premašuje kvotu A, provodi se proporcionalno smanjenje svih individualnih kvota A. Prema ovim kriterijima, proporcionalno se smanjuje i udio mliječne masti kod svih proizvođača ako prelazi visinu referentnog udjela mlije čne masti. Ako je zbroj svih individualnih kvota A zajedno s nacionalnom pričuvom manji od kvote A, preostali dio kvote Agencija raspoređuje u nacionalnu pričuvu. Postoje određene mogućnosti za proizvođače koji su tijekom kvotne godine isporučili više mlijeka, da se iz raspoložive nacionalne pričuve poveća individualna kvota.
Individualna kvota - B
Kvota B za izravnu prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda određuje se na temelju broja mliječnih krava i prosječne proizvodnje mlijeka po kravi utvrđene na temelju podataka o kontroli mlije čnosti. Ako se u stadu ne provodi kontrola mliječnosti, mlije čnost se utvrđuje na temelju prosječne mliječnosti u Hrvatskoj za određenu pasminu iz prethodne godine. Kvota B umanjuje se za količine mlijeka individualne kvote A. Mlijeko i mliječne proizvode izravno može prodavati samo proizvođač koji posjeduje kvotu B i ne može prodavati mlijeko koristeći kvotu B drugog proizvođača. Kod izravne prodaje mliječnih proizvoda količina mlijeka izračunava se primjenom koeficijenata za određeni mliječni proizvod. O izravnoj prodaji mlijeka i mliječnih proizvoda proizvođač vodi mjesečnu evidenciju. Proizvođači čija kvota B dnevno iznosi 5000 kg ili više mlijeka na posebnom obrascu vode dnevnu evidenciju o proizvodima koje nisu prodali, ili su upotrijebljeni na poljoprivrednom gospodarstvu.
Ako proizvođač Agenciji ne dostavlja na vrijeme godišnje izvješće o izravnoj prodaji, kao i izvješće kada u prethodnoj kvotnoj godini nije izvršio izravnu prodaju, oduzima se individualna kvota B koja ulazi u nacionalnu pričuvu. Kvotu B Agencija proizvođačima dodjeljuje najkasnije do 1. travnja 2012.
Sukladno pravilniku, otkupljivači su obvezni da se do 1. siječnja 2011. upišu u Registar otkupljivača, a proizvođači koji isporučuju mlijeko moraju izabrati otkupljivače do 15. veljače 2011. godine
Pretvorba kvota
Proizvođačima mlijeka zbog restrukturiranja proizvodnje, promjene u načinu prodaje mlijeka, ili zbog nekog drugog razloga, Agencija može odobriti promjenu pretvorbe individualne kvote A u kvotu B ili obrnuto, i to u cjelini ili djelomice. U sluč aju kada se proizvođaču individualna kvota B pretvori u kvotu A koja mu prije nije dodijeljena za količinu mlijeka koja je predmet pretvorbe odre đuje se udio mlije č ne masti od 3,8%.
Proizvođačima koji ne izvršavaju administrativne i knjigovodstvene obveze mogu se oduzeti individualne kvote, a one u cijelosti prelaze u nacionalnu pričuvu. Proizvođaču koji ponovno postaje aktivan može se za sljede ću kvotnu godinu vratiti individualna kvota. Ukoliko proizvođač iskoristi 85% manje dodijeljene individualne mlije č ne kvote za sljede ću kvotnu godinu, odre đuje mu se nova kvota u iznosu ostvarenom prethodne godine a razlika se uključuje u nacionalnu pričuvu.
Prijenos kvote s poljoprivrednim zemljištem
Individualna kvota može se prenijeti onim proizvođačima koji su posjed kupili, ako se posjed daje u najam, u slučajevima nasljedstva gospodarstva, ili kod nekih drugih slučajeva pravno valjanim načinom prijenosa vlasništva.
Prekoračenje kvotnih količina
Za svakih 100 kg više isporučenog mlijeka od individualnih kvota A i kvota B plaća se pristojba od 27,83 eura. Obračun se temelji na količinama više prodanog mlijeka u kvotnoj godini i prema razlici u udjelu između referentne i udjela ostvarene mlije čne masti. Agencija otkupljivaču dostavlja odluku o utvrđenom iznosu pristojbe za prekoračenje. U ovim slučajevima otkupljivačima je određena obveza da od proizvođača prikuplja sredstva za prekoračenje kvote A i sredstva uplaćuje na račun državnog proračuna. Za prekoračenje kvote B kod izravne prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvođač je dužan određeni iznos pristojbe uplatiti na račun državnog proračuna.
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Proizvođačima koji ne izvršavaju administrativne i knjigovodstvene obveze mogu se oduzeti individualne kvote, a one u cijelosti prelaze u nacionalnu pričuvu
Izbor otkupljivača
Otkupljivači uz druge uvjete moraju biti upisani u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju hranom i u Registar otkupljivača koji vodi Agencija. Ukoliko otkupljivač ne izvršava obveze vođenja i dostave evidencija, Agencija na šest mjeseci može poništiti upis u Registar otkupljivača. Proizvođači mogu mlijeko isporučivati samo registriranom otkupljivaču, istovremeno mlijeko mogu isporučivati kod više otkupljivača i tijekom kvotne godine mogu mijenjati otkupljivače. Ako proizvođač ima više otkupljivača, obvezan je odabrati glavnog otkupljivača i glavni otkupljivač vodi podatke o otkupu mlijeka od strane drugih otkupljivača i odgovoran je za dostavu ovih podataka Agenciji. Otkupljivači vode podatke i evidencije na računalnom programu koji osigurava Agencija.
Agencija za plaćanje
Prema pravilniku, Agencija dodjeljuje mlije čnu kvotu A na temelju referentnog udjela mlije čne masti za količine isporučenog mlijeka u referentnom razdoblju od 1. ožujka 2011. do 29. veljače 2012. godine, najkasnije do 1. travnja 2012. Individualnu mliječnu kvotu B Agencija također određuje najkasnije do 1. svibnja 2012. Svi proizvođači korisnici kvota Agenciji moraju na propisanim obrascima dostavljati određene podatke, i to redovito i u propisano vrijeme.
Agencija mjese č no i zbirno godišnje dostavlja podatke proizvođačima korisnicima individualne mlije č-
Mljekarski list 12/2010.
ne kvote A o otkupljenim količinama mlijeka s prosje čnim udjelom mlije č ne masti i neke druge podatke. S Europskom komisijom komunicira Agencija i šalje detaljna izvješć a o svim aspektima korištenja mlije č ne kvote.
Kontrola
Provođenje kontrole sustava mlije č nih kvota sukladno europskim pravilima obavlja Agencija kod proizvođač a, otkupljivač a, izravne prodaje i laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka. Nalaze o nepravilnostima nepoštivanja uvjeta korištenja mlije č nih kvota Agencija dostavlja na daljnji postupak nadležnoj poljoprivrednoj inspekciji.
Provedba aktivnosti
Sukladno ovom pravilniku, otkupljiva č i su obvezni da se do 1. sije č nja 2011. upišu u Registar otkupljiva č a, a proizvo đa č i koji isporu č uju mlijeko moraju izabrati otkupljiva č e do 15. velja č e 2011. Pravilnikom je određeno da je od 1. ožujaka 2011. do 29. velja č e 2012. referentno razdoblje za utvrđ ivanje individualne kvote A i prosje č noga referentnog udjela mlije č ne masti. Proizvo đa č ima kvote A i kvote B Agencija odre đuje najkasnije od 1. travnja 2012. Ovom regulativom o mlije č nim kvotama proizvo đa č i mlijeka, otkupljiva č i i administrativne službe pripremaju se za ulazak u EU, kada ć e u mlije č nom sektoru zapo č eti s primjenom sustava kvota. O č ekuje se da ć e u 2013. Hrvatska postati č lanicom EU-a te ć e se subvencije i druga pla ć anja za mlijeko obavljati na temelju individualnih kvota iz referentnog razdoblja. Prema dosadašnjim rezultatima pregovora i dostupnim informacijama, Hrvatska ć e raspolagati sa zadovoljavaju ć om mlije čnom kvotom.
Uposljednjih pola godine, a najviše tijekom rujna i listopada, nerijetko se događalo da su poljoprivrednici bili iznenađeni pozivima Ureda za gospodarstvo koji su obrađivali njihove zahtjeve za isplatu poticaja za 2010. godinu da upotpune svoje zahtjeve za poticaj propisanom dokumentacijom.
Dakako, bila je riječ o zahtjevima za poticaj onih poljoprivrednika koji su 2009. primili poticaja više od 24.000,00 kuna, a dokumentacija koju su trebali dostaviti jest upravo potvrda nadležne ispostave Porezne uprave o prijavi u račune poreznih obveznika, takozvani RPO obrazac, o kojem smo već pisali u Mljekarskom listu 6/2010. Radi aktualnosti, još jednom obrađujemo ovu temu, pa vas poštovani čitatelji molimo da pozorno pročitate ovaj tekst.
Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, čiji je nositelj umirovljenik, tada su bila zatečena, iako se o primjeni ovih propisa piše i najavljuje već nekoliko posljednjih godina, a najčešća pitanja bila su - što sada odlučiti, što s mirovinom, kakvu prijavu predati? Kako su obiteljska poljoprivredna gospodarstva kod nas raznolika i svaki je slučaj specifičan, pojedinačno, sam za sebe, prilikom popunjavanja zahtjeva za poticaj potrebno je poznava-
Mljekarski list 12/2010.
Ulazak poljoprivrednika u sustav poreznih obveznika
U račune poreznih obveznika dužan je prijaviti se nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva (OPG) koji predaje zahtjev za poticaj u iznosu većem od 24.000,00 kuna
nje poreznih propisa i poreznih obveza, financijske situacije, ukupnih prihoda svakog pojedinca ponaosob. Stoga, ukoliko je riječ o umirovljeniku koji je nositelj obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva, preporuka je da se promijeni nositelj OPG-a, jer bi se u suprotnom nositelj - umirovljenik trebao odreći umirovljeničkog statusa, odnosno staviti mirovinu u stanje mirovanja u vrijeme bavljenja samostalnom djelatnošću. Dakako da će ovaj izbor učiniti oni poljoprivrednici koji nisu u mogućnosti za nositelja obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva izabrati bračnog supružnika ili svoju djecu, a prihod od poljoprivredne djelatnosti prevelik je da bi izbor pao samo na prihod od mirovine. Djeca nositelja OPG-a također mogu biti nositelji OPG-a ukoliko su zaposlena u nekom poduzeću. U tom slučaju dosadašnji nositelj i dalje prima svoju mirovinu, a ovisno o prihodu OPG-a, ako je ono manje od 85.000,00 kuna, dijete koje je novi nositelj može prilikom prijave u RPO izabrati paušalni način oporezivanja. Velik broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava moglo je do 15. listopada ove godine obaviti prijavu u RPO, izabrati način oporezivanja koji je dakako ovisio o njihovim prihodima. Međutim, puno njih propustilo je ovaj rok za prikupljanje ostatka dokumentacije, izborom novih nositelja i dopunom svojih zahtjeva za poticaj, jer nisu bili u potpunosti sigurni što ono za njih znači. Zbog toga ove godine neće dobiti poticaj, međutim,
Mljekarski list 12/2010.
prijavu mogu predati do 15. siječnja 2011. godine i zatražiti svoja prava na poticaje u sljedećoj godini.
Stoga je najbolje još jednom ponoviti obveze poljoprivrednih gospodarstava, odnosno njihovih nositelja u slučaju prijave u RPO, pa i onih s prihodom od poticaja manjim od 24.000,00 kuna, a temeljene na zakonskim propisima te izmjenama u oporezivanju dohotka od 1. srpnja 2010. godine.
Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju donesenim u NN 83/09, s izmjenama i dopunama u NN 153/09, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja predaju zahtjev za poticaj od 1. siječnja 2011. godine veći od 24.000,00 kuna dužna su uza zahtjev priložiti i dokaz o prijavi u račune poreznih obveznika.
Tko se mora prijaviti u račune poreznih obveznika - RPO?
U račune poreznih obveznika dužan je prijaviti se nositelj Obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva (OPG) koji predaje zahtjev za poticaj u iznosu većem od 24.000,00 kuna. Osim prihoda od poticaja, OPG može imati i prihode na žiroračun od prodaje proizvedenih poljoprivrednih proizvoda ili usluga, npr. košnje trave, prodaje vlastitih proizvoda (mlijeka, stoke, poljoprivrednih proizvoda i sl.), ovisno kojom poljoprivrednom proizvodnjom se OPG bavi.
Prijavom u RPO, nositelj OPG-a postaje porezni obveznik sa svim obvezama prema državi kao i svaka druga fizička osoba koja je registrirala gospodarsku djelatnost, npr. obrt, dakle ima obvezu plaćati porez na ostvareni dohodak na kraju obračunskog razdoblja, osim toga dužna je plaćati i obvezne doprinose odnosno doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prijavu u RPO, OPG treba obaviti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu.
Koji način oporezivanja izabrati?
Ovisno o veli čini OPG-a, poticaja koje ono prima, planovima o budu ć em poslovanju, visini prihoda koji ostvaruje u jednoj poslovnoj godini, a poslovna godina računa se od 1. sije č nja pa do 31. prosinca, OPG treba donijeti odluku o načinu oporezivanja. Ukoliko je rije č o OPG-u s godišnjim prihodom otprilike do 85.000,00 kuna, a u ukupne prihode ubrajaju se svi primici na žiroračun od poticaja, prodaje roba ili usluga (istič em na žiroračun, pošto se poticaji više ne ć e isplaćivati na tekuć e račune niti štedne knjižice kako je to do sada bilo moguć e, ve ć samo na poslovne žiroračune), tada je to “mali OPG” i može izabrati dva načina oporezivanja: porez na dohodak kao razlika iz-
me đu primitaka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga i paušalno oporezivanje.
Porez na dohodak
OPG koji se odluči za ovakav način oporezivanja dužno je voditi poslovne knjige, utvrđivati rezultat poslovanjadohodak/gubitak prema iskazanim primicima /izdacima u poreznom razdoblju, sukladno načelu blagajne, što znači da u primitke ulazi sve ono što je naplaćeno u poreznom razdoblju, dakle primljeno na žiroračun u razdoblju od 1. siječnja pa do 31. prosinca, a u izdatke sve ono što je plaćeno u istom razdoblju i odnosi se na djelatnost poljoprivrede i ne odnosi se na kupnju dugotrajne imovine, jer za to postoje određeni zakonski propisi koji ne dopuštaju da se u izdatke knjiži kupnja dugotrajne imovine, već samo njihova otpisana vrijednost. Ovakav je način oporezivanja za “mali OPG” nepovoljan, s obzirom na to da iziskuje troškove u smislu računovođe, koji će na temelju zakonskih propisa ažurno evidentirati poslovne promjene, obračunati amortizaciju, izrađivati porezne prijave na kraju godine, davati porezne savjete i, dakako, mjesečno naplaćivati svoju uslugu.
Nositelj obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva dužan je uz obrazac RPO priložiti i popis dugotrajne imovine u koji unosi popis osnovnih sredstava koji su mu potrebni u poljoprivrednoj proizvodnji, npr. osnovno stado (krave, junice, koze, neraste, nazimice i sl.), traktore i ostale poljoprivredne strojeve, staje, zemljišta i slično. Osim naziva osnovnih sredstava, potrebno je unijeti i tržišnu vrijednost pojedinačnoga osnovnog sredstva (ukoliko ne postoji originalni račun za posljednju godinu dana od kupnje osnovnog sredstva). Unosi se svako osnovno sredstvo čija je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 3500,00 kuna, i to od 1. srpnja 2010. godine.
Mjesečni predujam poreza na dohodak ovakvom poreznom obvezniku određuje se nakon predaje prve porezne prijave, što znači da prve godine nije obveznik plaćanja poreza na dohodak. Predujam poreza na dohodak određuje nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu stanovanja poreznog obveznika, donošenjem rješenja, i to na temelju ostvarenog dohotka koji je prijavio u svojoj poreznoj prijavi nakon prve godine poslovanja. Ukoliko je ovaj predujam prema procjeni poreznog obveznika previsok a primici u drugoj godini poslovanja znatno niži od prethodne godine, porezni obveznik može podnijeti zahtjev za smanjenjem predujma poreza na dohodak, i to na temelju izvatka iz svojih poslovnih knjiga iz kojih dokazuje smanjeni dohodak u odnosu na doneseno rješenje. Izlazak iz sustava opo-
EKONOMIKA PROIZVODNJE
EKONOMIKA PROIZVODNJE
Obveznik PDV-a je ono obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje ostvari primitke veće od 85.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini
rezivanja moguć je jedino brisanjem OPG-a iz registra poljoprivrednih proizvođača, pošto se to smatra prekidom obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Paušalno oporezivanje
“Mali OPG” može izabrati paušalni način oporezivanja ako je SAM prijavljen kao nositelj OPG-a, dakle nije u supoduzetništvu s još nekim od članova kućanstva. Ovo je najpovoljniji način oporezivanja za male OPG-ove, a znači da nema troškova oko vođenja poslovnih knjiga, jer ovakav porezni obveznik nije dužan niti ne može na kraju godine predavati godišnju poreznu prijavu. Naime, odabirom paušalnog načina oporezivanja nadležna ispostava Porezne uprave prema mjestu stanovanja poreznog obveznika donosi rješenje o konačnom dohotku koji godišnje iznosi 12.750,00 kuna i porezom od 159,38 kuna mjesečno za razdoblje od 1. siječnja 2010, ali izmjenom poreza na dohodak od 1. srpnja 2010. ovaj iznos umanjen je na 127,50 kuna. Ovaj porez porezni obveznik uplaćuje kao predujam poreza na dohodak na propisani žiroračun tromjesečno u iznosu od 478,14 kuna, do 30. lipnja 2010., također izmjenom Zakona o porezu na dohodak od 1. srpnja tromjesečni iznos se mijenja na 382,50 kuna, zbog promjene porezne stope sa 15% na 12%. Porez na dohodak uplaćuje se na kraju mjeseca za prethodni mjesec, odnosno na kraju mjeseca za prethodno tromjesečje. Paušalni porezni obveznik dužan je voditi Knjigu prometa i u nju evidentirati svaku prodaju ili obavljenu uslugu na temelju ispostavljenog računa, dakako, ukoliko ne obavlja pretežitu djelatnost od prodaje na tržnicama ili otvorenim prostorima. Tada u Knjigu prometa upisuje dnevni promet, a godišnji promet ne smije prijeći 85.000,00 kuna. Važno je napomenuti da Porezna uprava ima uvid u žiroračune poreznih obveznika i može, ukoliko primijeti da je prihod na žiroračun ovakvoga poreznog obveznika veći od 85.000,00 kuna, ukinuti rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušalnom iznosu i donijeti novo rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak, a porezni obveznik dužan je voditi poslovne knjige koje su propisane Zakonom o porezu na dohodak, ali u tom slučaju i prijaviti se u sustav Poreza na dodanu vrijednost. Već u prethodnom poglavlju mogli ste primijetiti da je obveznik Poreza na dodanu vrijednost ili ukratko PDV-a
Mljekarski list 12/2010.
onaj OPG koji ostvari primitke veće od 85.000,00 kuna u jednoj poslovnoj godini. Dakle, sada je već jasno da obveznik PDV-a mora i voditi poslovne knjige. Prijavu u registar PDV-a porezni obveznik dužan je učiniti do 15. siječnja tekuće godine za tu godinu, osim ako se u tijeku godine prijavi u Registar poljoprivrednih proizvođača ili pak registrira obrt, trgovačko društvo ili zadrugu. Tada obveznik PDV-a može postati u tijeku godine, dobrovoljno, na početku obavljanja djelatnosti. “Mali poljoprivrednici” koji u tijeku godine ostvaruju primitke - isporuke roba ili usluga manje od 85.000,00 kuna trebaju biti oprezni pri donošenju dobrovoljne odluke o ulasku u sustav PDV-a, jer su u sustavu PDV-a nakon dobrovoljnog ulaska dužni ostati sljedećih pet godina. Za ulazak u sustav PDV-a mogu se odlučiti ako tijekom godine planiraju kupiti dugotrajnu imovinu značajne vrijednosti na temelju koje mogu priznati pretporez, ili ukoliko već unaprijed znaju da će povećati primitke od isporuke roba/usluga ili pak proširiti djelatnost. Porezni obveznik koji je u prethodnoj godini ostvario primitke veće od 85.000,00 kuna po sili zakona dužan je prijaviti se u registar PDV-a. Prijavu u registar obveznika PDV-a potrebno je obaviti na obrascu P-PDV.
Obvezni doprinosi
Ovisno o izboru načina oporezivanja, svaki porezni obveznik dužan je za sebe kao nositelja uplaćivati obvezne doprinose. Obvezni doprinosi su: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. i 2. stup, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu. U vrijeme kada uplaćuje obvezne doprinose, poreznom obvezniku priznaje se i staž osiguranja što mu nakon određenih godina starosti omogućuje pravo na mirovinu. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva ima tri mogućnosti i osnovica za plaćanje doprinosa.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige
Na temelju rješenja nadležne ispostave Porezne uprave djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja vodi poslovne knjige dužna je plaćati obvezne doprinose od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 4243,80 kuna, a ukupni doprinosi iznose 1506,55 kuna, uplaćuju se na propisane uplatne račune do 15. u mjesecu za prethodni mjesec prema sljedećoj specifikaciji: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 15% • iznosi 636,57 kn, doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi • 212,19 kn,
Mljekarski list 12/2010.
doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi
• 636,57 kn, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite
• na radu 0,5% iznosi 21,22 kn.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja porez plaća paušalno
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja porez plaća paušalno dužna je plaćati obvezne doprinose na osnovicu od 3086,40 kuna, ukupni doprinosi iznose 1095,67 kuna, također se uplaćuju do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a prema sljedećoj specifikaciji: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 15%
• iznosi 462,96 kn, doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi
• 154,32 kn, doprinos za zdravstveno osiguranje 15% iznosi
• 462,96 kn, doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite
• na radu 0,5% iznosi 15,43 kn.
Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koja nije porezni obveznik
Poljoprivrednici koji se nisu prijavili u porezne obveznike, to su oni čiji zahtjev za poticaj nije prešao iznos veći od 24.000,00 kuna, obvezne doprinose uplaćuju radi staža osiguranja, na temelju rješenja od 1. siječnja 2010. godine na osnovicu od 2700,60 kuna. Doprinosi ukupno iznose 17,5% odnosno 472,61 kunu, prema sljedećoj specifikaciji: doprinos za mirovinsko osiguranje 1. stup 5% iznosi
• 135,03 kn, doprinos za mirovinsko osiguranje 2. stup 5% iznosi
• 135,03 kn, doprinos za zdravstveno osiguranje 7,5% iznosi
• 202,55 kn.
Što savjetovati poljoprivrednicima?
Kako je svako poljoprivredno gospodarstvo specifično, pametno bi bilo zatražiti pomoć poreznog savjetnika, računovođe ili neke druge struč ne osobe prilikom donošenja odluke o buduć em poslovanju poljoprivrednoga gospodarstva koje nije uspjelo obaviti potrebne radnje za prijavom u Račune poreznih obveznika, ili pak prilikom promjene svojega poreznog statusa. U ugodnom razgovoru sa svojim poreznim savjetnikom možete donijeti odluku koja ć e vas u novu godinu, ma kako god ona recesijska bila, uvesti spremne na sve zahtjevnije izazove koji se stavljaju pred sve aktivne sudionike poreznog sustava.
Mljekarski list 12/2010.
Pregovori o poljoprivredi ulaze u
Razgovor s Ružicom Gelo, glavnom
pregovaračicom s Europskom komisijom za poljoprivredu i ruralni razvoj
Razgovarala: Vera Volarić , dipl. ing.
Informiranje čitatelja Mljekarskog lista o pojedinostima vezanima za poljoprivredu i ruralni razvoj, povod je razgovora s Ružicom Gelo, voditeljicom pregovora s Europskom komisijom u ovom području. U razgovoru doznajemo sve novosti o pregovorima te jesu li naši pregovarači uspjeli pronaći povoljna rješenja i dogovoriti prijelazna razdoblja za prilagodbu hrvatske poljoprivrede novom europskom tržištu.
Jesu li hrvatski pregovarači o poglavlju • Poljoprivreda i ruralni razvoj, jednom od najtežih poglavlja, napokon došli u fazu kada mogu reći da su postignuti konkretni dogovori?
Za potrebe hrvatskog pristupanja Europskoj uniji poljoprivredno poglavlje je po prvi put podijeljeno u dva dijela: poglavlje 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje
12 Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika. Razlog ovog razdvajanja je iznimna obimnost obaju područja, sigurnosti hrane i poljoprivrede. Poglavlje 12 zatvoreno je 27. srpnja ove godine, što je iznimno važno s obzirom na značaj, zahtjevnost i veličinu ovog poglavlja. Poglavlje 11 u završnoj je fazi razgovora i njegovo je zatvaranje realno očekivati koncem ove ili početkom sljedeće godine. Okončanjem pregovora u poglavlju Poljoprivreda cijeli će proces hrvatskih pregovora za članstvo u EU ući u završnu fazu.
To znači da možemo napokon odahnuti • i zaključiti da je strah od ulaska naše poljoprivrede na EU tržište bio neopravdan? Hrvatsko je tržište poljoprivrednih proizvoda već sada u značajnoj mjeri otvoreno, i to prije svega kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te članstvo u CEFTA-i. S određenim poteškoćama hrvatska se poljoprivreda suočava već sada, iako nismo članica EU. Ulaskom u EU može doći do zaoštravanja konkurencije, posebice u pojedinim proizvodnjama. Jedan dio proizvođača sasvim će sigurno iskoristiti prednosti članstva u EU. Nažalost, realno je očekivati i da se jedan dio proizvođača
neće brzo i lako uspjeti prilagoditi novonastalim uvjetima. Takva su iskustva i ostalih zemalja koje su postale članice Europske unije.
Je li bilo realno očekivati da će hrvatski
• pregovarači postići maksimum za našu poljoprivredu?
Mislim da će najbolji sud o rezultatima pregovora dati hrvatski poljoprivredni proizvođači. Ja mogu reći da je cijeli tim na ovom procesu radio vrlo odgovorno u svih proteklih pet godina.
Bilo je odre đenih najava da ćete za hrvatsku
Mljekarski list 12/2010.
završnu fazu
poljoprivredu glede poticaja tražiti povoljniji položaj nego što su ga ostvarile zemlje koje su zadnje ušle u Europsku uniju. Ima li tu novosti? U ovom trenutku ne mogu Vam dati potpun odgovor na ovo pitanje. Naime, pregovori u poglavlju poljoprivrede još nisu okončani, a dogovor o ovom pitanju bit će postignut uoči samog zatvaranja poglavlja.
Što za naše poljoprivrednike znači prvi, a što • drugi stup plaćanja u poljoprivredi?
Prvi stup Zajedničke poljoprivredne politike odnosi se na izravna plaćanja. Njegov je cilj osigurati poljoprivrednim proizvođačima stabilan dohodak. Reformama koje su se provodile od 2000. godine, Europska unija opredijelila se za tzv. model nevezanih plaćanja kojim poljoprivredni proizvođač ostvaruje jedinstveno pravo na plaćanje. Ova plaćanja poljoprivredni proizvođač ostvaruje bez obzira na vrstu proizvodnje kojom se bavi, odnosno od njega se čak ne zahtijeva da proizvodi, pod uvjetom da ispunjava odredbe propisane “višestrukom sukladnosti”. Do sada se izračun prava na plaćanje mogao provoditi na dva načina. Prvi je tzv. povijesni model, prema kojem je poljoprivredni proizvođač mogao ostvariti iznos sredstava koji je ostvarivao u referentnom razdoblju. Drugi je tzv. regionalni model, koji se temelji na raspoloživim hektarima koje je poljoprivredni proizvođač imao na raspolaganju u prvoj godini primjene ove sheme. Za očekivati je da će se u idućem razdoblju prvi stup razvijati više u smjeru regionalnog modela.
Drugi stup, ruralna politika, usmjeren je na ostvarivanje ciljeva ruralnih sredina i ljudi koji u njima žive. Polazi od činjenice da je 91 posto teritorija EU-a ruralno i da 56 posto stanovništva EU-a živi u ruralnim sredinama. Ruralna se politika provodi kroz tri osi: unaprjeđenje konkurentnosti poljoprivrednoga i šumarskog sektora, unaprjeđenje okoliša i seoskih sredina, te unaprjeđenje života u ruralnim sredinama i diverzifikaciju ruralne ekonomije. Jedan od elemenata je i LEADER inicijativa, koja je usmjerena na individualne projekte koje priprema i provodi lokalna zajednica. Za provedbu ruralne politike svaka zemlja članica mora pripremiti ruralni plan kojim definira mjere i sredstva kojima će se financirati II. stup.
Možete li zbog aktualnosti teme pojasniti što znači • financijska omotnica koju će Hrvatska dobiti?
Objektivnu poteškoću za našu poljoprivrednu politiku predstavlja činjenica da je Hrvatska u znatno kraćem razdoblju morala proći kroz procese koje su stare zemlje članice prolazile godinama
Financijska omotnica odnosi se na iznos sredstava koji ć e hrvatskoj poljoprivredi biti na raspolaganju nakon pristupanja Europskoj uniji. Ona je kao i Zajednička poljoprivredna politika Europske unije podijeljena u dva dijela: I. stup Izravna plać anja i II. stup Ruralni razvitak. Za I. stup Izravna plać anja hrvatski je zahtjev da ve ć u prvoj godini pristupanja, Hrvatskoj na raspolaganju bude ukupan iznos od 373 milijuna €. Europska komisija je za Hrvatsku predložila rješenje kakvo je bilo predloženo i za nove zemlje članice. Rije č je o sljede ć em prijedlogu: prva godina nakon pristupanja: 25% iz EU proračuna, druga godina nakon pristupanja: 30% iz EU proračuna, tre ć a godina nakon pristupanja: 35% iz EU proračuna i č etvrta godina nakon pristupanja: 40% iz EU proračuna, te nakon toga 10postotno godišnje pove ć anje. U dodatku na sredstva iz europskog proračuna, prijedlog je Europske komisije da RH iz vlastita proračuna osigura dodatnih 30%. O ovom pitanju još uvijek nije postignut dogovor te je ono predmet daljnjih pregovora.
Za II. stup Ruralni razvitak prijedlog je da se u 2012. godini za RH iz europskog proračuna osigura 201,6 mln €; u 2013. godini 281,5 mln € te po isteku prijelaznog razdoblja 352 mln € na godišnjoj razini. Napominjem da je kod mjera ruralnog razvoja predviđeno participiranje u financiranju od strane RH, i to u rasponu od 20 do 50 posto, ovisno o vrsti mjera i ruralnim područjima na koje ć e se te mjere primjenjivati. Procjenjujemo da ć e za II. stup, po isteku prijelaznog razdoblja, RH na raspolaganju biti oko 458 mln € godišnje.
Koja će godina hrvatskim poljoprivrednicima biti • referentna godina, prema kojoj će se formirati izravna plaćanja?
Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju koji je Hrvatski sabor usvojio u srpnju ove godine, propisano je da će Hrvatska od 2012. godine provoditi program jedinstvenih plaćanja, regionalni model. Zakon također propisuje da su korisnici prava na plaćanje ona gospodarstva koja zahtjev za dodjelu prava na plaćanje podnesu u 2012. godini.
INTERVJU
Smatram da je paket koji je do sada dogovoren u pregovorima zadovoljavajući, a takav stav
temeljim na financijskoj omotnici
koja je dogovorena za poljoprivredu, a koja će dovesti do povećanja izdvajanja za sektor
Što podrazumijeva pojam “višestruka • sukladnost”?
“Višestruka sukladnost” podrazumijeva uvjete koje poljoprivredni proizvođač mora ispuniti kako bi ostvario prava na izravna plaćanja. Ona se sastoji od dvaju dijelova. Prvi su obvezni zahtjevi za upravljanje koji se odnose na propise vezane uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi i životinja i bilja te dobrobit životinja. Drugi dio čine tzv. uvjeti dobre poljoprivredne i okolišne prakse, i njih za hrvatske poljoprivrednike propisuje nadležno hrvatsko ministarstvo. Nepridržavanje propisanih uvjeta od strane poljoprivrednih proizvođača za posljedicu ima smanjenje izravnih plaćanja za krajnjeg korisnika. Edukacija proizvođača o pitanju višestruke sukladnosti bit će ključna u idućem razdoblju.
Nedavno je Europska komisija pozitivno
• ocijenila osnivanje i rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi, kao jednim od mjerila za zatvaranje poglavlja. Jeste li zadovoljni radom Agencije?
Prilikom otvaranja poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak utvrđena su tri mjerila koja je Republika Hrvatska obvezna ispuniti prije zatvaranja poglavlja. Mjerila se odnose na plan za uspostavu Agencije za plaćanja, Integriranoga administrativnoga i kontrolnog sustava (IAKS), te uvođenja mjera zajedničke organizacije tržišta. Ove je planove Hrvatska izradila i dostavila EK, nakon čega su od strane EK organizirane misije koje su imale za cilj procijeniti ostvareni napredak u implementaciji planova. Nalazi ovih misija bili su pozitivni, zbog čega je realno za očekivati da će u vrlo kratkom razdoblju biti ocijenjeno da su mjerila za zatvaranje poglavlja 11 ispunjena. Napominjem da se od RH u ovoj fazi očekivalo da pokaže dovoljan napredak u uspostavi Agencije za plaćanja i navedenih sustava, ali ne i njihovo potpuno funkcioniranje u skladu s EU propisima. Njihova potpuna usklađenost mora biti postignuta na dan pristupanja RH u EU, jer su funkcionalna Agencija i IAKS ključni za povlačenje sredstava iz EU proračuna.
Mljekarski list 12/2010.
Što možemo očekivati od kvote za proizvodnju • mlijeka?
Mlijeko je jedan od sektora za koji se još uvijek primjenjuje proizvodna kvota. Ona će za sve zemlje članice, pa tako i za Hrvatsku, biti ukinuta 30. travnja 2015. godine. U sektoru mlijeka razgovori se vode o kvoti od 750.000 tona mlijeka, od čega je 673.000 tona namijenjeno otkupu a 77.000 tona izravnoj prodaji, pri čemu je moguće spajanje kvota. Hrvatska je također zatražila mogućnost daljnjeg povećanja kvote, i to po dvije osnove: kvote za restrukturiranje te povećanje koje je predviđeno na temelju posljednje reforme Zajedničke poljoprivredne politike. O ovom pitanju još uvijek nije postignut konačni dogovor.
Kakva je po Vašem mišljenju perspektiva • Zajedničke poljoprivredne politike EU-a u sljedećem razdoblju?
Zajednička poljoprivredna politika sigurno ć e još dugi niz godina ostati jedan od temelja zajedničkoga europskog tržišta. Također, i sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu sasvim sigurno ć e i dalje ostati vrlo znač ajna. Za oč ekivati je da ć e se nastavljati trend jač anja II. stupa i razvijanje mjera koje su usmjerene ne samo na poljoprivrednu proizvodnju nego i na ukupni ruralni okoliš.
Jesu li pregovarana prijelazna razdoblja sa • svrhom boljeg restrukturiranja poljoprivrede, primjerice za poljoprivredno zemljište?
Pitanje stjecanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem nije sastavni dio poljoprivrednog poglavlja, nego se pregovaralo unutar poglavlja Sloboda kretanja kapitala. Tijekom pregovaračkog procesa dogovoreno je prijelazno razdoblje od sedam godina, po čijem će isteku stranci moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Moje je mišljenje da je ovo razdoblje dovoljno kako bi se napravili pomaci u restrukturiranju poljoprivrednog zemljišta.
Mislite li da bi RH mogla pronaći svoju • proizvodnu nišu koja bi bila konkurentna, ali i prepoznatljiva na velikom europskom tržištu? Hrvatska sasvim sigurno nikada neće temeljiti svoj poljoprivredni izvoz na količinama. Mi smo mala i vrlo raznolika zemlja i proizvodimo gotovo sve poljoprivredne proizvode, od ratarskih do mediteranskih kultura što je, još jednom ponavljam s obzirom na veličinu naše zemlje, gotovo jedinstven slučaj. Međutim, količine ovih proizvoda, posebno u europskim razmjerima, vrlo su male.
Mljekarski list 12/2010.
Zbog toga je budućnost naše proizvodnje u razvijanju specifičnih proizvoda više dodane vrijednosti koji će pronalaziti, kako ste to i Vi rekli, svoje niše na europskom tržištu. Velika je prednost u promociji takvih proizvoda i turizam s obzirom na milijune turista koji svake godine posjećuju našu zemlju i upoznaju naše proizvode.
Hoće li Hrvatska, poput susjednih nam • država članica EU-a, moći nastaviti sa svojim tradicijskim proizvodnjama poput sira i vrhnja? Europska unija ne samo da ne prije či proizvodnju tradicijskih proizvoda, nego upravo suprotno. Europa ovakve proizvode promovira i podupire. Pritom je važno istaknuti da i tradicijski proizvodi, kao i svi ostali prehrambeni proizvodi, moraju ispunjavati standarde sigurnosti hrane. Proizvođači su obvezni osigurati potrošačima pristup zdravstveno ispravnoj i sigurnoj hrani. Dakle, nema govora o nestanku sira i vrhnja ili bilo kojega poljoprivredno-prehrambenog proizvoda nakon pristupanja EU. Ako pogledamo zastupljenost tradicijskih proizvoda na europskom tržištu, vidjet ć emo da su oni daleko prisutniji na jugu Europe, što je i logič no s obzirom da je prosje č na veličina farme na jugu Europe osjetno manja nego na sjeveru. Zbog toga je uostalom ovaj koncept speci fič nih proizvoda i razvijen.
Je li se hrvatska poljoprivredna politika dovoljno • transformirala kako bi mogla ići ukorak s europskom?
Hrvatska se poljoprivredna politika ne može više vraćati u prošlost. Objektivnu poteškoću za našu poljoprivrednu politiku predstavlja činjenica da je Hrvatska u znatno kraćem razdoblju morala proći kroz procese koje su stare zemlje članice prolazile godinama. Dodatno, Zajednička poljoprivredna politika EU-a u posljednjih se desetak godina značajnije reformirala nastojeći ojačati II.stup, odnosno ruralnu politiku. Osobno smatram da ruralna politika u Hrvatskoj još uvijek nema značaj koji bi trebala imati i da ju je potrebno dodatno jačati u idućem razdoblju.
• nakon našeg ulaska u Europsku uniju?
Hoće li život hrvatskog seljaka biti lakši ili teži
Smatram da je paket koji je do sada dogovoren u pregovorima zadovoljavajući. Takav stav prije svega temeljim na financijskoj omotnici koja je dogovorena za poljoprivredu, a koja će dovesti do povećanja izdvajanja za sektor. Naravno, vrlo je važno istaknuti da postupak korištenja sredstava, posebice iz II. stupa, nije lagan
INTERVJU
Smatram da ruralna politika u Hrvatskoj još uvijek nema značaj koji bi trebala imati i da ju je potrebno
dodatno jačati u idućem razdoblju
i da se za njega potrebno dobro pripremiti. Stoga za značajan broj seljaka u Hrvatskoj nakon pristupanja EU mogu nastupiti bolji dani. Nažalost, ja ne mogu tvrditi da će nakon ulaska Hrvatske u EU svaki hrvatski seljak živjeti bolje. Mislim da je nužan angažman svih, od resornog ministarstva do predstavnika proizvođača, kako bi proces pristupanja prošao što bezbolnije.
Jesu li pregovori s EU-om bili veliki izazov, i • jeste li bili svjesni da je o vašoj pregovaračkoj spretnosti ovisila egzistencija naših poljoprivrednika?
Pregovori s Europskom unijom uistinu jesu vrlo odgovoran i zahtjevan posao. Taj se posao ne odnosi samo na administraciju, već je puno važnije kako će se rezultati pregovora primijeniti i odraziti na pojedine sektore i koliko su naši proizvođači spremni na prilagodbu u danim rokovima. Stoga su u pregovorima u poglavljima 11 i 12, koji čine više od polovice ukupnog pregovaračkog procesa, radili brojni timovi stručnjaka. Posao koji su odradili možda nije vidljiv hrvatskoj javnosti, ali je odrađen iznimno kvalitetno.
Ne možemo zaobići pitanje kako ste se nosili s • bremenom teških pregovora u Bruxellesu?
Cijeli je proces bio iznimno kompliciran i zahtjevan, daleko složeniji nego što je to bilo u prethodnim proširenjima. Tijekom proteklih pet godina bilo je puno teških trenutaka, dakako. U konačnici, bit će zadovoljstvo privesti ovaj veliki projekt kraju.
Odakle ljubav prema poljoprivredi? •
Ja dolazim iz kraja u kojem poljoprivreda ne znači samo proizvodnju hrane nego utječe na sve segmente života. Zbog toga je za mene poljoprivreda bila logičan izbor. Nikada nisam zbog svog izbora požalila.
Možemo li zaključiti da će i Hrvatska svojim
• pristupanjem europskoj poljoprivredi dati svoje posebnosti?
Hrvatska poljoprivreda može pristupanjem Europskoj uniji puno dati ali i puno dobiti. O nama samima ovisi koliko ćemo ovo članstvo iskoristiti za razvoj naše poljoprivrede.
Uvodna riječ
Poštovani čitatelji Mljekarskog lista, prije godinu dana kada smo objavili prvi podlistak Hrvatske poljoprivredne agencije na stranicama Mljekarskog lista, naš je glavni cilj bio da vas informiramo o našim aktivnostima, ali i da člancima, savjetima i obavijestima utječemo na uspjeh i veću konkurentnost u vašoj proizvodnji. Nadamo se da smo i uspjeli u ostvarenju ovoga cilja. Podlistak je bio ispunjen različitim temama, vezanima na različite aktivnosti koje su obilježile HPA u protekloj godini, prvenstveno za označavanje životinja i ažuriranje jedinstvenog registra domaćih životinja, kontrolu kvalitete mlijeka, a od nedavno i kontrolu kvalitete stočne hrane, putem ustrojenog Laboratorija, sudjelovanje u ocjeni trupova na liniji klanja i značajnu ulogu koju je HPA imala u uspostavi ARKOD sustava – Sustava za identifikaciju zemljišnih parcela. U provedbi ARKOD sustava sudjelujemo sa 120 djelatnika raspoređenih na 80 lokacija u cijeloj Hrvatskoj, od čega smo ustrojili nove 53 unutar županijske ispostave, kako bismo uz ažuriranje
ARKOD sustava i ažuriranje Upisnika poljoprivrednih gospodarstava na lokalnoj razini, pružili kvalitetnu pomoć poljoprivrednim proizvođačima u podnošenju zahtjeva za novčanim potporama. U lipnju ove godine od Međunarodnog odbora za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja primili smo ICARov certifikat kvalitete, o čemu smo vas isto tako izvijestili. Uveli smo i znak Mlijeko hrvatskih farmi, s ciljem povećanja potrošnje mlijeka proizvedenog na našim farmama.
Nastojat ćemo i u 2011. godini objavljivati korisne i zanimljive članke, biti vam na usluzi kao vaš istinski servis i partner, sastajati se s vama na brojnim skupovima koje zajednički organiziramo s ciljem edukacije i savjetovanja, te na stočarskim izložbama na kojima zajedno predstavljamo dosege u domaćem uzgoju stoke.
Želimo vam blagoslovljen Božić i uspješnu, zdravljem i srećom ispunjenu novu 2011. godinu!
Mr. sc. Zdravko Barać
IMPRESSUM:
Glavni i odgovorni urednik: mr. sc. Zdravko Barać
Urednički odbor: Eva Lučić Robić, univ. spec. oec., mr. sc. Ana Dakić, Željka Fatović, dipl. ing., Drago Solić, dipl. ing.
Ured u Zagrebu: Ilica 101, Zagreb tel.: 01/3903 103 Fax: 01/3903 191
e-mail: hpa@hpa.hr
www.hpa.hr
oiB: 48006835970
Vijesti i najave
ODRŽANO 6. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA GOVEDA U RH
Eva Lučić Robić, univ. spec. oec. elrobic@hpa.hr
U Osijeku je 11. i 12. studenoga održano 6. savjetovanje uzgajivača goveda u RH, u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i suorganizaciji Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda i Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskoga goveda, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i generalnim sponzorstvom Osječkobaranjske županije. Savjetovanje je svečano otvorio
državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. sc. Josip Kraljičković, istaknuvši da naša država prati trend u proizvodnji mlijeka Europske unije, a tomu u prilog govori i činjenica da se smanjio broj isporučitelja mlijeka dok je povećana ukupna količina proizvedenog mlijeka. Najviše sredstava za potpore u poljoprivredi dodjeljuju se upravo mliječnom sektoru, kako je rekao, a potpore ne mogu biti svrha i cilj proizvodnje, već je osnova uspjeha znanje bez kojeg je nemoguće biti uspješniji i bolji. U pozdravnom govoru ravnatelj HPA mr. sc. Zdravko Barać istaknuo je kako se savjetovanje već tradicionalno održava i kao je postalo središnje mjesto okupljanja i druženja uzgajivača goveda i stručnjaka iz područja govedarstva, a u organizaciji savjetovanja sudjeluju i središnji uzgajivački savezi goveda. Osvrnuo se i na aktivnosti koje su obilježile HPA u tekućoj godini. Pročelnik za poljoprivredu Osječko-baranjske županije Željko Kraljičak, dipl. ing., govorio je o perspektivi poljoprivrede odnosno mliječnog sektora i problematici proizvođača mlijeka s područja Osječko-baranjske županije, istaknuvši da proizvodnja mlijeka u Osječko-baranjskoj županiji bilježi stalan rast. Dvodnevno savjetovanje pratilo je oko 250 sudionika iz cijele Hrvatske, a najviše iz Osječko-baranjske županije u kojoj se ujedno nalazi i najveći broj specijaliziranih govedarskih farmi s velikim brojem rasplodnih grla, sudjeluje sa 20% od ukupno isporučenih količina mlijeka u državi, što je najznačajniji postotni udio isporučenog mlijeka jedne županije kod nas. Na području Osječko-baranjske županije organizirano djeluju udruge uzgajivača holstein i simentalskoga goveda, ali i udruge proizvođača mlijeka.
Hrvatska poljoprivredna agencija organizirala je savjetovanje uzgajivača goveda s ciljem edukacije uzgajivača u području selekcije u govedarstvu, držanja, hranidbe, proizvodnje, kvalitete stočarskih proizvoda, zdravstvene zaštite i preventive, te prilagodbe svih segmenata govedarstva standardima EU-a. Nakon određene skupine predavanja sudionici su imali priliku postavljati pitanja predavačima, iz kojih su se razvile vrlo zanimljive rasprave.
HPA osim ove manifestacije, koja je postala središnjim mjestom edukacije, razmjene iskustava i druženja uzgajivača goveda, ostalim djelatnostima sustavno djeluje na edukaciji uzgajivača goveda na području cijele države, i to kontinuiranom komunikacijom s proizvođačima, organiziranjem specijaliziranih predavanja za proizvođače mlijeka s ciljem povećanja proizvodnje i kvalitete mlijeka.
Zašto je potreban
Zdenko Ivkić, dipl. ing. zivkic@hpa.hr
Republika Hrvatska nalazi se u završnoj fazi pregovora glede pristupanja Europskoj uniji. Ulažu se veliki napori u cilju prilagodbe postojećih sustava, poglavito u sektoru poljoprivrede. Korjenite promjene doživjela je govedarska proizvodnja, a započelo je sa uspostavom sustava obveznog označavanja goveda tijekom 2003. godine i ustrojavanjem Jedinstvenog registra domaćih životinja. Vrlo je značajan početak rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka (SLKM) i razvoj sustava analiziranja kako komercijalnih tako i selekcijskih uzoraka. Treći korak kontrole započeo je sustavnom ocjenom goveđih trupova na liniji klanja (KOLK). Podaci iz ovih sustava koriste se u provedbi uzgojnog programa goveda, pri izdavanju različite dokumentacije (putni list, rodovnik itd), jedan su od kriterija u sustavu poticaja, sudjeluju pri formiranju tržnih cijena mlijeka ili mesa, pomažu pri upravljanju farmom (posebno mliječnom), ali i služe pri provedbi inspekcijskog nadzora od strane inspekcijskih tijela. Kao punopravni član ICAR-a (Međunarodne organizacije za kontrolu domaćih životinja), obvezni smo primijeniti pravila i standarde iz područja obveznog označavanja, kontrole porijekla i kontrole proizvodnosti domaćih životinja. U tom smislu, prema uzoru na većinu europskih zemalja, potrebno je uvođenje četvrtog stupa kontrole, tj. ustrojavanje Jedinstvenog registra osjemenjivanja kojim se omogućava: pravodoban upis podatka od strane osobe koja je • obavila osjemenjivanje, sustav kontrole porijekla (označavanje goveda • → odabir oca pri označavanju → provjera podataka → upis u matičnu knjigu), prijava podataka o obavljenom osjemenjivanju • unutar 4 mjeseca od izvršene usluge (preporuka ICAR-a), učinkovitija provedba uzgojnog programa, • jednostavniji rad veterinarskih organizacija • pri kreiranju i dostavi izvještaja o obavljenim osjemenjivanjima koji su regulirani zakonskim propisima, učinkovitiji nadzor prometa genetskog materijala • koji je od posebnog interesa za svaku zemlju pa tako i Republiku Hrvatsku, smanjenje broja neregistriranih osjemenjivanja, •
Mljekarski list 12/2010.
Jedinstveni registar osjemenjivanja?
povećanje točnosti prikupljenih podataka, • jednostavnija i potpunija obrada podataka. • Pojedine direktive Europske unije (1984/247, 1984/419, 2006/427, 2007/371) reguliraju područje manipulacije sjemenom, ali i razinu odgovornosti pojedinih sudionika sustava. Posebna pozornost pridaje se uzgojnim (upisanim u glavni dio matične knjige) i testnim govedima (uključenim u performance ili progeno testiranje). Bilježenje podataka i njihova dostava prema kontrolnoj ustanovi i uzgojnoj organizacija obveza je osoba koje obavljaju umjetno osjemenjivanje. Time se dodatno daje važnost i potpora testiranju goveda i radu uzgojnih organizacija. Ovo je područje djelomice regulirano pojedinim našim zakonskim propisima, a potrebna je i određena nadogradnja. Informacija koja se dostavlja od strane osobe koja obavlja umjetno osjemenjivanje mora sadržati podatak o centru za umjetno osjemenjivanje (centar za proizvodnju ili centar za skladištenje sjemena) koji je isporučio sjeme, oznaku sjemena i podatak o uzgajivaču. Osim toga, upisuje se podatak i o osjemenjenoj kravi ili junici, datumu osjemenjivanja i HB broju bika čije je sjeme korišteno. Kompletan podatak treba dostaviti centru za umjetno osjemenjivanje koji je isporučio sjeme, kontrolnoj ustanovi koja provodi testiranje uzgojnih životinja (Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji) i uzgojnim organizacijama koje vode matične knjige. Nažalost, situacija na terenu donekle se razlikuje od navedene. Dostava podataka neredovita je i nepotpuna. Postoje različiti načini prikupljanja podataka u europskim zemljama. Države s kraćom tradicijom rada uzgojnih udruženja (Mađarska, Češka, Slovačka) podatke prikupljaju putem jedinstvenog registra osjemenjivanja, a upis obavlja osoba koja je obavila umjetno osjemenjivanje. Ovakav sustav zasigurno je najprikladniji i za naše uvjete. Drugi sustav provodi se u zemljama s dugom tradicijom rada uzgojnih udruženja (Njemačka, Austrija, Francuska), ondje podatke prikuplja kontrolna ustanova koja obavlja kontrolu mliječnosti, ili uzgojno udruženje. U oba slučaja nezaobilazna je karika centar za umjetno osjemenjivanje koji je isporučio sjeme, a koji zatim sudjeluje u prikupljanju informacija o obavljenim osjemenjivanjima. Trenutno se u veterinarskim ambulantama, ili na farmama gdje osposobljeni uzgajivači sami obavljaju osjemenjivanje, vodi evidencija u različitim elektronskim ili papirnatim formatima. Neki od njih određeni su zakonskim propisima, a neki su plod krea-
Nezaobilazna je karika uspješnog vođenja registra centar za umjetno osjemenjivanje koji je isporučio sjeme, a koji zatim sudjeluje u prikupljanju informacija o obavljenim osjemenjivanjima
tivnosti samih korisnika. Jedinstveni način evidentiranja podataka sustav će učiniti učinkovitijim, ali i jeftinijim jer će se pojednostaviti način pripreme i dostave izvještaja, što trenutno podrazumijeva utrošak značajnog vremena te ljudskih resursa. Nakon obavljenog osjemenjivanja osoba koja je obavila osjemenjivanje putem web aplikacije Hrvatske poljoprivredne agencije podatak pravodobno upisuje u Jedinstveni registar osjemenjivanja. Podaci se mogu prikupljati i iz različitih komercijalnih programa, ukoliko su goveda upisana prema jedinstvenom životnom broju a bikovi (očevi) prema HB broju. Evidencija svakog osjemenjivanja obavlja se na temelju potvrde o osjemenjivanju, koju je izdala osoba koja je obavila osjemenjivanje (veterinarska organizacija ili sam osposobljeni uzgajivač). Podaci iz ovog registra dalje se mogu koristiti prilikom određivanja teletova oca. To znači da očinstvo neće biti priznato ukoliko u registar osjemenjivanja nije pravodobno upisan logičan podatak sukladno pasminskom standardu. Držatelji matičnog bika (upisanog u matičnu knjigu), koji se koristi putem prirodnog pripusta na vlastitu stadu, podatke o obavljenom pripustu također upisuju u Jedinstveni registar osjemenjivanja. Elektronskim putem provjeravat će se podudarnosti upisanih podataka, a ako će se datumi podudarati s logičnim vrijednostima, novo označenom teletu pridružit će se identifikacijska oznaka oca (HB broj bika). Ukoliko se datumi ne bi podudarali shodno navedenom, provodila bi se daljnja provjera očinstva. Rezultat provjere upisuje se kod oznake teletova oca u Jedinstvenom registru goveda i Matičnoj knjizi. Provjeru je zbog manjih troškova opravdano provoditi samo za rasplodna grla. Troškove provjere snosi pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za nastanak problema. Ovakva organizacija sustava pomoći će svim uključenim stranama. Uspješni učinci vrlo će brzo doći do izražaja, čime bi se Republika Hrvatska u pogledu navedenog svrstala uz bok razvijenim zemljama Europske unije.
Laboratorij za kontrolu kvalitete stočne hrane provodi analitička ispitivanja stočne hrane s ciljem upravljanja ukupnim menadžmentom na farmi. Zadaća laboratorija je uspostava sustavne kontrole stočne hrane na hrvatskim farmama, koja je temelj kvalitete u lancu proizvodnje hrane. Kvalitetna laboratorijska ispitivanja u analitici stočne hrane i rezultati dobiveni laboratorijskim ispitivanjima mogu se izravno koristiti u optimiranju obroka.
Laboratorij je opremljen suvremenom analitičkom opremom za provođenje analiza stočne hrane (NIR uređajem i uređajima za klasično kemijsko ispitivanje) a djelatnici laboratorija educirani su na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima i Zavodu za travnjaštvo Agronomskog fakulteta, a rukovodeće osoblje laboratorija, uz navedene edukacije, educirano je i u SAD-u, Italiji i Švedskoj.
METODE ISPITIVANJA POJEDINIH SASTOJAKA STOČNE HRANE
Priprema uzoraka za ispitivanje HRN ISO 6498:2001
Stočna hrana - određivanje vode i udjela drugih hlapljivih tvari HRN ISO 6496:2001
Žitarice i proizvodi od žitarica - određivanje količine vode - rutinska metoda HRN ISO 712:1999
Uljarice - određivanje količine vode i hlapljivih tvari HRN EN ISO 665:2004
Uljane pogače i sačme - određivanje udjela vode i hlapljivih tvari HRN ISO 771:2005
Kukuruz - određivanje sadržaja vlage (mljevenog i cijelog zrnja) HRN ISO 6540:2002
Stočna hrana - određivanje udjela masti HRN ISO 6492:2001
Stočna hrana - određivanje pepela HRN ISO 5984:2004
Stočna hrana - određivanje udjela sirovih vlakana - metoda intermedijalnom filtracijom HRN EN ISO 6865:2001
Stočna hrana - određivanje količine dušika i izračunavanje količine sirovih proteina - 2. dio: Razaranje u bloku/metoda destilacije parom HRN ISO 5983-2:2008
NIR metoda (Near-Infrared Reflectance Spectroscopic Method) - određivanje udjela vlakana (kisela deterdžentna) i proteina u stočnoj hrani AOAC Official method 989.03
NIR metoda (Near-Infrared Reflectance Spectroscopic Method) - određivanje udjela vlage u stočnoj hrani AOAC Official method 991.01
UTVR đIVANJE PEPE la
USLUGE LABORATORIJA ZA KONTROLU KVALITETE STOČNE HRANE
•
•
•
UzIMANJE UzORAKA STOČNE HRANE NA fARMAMA
DoPREMa UzoR aka U laBoR atoRIj
PRIPREMA UzORAKA z A ANAlITIČKA ISPITIVANJA
Iz VOđENJE KEMIJSKE ANAlIzE STOČNE HRANE (WEENDE METODA)
• Iz VOđENJE KEMIJSKE ANAlIzE STOČNE HRANE NIR METODOM
• (NEAR INfRARED SPEcTROScOPy) NA PERTEN ANAlIz ATORU DA 7200
UTVR đIVANJE
SIRov Ih M aStI
UTVR đIVANJE
SIRov I h vlakana
z AŠTO JE VAŽNO ANA lI z IRATI STOČNU HRANU
ODRE đIVANJE PH
Jedan od najvažnijih čimbenika uspješnosti stočarske proizvodnje dobro je organizirana i izbalansirana hranidba životinja. Hranidba je od presudnog utjecaja na sve aspekte proizvodnje, na razinu proizvodnje, kvalitetu proizvoda, zdravlje životinja, dugovječnost i dobrobit životinja, utjecaj proizvodnje na okoliš i drugo, stoga je pravilno upravljanje hranidbom na farmi od iznimne važnosti. Dohodovnost stočarske proizvodnje u izravnoj je vezi s upravljanjem hranidbom na farmi, a greške u hranidbi izravno se odražavaju na ekonomičnost proizvodnje. Dobro organizirana hranidba na farmi mora se zasnivati na informacijama o kvaliteti stočne hrane, koja se sa sigurnošću može utvrditi isključivo laboratorijskim ispitivanjima.
Ocjena tjelesne kondicije i plodnost
Dalibor Janda, dipl. ing. djanda@hpa.hr
Ocjena tjelesne kondicije, odnosno saznanje stanja tjelesnih rezervi krave, igra veliku važnost u svakodnevnom managementu mliječnog stada. Količina nakupljenih tjelesnih pričuva krave, naime, u trenutku teljenja ima vrlo važan utjecaj na nastanak mogućih komplikacija odmah pri teljenju ili nakon njega, kod proizvodnje mlijeka ali i u reprodukcijskoj efikasnosti u laktaciji koja slijedi nakon teljenja. Premršave krave imaju manju proizvodnju mlijeka na početku laktacije, jer nedostaje dovoljno odgovarajuće količine tjelesnih pričuva nužnih za održavanje energetskog balansa, povećanu mogućnost nastanka određenih metaboličkih bolesti (npr. ketoze, dislokacije sirišta itd.) i kasniju pojavu tjeranja nakon teljenja. S druge strane, ni krave u previsokoj kondiciji nisu poželjne jer se teže tele a u početku laktacije, u potrebama za energijom oslanjaju se na svoje tjelesne pričuve, ne na suhu tvar unesenu putem hrane, što opet pogoduje nastan-
ku određenih metaboličkih bolesti (ketoza, sindrom debelih krava) i nisku proizvodnju mlijeka. Tjelesna kondicija tijekom laktacije nije konstantna, no, zbog dobrog starta u proizvodnji mlijeka i izbjegavanja poremećaja u metabolizmu i reprodukciji, bitno je održavati kravu u pravilnoj kondiciji izbjegavajući nagla i velika odstupanja u težini i kondiciji tijekom laktacije.
Ocjena tjelesne kondicije (BCS)
Procjena tjelesnih pričuva i trenutnog hranidbenog statusa primjenom sustava ocjene tjelesne kondicije od 1 (loša) do 5 (zamašćena) kod krava u stadima koja se bave proizvodnjom mlijeka razvijena je u SAD-u. Sustav je prvenstveno korišten u svrhu menadžmenta na farmi (hranidba putem TMR obroka), kako bi se postigao balans između ekonomski isplative hranidbe, dobre proizvodnje i dobrobiti životinje. Naime, za mliječne krave najvažnije razdoblje je teljenje i rana faza laktacije. Korektna kondicija kod teljenja bitna je da se izbjegnu teška teljenja i gubitci teladi, dok je u ranoj fazi laktacije važno izbjeći prekomjerni gubitak težine, kada do izra-
Tablica 1. Opis i skica osam točaka za procjenu po ocjenama od jedan do pet
1 Leđna linija - oblik i izraženost trnastih izdanaka slabinskih kralježaka
trnasti izdanci slabinskih kralježaka jasno vidljivi, nazubljen izgled
trnasti izdanci slabinskih kralježaka vidljivi
2 Oblik linije profila koji čine trnasti i poprečni izdanci slabinskih kralježaka linija profila duboko uleknuta linija profila uleknuta
3 Izraženost ligamenta između poprečnih izdanaka slabinskih kralježaka više od 1/2 izdanka vidljivo između 1/2 i 1/3 izdanka vidljivo
4 Ispuna gladne jame jako uvučena uvučena
5 Izraženost rubova bočne i sjedne kvrge jako oštri, suhi, koža napeta strše, koža gipka
6 Oblik linije između sjedne i bočne kvrge jako uleknuta, bez mesa uleknuta
7 Oblik linije između bočnih kvrgauleknuća jako izražena uleknuća jasno izražena
8 Stupanj zamašćenosti jame ispod korijena repa
kosti jako izbočene s dubokim „V“ oblikom jame ispod korijena repa
kosti izbočene s “U” oblikom ispod korijena repa
žaja dolaze visoki nutritivni zahtjevi visoko proizvodne krave. U ranoj fazi laktacije krava mobilizira veliku količinu tjelesnih pričuva, kako bi nadomjestila potrebe visoke proizvodnje mlijeka. Za to nije dovoljan unos suhe tvari koju prima putem hrane, tj. krave su u negativnom energetskom balansu što dovodi do gubitka kondicije. Tako je prema nekim istraživanjima kilogram mobilizirane tjelesne pričuve dovoljan za proizvodnju sedam kilograma mlijeka. Naš je cilj u ovoj fazi spriječiti dnevni gubitak više od jednog kilograma težine dnevno, tj. gubitak više od jednog boda u ocjeni kondicije. Za usporedbu, krave su u kasnoj fazi laktacije u pozitivnom energetskom balansu, što im omogućava nadomještanje tjelesnih pričuva koje su izgubile u ranoj fazi laktacije. Međutim, u kasnoj fazi laktacije i kroz suhostaj bitno je da krava bude “fit” i da se izbjegne sindrom “debelih krava”, zbog spomenutih tegoba kod teljenja ali i negativnosti u početnom stadiju laktacije. Pritom se krava više oslanja na svoje tjelesne pričuve, što dovodi do niza određenih metaboličkih tegoba i moguće kasnije pojave znakova tjeranja. Kod ulaska u ranu laktaciju nisu poželjne ni previsoke ni preniske kondicije životinje, zbog problema u plodnosti, naime, negativan energetski deficit u trenutku pripusta rezultira nižom plodno-
OCJENA 3
IZBOČINE KOSTIJU I POKRIVENOST UMjerena
trnasti izdanci slabinskih kralježaka nejasni
linija profila blago uleknuta
manje od 1/4 izdanka vidljivo
OCJENA 4
šću. Kod ocjene kondicije vizualno se i opipom promatra područje korijena repa, zdjelice, sjedne i bočne kvrge, ispunjenost slabinskog dijela kralježnice, izraženost trnastih i poprečnih kralježaka te izraženost rebara. Na koji se način promatra kondicija ocjenama od 1 do 5, vidljivo je u tablici 1. Poželjne ocjene kondicije kroz faze laktacije nisu jednake za sve pasmine koje se koriste u proizvodnji mlijeka. Tako su preporuke ocjene kondicije u pojedinim fazama laktacije pojedinih autora za holstein pasminu: teljenje (početak laktacije) od 3,0 do 3,5
• pripust min. 2,5
• kraj laktacije od 3,0 do 3,5
• suhostaj od 3,0 do 3,5
• Iako je važno pratiti tjelesnu kondiciju mliječne krave tijekom cijele laktacije, to svakako treba učiniti u trenutku zasušenja (od 7 do 8 tjedana prije teljenja), prije teljenja (3 tjedna uoči teljenja) i prije pripusta životinje.
Utjecaj ocjene kondicije na plodnost
Danas su problemi u reprodukciji krava jedan od najčešćih razloga izlučenja iz stada. Iako na reprodukciju krave utječe mnogo čimbenika, kondicija životinje sva-
IZBOČINE KOSTIJU NEJASNE, POKRIVENOST IZRAŽENA
trnasti izdanci slabinskih kralježaka se ne raspoznaju
linija profila blago zaobljena
pojedinačni poprečni izdanci se ne raspoznaju
OCJENA 5
JAKO ZAMAŠĆENA
trnasti izdanci slabinskih kralježaka utonuli u masno tkivo
linija profila zaobljena
pojedinačni poprečni izdanci utonuli u mast
blago uvučena nije vidljiva izbočena
glatki zaobljeni
utonuli u masno tkivo, koža mlohava
blago uleknuta ravna zaobljena
uleknuća blago izražena glatka zaobljena
kosti glatke, jama ispod korijena repa plitka, obložena masnim tkivom
kosti zaobljene, jama ispod korijena repa djelomice ispunjena mašću
kosti utonule u mast, jama ispod korijena repa posve ispunjena mašću
Za simentalsku pasminu, optimalne su ocjene kondicije po pojedinim fazama:
teljenje (početak laktacije)
pripust
kraj laktacije
suhostaj
kako je jedan od njih. Osobito je bitna kondicija u ranoj laktaciji, kada krava zbog nedovoljnog unosa putem hrane mobilizira tjelesne pričuve, kako bi nadoknadila energetski manjak nužan za visoku proizvodnju mlijeka i zadovoljila sve energetske potrebe nužne za normalno funkcioniranje organizma. Upravo negativna energetska bilanca u ranoj laktaciji u ovom pogledu uzrokuje najveći problem, a to je konkurencija proizvodnje mlijeka i reprodukcije, gdje je proizvodnja mlijeka prioritetna. Negativna energetska bilanca nakon teljenja utječe na normalnu funkciju ovarija te kasniji oporavak genitalnog trakta (uterusa), što produljuje razdoblje do ponovne prve ovulacije, reducira stupanj koncepcije (uspješne oplodnje) i utječe na rani razvoj embrija. Normalan je gubitak kondicije na početku laktacije (u prvih 60 dana), ali preveliki gubitak težine i kondicije koji se odražava i na ocjenu nije poželjan. Kako ocjena kondicije utječe na plodnost, vidljivo je u tablici 2. Za plodnost, ali i zbog mnogih drugih problema, nisu poželjne ni predebele ni premršave krave, ali ni prevelike razlike u padu i rastu kondicije. Ocje -
Tablica 2. Utjecaj kondicije na plodnost krava
Gubitak kondicije (bodova)
Broj dana do ovulacije
Slijeva na desno: previsoka kondicija, idealna kondicija, slaba kondicija
njivanje kondicije nije složeno, a redovita primjena od velike je koristi kako bi se, zbog utjecaja na probleme koji nastaju u proizvodnji i zdravlju životinja te plodnosti, izbjegli neželjeni gubici na farmi. Zbog toga je pravilna i redovita provedba ocjene kondicije jedan od vrlo važnih i neophodnih alata koji nam može pomoći u uspješnom menadžmentu na farmi.
Broj dana do prvog tjeranja
Broj dana
Ocjena 1
Ocjena 2
Ocjena 3
Ocjena 1,5 - 2
Ocjena 4
Ocjena 2,5 - 3
Ocjena 5
Ocjena 4
Mljekarski list 12/2010.
Tatjana Me đ imurec, dipl. ing., HZPSS
Uovoj vegetacijskoj sezoni bilo je iznimno teško posijati, ali i pokositi travnjake u optimalnom vremenu. Planirane površine mnogi stočari nisu uspjeli posijati zbog loših vremenskih prilika, ili su ih posijali (pre)kasno. Prvih dana listopada česti su bili upiti poljoprivrednika mogu li još uvijek posijati smjese trava, djetelinsko-travne i travno-djetelinske smjese. Iskustvo pokazuje da sjetvu u prvom tjednu listopada (u prosječnoj godini u proizvodnim uvjetima u Podravini) dobro podnose i engleski i talijanski ljulj, ali moramo biti svjesni da su to vrste trava koje karakterizira brzo klijanje, nicanje i početni razvoj.
Prilikom sjetve izvan optimalnih rokova moramo poznavati sastav smjesa koje planiramo sijati i karakteristike vrsta koje su zastupljene u odabranoj smjesi. Djeteline, ali i neke vrste trava odlikuju se sporim početnim razvojem i sijemo li ih prekasno, vrlo je velika vjero-
Treba poznavati kulture koje sijemo
Kod sjetve talijanskog i engleskog ljulja bitno je znati razlike prilikom odluke što ćemo sijati
jatnost da će ih uništiti niske temperature. U takvim je slučajevima kupljeno sjeme bolje spremiti i sačuvati za proljetni rok sjetve.
U uvjetima proizvodnje kakvi prevladavaju u Podravini i Prigorju, gdje velika većina stočara nema dovoljno poljoprivrednog zemljišta za potrebe hranidbe ukupnog broja stoke na svom gospodarstvu, uobičajeno je talijanski ljulj posijati tijekom rujna (ili početkom listopada), pokositi jedan ili dva otkosa idućeg proljeća i nakon toga posijati kukuruz namijenjen silaži. Prednosti ovakva načina gospodarenja su: tlo nije golo tijekom zime (očuvanje tla od erozije…), • proizvodnja po jedinici površine je veća.
• Ali, postoje i nedostaci: skupa proizvodnja (trošak obrade i sjetve za samo
• 1-2 otkosa), preuzak plodored,
• za suhih proljeća problematično nicanje kukuruza
• (ljulj je veliki “potrošač” vlage iz tla),
Na slikama su dva usjeva talijanskog ljulja kod istoga gospodara i na istoj parceli (razlika je jedino u kvaliteti sjemena - jedno je iz “kućne radinosti”, a drugo je deklarirano sjeme)
Mljekarski list 12/2010.
čest napad ptica (vrana) na parcelama kasnije • posijanim kukuruzom.
Talijanski ljulj je kratkotrajna, srednje visoka trava, namijenjena intenzivnom korištenju. Ne podnosi gaženje, pa se zato ne koristi za napasivanje, za razliku od engleskog ljulja. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim, rastresitim i dovoljno vlažnim tlima. Pjeskovita i šljunkovita tla mu ne odgovaraju. Također, brzo propada i na teškim, vrlo vlažnim tlima s visokom razinom podzemne vode. Prema kemijskim karakteristikama tla, najbolje mu odgovaraju tla pH-reakcije oko 6, a dobro uspijeva i na slabo alkalnim tlima do pH-8,3. Sušu teško podnosi, naročito dugotrajnu. Traži dosta vlage, ali ne podnosi stagniranje vode na usjevu. Osjetljiv je na mraz, a golomrazica ga može potpuno uništiti. Pod snježnim pokrivačem može podnijeti od -10 do -15 °C, ali ne podnosi dugotrajan snijeg i zasjenjivanje.
Vrlo brzo raste i obnavlja se, tj. brzina, snaga i energija rasta vrlo su visoki. Životni vijek ove trave je kratak, samo 2-3 godine. Već se u trećoj godini korištenja travnjak jako prorijedi i ne isplati se koristiti. Visoko je prinosna trava koja daje odličnu kvalitetu krme. Stabljika naraste 0,70-0,80 m, ali i viša od metra ovisno o sorti, robusna je ali sočna. Nakon klasanja brzo otvrdne.
Sjetva Može se izvršiti u proljetnom ili jesenskom roku, tj. između 15. ožujka i 15. travnja (i prije ukoliko tlo nije prevlažno), ili između 15. kolovoza i 15. rujna. Naša praksa je pokazala da je jesenski rok sjetve bolji zbog manje zakorovljenosti usjeva i bolje ostvarenog sklopa (broj biljaka po jedinici površine). Naime, česta su sušna razdoblja s visokim temperaturama u ljetnom dijelu vegetacije. Takva suha i vruća razdoblja bolje podnose travnjaci već nabusali prošle jeseni, nego mlade još nepotpuno razvijene biljke iz proljetne sjetve. Ukoliko smo talijanski ljulj posijali u drugoj polovici kolovoza, tada prije zimskog razdoblja svakako treba pokositi ljulj, tako da omogućimo razvoj barem triju listova pri novom porastu ljulja. Ukoliko usjev ostavimo nepokošen ili suviše razvijen tijekom zime, talijanski ljulj jako stradava od snježne plijesni.
Dubina sjetve treba biti 1-2 cm, uz valjanje nakon sjetve (ovisno o stanju tla) radi boljeg dodira sjeme - tlo.
Norma sjetve
Talijanski ljulj zbog već opisanih karakteristika (vrlo je prodoran pa guši manje prodorne vrste u smjesama, ima kratku vegetaciju) treba sijati radije u čistoj kulturi nego u smjesama. Preporučene količine su 20-25 kg/
PROIZVODNJA KRME
Talijanski ljulj vrlo je prodoran pa guši manje prodorne vrste u smjesama i ima kratku vegetaciju te ga treba sijati radije u čistoj kulturi nego u smjesama
ha sjemena ljulja za uzgoj u čistoj kulturi u optimalnim uvjetima za sjetvu (ovisno o krupnoći sjemena, roku sjetve, uređenosti i pripremljenosti parcele za sjetvu i izvoru sjemena ova količina može se povećati čak do 45 kg/ha). Prilikom sjetve travnih smjesa namijenjenih višegodišnjem korištenju, udio talijanskog ljulja ne bi smio biti veći od 5 do 10%, zbog njegove izrazite prodornosti, a osim toga u nepovoljnim uvjetima propada i njegovo mjesto zauzimaju uglavnom korovi, što mijenja sastav smjese u kasnijim godinama korištenja kao i kvalitetu uroda s takva travnjaka. Uloga je talijanskog ljulja u smjesama postizanje većeg prinosa u prvoj godini korištenja. Radi produljenja životnog vijeka lucerišta ili djetelišta, u prorijeđen usjev lucerne ili crvene djeteline u drugoj ili trećoj godini korištenja možemo usijati
Usjev talijanskog ljulja pred košnju i nakon prve košnje
PROIZVODNJA KRME
Ostavimo li usjev talijanskog ljulja nepokošen ili suviše razvijen tijekom zime stradat će od snježne plijesni
talijanski ljulj, uz sjetvenu normu 5-10 kg sjemena po hektaru.
Priprema tla za sjetvu
Najbolje predkulture za sjetvu travnjaka su strne žitarice. Iza sebe ostavljaju nezakorovljeno tlo i dovoljno vremena za obradu tla. Nakon žetve žitarica treba izvršiti prašenje strništa, osim ako je zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovima. U tom ćemo slučaju pustiti da korovske vrste uđu u fazu intenzivnog rasta i razviju lisnu masu, i tada strnište poprskati nekim od totalnih translokacijskih herbicida. Tako tretirano strnište ostavit ćemo mirovati dva do tri tjedna, a zatim sve preorati na 25-30 cm dubine. Tlo do sjetve treba održavati čistim od korova (najbolje mehanički, npr. pomoću sjetvospremača). Tlo za sjetvu treba biti dobro poravnato i slegnuto, mrvičaste strukture.
Gnojidba
Osnovna gnojidba utvrđuje se na temelju prethodne analize plodnosti tla, a ukoliko ona nije izvršena preporuka je za osrednje plodno tlo 400 kg/ha mineralnog NPK gnojiva niskog sadržaja dušika, a visokog sadržaja fosfora i kalija u osnovnoj obradi. Moramo uzeti u obzir korištenje organskoga gnojiva na parceli i količinu mineralnoga gnojiva prilagoditi tome.
Sljedeće godine u proljeće, čim dopuštaju vremenske prilike, travnjak treba prihraniti KAN-om radi što ranijeg dobivanja prvog otkosa. Nakon svakog otkosa travnjak treba prihraniti dušičnim gnojivom u ukupnoj količini 140-220 kg dušika godišnje. Pritom ponovno trebamo uzeti u obzir gnoji li gospodarstvo svoj travnjak tekućim organskim gnojivima. Prihranu nakon otkosa trebamo prilagoditi vremenskim prilikama. Za prvi otkos trebamo
Mljekarski list 12/2010.
dati najviše dušičnoga gnojiva (oko 250 kg/ha KAN-a), za drugi i treći nešto manje (oko 200 kg/ha KAN-a). Ljeti možemo izostaviti prihranu (sve ovisi o vremenskim prilikama). Uglavnom, tijekom prosječnog kolovoza travnjak talijanskog ljulja možemo prihraniti sa 100-150 kg/ ha KAN-a, jer padne dovoljna količina oborina da biljke mogu iskoristiti dodano hranjivo i dati još jedan otkos tijekom rujna/listopada. Nakon toga nije dobro prihranjivati, jer se tako razrjeđuje stranični sok i biljke više stradavaju tijekom zime od smrzavanja. Ovako intenzivna gnojidba može se primijeniti u klimatskim uvjetima s dovoljnim količinama oborina (750 - 900 mm).
Korištenje
Talijanski ljulj možemo posijati već između 15. kolovoza i 10. rujna. Tako već iste jeseni stočari koji nemaju dovoljno proizvedene voluminozne krme mogu osigurati jedan otkos. Uz sve navedene agrotehničke mjere i pravilnu gnojidbu, prvi proljetni otkos dospijeva za košnju oko 20. travnja, drugi oko 15. svibnja. Treći, četvrti i eventualno peti otkos su ljetni i rano jesenski otkosi, koji znatno ovise o količini vlage. Najbitnije je da se prvi otkos pokosi što je moguće ranije u travnju, tako da tijekom travnja, svibnja i lipnja iskoristimo prirodne potencijale (dovoljno vlage i dovoljno toplotnih jedinica) za brz porast trave. Posljedica je kašnjenja prvog otkosa kašnjenje svakog sljedećeg otkosa, a u konačnici i smanjen prinos i kvaliteta. Za svaki je otkos najbitnije pravodobno ga pokositi, odnosno ne dopustiti ljulju da oklasa, jer je tada njegovo obnavljanje usporeno i smanjeno. Optimalna je visina ljulja za košnju 40-70 cm (do završetka vlatanja), kada je najkvalitetniji po sadržaju suhe tvari, bjelančevina, šećera, vlakana, a osim toga ukusan stoci i visoko probavljiv. Također, važna je visina košnje, tj. optimalno je da visina reza bude 7 - 8 cm od razine tla, radi brže regeneracije i porasta novog otkosa. Bale sjenaže treba maknuti s parcele jer ispod njih biljke u potpunosti propadaju.
Prinos
U ovako intenzivnom korištenju (sjetva ujesen i korištenje cijelu iduću godinu) talijanski ljulj daje oko 80 t/ha zelene mase (u 4-5 otkosa).
Sortiment
Na sortnoj listi nalazi se mnogo stranih i nekoliko domaćih kultivara. Najzastupljenije su u proizvodnji B-9, Mir, Bofur, Tetraflorum, Barprisma, Barextra i Lolita. Tetraploidne sorte imaju krupnije lišće, veći udio lista u ukupnoj zelenoj masi, robusnije su i pogodnije za intenzivno korištenje.
Mljekarski list 12/2010.
Budućnost naših kumica
Kumice su po zakonu dužne registrirati ili odobriti pod posebnim uvjetima svoju djelatnost prerade mlijeka na OPG-u
Anđelka Pejaković, dipl. ing., HZPSS
Svjedoci smo raznih promjena i prilagodbi kojima su izložena naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva u posljednjih nekoliko godina, pa tako i naši mali proizvođači sira, zbog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a. Prema iskustvu iz nama susjednih država, prilagodba sa zakonodavstvom EU-a ni kod njih nije bila jednostavna i bez posljedica Velik dio zagrebačkih kumica, kao i većina kumica sjeverozapadne Hrvatske, prodaju svoje sireve na tržnicama ili na kućnom pragu niz godina. Glavni i najtraženiji sir na zagrebačkim tržnicama bio je i ostao svježi sir s vrhnjem. Prodaja se odvijala prilično jednostavno - zakupom klupe na nekoj od tržnica bez traženja ikakvih dokaza o higijenskoj i zdravstvenoj ispravnosti tog proizvoda, a on se pripravljao i još se uvijek pripravlja najčešće u neodgovarajućim uvjetima u kuhinji.
Republika Hrvatska je u predpristupnom razdoblju za ulazak u EU među prvima prilagodila propise vezane za zdravstvenu ispravnost i sigurnost hrane. Tako je donošenjem Zakona o hrani (2007.) i skupine pravilnika o higijeni hrane, tzv. Higijenski paket (2008.) te drugih podzakonskih akata vezanih uz registraciju objekata za preradu i posebne uvjete za preradu vlastita mlijeka (2009. i 2010.) propisano tko, kako i gdje može proizvoditi i prodavati hranu životinjskog podrijetla. Nedavni događaj zabrane prodaje
sira na zagrebačkim tržnicama bez rashladnih vitrina samo je dokaz da postoje propisi ali se oni ne poštuju. U ovom slučaju tržnica nije poštovala zakon koji ju obvezuje da osigura hladni lanac za sve proizvode životinjskog podrijetla koji se na njoj prodaju. Dijelom je krivac neznanje odgovornih ljudi na tržnicama, a dijelom dosadašnje odgađanje primjene propisa pa su se i ovi olako shvatili.
Međutim, da ne bi izgledalo da su uvijek svi drugi krivi a kumice u pravu, treba napomenuti da su te iste kumice također po zakonu dužne registrirati ili odobriti pod posebnim uvjetima svoju djelatnost prerade mlijeka na OPG-u, i to još od 2003. Prateći i radeći intenzivno na problematici sirarstva s ostalim kolegama iz radne skupine za sirarstvo HZPSS-a, spoznali smo da je manje od 10% svih malih sirara ili kumica zadovoljilo navedene propise, a ostalih 90% i dalje radi po starom i čak se podsmjehuju ovoj manjini zašto troše novac na uređenje objekata ili zašto se educiraju.
Nakon ovih događanja na tržnicama, 13. listopada Savez udruga malih sirara RH “SirCro” i Gradski ured za poljoprivredu Grada Zagreba, uz pomoć podružnice Zagrebačkog Holdinga Tržnice d.d., organizirali su sastanak kumica, predstavnika tržnica, sanitarne inspekcije i Uprave za veterinarstvo MPRRR-a. Sanitarna inspekcija objasnila je razloge zabrane prodaje sira bez vitrina, pozivajući se na zakon. Rok za ispunjavanje zakonskih obveza postavljanja vitrina produžen je tržni-
cama do kraja ove godine, do kada su dali i rok kumicama da ispune svoje obveze i zatraže registraciju svojih objekata ukoliko proizvode isključivo svježi sir i vrhnje, odnosno odobrenje objekata pod posebnim uvjetima ukoliko proizvode i ostale vrste sireva. Predstavnica Uprave za veterinarstvo objasnila je način registracije i odobravanja objekata pod posebnim uvjetima, odnosno obveze kumica prema zakonu. Naravno da je među kumicama izbilo negodovanje, ali je rečeno da je zakon jednak za sve. Nakon što dobiju Rješenje o registraciji ili Odobrenju pod posebnim uvjetima, priča nije gotova već su tek tada podložne inspekcijskim nadzorima, čega se neke od njih boje naročito one koje nemaju krave već kupuju tuđe mlijeko i rade sir, ili još gore, kupuju tuđi sir pa ga prodaju kao da je njihov. One, “švercerice” poštenim su kumicama nelojalna konkurencija (ruše cijenu sira jer su njihovi troškovi proizvodnje manji i ne rade nikakve analize proizvoda), a kad ih se jednom makne s tržišta ostalima će biti puno lakše prodati sir. Nakon tog sastanka, na kojem je inspekcija rekla svoje, osjetno se povećao broj zanimanja za registraciju objekata. Savez sirara i Gradski ured za poljoprivredu planiraju dogovoriti sa zagrebačkim tržnicama edukaciju “plac majstora”, kao i još nekoliko edukacija kumica.
U svrhu edukacije kumica, ne samo u Zagrebu već i u cijeloj Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina održano je puno predavanja, praktičnih radionica, osposobljava-
Mljekarski list 12/2010.
nja i stručnih putovanja. Jedno takvo putovanje organizirano je 20. listopada ove godine za kumice Zagrebačke županije i Grada Zagreba u Sloveniju. Cilj je bio vidjeti jednu njihovu siranu s turističkom djelatnošću na OPG-u, odnosno s dvoranom za kušanje za goste i nekoliko apartmana s wellness programom, jednu farmu muznih krava i prodaju mlijeka putem automata za mlijeko, tzv. mljekomata.
Novost na tržištu
Prodaja mlijeka putem mljekomata u posljednje se dvije godine osobito raširila po Sloveniji. Njihovo iskustvo sada govori da mljekomate ne treba postavljati bilo gdje, već samo na frekventnim mjestima u velikim gradovima. Najisplativiji mljekomati su oni postavljeni ispred velikih trgoč ć
u centru kupiti sve ostalo a mlijeko u mljekomatu, jer im je usput. Iskustvo je da mljekomati postavljeni u gradu ali dalje od trgovačkih centara ne rade tako dobro, jer se kupcima ne da samo zbog jedne boce mlijeka dolaziti u taj dio grada već i mlijeko kupe u velikim prodavaonicama. Također, treba paziti i na udaljenost OPG-a koje proizvodi mlijeko i mjesta postavljanja mljekomata, zbog troškova prijevoza i mogućih kvarova.
U susjednoj Sloveniji zabilježen je obrnuti postotak registriranih i neregistriranih malih sirara u odnosu na našu državu, 90%:10% u korist ovih prvih, i sirevi se prodaju u rashladnim vitrinama na što se osobito pazi u ljetnom razdoblju. I kod nas je nedavno, 11. rujna, postavljen prvi mljekomat, i to u Zagrebu, na tržnici Utrina, a u vlasništvu je OPG-a Želj-
• mikrobne kulture za spre avanje rasta kvasaca i plijesni
•sredstva za spre avanje kasnog nadimanja sira
•mlije ni proteini
•prehrambene boje i dodaci
•stabilizatori za prehrambenu industriju
•identi kacijske kazeinske markice za sireve
•plasti ni kalupi za samoprešanje sira
• testovi za kontrolu ostataka antibiotika i inhibitora u mlijeku
• mikrobiološke podloge za kontrolu higijenske ispravnosti sirovine i prehrambenih proizvoda
• pribor i oprema za pra enje higijene proizvodnih pogona
•laboratorijska oprema i pribor
•konzalting i edukacija
• pokusna laboratorijska proizvodnja za nove proizvode u vlastitom opremljenom laboratoriju
• on-site razvoj tehnologije za nove mlije ne proizvode
•radionice
•recepture
Nedavni događaj zabrane prodaje sira na zagrebačkim tržnicama bez rashladnih vitrina samo je dokaz da postoje propisi ali se oni ne poštuju
ka Pažulja iz Kupinca - Zagrebačka županija. Mljekomat ima cisternu kapaciteta 200 litara. Cijena takvih mljekomata okvirno je 25.000,00 €, a ovisi dakako o kapacitetu. Drugi mljekomat je nakon toga postavljen na zagrebačkoj tržnici Jarun, u vlasništvu je iste tvrtke, a mlijeko u njega puni također OPG Željko Pažulj. U posljednje vrijeme bilo je puno upita i zanimanja za postavljanje mljekomata kod nas, pa je evo, nakon dosta mukotrpnih priprema, došlo do realizacije projekta.
Mljekarski list 12/2010. IZ UDRUGA
Konferencije i radionice ocjenjivača holstein pasmine krava zemalja srednje i istočne Europe 2012. godine
Željko Picig, bacc. ing. agr, HPA
UČeškoj, u Velkim Meziricima, od 5. do 6. listopada održana je konferencija i radionica ocjenjivača holstein pasmine krava zemalja srednje i istočne Europe. Organizator je bio Češki holstein savez, na čiji su poziv sudjelovali i djelatnici HPA Aleksandar Kljujev, Željko Picig i Ivica Vranić, a ukupno je bilo nazočno oko 20 ocjenjivača iz Češke, Slovačke i Mađarske. Prvog konferencijskog dana svaka zemlja predstavila je način i tijek provođenja ocjene krava, a za Hrvatsku su prezentacije odradili Aleksandar Kljujev i Željko Picig. Drugi dan konferencije odrađen je na terenu, na farmi sa 1400 krava, gdje su obavljeni harmonizacija i usklađivanje svih ocjenjivača, i to tako da su ocjenjivane 4 krave, a svaka zemlja davala je skupnu ocjenu za pojedino grlo.
Provedba ocjenjivanja bila je vremenski ograni č ena, ocjene su se davale prema preporuci Svjetskog holstein-friesian saveza, a nakon toga sve su zemlje
iznijele svoje mišljenje za pojedino svojstvo, odnosno komentar uz pojedinu ocjenu. Glavni komentar i zaključ ne ocjene dao je me đunarodni sudac holstein pasmine Tamas Sebok iz Mađarske, koji je bio i glavni sudac za holstein pasminu krava na Državnoj stoč arskoj izložbi u Gudovcu, održanoj sredinom rujna. Ocjena vanjštine krava i harmonizacija u Č eškoj potvrdila je da hrvatski ocjenjivači ne zaostaju za kolegama iz drugih zemalja, naprotiv, u pripremi je da naši ocjenjivači sudjeluju na svim radionicama koje omoguć avaju skupljanje bodova, odnosno mogu ć nost stjecanja statusa me đunarodnog suca. Da bi se došlo do tog postignuć a, ocjenjivač na tri me đunarodne radionice, koje se u pravilu održavaju jednom godišnje, mora biti u top 10 u konkurenciji više od 30 ocjenjivač a iz cijele Europe. Konferencije i radionice za zemlje srednje i istoč ne Europe održavat ć e se svake godine, odnosno iduć e godine domaćin ć e biti Slovačka, a Središnji savez udruga hrvatskih uzgajivač a holstein goveda organizirat ć e ju 2012. godine.
Mljekarski list 12/2010.
Stočarska izložba Požeško-slavonske
U govedarskom dijelu izložbe predstavljeno je trideset grla goveda simentalske i holstein pasmine u pet kolekcija
Mr. sc. Marija Špehar
Unatoč lošim vremenskim prilikama, 26. rujna u Alilovcima pokraj Požege održana je Županijska stočarska izložba “Požega 1863.-2010.”. Pokrovitelji su bili Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Požeško-slavonska županija i Hrvatska gospodarska komoražupanijska komora Požega, a organizatori Hrvatska poljoprivredna agencija - ured Požeško-slavonske županije, Agronomsko društvo Požega i općina Kaptol. Nakon uvodnih riječi pokrovitelja i organizatora, izložbu je otvorio Stjepan Mikolčić, državni tajnik u MPRRR-a. U govedarskom dijelu predstavljeno je pet kolekcija goveda simentalske i holstein pasmine. Nakon predvođenja i ocjene 30 grla, komisija je odabrala ona najvrjednija a njihovim je uzgajivačima pomoćnik ravnatelja
Hrvatske poljoprivredne agencije
Ante Pezo, dipl. ing., uručio diplome. Predstavnici županije i općine Kaptol, ali i drugi sponzori ove izložbe, također su nagradili uzgajivače vrijednim nagradama. Osim navedenih pasmina, prikazana je i kolekcija izvorne pasmine slavonsko-srijemski podolac s tri grla. Prvonagrađena grla
U kolekciji steonih junica simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Trgomont d.o.o. iz Grabarja za steonu junicu Pliva životnog broja HR 4101520557 (oteljenu 30.3.2008.). Majka ove krave je Pavla životnog broja HR 5100823698, koja je maksimalnu mliječnost imala u 2. laktaciji: 5544 kg mlijeka sa 3,58% mliječne masti i 3,26% bjelančevina. U kolekciji prvotelki simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Slavko Bartolović iz Alilovaca za kravu Sisu život-
nog broja HR 7101520697 (oteljenu 18.4.2008.), koja je na prvoj kontroli mliječnosti proizvela 26,2 kg mlijeka sa 4,13% mliječne masti i 3,01% bjelančevina. U kolekciji ostalih krava simentalske pasmine prvu nagradu osvojio je Ivica Hajduh iz Trapara za kravu Žanu životnog broja HR 6101038045 (oteljenu 19.6.2004.), koja je maksimalnu mliječnost imala u 2. laktaciji od 8370 kg mlijeka sa 3,91% mliječne masti i 3,07% bjelančevina. U kolekciji steonih junica holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Zlatko Ciganović iz Alilovaca za steonu junicu Micu životnog broja HR 2101676955 (oteljenu 28.12.2008.), čija je majka Milka (životni broj HR 1101281785) u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela 8771 kg mlijeka sa 3,73% mliječne masti i 3,11% bjelančevina. U kolekciji ostalih krava holstein pasmine prvu nagradu osvojio je Tihomir
Mljekarski list 12/2010. IZLOŽBE
Kotrla iz Golog Brda za kravu Taru životnog broja HR 7101122749 (oteljenu 21.1.2007.), koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 9238 kg mlijeka sa 3,95% mliječne masti i 3,17% bjelančevina.
Za šampionsko grlo simentalske pasmine odabrana je krava Amanda, životnog broja HR 1101312456 (oteljena 25.5.2005.), uzgajivača Vladimira Tadijala iz Tominovca, koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 8995 kg mlijeka sa 3,66% mliječne masti i 3,14% bjelančevina.
Šampionkom iz kolekcija izloženih goveda holstein pasmine proglašena je krava Regina, životnog broja HR 3101069576 (oteljena 12.8.2006.), uzgajivača Željka Strapača iz Vetova, koja je u maksimalnoj laktaciji proizvela 7091 kg mlijeka sa 3,50% mliječne masti i 3,45% bjelančevina.
Šampionska zvona i diplome ponosnim uzgajivačima uručio je pomoćnik ravnatelja HPA Ante Pezo, dipl. ing., dok su od organizatora i sponzora primili vrijedne nagrade. Nažalost, zbog lošeg vremena mladi uzgajivači nisu mogli predvo-
diti svoju telad. Svi su oni za uloženi trud primili zlatne medalje za sudjelovanje od HPA te slatke nagrade sponzora izložbe. Osim kolekcija goveda, izložene su i četiri kolekcije ovaca pasmina istočno-frizijske, njemački merino i charolais.
AGROMETEOROLOG
PROSINAC
Prosinac će vjerojatno ove godine biti hladniji od višegodišnjeg prosjeka u istočnoj, središnjoj ali i u gorskoj Hrvatskoj. U Istri i Dalmaciji bit će uobičajeno hladno za ovaj mjesec. Posljednjih 50 godina prosinac je u prosjeku hladniji od studenoga, primjerice u Zadru 3,5 °C, Zagrebu 4,6 °C, a u Osijeku i Gospiću 4,7 °C. Minimalna se temperatura zraka ovog mjeseca može spustiti u Zadru na -6,5 °C, Osijeku -19,8 °C, Zagrebu -23,2 °C, a u Gospiću na -26,6 °C.
Oborine će ovog mjeseca u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj biti u okvirima prosje čnih višegodišnjih vrijednosti. No, u gorskoj Hrvatskoj te uzduž Jadrana ukupne količine oborine bit će manje od višegodišnjeg prosjeka. Vrijedno je istaknuti kako ovog mjeseca prosječno padne u Osijeku 54 mm, Zagrebu 61 mm, a u Gospiću 150 mm oborina. U odnosu na studeni, spomenute su količine oborina nešto manje u Osijeku i Zagrebu, a veće u Gospiću. Prosinac
Mljekarski list 12/2010.
Mr. sc. Dražen Kaučić
je vrlo kišovit mjesec. Naime, prosječno u Zagrebu ima 12, Osijeku 13, a u Gospiću 14 dana s oborinama većima od 1 mm. Snijeg nas ovog mjeseca nikako ne bi smio iznenaditi. Tijekom posljednjih 50 godina prosječno ima dana sa snijegom na tlu visine veće od 1 cm u Osijeku 7, Zagrebu 8, a u Gospiću 16 dana.
U organizam se tijekom predstojećih blagdana iznenada unosi obilje hrane, masnog pečenja, slatkiša, alkohola, a sve se to teško, ponekad i nikako probavlja
Dr. Ivo Belan
Još malo pa će Nova godina. Nema toga što će nas spriječiti da si u ludoj novogodišnjoj noći i novogodišnjim prazničnim danima ne pružimo oduška, da budemo veseli, malo raspojasani i otkačeni. Jednostavno, takvi smo. Uostalom, takav će tih dana biti i cijeli svijet, pa zašto ne bismo bili i mi!
E, pa u redu, počnimo s onim tko će nam biti najvjerniji pratitelj tih dana, a to je alkohol. Postoji trik koji znatno može pomoći onima koji polaze na lumperaj. Ako prije polaska pojedete šačicu maslina ili popijete žlicu ulja, lako se može desiti da tijekom veselice većina vaših prijatelja završi pod stolom, a da vi hrabro ostanete na nogama - pjevajući ili držeći govore. U svakom slučaju, nemojte piti na prazan želudac. Ako nikako ne možete izbjeći alkohol, onda vodite brigu o tome da dobro jedete. Međutim, mnogi misle ovako - ako dobro jedem mogu slobodno piti alkohol, sigurno i bez straha voziti automobil. Zapravo, misle da hrana neutralizira efekte alkohola. A efekt hrane nije u “neutralizaciji” alkohola, nego u odgađanju resorpcije. Ako je čovjek natašte, resorpcija (odlazak u krv) alkohola mnogo je brža nego kad je želudac pun. To znači da kod praznog želuca već i relativno mala količina alkohola u krvi postiže zabrinjavajuće koncentracije. Na pun želudac ista količina alkohola postići će nižu koncentraciju u krvi i ta će dulje trajati. Dakako, nemojte miješati više vrsta alkohola!
Sigurno neće biti malo onih koji će u toj ludoj noći a i kasnije potegnuti više pića nego što su navikli i više nego što im organizam može podnijeti. Osim računa plaćenih konobarima, doći će vrijeme da se plati još jedan, a to je račun - mamurluku. Naš narod kaže “klin se klinom izbija”, međutim, budite sigurni, to ne vrijedi kad je riječ o pretjeranoj količini alkohola. Neki ujutro, nakon lude vinske noći, ublažavaju, “presjeku” mamurluk dvostrukim vinjakom! Riječ je o velikoj zabludi. Ujutro za ublažavanje mamurluka preporučujemo čašu mlijeka, koje
će ublažiti nadražaj i upalu želučane sluznice izazvane prevelikim količinama vina.
Sokom od rajčice protiv mamurluka
Pomoćni su savjeti - popiti puno vode prije odlaska u krevet, jaka crna kava, žličica sode bikarbone u čaši hladne vode, čaša dvije rasola, voćni sokovi i vitamini, uz dobar doručak, omogućit će da se organizam brže oporavi od mamurluka. Američki “cugeri” otkrili su da u takvim situacijama izvrsno djeluje četvrt do pola litre soka od rajčice.
Smanjite šanse za nastanak mamurluka izbjegavajući pjenušava pića. Osim toga, izdržat ćete dulje na bijelom vinu nego na crnom, i radije na hladnijem piću. Brandy, cherry, crno vino, tamni rum i pivo najgori su za mamurluk. Najsigurniji su votka, gin, bijelo vino. Za glavobolju nemojte uzeti Aspirin, jer on može loše djelovati na već iritiranu želučanu sluznicu. Uzmite paracetamol, ako već nešto morate uzeti. Za ublažavanje mamurluka veoma je korisna žustra šetnja na svježem zraku. To ne bismo smjeli zaboraviti. Takva tjelovježba ubrzat će sagorijevanje i eliminaciju alkohola iz tijela. Nakon šetnje potreban je dobar dug san koji će oporaviti tijelo, a posebno živčani sustav. Vrlo je dobro poznato da već i male količine alkoholnih pića ili blagi mamurluk smanjuju sposobnost za vožnju. O većim količinama da i ne govorimo. One, između ostalog, uzrokuju opijenost, nesposobnost orijentacije, zamućenje vida, usporenje refleksa i slabiju kontrolu nad mišićima. Kolika bi djeca još i danas imala svoje očeve da su ti vozači samo uzeli taksi (ili se prošetali) na povratku s takve jedne terevenke, a ne sjeli za
VAŠ LIJEČNIK
Mljekarski list 12/2010.
Ujutro za ublažavanje mamurluka preporučujemo čašu mlijeka, koje će ublažiti nadražaj i upalu želučane sluznice izazvane prevelikim količinama vina
svoje volane! Ako ste već sjeli u auto u takvom stanju, ne zaboravite staviti sigurnosni pojas.
Statistike nepobitno dokazuju da bi od četvero poginulih u prometnim nesrećama, dvoje ostalo na životu da su bili vezani pojasom, a od četvero ozlijeđenih, troje bi prošlo neozlijeđeno ili s lakšim ozljedama. Vozač ili suputnik vezan pojasom može preživjeti prometnu nesreću pri brzini od 80 km na sat. A 80 posto nesreća događa se pri brzini od 60 do 70 km na sat. Pa sada vi vidite! Neki od nas ovih dana uzimaju i neke lijekove. Provjerite kod svog liječnika možete li istovremeno popiti veće količine alkohola. Ima lijekova koji kombinirani s alkoholom mogu izazvati težak gubitak sposobnosti prosuđivanja i koncentracije.
Najbolje nije i najzdravije
Liječnici govore kako su čekaonice poslije prazničnih dana pune pacijenata. Većina od njih žrtve su slavlja
- “pokvareni” želuci, tegobe u probavi, poremećaj tlaka itd. često su posljedice “nakrkanosti” u jelu i pretjeranosti u piću. Postoji izreka da čovjek ništa gore ne podnosi od niza dobrih dana. A praznici su baš takvi dani. Na stol dolaze neuobičajeno obilni, ukusni i najbolji obroci. Sve ono što čovjek sebi ne može dopustiti svakog dana.
Ali najbolje, nažalost, nije uvijek i najzdravije. U organizam se tako iznenada unosi obilje hrane, masnog pečenja, slatkiša, alkohola, a sve se to teško, ponekad i nikako probavlja. Česte su tegobe u probavi, praćene osjećajem punoće i neugodne nadutosti. Nije čudno ako se pojave i teži simptomi - mučnina, povraćanje i bolovi u trbuhu. Od tako “pokvarenog” želuca ne samo da se čovjek ne osjeća dobro, već tako kvari i prazničko raspoloženje. Razumljivo je da će ljudi biti neraspoloženi ako se jedva mogu i kretati, ako im je muka, ako su umorni ili iscrpljeni. Takvo iznenadno preobilje masnoća i ugljičnih hidrata u prazničnim gurmanlucima i poslasticama naročito ugrožava ljude oštećenog srca i krvne cirkulacije. U prazničnim danima u bolnicama je najveći broj hitnih prijama zbog srčanih tegoba i poremećaja krvotoka. Prazničnih uživanja jedva da se čovjek i može odreći (to nitko i ne želi!), samo u njima budimo malo umjereniji.
Dukat vodeća robna marka svježega i trajnog mlijeka u Hrvatskoj
PGM istraživanje koje je provela agencija Valicon svrstalo je robnu marku
Dukat u najjače robne marke prehrambene industrije u 2010. godini. Dukat je osvojio titulu vodeće marke u kategorijama svježega i trajnog mlijeka. Istraživanje koje je proveo Valicon bavi se ocjenom snage robnih marki u pojedinoj kategoriji te utvrđivanjem marki koje se uspješno povezuju s potrošačima. Temelj za mjerenje snage robne marke predstavljaju poznavanje, iskustvo i upotreba proizvoda. Novost u ovogodišnjem istraživanju je naglasak na praćenje imidža kroz 25 elemenata, a u fokus je stavljena i pouzdanost podataka odnosno praćenje promjene snage robne marke. Dukat je najpoznatija robna marka mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj te nositelj brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.
ZANIMLJIVOSTI
SMljekarski list 12/2010.
Agronom među ribama i ribič među kravama
Prof. dr. sc. Zoran Grgić
retna je okolnost da manje ili više uz svaku famu postoji neka voda, pa se osim posla mogu baviti i omiljenom razonodom koja ve ć polako prelazi u glavnu preokupaciju nakon radnih obveza. Moji ribički počeci bili su na mrtvici Save u Crkvenom Boku. Na gospodarstvu Paić, s kojima smo surađivali na projektu prije desetak godina, istraživao sam ekonomiku proizvodnje mlijeka. Već druge godine ostavljao sam im disketu da sve potrebno popunjavaju sami, a ja sam provodio pola dana u čamcu, na ribolovu. Više puta dogodi se preklapanje posla i ribolova. Nema boljega nego obilaziti pašnjake s ribičkim štapom u ruci. Ili na obilasku uz Savu od Kobaša do Sikirevaca sresti vlasnika sa stadom krava. Ne jednom tako bih se dulje zadržao u razgovoru o mljekarstvu i poljoprivredi općenito nego što sam lovio ribe.
Kad se zbog obveza ili lošeg vremena ne može u ribolov, može se barem pisati o tome. Tako uz pisanje u Mljekarskom listu, ve ć petu godinu pišem i u ribičkom časopisu “Ribiči i ribe”. To ima i svojih prednosti. Upravo su me pritisnuli rokovi objave rada u Mljekarskom, a urednik traži makar tekst o hobijima suradnika u časopisu. Pa, evo jedne priče.
Gdje danas naći dobru vodu
Jesenas nije bilo teško naći plitku vodu na Lonjskom polju. Vodostaj je bio toliko nizak da se za moj ukus više nego prevelik broj ribiča nalazio na samo nekoliko odredišta, gdje je tijekom listopada i prve polovice studenoga bio moguć kakav takav štukolov. Većina starijih štukolovaca spominje stara dobra vremena o puno i velikim ulovima, koji se danas tek ponekad jave u kakvom ludom danu po sezoni. Zaboravlja se da nas je sve više i lovimo sve boljim priborom, pa su nam dostupna i udaljenija mjesta gdje se prije štuka mogla spasiti od izlova.
Za neribiče je važno re ći da se štuka varaličarenjem lovi tako da se na ribičku strunu stavi žičana sajlica, na koju se stavi varalica u obliku žlice ili leptira metal-
nog tijela, na kojima se nalazi trokuka udica. Napadom na varalicu štuka, naš najpoznatiji riblji grabežljivac, zakvači se za udicu. U posljednje vrijeme, iako polako, kod nas se širi filozofija “ulovi i pusti”, što znači da se riba ulovi, napravi se fotografija kao trofej, a riba vraća u vodu. Takvo ponašanje je naš zalog za budućnost i prilika da naši nasljednici po ribičkom štapu mogu loviti ve će štuke i više od nas.
Ribolov na mrtvici Save Provlačim se kroz gusto šiblje, dvodijelni štap je rastavljen da se koliko toliko bezbolno provučem do vode. Prići samoj vodi vrlo je teško, zato se veselim svakom panju uz vodu, svakom usjeku s malo čistine. Polako i tiho sklapam štap, varalica je već na sajlici. Prva zabacivanja odmah su uz obalu. Najprije ispred mene, pa onda ukoso, što više usporedno uz obalu i priobalnu vegetaciju. Uz samu obalu najlakše je dobiti štuku na ovakvim vodama. Na mjestima s dubljom vodom krenuo bih od provlačenja varalice jedva ispod površine, a kasnije bih je vukao u srednjem pa u dubljem sloju. Ovdje je dubina vode jedva metar, na dnu je slabo zatravnjeno, pa vučem varalicu ispod same površine vode. Iz vode na nekim mjestima izviruje trava, a uz ta mjesta naviše i zabacujem. Nakon nekoliko zabačaja odmah po padu varalice u vodu osjetim jači otpor i kontriram, nažalost, samo vodena vegetacija. Štuka se uvijek lakše nađe uz kakvu zapreku i zaklon u vodi, pogotovo potkraj listopada. Kasnije, kad jače zahladi, štuka se dobro lovi i na otvorenom gdje će biti u potrazi za plijenom koji će biti sve teže pronaći.
Prvi pravi udarac malo me iznenadio. Najprije pomislim da sam možda zapeo za vodenu vegetaciju, jer se varalica kratko zaustavila, a štuka se nakon udara opušteno nastavila kretati u mom smjeru. Sre ća da sam po navici malo kontrirao dizanjem vrha štapa, jer nakon dva namotaja kotura osjetim zavlačenje u stranu. Štuka je. Kad je shvatila da “šlepanje” ide prema obali, počinje prvi otpor. Još jače je kad me ugleda na obali. Kočnica kotura dobro radi i bjegovi su praćeni
Mljekarski list 12/2010. ZANIMLJIVOSTI
“kliktanjem” kočnice. Lijepa štuka od 67 cm, ne važem je ali može biti dvokilašica, što je za vode ovdje pravi ulov. Nastavljam dalje s drugim leptirom. Ovaj ima zelenkasto obojano krilce, koje mene najviše podsjeća na babuške sa slavonskih bara, onako srebrnkasto zelene. Pokušavam spustiti vrh štapa i vući sporije, ali su tada češća zapinjanja koja počinju živcirati zbog muke sa štapom “široke gramaže”. Zato dižem ponovno vrh i brže namatam. Pokušavam u privlačenju što prije ugledati svog leptira. Znam i zašto, jer viđao sam to više puta, u ribolovu i štuke i bolena ovako na površini. U jednom trenutku jaki val prati moju varalicu. Neposredno ispod površine štuka se zajurila za mojim leptirom. Osjetim jako kvačenje i u jednom trenutku ručica kotura zastaje s kretanjem, vrh štapa jako se savija pa prokliže kočnica kotura.
Koliko puta da doživiš ovakvo iskustvo, adrenalin puca jednako jako. Veća je štuka i ne iskače odmah na površinu kao one manje, koje odmah zveckaju krilcem leptira dok se pokušavaju osloboditi trokuke. Ova zavlači na stranu, pa se malo prepusti mom namatanju strune. Velika je. Provjeravam otpuštenost kočnice, dobro je
samo da lijepo ublaži onih nekoliko početnih pokušaja da se oslobodi. Ova je zbilja borbena. Vidim da je trokuka uhvaćena po strani, samo je jedan vrh udice u ustima, kao i krilce. Otvara škržne poklopce i „zijeva” ne bi li se oslobodila. Privučem je gotovo do ruke, onda se trgne prema otvorenoj vodi. Lijepo kliktanje kočnice na Magnesii. Nema forsiranja. Nakon dva neuspjela prihvata, ipak je uspijem obuhvatiti iza glave, ali samo na kratko. Neće ići tako lako kako sam ja zamislio, bez podmetača. Još nekoliko pokušaja i kad se već dobro izmorila moja je. Polako izvlačenje u gustiš, pa na čistinu. Dvanaest sekundi za fotografiranje samookidačem. Nakon opet dva neuspjela pokušaja, imam za mene više nego dobru fotku. Vaganje i mjera. Nešto više od 4,5 kg i 84 cm dužine. Svakako ide u red odličnih ulova.
Polako se smirujem, provjeravam još nekoliko puta - je, fotka je uredno na memorijskoj kartici fotoaparata. Pauza. Nakon ovakvog ribolova obično dođe kratko zasićenje, u stvari ne zasićenje nego samo traži kratki odmor, da se srede dojmovi i pribere za novu motivaciju. Više uživam u osjećaju da je ribolovni dan još jednom bio vrlo uspješan.
CIJENA MLIJEKA
Mljekarski list 12/2010.
Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%.
Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina. Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.
Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.
Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)
UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mlije čne masti i 3,4% bjelančevina
vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)
vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)
Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za studeni 2010. godine
Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać , dipl. ing. agr.
