Mljekarski list 10-1998

Page 1


svježe mlijeka

Znate li zašto je BioAktiv svježe mlijeko s LGG-om koje mora biti Vaš trajan izbor? I ne samo Vaš tijekom cijeloga života!

BioAktiv svježe mlijeko s LGG-om ispunjava tri želje:

• izvrsno osvježava.

• Daje više vitamina i minerala od bilo kojeg drugog energetskog ili vitaminskog napitka.

• Aktivno se brine o Vašem zdravlju i ljepoti: kultura LGG-a imunitet i skrbi se o skladnom radu probavnih organa. Tako na najprirodniji daje snagu potrebnu da bi iz dana u dan bili sve aktivniji. Istodobno, u mlijeku sadržan kalcij, koji danas nedostaje

žena i djevojaka, Vašim kostima smanjuje opasnost od osteoporoze, a Vašoj kosi i noktima daje sjaj i ljepotu.

Zato svakoga dana pijte BioAktiv svježe mlijeko s LGG-om.

Tijelo Vam biti zahvalno!

Mljekarski list

Redakcijski kolegij: dr. Stjepan dr. Ivo Belan dipl. ing. Stjepan Brlek dr. Stjepan Feldhofer dr. Zoran dr. lvan dipl. ing. Stjepan prof. dr. Zvonimir štafa

Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj

Redalctorlca: dipl. ing. Vera

urednica: ing. Mirna

Lektorica: Katarina-Zrinka

Crteži: dipl. ing. Nikola

Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31 /Ili tel./fax: 01/424-420

Cijena: 3,60 kn

priprema i tisak: Orbis d.d., llica 65, Zagreb

Tijekom listopada u razdoblju od 1949. do 1997. godine naJvlše je oborina bilo 1974. godine. Te Je godine u Zagrebu tijekom 11 kišnih dana izmjereno 219 litara na jedan metar.

Str. 2•4

Str. 4-6

Str. 7

Str. 8

Str. 8-14

Str. 15-16

Str. 17-18

Str. 18

Str. 19-20

Str.22-23

Str. 23-25

Str.26-28

Str. 28·29

ISSN 0351-9104

prof. dr. Zvonimir Štafa Ozime žitarice

Dr.Stjepan Feldhofer S pravilnom ishranom do boljeg iskorištavanja krava u proizvodnji mli7eka

Dr.Stjepan Vlažnostzraka u stafama

Dr. St;epan Parainfluencagoveda

Dr. sci. Branko Uhlik Uloga mlijeka u proizvodnje kvalitetnog mlijeka

Dr. /van Proizvodnja mesa u sustavu krava-tele

Doc. dr. Zoran

Stanje i kretanje broja muznih krava obiteljskih gospodarstava u HrvatskOJ

Damlr Rukovanjski Krediti za nabavujunica

Stjepan Brlek, dipl. ing. Druga županijska izfožba stoke "Vinica 1998"

Stjepan Brlek, dipl. ing. 6. i gospodarski sajam Gudovec - Bjelovar 98.

Stjepan dipl. ing. Obnavljajmobaštinu

Stjepan dipl. ing. Kronika

Zrinjka dipl. odgojitelj Motorni razvoj djece (li. dio)

Darko Kantoci, dipl. ing. "Slavajeseni" - krizantema

Darko Kantoci, dipl. ing. Ustopad

Dr. Ivo Belan Kako razborito uporabljati antibiotike?

Datum OSIJEK ZAGREB 10. 10. 5:52 6:03 20. 10. 6:05 6:17 31. 10. 6:20 6:32 10.10. 17:12 17:23 20.10. 16:53 17:05 31. 10. 16:36 16:48

Ozime žitarice

- u nas nedovoljno iskorišten izvor kvalitetne krme rano u

Ozime žitarice se u nas uzgajaju za proizvodnju zrna, a zbog povoljnih klimatskih i gospodarskih osobina od nizinskog pa i u brdskom Njihova zastupljenost ovisi o opredijeljenosti i opremljenosti gospodarstva, educiranosti gospodara, ali i tržnim uvjetima.

Danas je u prometu velik broj kultivara svih vrsta žitarica razpo visini, nabusavanju, lisnatosti i dobi prispijevanja. Prispijevaju rano u kada ponestaje kvalitetne krme, narona manjim gospodarstvima, odnosno na onima koja nemaju povoljan odnos proizvodnih površina i broja stoke.

Da ne bi gospodarstva krmu nabavljala rano u kada je krma skupa i dvojbene predlažem sjetvu ozimih žitarica koje se koristiti kao zelena krma od zadnje dekade travnja i tijekom svibnja, a na nekim gospodarstvima i u brdskom podlipnja. S obzirom na klimu, u južim krajevima i mnogo ranije nego li u kontinentalnim cijeli travanj i dio svibnja ovisno o vrsti kultivara i žitarice ili smjese žitarice s ozimim mahunarkama (grahorica, grašak). Proizvodnja ozimih žitarica za krmu (napasivanje, košnja i hranidba u staji zelenom masom, odnosno siliranje zelene mase rano u prou nas nije i primjenjuje se vrlo rijetko, iako ima gospodarsko i ekonomsko opravdanje.

Interpolacijom ozimih žitarica izdvije glavne kulture dobije se rano u vrlo kvalitetna zelena krma koja se može koristiti u slijedu. Najranije prispijeva raž, zatim nakon njega tritikale pa pšenica, a najkasnije zob. Proizvodnja ozimih žitarica za zelenu krmu u u kulturi, ili u smjesama s grahoricom ili graškom svrhovita je u gdje je tijekom vegetacije navodnjavanje i gdje se uzgaja paprika, ali i druge povrtne kulture) jer su žitarice, nau smjesi s graškom i grahoricom predusjev za uzgoj a vremenski prispijevaju upravo kada se Ozime žitarice u kulturi, kao i u smjesama s graškom ili grahoricom namijenjene proizvodnji krme za hranidbu stoke. Nakon njihovog skidanja siju se naknadni usjevi - kukuruz, sirak, sudanska trava, razne koje se koristiti tijekom ljeta i jeseni, odnosno za proizvodnju silaže. Na taj se bolje iskoristi tlo, energija i proizvede više kvalitetne krme po jedinici površine tijekom vegetacije, što držanje broja stoke po jedinici površine, te kvalitetniju hranidbu.

U tablici se iznose samo tri kombinacije ozmih i naknadnih krmnih kultura u slijedu kojih može biti znatno više ovisno o potrebama gospodarstva i uvjetima proizvodnje (tablica).

U sva tri primjera vidi se da se kombinacijama ozimih naknadnih kultura proizvede velika kolizelene mase koja se po po-

trebi koristi na najsvrsishodniji proizvede se puno suhe tvari, a probavljivih bjei energije izražene u škrobnim jedinicama odnosno znatno više nego što bi se proizvelo samo jednom kulturom.

Osim što se kombinacijom ozimog i naknadnog usjeva dobije jedna žetva više, tlo je stalno pokriveno kultivarom, zbog je nezakorovljeno, intenzivnije se smanjena je erozija i ispiranje hranjiva iz tla, i što je vrlo važno, prekida se ciklus razvoja bolesti i štetnika pa je zbog toga i smanjena potreba za pesticidima, a time tla i voda rezidiima pesticida. je i to što sjemena ozimih žitarica uglavnom ima dovoljno na tržištu, a gotovo svi gospodari su ovladali tehnologijom proizvodnje.

Ovisno o potrebama ozime žitarice mogu se iskorištavati na više napasivanjem, košnjom i hranidbom u štali zelenom krmom, a viškovi se proizvedene krme siliraju.

i prinosi ozimih usjeva za krmu ovise o promijenjenoj tehnologiji i rokovima uporabe. Buda su ozime žitarice vrlo kratko vrijeme prikladne za zelenu krmu treba ih sijati toliko koliko se može pravovremena pohraniti. Ako su povoljni edafski uvjeti za rast u vrlo se dešava da se postižu viši prinosi od navedenih, pa u tom viškove treba silirati. Od žitarica za košnju najranije u prispijeva raž. Ona se može koristiti za zelenu krmu 8 do 12 dana krajem travnja i svibnja. Zatim slijedi a nekada pristiže za uporabu istovremeno s raži. Kosi se za krmu do punog klasanja, a to je kom svibnja. Tritikale pristiže za

košnju svibnja, a koristi se do punog klasanja. Pšenica za košnju pristiže nakon tritikale sredinom svibnja, a ozima zob krajem svibnja. Sve navedene žitarice u južnim dospijevaju 10 do 14 dana ranije. Smjese uglavnom daju više prinose, duže se mogu iskorištavati i više su Za krmu treba koristiti kultivare (sorte) koje dobro busaju, koje su

višeg rasta i koje imaju masu za krmu treba izabrati kultivare otpornije na polijeganje, posebno ako se siju u smjesama s graškom, jer grašak i grahorice svojom masom žitarice, a nakon kiše su teške pa poliježu.

i zob su skloniji polijeganju zbog slame, pa nisu prepokao u smjesi. Ako se želi sijati zob u smjesama s mahu-

narkama, tada se sije manje sjemena mahunarki da se smanji polijeganje.

Kod prihrane ozimih žitarica ili smjesa treba biti pažljiviji da ne do polijeganja koje uslijediti ako se primijeni odjednom dušika u vlatanja. Stoga prihrane treba podesiti i dati u busanju i vlatanju žitarica. i zob se prihranjuju manjim dušika.

Kombinacije ozimih žitarica kao u krmnom slijedu s naknadnim kulturama (dvije žetve godišnje)

Surove probavljive Škrobne jedinice t/ha u u mase suhe tvari

1. Kombinacije za zelenu krmu (silaža) zrno

2. Kombinacija za zelenu krmu, silažu

Tritikale 30 sirak 80

Ukupno 11O

3. Kombinacija za zelenu krmu Oz. pšenica 30 kelj 80

Ukupno 11O

Prema roku sjetve ima ozime i jare forme.

je jedna od najstarijih kultura. Njegovo širenje vezano je uz razvoj On ima vrlo veliki areal rasprostranjenja. Vrlo dobro uspijeva u nizinskom, brdskom i planinskom Nepovoljne uvjete bolje podnosi od žitarica i na njih se vrlo brzo ima mnogostruku primjenu. Zrno se koristi za ishranu stoke (šestoredni i za proizvodnju slada u pivarstvu ( dvoredni krupnijeg zrna, ali manje rodnosti od šestorednih). se zbog prispijevanja rano u može koristiti i kao zelena krma (napasivanjem ili košnjom) te silirati, za što se _u nas premalo koristi.

Mljekarski list

Ozime forme imaju vegetaciju 240 do 260 dana, a jare 80 do 120 dana u našim uvjetima.

Ozime forme jaroviziraju za 30 do 40 dana, a jare za 5 do 20 dana.

Svjetlo je vrlo važno tijekom razvoja i tmurno vrijeme, kao i pregusti sklop na izduženje stabljike u donjem dijelu zbog je stabljika tanja i slabija, pa usjev poliježe. Jaka insolacija stabljiku, pojana zdravstveno stanje i zrna.

Ozimi podnosi niske temperature u busanja do -10 °C (-12 °C), i pod snijegom i do - 20 °C. Visoke temperature bolje podnosi

od pšenice i zobi, od kojih je manje osjetljiv na toplotni udar. Po fazama rasta ima odzahtjeve na temperaturu. Klije pri temperaturi 1 do 3 °C. U povoljnim uvjetima za 7 dana. U cvatnji treba temperature više od 16,3 °C, a u zriobi više temperature od 18 °C. Nepovoljan utjecaj mogu imati velika kolebanja temperatura u kretanju vegetacije. Tijekom razvoja treba manje vlage od ostalih žitarica jer bolje iskorištava vodu. Jari ima zahtjeve za vlagom u vlatanju i klasanju. Jake suše u zriobi mogu smanjiti kakzrna.

Dobro uspijeva na ilovastim strukturnim tlima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 6,5 do 7,2)

opskrbljenim hranjivima i vodom.

tlo od jarog. treba uzgajati u plodoredu. Ne smije se sijati iza ili pšenice. Najbolji predusjevi su krumpir, i repa, mahunarke, kukuruz i uljarice.

Obrada i priprema tla je kao za ostale žitarice, a ovisi o predkulturi. Tlo za sjetvu treba biti usitnjeno i dobro poravnano ali propusno da na tlu ne stagnira oborinska voda tijekom zime. Jezbog slabije razvijenog korijenovog sustava u odnosu na ostale žitarice i vegetacije treba nešto gnojidbu.

Prinosom od 5 t/ha zrna i odgoslamom iznosi iz tla oko 120 kg/ha dušika 75 kg Pp 5 i oko 150 kg ~O. treba sijati na tlima koja su dugo u proizvodnji i koja se redovito gnoje stajnjakom. Ne podnosi velike kodušika. Stoga u prihranama treba voditi o gnojidbi stajnjakom i o predkulturi. U kretanju vegetacije daje se jedna prihrana (40 do 60 kg/ha N), ovisno o stanju usjeva, a u vlatanju ozimih 20 do 30 kg, ako su namijenjeni za zelenu krmu. Ako se daju dušika u povlatanja poliježe. Optimalni rok za sjetvu ozimog ma je prva dekada listopada, a u brdskim nešto ranije kao i u Sije

HRANIDBA

Tablica 1: Sjetva, i vrijeme

Sjetva

Vrijeme sjetve kg/ha korištenja Vrijeme korištenja dana 1- 15-X. 150-190 zelena krma

silaža vlatanje kraj IV. klasanje V. li pol. V. 8-12 6-8 zrno puna zriobakraj VI.

Tablica 2: i prinosi

suha Prob. sur. Škrobna - stadij razvoja masa t/ha tvar u% % vrijednost %

Vfatanje, klasanje 20do40 13,4 2,3 8,3 voštana

zrioba 20 do 30 25do 35 1,4 12,7 Puna zrioba 3,Sdo 6

se 400 do 450 klijavih zrna po m2 , a u ranijim rokovima sjetve manje. Ovisno o masi 1000 zrna i klijavosti se sije 150 do 190 kg/ha. Sije se koje mogu položiti sjeme na dubinu 2 do 4 cm na što je manji merazmak. sjetva ne daje najbolje rezultate jer se teško postiže željeni sklop.

za krmu može se koristiti napasivanjem i košnjom. Kosi se u završetku vlatanja, pa do punog klasanja, a kultivari glatkog osja do zriobe.

U tablici 1 vidi se vrijeme pristizanja ozimog ako se koristi za zelenu krmu.

Za košnju prispijeva vrlo rano u tako da ne remeti rokove sjetve kukuruza, sir-

S pravilnom hranidbom do boljeg iskorištavanja krava

Piše: dr. Stjepan Feldhofer

u proizvodnji mlijeka

86 7,5 68,9

ka, sudanske trave, kelja i drugih kultura, a u tablici 2 vidi se i prinosi proizvedene krme.

se vrlo dobro silira i daje osrednje pa i visoke prinose mase za silažu, a silaža je visoke da za siliranje dospijeva ranije od svih žitarica u upravo je on kultura koju treba silirati, a nakon njegovog skidanja sijati druge kulture za druge namjene (kukuruz za silažu, sirak, kelj ili presa-

Takvim korištenjem kultura na istoj površini dobiju se dvije kulture iste vegetacije, odnosno dvije žetve godišnje.

vrlo je nezadovoljan ako ne postiže dohodak iz proizvodnje mlijeka.

Danas više ne treba uvjeravati gospodare o isplativosti proizvodnje mlijeka. su izdaci u toj proizvodnji kupnja krave, odnosno troškovi razvoja rasplodne junice. Nakon telenja, tijekom laktacije krave se i ostavljaju prihod gospodaru. Stoga je interes svakog gospodara da othrani junicu i dobije krave dobre a Mljekarski

Krave koje daju samo 7-10 1 mlijeka na dan jedva pokrivaju troškove krmiva. Ako se da su troškovi (cijena) krmiva 50% u cijeni mlijeka, onda gospodar dobiva od krave s proizvodnjom 7-10 1 mlijeka/dan samo oko 7-10 kn/dan za troškove (cijenu) krmiva. Obzirom da odrasle krave tjelesne mase oko 600-700 kg pojedu oko 18 kg suhe tvari krmiva/dan, to iznosi oko

0,39-0,55 kn prihod za kg suhe tvari krmiva. To je cijena koja dozvoljava uporabu samo loših voluminoznih krmiva s kojima se i ne može postizati viša proizvodnja mlijeka.

Naravno, zbog malog dohotka, gospodar ne može biti zadovoljan s za uloženi rad uz tako nisku proizvodnju mlijeka. Stoga se može da su najskuplje prve litre proizvedenog mlijeka i da nije isplativa držanje krava s niskom proizvodnjom mlijeka, treba nastojati da se dobije što je viša proizvodnja (15-30 1/dan).

Proizvodnja mlijeka ovisi o genetskim krava i stadiju laktacije, a ostvaruje se samo uz hranjenje s odgovakrmivima koja i višu

To je jasno gospodara, i mnogi gospodari sve više pažnje proizvodnji kvalitetne osnovne krme: paše, livadne trave i drugih zelenih krmiva, travne i kukuruzne silaže, dobrog sijena i dr. U protivnom i dobre krave ne daju proizvodnju mlijeka.

i kvalitetna osnovna krmiva nisu dovoljna za krave s visokom S pašom se bez utjecaja na krmne obroke može postizati proizvodnja oko 15-171 mlijeka/dan, uz travnu silažu (sjenažu) može se dobiti 1215 l/dan, uz kukuruznu silažu oko 5-7 I/dan, a dobro sijeno može biti dovoljno za samo 3-5 I mlijeka/ dan.

Gospodari su se uvjerili da uz ova osnovna krmiva krave mogu proizvodnju mlijeka ako se dodaju još neka dopunska krmiva. Tako primjerice uz pašu i sjenažu treba dodavati energetska krmiva (žitarice), neke minerale (kalcij, fosfor, natrij, magnezij, selen i dr. ), a i nešto sijena zbog

M[jekarski list

nedostatka suhe tvari, što i na bolju mlijeka. Uz kukuruznu silažu nema dovoljno (proteina) i za bolju treba u krmne obroke dodavati krmiva kao uljane (sojinu, suncokretovu ili uljane repice), spojeve stog dušika (NPN-spojeve: BENURAL S, ure u i a takomineralno vitaminske dodatke.

Ako se uz sijeno želi proizvodnja mlijeka, moraju se dodavati u krmne obroke potpune krmne smjese i to 0,5 kg krmne smjese za svaku litru mlijeka iznad S I/dan. Potpune krmne smjese moraju sadržavati najmanje 12% sirovih vina, žitarice dobre (najmanje 60% kukuruzne prekrupe) kao energetski dodatak, jer krmne smjese moraju sadržavati najmanje 1 h.j./kg., a zatim odgomineralno vitaminski dodatak (premiks).

Interes gospodara da svojih krava se u sve kupnji raznovrsnih dodataka koji se nude na tržištu. Kod toga slušaju savjete trgovaca, koji ne moraju biti loši, ali nisu dovoljni da zadovolje sveukupne potrebe krava i izbalansiranu hranidbu (uravnoteženu sa svim hranidbenim sastojcima).

Proizvodi koji se nude na tržištu moraju imati upute za primjenu i sadržavati sirovinski sastav, odnosno i vrstu aktivne tvari (deklaraciju prema tržnim propisima). Proizvodi se moraju prema uputama i pravilno uporabljati. u nekim gospodarstvima postoje krmiva i potrebe krava, te se stoga neki dodaci daju kravama u prevelikim ili možda premalo.

Dobro je uvijek posavjetovati se sa mljekare ili razvojne službe na terenu oko primjene novih proizvoda za hranidbu krava u proizvodnji mlijeka.

Hranidba krava ima utjecaj na i mlijeka, suhu tvar i mlijeka, a nešto manje na bjelanmlijeka. mnogo na plodnost i reprodukciju krava.

Slaba hranidba ili nedostatak nekih hranjivih tvari, posebice i nekih mikroelemenata, kao vitamina i minerala, su uzrok slabije plodnosti i reprodukcije. Smatra se da više od 50% smetnji u plodnosti i redovnoj reprodukciji ima uzrok u nepravilnoj hranidbi krava. Stoga, u koliko su se krave normalno i uredno telile, a ne ostaju gravidne, treba odmah posumnjati u neke nedostatke hranidbe. Hranidba krava koje daju do 20 l mlijeka/dan ne bi trebala zadavati briga gospodaru. Svaki gospodar mora poznavati svojih krmiva i potrebe krava prema i stanju reprodukcije. Za to postoje tablice prema kojima se vrši raspodjela krmiva tako da krave niže dobivaju krmiva slabije hranidbene vrijednosti i niže probavljivosti, dakle više voluminoznih krmiva, a krave više mlimanje voluminoznih i više lakše probavljivih krepkih krmiva. (Tablica 1) Krave koje daju mnogo mlijeka moraju u krmnim obrocima dobivati više krepkih krmiva (koncentrata) jer imaju potrebe za energetskim sastojcima (ugljikohidratima), vitaminima i mineralima. Hranidba krava s visokom proizvodnjom mlijeka na taj postaje vrlo složena i uzmanjka nešto od potrebnih hra-

njivih sastojaka, što se u zdravlju, plodnosti i proizvodnji mlijeka. Krave s visokom proizvodnjom mlijeka izložene su poreu izmjeni tvari (metabolizmu), što može biti uzrok da se pojedine hranjive tvari nepotpuno i iskorištavaju, a kao posljedica mogu nastati i hormonalne smetnje koje su najuže vezane uz proizvodnju mlijeka, plodnost i reprodukciju. je da osnovna krmiva kao pašu i zelena krmiva, sijeno, kukuruznu i travnu silažu (sjenažu) mora imati svako gospodarstvo koje se bavi proizvodnjom mlijeka za tržište, posebice ako se želi iz tog posla ostvarivati i dohodak. Uz to je dobro imati i vlastitu proizvodnju žitarica koje služiti kao energetsko krmiva. Na taj gospodaru preostaje samo da popuni krmne obroke krava s potrebnim minerala i vitamina, dodacima koje se mora nabavljati na tržištu. Komplikacije mogu nastati pri nabavi dopunskih sirovina, jer se javljaju na tržištu u oblicima, pod nazivima, s sastavom i ovisno o mogu biti i tehnološke prirode, jer se mnogi proizvodi, koji se daju u dopunskim smjesama, daju u manjim i teško ih je izmiješati s ostalim krmivima. Sve su to brašnasti dodaci i za njihovo miješanje potrebno je imati mješalice manjeg kapaciteta. Homogeno je miješanje potrebno za mineralno vitaminske dodatke. ·

U da se hranidbene sirovine brašnastog oblika miješaju treba prvo izmiješati one koje se daju u manjim ( do 5 kg ili 3-5% u smjesi), a zatim se ta mješavina treba izmiješati s ostalim brašnastim krmivima (žitaricama).

U mnogim gospodarstvima ima i drugih tehnoloških nepravilnosti, kao i to što se daju ista krmiva

svim kravama u jednakoj neovisno o Stoga neke krave s nižom dobivaju pojedine hranjive tvari u suvišku, što je nepotreban izdatak, a druge krave s višom mliostaju možda s nekim hranjivima.

Raspodjela krmiva mora se tako rasporediti da svaka krava prema svojim sposobnostima za izlumlijeka dobije i odgovai krmiva, tako da se s krmivima zadovolje sve potrebe krava prema nosti s energijom, ma, mineralima i vitaminima prema tablici 1.

Gospodare zbunjuju i recepture hranidbenih obroka u kojima se navode mnoga krmiva, žitarice i hranidbeni dodaci koje treba izmiješati u krmnim smjesama i hranidbenom obroku. Recepture hranidbenih obroka treba stoga J;!Ojednostavniti.

Zitarice su energetska ugljikohidratna (škrobna) krmiva približno iste energetske hranidbene vrijednosti i mogu se zamjenjivati. Kod toga treba uvijek nastojati da je u toj mješavini žitarica sadržano najmanje 60-70% kukuruza.

i uljane kao bjesirovine mogu se u hranidbi

zamjenjivati soje, sunca kreta, uljane repice), ovisno o nabave i tržne cijene. Životinjske

kao riblje i mesno brašno, ne treba koristiti u hranidbi pre

dušik kao ureu treba koristiti uvijek kao vezanu ureu (BENURAL S) i to samo u zamjenu za najviše 20% ukupnih (2-3% BENURALA S).

Minerali i vitamini dodaju se s gotovim mineralno vitaminskim premiksima. U obiteljskim gospo darstvima dobro je da se koriste gotove smjese mikro- i makro minerala (s kalcijem, fosforom natrijem, magnezijem i dr.) i s najmanje 1,000.000 i.j. vitamina

A, 100.000 i.j. vitamina D3, 1.000 mg vitamina E, a po i drugim (niacin). Daje se 50-300 g premiksa po kravi/dan, ovisno o sadržaju minerala i vitamina u osnovnim krmivima (paši, sijenu, silaži i dr.) se ovim uputama, potpunim i gotovim krmnim smjesama uz osnovna voluminozna krmiva iz vlastitog gospodarstva, treba maksimalno iskorištavati proizvodne krava i na taj višom proizvodnjom mlijeka i s boljom plodnosti treba postizati dohodak u gospodarstvu.

mase/ dan

Energetska Probav. hranidbena sirovih vrijednost proteina Kalcij Fosfor Natrij Magnezij h.j. g

Vitamina A 30000 i.j. (ljeti) 50000-70000 i.j. (zimi)

Vitamina D 5000 - 6000 i.j. Vitamina E 260 - 390 mg

Tablica 1: Hranidbene potrebe krava 650 kg tjelesne

Vlažnost zraka u stajama

Piše: dr. Stjepan

Vlažnost zraka u stajama može biti presudna za zdravlje životinja. Vlažan zrak je dobar topline, pa su staje s velikom vlage u zraku hladne. Životinje u takvom ambijentu gube velike tjelesne topline koju poveuzimanjem hrane. Stalnim boravkom u prevlažnoj staji or-

ganizam se iscrpljuje i smanjuje mu se otpornost, dišnih organa, tako da telad i junad obolijevaju od razdišnih bolesti. U hladne, vlažne jesenske dane i u rano nastaju upale dišnih prohoda i (bronhopneumonija, parainfluenca, infekciozni bovini rinitis itd.). U hladnim stajama pobolijeva i vime krava.

U pretoplom i prevlažnom ambijentu se pojavljuju razne kožne bolesti (trihofitija, favus).-

Životinje disanjem velike vlage koja se u staji nakuplja i kad pojilice nisu ispravne (kada cure), kada kanalizacija i ventilacija nisu dobro izvedene.

S druge strane životinjama šteti i preniska vlažnost zraka u staji, jer se stvaraju velike prašine

opasne za dišne organe. Prašina sadrži mikroorganizme koji disanjem dospiju u dišne puteve i uzrokuju bolest. Na niskoj vlažnosti životinje su žedne, poremeti se funkcija sluznica i kože i papaka. Koža se isušuje, puca, pa postaje pogodno mjesto za ulazak mikroorganizama.

Vlažnost zraka mjerimo razlipsihrometrima i higrometrima (rotacioni higrometar, psihrometar po Assmennu, higrometar na snop kose, elektronski psihrometar, higrograf). je relativna vlažnost zraka u nastambama goveda i junadi od 65 do 85, a teladi od 50 do 80%.

Održavanje prave vlažnosti u stajama je jako važno za zdravlja i proizvodnosti životinja.

Sajmišna 8b, Sv. I van Zelina, HRVATSKA

Tel.: 00385/1/860-920

Fax: 00385/1/860-595

GSM: 098/281-550

GRADSKABANKA

SVE VRSTE POLJOPRIVREDNE

MEHANIZACUEZA VAŠE

GOSPODARSTVO:

- TANJURA 36 DISKOVA -PNEUMATSKE -ŽITNE

• PRIKOLICE 4 t KI PER - - 600 kg, 3.500 kg, 6.000 kg

KREDITINA2

GODINE?

Osijek

kredit bez na 6 godina s od 2 godine. go1išnja kamata 5% 5% kamata na (2 god.) ide u glavnicu do 50000 kn: 3 jamca osiguranje kredita 1,5% od 50000 kn: hipoteka na stambeni objekt 3jamca

Potrebnadokumentacija: 1. gruntovni izvadak za ili zemlju, 2. fotokopija domovnice, 3. fotografija

4. mišljenje savjetodavne službe iz

Ako zemlja nije na osobu koja tražikredit, trebapriložitipotvrdu o

Mljekarski

Parainfluenca goveda

Piše: dr. Stjepan \ J

Parainfluenca goveda je akutna veoma zarazna bolest, uglavnom teladi i junadi u tovu, a mogu oboljeti i odrasla goveda. bolesti je virus parainfluence, koji uzrokuje bolesne promjene na dišnim organima. Bolest je teža kod mladih goveda kojima je oslabljena otpornost organizma. Raširena je u cijelom svijetu velike štete gov :darskim uzgojima. Eolest se pretežno širi izravnim dodirom bolesnih životinja sa zdravim, zatim zrakom, zaraženim predmetima, hranom i vodom.

Virus ulazi u organizam goveda preko dišnih organa (aerogeno). Bolest se javlja u jesen, zimi i u Druge vrste životinja ne obolijevaju. Bolest se brzo proširi nakon nakupa i unošenja kliconoša ili bolesne životinje u skupine teladi ili junadi. Razvoj bolesti pospješuju razni šokovi (prijevoz, promjena hrane).

ŠTO KVALITETNIJE MLIJEKO.

U prirodnim prilikama inkubacija traje 2-14 dana. Grla ne obole istodobno, se svaki dan pojavi po nekoliko oboljelih grla. Bolest se javlja u više oblika. Može biti blaga, a tijek bolesti može biti jako brz i životinja ugiba za 2-3 dana, dok u akutnom može bolovati 1-2 tjedna. U svim oblicima bolesti, bolesne životinje kašlju, osobito uz napor. Dolazi do naglog nastupa visoke temperature, javlja se iscjedak iz nosa, ubrzano disaaje koje je otežano kašljanjem. Zivotinja stoji ispruženih prednjih nogu. Štete koje donosi ta bolest su višestruke: koja nastaju uglavnom zbog komplikacija. i naknadnih infekcija, no daleko su štete zbog smanjenja prirasta i proizvodnje mlijeka. Štete nastaju i zbog slabog iskorištavanja hrane, velikog utroška lijekova, dugog zatim zbog pootpadaka i velikog broja odnosno prisilnih klanja. Još treba napomenuti da krave pobacuju. Dijagnoza se postavlja izolacijom virusa i serološkim pretragama u laboratoriju. treba poduzeti što prije. Glavna je borba protiv naknadnih infekcija od bakterija, a suzbijaju se antibioticima i sulfonamidima. Dalje se daju vitamini, kalcij, glukoza, sredstva za lakše iskašljavanje i

drugi lijekovi, kojima se poboljšava rad dišnih, kardiovaskularnih i probavnih organa. Tijekom je važno popravljati uvjete boravka životinja. Pod treba biti suh, a u prostoriji što manje vlage i amonijaka, koji podražuju sluznice dišnih organa, slabi ih i tako potpomaže nastanku bolesti.

S preventivnim mjerama treba pod kraj (mjesec dana prije telenja) i dati vitamina A, a hrana mora biti kvalitetna i sadržavati sve potrebne hranjive tvari. Tele nakon telenja mora posisati kolostrum u roku od 2 sata.

Pri formiranju novih grupa za tov treba obaviti zdravstveni pregled, izdvojiti telad sa znakovima vezanim za dišne organe, kao i druga oboljenja, a njihovo grupiranje izvršiti prema dobi, težini i spolu. U novoformiranoj skupini teladi, može se prvih 7 dana davati ljekovitu smjesu koja sadržava antibiotike i vitamine A, D, E, K u

Protiv parainfluence danas se uspješno borimo cijepljenjem teladi u dobi od 8-10 tjedana, kako bi telad bila od bolesti. No kako zaštita traje samo tri mjeseca, cijepljenje je potrebno ponoviti. Uspjeh vakcinacije mnogo ovisi od mikroklimatskih faktora u objektu. Ako se bolest pojavi gdje je telad cijepljena, tijek bolesti biti blag i skoro da i biti, a vrijeme bit kratko i utrošak lijekova manji.

Piše: Dr. sci. Branko Uhlik

U ovom u obliku elaborata, govori se o i svrsi

mlijeka na seoskim obiteljskim gospodarstvima u otkrivanje upalnih procesa u vimenu krava, reagensa za otkrivanje broja somatskih sta-

nica u mlijeku kao pouzdanog pokazatelj a u sekreciji mližlijezde. je podijeljen u dva dijela. U prvom su dijelu osnovne informacije o reagensu, o njegovoj dosadašnjoj upotrebi kao sredstvu za otkrivanje nih oboljenja te o ulozi koju bi samostalni mlijeka mogli i trebali odigrati u i proizvodnje kvalitetnog

Mljekarski list

Žitnjak bb, 10 000 Zagreb; tel: 01/246 182, faks: 01/246 179

ZA SEZONU JESEN '98 IZ RAZNOVRSNOG ASORTIMANA PREDSTAVLJAMO VAM

EKO-AIII~U ZAPO EI E JENE

ZA KISELJENJE· 60x100 cm

(30 kg) i 50x75 cm (15 kg)

Namijenjene su za kiseljenje kupusa, krastavaca. paprike, repe i drugog su proizvedene posebnim tehnološkim postupkom kojim se iz plastike odstranjuju svi štetni elementi, a garancija je zdravstveni certifikat i EKO znak. Maksimalnu sigurnost za nepropuštanje osigurava specijalni prošireni var. Praksu kiseljenja u ovim (prema provedenoj anketi na 300 ispitanika) koristi 85% a kao razloge navode jeftiniju pripremu, bolju kvalitetu i jednostavno održavanje.

ZA BERBU I TRANSPORT

50x100 cm (30 kg)

Dokazano najbolji za dopremanje svojeg i do ili potencijalnih kupaca. Ove su EKO proizvod pa se mogu koristiti i za druge prehrambene proizvode.

ZA KISELJENJE

ZA PAKIRANJE MRKVE KAPACITETA- 1 kg, 5 kg i 10 kg

ZA DUBOKO SMRZAVANJE NAMIRNICA - 1 kg, 3 kg i 4 kg

PORUKA KUPCIMA - KORISNICIMA !

"NIJE SVAKA ZA SPREMANJE HRANE-PRAVA JE SA SLIKOM"

Za sve daljnje informacije molimo da nas kontaktirate direktno.

KUPUJEMO SVE VRSTE I TIPOVE MUZNIH (RABLJENE I NEISPRAVNE)

I PRODAJEMO

RENOVIRANE (UZ GARANCIJU)

Javite nam se radi prodaje, nabave ili posredovanja na adresu

Hrvatska mljekarska udruga · Zagreb · Hica 31/111, tel. 01/424-420

Štovani poljodjelci!

POZIV NA "PIONEER DANE POLJA''

Pioneer dani polja kukuruza za nekoliko dana. Na Danima polja obavljamo javno mjerenje vlage i prinosa zrna te Vam se pruža prilika da vidite i izaberete najbolje Pioneer hibride kukuruza za sjetvu 1999. godine.

RASPORED "PIONEER DANA POLJA '98"

IME I PREZIME, MJESTO

5.10.98. S. NOVOSEL, VELIŠKOVCI, GAT 10.00 17.10.98. N. HABDIJA, OSIJEK P.FADIGA, HARKANOVCI 15.00 BLAŽENKA

6.10.98. O. 10.00 19.10.98. I. BUJAN, DRAGAN J. TRUTIN, OTOK M. JASTREBARSKO J. ROŽMAN, MALA PAKA, ŽAKANJE

7.10.98. M. NOVA SASOVAC 14.00 20.10.98. M. M. STARI GRADAC, 14.00 J. MIŠURAC, LUKA LIJEVA PPK KARLOVAC, FARMA ŠUM BAR S. HARIŠ, LIJEVI

8.10.98. V. 10.00 21.10.98. M. FABUŠ, DRNJE D. ŠEP. DRENOV BOK, KRAPJE 14.00 S. BOŠNJACI

D. ŠPOLJAR, TEREZINO POWE 15.00

F. DEANOVEC; KRIŽ V. ŠADEK, REPAŠ

9.10.98. V. JURKAS, ŠENKOVEC, HARMICA 10.00 22.10.98. Z. BOBOTA A. BEREK

S. BIRO, PALJEVINE, NARTA S. NOVO VIRJE

12.10.98. A. LUG 10,00 23.10.98. F. Z. TALAŠ, KOTORIBA 10.00 J. KAPELA, MALI BUKOVEC M. LUŽANI 10.00

S. VELIKA PISANICA

I. ST. PETROVO SELO 14.00 J. NOVAK, LUKA, SV. V. GOLA 14.00

13.10.98. G. SUHA MLAKA, CRNAC 10.00 24.10.98. J. BIJELO BRDO I. RADAN, 14.00 S. DRVENI, DONJA VELIKA I. TOMEK, BREGI 14.00 M. VUK, 14.10.98. A. TRNAVA 10.00 26.10.98. M. DAW V. VOLODER 14.00

S. SV. MARTIN NA MURI

V. SKALNIK, LJUDEVIT SELO, DARUVAR

J. FOFONJKA, DEŽANOVEC M. MIKLIN, PRESEKA

15.10.98. S. SUDAR, SEMELJCI 10.00 27.10.98. S. KATUŠIN, DRAŽ I. 10.00

S. BICKO SELO, G. HRASTELNICA 14.00

I. SRPAK, PALINOVEC, DONJI KRAWEVEC M. ITRAK, PLETERNICA 14.00 16.10.98. I. ANDRIJAŠEVCI 10.00 28.10.98. T. STRGANAC, POLJANA Z. ŠTIMAC, TRENKOVO 10.00 B. ORUBICA A. KELAM, TREŠTANOVCI 14.00

D. BRŠADIN 14.00

Poljodjelci, na Pioneer dane polja '98. Pozovite I svoje prijatelje! Svi su dobrodošli! mjesta održavanja "Dana polja" biti putokazima.

Tehnologija koja daje više!™ Pioneer sjeme d.o.o., cesta 2B/2, 10040 Zagreb, Tel.: 01/2988-745, Fax: 01/2988-746

15.00 10.00 10.00 10.00 14.00 14.00 10.00 14.00 14.00 14.00 14.00

mlijeka. U drugom dijelu (u broju "Mljekarski list") opisuje se sprovedbe "pilot-projekta", tj. pokusne faze mlijeka u program proizvodnje mlijeka. Iznose se neke osnovne pretpostavke i pokazatelji na kojima se temelji prijedlog "pilot-projekta", predlaže shema organizacije njegove sprovedbe, prikazuje struktura predvidljivih troškova i navode izvori financiranja.

I. DIO

Umjesto uvoda

je da je proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj daleko ispod stvarnih a potrošnja jedna od najnižih u Europi. Do pada proizvodnje došlo je osobito u razdoblju 1990. i 1996. godine. U jednom pregledu objavljenom 1996. godine (20) izneseni su podaci o proizvodnji i potrošnji mlijeka od 1989. do 1994. godine, u odnosu na 1989. godinu. Prema tim podacima:

• broj krava smanjio se za oko 13%,

• ukupna godišnja proizvodnja mijeka smanjila se za oko 38%,

• godišnja potrošnja mlijeka po pala je sa 175/185 litara na oko 155 litara, a u potrošnju je i uvoz mlijeka od oko 130 milijuna litara (1994./1995.).

Ne u analizu uzroka koji su i uglavnom poznati, pokušati odgovor na pitanje što bi se moglo ili trebalo poduzeti da se takvo stanje promijeni, odnosno da se proizvodnja mlijeka kako bi se u dogledno vrijeme približili pros-

Mljekarski list

europskoj proizvodnji i potrošnji mlijeka te se postupno oslobodili uvoza te važne životne namirnice.

Zdravo vime,jedan od bitnih preduvjeta proizvodnje mlijeka Osnovni preduvjeti optimalne proizvodnje mlijeka dobar su genetski potencijal krava, kvalitetna hranidba, higijenski uvjeti držanja životinja i briga o zdravstenom stanju vimena. Izostane li bilo koji od navedenih bitnih preduvjeta, ne može se s i rentabilnom proizvodnjom mlijeka.

Mi se u ovom osvrnuti samo na jedan od tih parametara, na kontrolu i održavanje zdravstvenog stanja vimena i s time u svezi razmotriti ulogu koju bi mlijeka mogli, odnosno trebali odigrati u proizvodnje kvalitetnog mlijeka.

Zdravo vime je jedan od rentabilne proizvodnje mlijeka. u sekreciji žlijezde (upala vimena, mastitis) mogu smanjiti proizvodnju i kvalitetu mlijeka. Dva su osnovna uzroka takvih infekcija vimena patogenim mikroorganizmima i neprikladan i neispravan mužnje. U oba u mlijeku se pojavljuje broj somatskih stanica koje se sastoje od epitelnih stanica i leukocita (poznatih i kao "gnojne" stanice). S upale vimena raste i broj tih stanica u mlijeku, a ponajviše "gnojnih" stanica. broj somatskih stanica u mlijeku smatra se pouzdanim pokazateljem upale vimena i u direktnoj je svezi s poremeu sekreciji žlijezde.

O utjecaju broja somatskih stanica na proizvodnju i kvalitetu mlijeka

Smatra se da normalno mlijeko može sadržavati približno 200.000 do najviše 250.000 somatskih stanica u jednoj mililitri Gednoj litre). Prema danas kriteriju mlijeko namijenjeno potrošnji smije sadržavati najviše do približno 400.000

somatskih stanica u jednoj mililitri; broj tih stanica ukazuje na to da je mlijeko - ovisno o broju stanicaslabe, loše ili vrlo loše kvalitete ili potpuno neupotrebljivo za potrošnju, dakle štetno za zdravlje. Nisu rijetki da mlijeko krava sadrži desetak i više milijuna somatskih stanica u jednom mililitru!

Ovisno o prirodi, i trajanju pou sekreciji žlijezde, zbog kojih dolazi do broja somatskih stanica u mlijeku. posljedice mogu biti:

• postupno ili naglo smanjenje dnevne mlijeka,

• promjena kemijskog sastava i osobina mlijeka,

• širenja zaraza (u oboljenja što ih uzrokuju patogeni mikroorganizmi),

• u preradi mlijeka (osobito u proizvodnji sireva) i slabije iskorištenje mlijeka,

• veliki troškovi oboljenja uzrokovanih patogenim mikroorganizmima,

• potpuni prestanak mlijeka i gubitak životinje.

Ukratko o reagensu za otkrivanje broja somatskih stanica u mlijeku

Ranom otkrivanju u sekreciji žlijezde najviše je doprinio specijalni reagens za otkrivanje broja somatskih stanica u mlijeku što su ga 1956. godine prvi izradili Amerikanci O. W. Schalm i D. O. Noorlander. Osnovne tog reagensa su ove:

• ako se reagens pomiješa s približno istom mlijeka, može se u roku od 1-2 minute otkriti da li mlijeko sadrži povebroj somatskih stanica što ukazuje na upalu vimena. Intenzitet reakcije ovisi o broju somatskih stanica u mlijeku i u direktnom je odnosu s upale;

• reagens istovremeno otkriva, indikatorskoj boji, li

. ..,_,,__I VIT

ISKORISTITE POSEBNU

POGODNOST KUPOVINE

VITREX-ovih MUZNIH

NA KREDIT

OD 3 i 12 MJESECI

TEL. 033 721 168 721 352 724 507

društvo

VIROVITICA

Zbora narodne garde 3

PAŽNJA: MLIJEKA!

Koristite VITREX-ov stroj za mužu krava VT-111jer je:

• garancija kvalitete

• najrasprostranjeniji u Hrvatskoj (oko 25.000 kom)

• najpogodniji za minifarme do 1O krava

• VITREX jedini muzilica u Hrvatskoj kod kojeg su osigurani originalni rezervni dijelovi i jedini ovlašteni serviser muzilica

• muzilica pokretana monofaznim elektromotorom

• najpovoljniji po cijeni od 4.050,00 kuna u trgovini Vitrex-a

ISKORISTITE PRILIKU - NAZOVITE VITREX

eventualne promjene pH-vrijednosti mlijeka u pojedinim tima vimena što, u razdoblju aktivne laktacije, ukazuje na upalne promjene u vimenu;

• broj somatskih stanica u mlijeku može se otkriti još prije nego što se pojave vanjski znaci oboljenja vimena što je važno osobito za otkrivanje oblika mastitisa, a upravo su takva oboljenja vimena

• za testiranje jednog uzroka mlijeka potrebno je samo 2-3 ml mlijeka i isto takva reagensa, pa su troškovi testiranja zanemarivi;

• reagens je potpuno neškodljiv za ljude i životinje, no on ne dolazi u dodir s vimenom jer se test obavlja s izmuzenim mlijekom;

• postupak testiranja mlijeka je tako jednostavan da ga mogu obavljati i osobe koje nemaju posebno predznanje.

Velika vrijednost reagensa za otkrivanje broja somatskih stanica u mlijeku jest u tome što se testiranje mlijeka može obavljati u staji i za to nisu potrebni sterilni uvjeti. Stoga je ovaj reagens našao najširu primjenu kao dijagsredstvo za rano otkrivanje u sekreciji vimena koji se ispoljavaju broja somatskih stanica u mlijeku. Na ovim našim prostorima se i u prošlosti pridavala posebna pažnja otkrivanju upala vimena u krava i suzbijanju oboljenja.

Samo dvije godine nakon što su navedeni prvi izradili reagens za otkrivanje povebroja somatskih stanica u mlijeku, u tadašnjem je Saveznom veterinarskom institutu u Zagrebu (SVIZ) isti takav reagens neovisno od spomenutih autora. Mnogobrojna ispitivanja i provjeravanja tog reagensa pokazala su da ima iste kao i reagens strane proizvodnje, pa se u tadašnjoj državi sve više upotrebljavati za otkrivanje krava. Šest godina kasnije, komparativna istraživanja o efikasnosti ovog reagensa bila su tema jedne doktorske disertacije. Do 1989.

Mljekarski list

godine održana su u tadašnjoj SFRJ i simpozija na temu suzbijanja mastitisa u krava radi proizvodnje i poboljšanja kvalitete mlijeka. Mnogi referati izneseni na tim simpozijima, kao i drugi radovi objavljeni u tom razdoblju prikazivali su, ostalog, iskustva i rezultate postignute upotrebom ovog reagensa u otkrivanju i širenja oboljenja. U svim gdje se reagens upotrebljavao u okviru planiranih akcija - a to se odnosi, u prvom redu i skoro na tadašnji "društveni" sektor, tj. na poljoprivredno-industrijske kombinate (PIK) i velike ske farme - postizali su se dobri rezultati. mali i srednji proizmlijeka, dakle obiteljska seoska gospodarstva, ostajali su uglavnom izvan domašaja organiziranih akcija testiranja mlijeka novim reagensom. Jedan od razloga bio je i taj što su mnoga takva gospodarstva bila udaljena od centra odakle su se poduzimale takve akcije, pa bi njihovo zahtijevalo i znatnija materijalna sredstva. S druge strane, testiranja mlijeka ovim reagensom bila su dugo vremena iskljuu nadležnosti veterinarskih instituta i veterinaskih stanica, dakle veterinara i veterinarskih koji su sami obavljali otkrivanje i oboljenja. Ipak, s vremenom su se testiranja uzoraka mlijeka postupno provoditi neposredno u stajama velikih PIK-ova i farmi, a obavljali su ih pojedinci zaposleni u tim stajama.

Na koji u dogledno vrijeme unaprijediti proizvodnju mlijeka Prema podacima iz 1996. godine u Hrvatskoj je 96-98% krava u privatnom vlasništvu. Odmah se pitanje kakvo je zdravstveno stanje vimena tih krava, koliko ih boluje od raznih tipova oboljenja i u kojoj to mjeri na proizvodnju mlijeka?

Što bi se moglo poduzeti da bi se otkrilo koliki broj krava boluje od oblika upala vimena koje bi trebalo podvrgnuti tretmanu kako bi se unaprijedila, odnosno proizvodnja kvalitetnog mlijeka?

Ako se proizvodnje mlijeka prilazi s aspekta zdravstvenog stanja vimena (na ostale preduvjete

optimalne proizvodnje mlijeka koji su navedeni na ovog se osvrtati), trebalo bi obaviti

I. Otkriti i evidentirati sve krave koje daju mlijeko sa brojem somatskih stanica, II. Kod svih krava sa brojem somatskih stanica u mlijeku utvrditi uzrok tog pove-

III. Sve krave za koje se utvrdi da boluju od oblika mastitisa što prije podvrgnuti tretmanu, odnosno ovde namjerno ne spominjemo akutna oboljenja (koja su srazmjerno rijetka) jer su znaci takvih oboljenja vidljivi i prepoznatljivi.

Kako obaviti ovaj zahtjevan posao? i najbrži bio bi da se u program otkrivanja i suzbijanja oboljenja proizmlijeka. u posao iz prve predloženog programa bi se postupno seoska obiteljska gospodarstva, u prvom redu kooperanti velikih mljekara i premlijeka, uz savjetodavnu veterinara i/ili agronoma usmjerenja. Poslovi iz druge i programa (dijagnostika i pripadali bi zbog prirode posla veterinarskim institucijama, s time da bi poslovima iz mlijeka koji bi kontroliranim testiranjem mlijeka pratili efikasnost svojih krava (smanjivanje broja somatskih stanica u mlijeku).

Važna uloga u organizaciji i sprovoovakvog programa pripala bi velikim mljekarama i mlijeka, osobito u poticanju i vanju mlijeka u poslove iz prve programa. Njih bi valjalo opskrbiti (besplatno ili uz naknadu) s potrebnom opremom, tj. s testatorima (nepotrošni materijal) i reagensom za otkrivanje broja somatskih stanica u mlijeku (potrošni materijal). Usput testatori i reagens su vrlo jeftini, pa bi uložena financijska sredstva bila zanemariva u usporedbi s koristi koja bi se postigla.

Treba spomenuti da se takva praksa, tj. sudjelovanje individualnih proizmlijeka u otkrivanju krava s

sekrecijom žlijezde provodi godinama u mnogim razvijenim zemljama. Stalnom kontrolom zdravstvenog stanja vimena, reagensa za otkrivanje broja somatskih stanica u mlijeku, je rano otkrivanje grla s upalnim promjenama u vimenu i pravodobno poduzimanje mjera što je znatno utjecalo na proizvodnje kvalitetnog mlijeka. Prema tome, iskustva drugih zemalja mlijeka u trajnu akciju provjeravanja zdravstvenog stanja vimena u krava upuna to, da bi takvu praksu valjalo primijeniti i kod nas, na što se ukazivalo i u nekim ranije objavljenim tekstovima. Korist bi bila višestruka. Prvo, u srazmjerno kratkom vremenu dobio bi se uvid o raširenosti upala vimena u krava o nema cjelovitih podataka. Drugo, svi oblici oboljenja mogli bi se otkriti u fazi bolesti što bi olakšalo i ubrzalo oboljelih grla. bi se oslobodili obimnog rutinskog posla otkrivanja krava s sekrecijom žlijezde i mogli se posvetiti uzroka broja

somatskih stanica u mlijeku i oboljenih krava. naposlijetku, mlijeka, koji reagensa sam otkriva u sekreciji vimena svojih krava broj somatskih stanica u mlijeku), lakše shvatiti važnost ranog otkrivanja i oboljenja i svoju ulogu u unapreproizvodnje kvalitetnog mlijeka koja je, u provom redu, u njegovu vlastitu interesu.

Kako nazovimo ga uvjetno "projekt" proizvodnje mlijeka, onaj njegov dio koji samostalne mlijeka u trajan proces otkrivanja muzara s upalama vimena, mogao bi se podijeliti na dva vremenski odvojena projekta:

1. Pilot-projekt (pokusna faza projekta), i

2. Globalni projekt

Pilot-projekt imao bi ogledni, tj. pokusni karakter. Obuhvatio bi unaprijed broj samostalnih mlijeka iz jedne ili dvije razvijenije županije (podregije), u prvom redu kooperante velikih mljekara i mlijeka na tom Svrha pilot-

HRANIDBAGOVEDA

projekta bila bi otkrivanje i evidentiranje svih muzara s poresekrecijom žlijezde (upalama vimena) na tom uzroka tih i njihovo uklanjanje, a s ciljem da se postigne dnevne proizvodnje mlijeka od barem jedne litre/krava/dan. Pilotprojekt bi trajao tako dugo dok se ne postignu projektom zacrtani ciljevi. Globalni projekt. Razrada programa, organizacija i ove druge faze projeta temeljili bi se na iskustvima tijekom pilot-projekta. Globalni projekt imao bi trajan karakter, ciljevi bi bili isti kao u pilot-projektu, a obuhvatio bi muzara iz svih razvijenih Hrvatske.

U broju ovog iznijet neke osnovne pretpostavke organizacije i sprovedbe pilotprojekta, podatke o strukturi predvidljivih troškova u svezi s ukljusamostalnih mlijeka u akciju otkrivanja krava s sekrecijom vimena, te potencija1ne izvore financiranja projekta.

Knjiga HRANIDBA GOVEDA zamišljena je kao za sve tehnologe i u govedarskoj proizvodnji i proizvodnji hrane, a djelomice i kao udžbenik za stjecanje novih znanja iz hranidbe goveda,jer se obr,,.da temelji na znanstvenim iskustvu, tradiciji i našim gospodarskim

1 HRVATSKAMLJEKARSKAUDRUGA I ZAGREB- llica 31/Ili, tel./fax: 01 424-420

NARUDŽBENICA

Ovime neopozive

knjige "HRANIDBAGOVEDA"autora dr. Stjepana Feldhofera, po cijeni od 150,00 kuna.

Knjigu možete platiti: 1. 2. Uz narudžbenicu na žiro HMD: 30102-678-5514

Proizvodnja mesa u sustavu krava-tele

Piše: dr. lvan

Mlijeko i meso dva su temeljna proizvoda govedarstva dobivena u razliproizvodnim sustavima. Najsu to komplementarne proizvodnje koje se upotpunjuju. je krave popratna pojava otelenja; poslije telenja zaponova laktacija koja traje cijelo razdoblje do pred novo telenje. Krava voljom zasušuje dva mjeseca prije novog telenja. U tom sustavu govedarske proizvodnje, dobiveno tele predstavlja jedinicu za proizvodnju mesa, te se tako krava koristi u oba sustava proizvodnje.

Ovaj je sustav kod svih pasmina dvojnih osobina, kao što je u nas simentalska ili

Neke su pasmine, usmjerene u jednom proizvodnom smjeru. Za proizvodnju mlijeka postoje mlia za proizvodnju mesa mesne pasmine. Kod ovih se pasmina proizvodni sustav postavlja tako da se u proizvodnji maksimalno koristi jedna od ovih raspoloživih osobina (mliili tovnost). Tako se kod intenzivne proizvodnje mlijeka u mlipasmina proizvodnji mesa daje veoma mali a kod proizvodnje mesa mesnim pasminama osobine se ne iskorištavaju, ne uzme li se u obzir ona mlijeka koja je potrebna za othranu teleta.

U Hrvatskoj je do sada dijelom zastupljen sustav korištenja pasmina dvojnih osobina koje daju organizacije proizvodnje mlijeka i mesa isto osnovno stado. Manjim je dijelom i sustav intenzivne proizvodnje mlijeka pasmine, dok se sustav proizvodnje mesa korištenjem mesnih pasmina osim nekoliko stada do sada u nas gotovo i ne koristi.

U zadnje vrijeme raspravlja se u nas o proizvodnog sustava proizvodnje mesa korištenjem mesnih pasmina, te posebice o opravdanosti sustava krava-tele u govedarskoj proizvodnji.

2. Osobine sustava krava-tele u proizvodnji mesa

Proizvodni sustav krava-tele usmjeren je jednostrano prema proizvodnji mesa. U ovom se sustavu krava drži zbog dobivanja teleta, a mlijeko koje nakon telenja koristi se u potpunosti za potrebe othrane teleta, pri tele sisa kravu.

Krava se u ovom sustavu drži dio godine na ispaši zajedno s teletom koje uz korištenje mlijeka postupno fiziološkim razvojem probavnog trakta, uz majku koristi i ispašu.

U proizvodnom sustavu krava-tele jedini proizvod krave je tele, za razliku od proizvodnog sustava u govedarstvu gdje se korištenjem pasmina dvojnih osobina uz tele prihod ostvaruje i iz proizvedenog mlijeka.

je ovdje jedini proizvod tele, isplativost se proizvodnje dijelom treba tražiti u smanjenju ulaznih troškova. Zbog toga je sustav krava-tele namijenjen onima podgdje su na raspolaganju velike površine koje se intenzivnom obradom ne mogu iskorištavati na

Kako je prihod koji se ostvari po kravi mali (samo vrijednost teleta), od interesa je imati broj krava u stadu da bi se osigurala ukupna isplativost ovog sustava proizvodnje. ulaganja u ovaj sustav proizvodnje moraju biti što manja izuzme li se potreba za ulaganjem u rasplodno stado i objekte. No i u tom troškovi izgradnje objekta su znatno niži nego je to kod sustava govedarske proizvodnje. Posebice valja istaknuti da je u proizvodnom sustavu krava-tele udio ljudskog rada mali što doprinosi višoj isplativosti.

3. Prikaz pojedinih dijelova proizvodnog sustava krava-tele

Proizvodni sustav krava-tele nje stvaranjem osnovnog stada, koje se dalje razmnožava proizvodnjom

teladi koja se koriste za proizvodnju mesa i manjim dijelom za obnovu osnovnog stada.

3. 1. krava

U ovom proizvodnom sustavu posebna se pozornost pridaje vremenu i osnovnog stada. U broju ovaj sustav traži sezonske pripuste koji se provode korištenjem prirodnog pripusta. Razlog ovome leži u da su krave tijekom pripusne sezone na ispaši te bi korištenje umjetnog osjemenjivanja predstavljalo složen postupak koji bi tražio puno ljudskog rada.

Sezona pripusta u mjeri na organizaciju proizvodnje mesa u ovom sustavu. Zavisno o sezoni telenja je odrediti i broj te kategoriju grla koje se držati na raspoloživoj površini.

Kod jesenskog telenja krave se trebaju tijekom jeseni, zime i ranog prointenzivno hraniti zbog proizvodnje mlijeka za telad. Uz to, potrebito je u tom sustavu osigurati bolji smještaj za telad tijekom zimskog razdoblja. Ova telad je u u vrijeme pojave paše stara 7-8 mjeseci i u stanju je intenzivno koristiti raspoloživu travu - pašu. U kasnu jesen, kad prestaje porast trave, junad se u dobi od 12-13 mjeseci šalje u tovilište zbog dotovljavanja prije klanja. U ovom se sustavu može na koristiti tz. kompenzacijski rast; telad tijekom pašne sezone živi samo na travi i slabije prirasta, ali dolaskom u tovilište dolazi do pojave velikih dnevnih prirasta.

Proljetno telenje daje telad koja u dijelu pašne sezone ne može na koristiti pašu. Ona tijekom godine prati majku koju sisa, a majka dijelom kroz pašu namiruje sve fiziološke potrebe organizma i potrebe za održavanjem laktacije. Ova telad postaje fiziološki sposobna za vito korištenje paše u razdoblju godine kada je ona na izmaku. Ova se telad može držati tijekom nepašnog razdoblja u staji gdje novu sezonu paše. U tom dobije se završna kategorija starije junadi. Ona

Mljekarski list

se, može na kraju pašne sezone kao mlada junad u tovilišta. Ranija prodaja mlade junadi pruža držanja broja krava kao osnovnog stada, jer u tom one intenzivnije koriste pašne površine.

Prednost i nedostatak jednog ili drugog ovdje iznesenog sustava ovisi o broju koje treba pri izboru uvažiti.

Telenje krava u ovom sustavu odvija se samo dijelom pod kontrolom vjeka, posebice u ako su izabrane pasmine kod kojih je mali udio teških telenja.

Laktacija ne predstavlja nikakav tehnološki problem se krava ne muze se koristi za sisanje teleta. U tom sustavu tele se nalazi stalno uz majku koju tijekom dana više puta sisa.

Suhostaj je razdoblje u kojem krava ne daje mlijeko, a nastaje nakon odteleta. U ovom briga je svedena na najmanju momjeru.

se udio rada javlja u zimskom razdoblju kada se životinje nalaze u nastambama gdje je nužno voditi brigu o hranidbi, njezi i držanju.

3.2. Hranidba stada

Jedna od temeljnih osobina ovog sustava proizvodnje mesa je da se koriste velike pašne površine. Na taj životinja sama ispašom namiruje potreba za hranjivim tvarima organizma. Ovo se posebice odnosi na pašni dio godine, kada je briga površina i organizacija njihova korištenja.

U zimskom razdoblju životinje se drže u nastambama, pa valja osigurati potrebnu hrane tijekom ranijeg dijela godine. U ovom sustavu životinje se uglavnom zadovoljavaju skromnijom krmiva jer u odlaskom na pašu vrlo brzo popraviti svoje kondicijska stanje.

3.3. Nastambe za životinje Životinje se u nastambama drže slobodno, u poluotvorenim objektima. Ove nastambe ne traže skupu izvedbu kao što je to kod proizvodnje mlijeka. Uz staju i gnojište na farmi je važno raspolagati spremištem za voluminoznu hranu, silažu te

sjenažu i dijelom prostor za potrebite koncentrata.

3.4. Poljoprivredne površine Poljoprivredne površine se gotovo u potpunosti koriste za proizvodnju trave, a samo manjim dijelom za ratarsku proizvodnju. U tom površine služe za proizvodnju žitarica odnosno silaže namijenjenih ishrani životinja na farmi, te za osiguranje dostatnih slame za farmu.

U ovom sustavu potrebno je osigurati oko 1 ha površine za svako proizvodno grlo.

4. farme

U sustavu proizvodnje mesa kravatele potrebno je izabrati one proizvodne stada koje osiguravaju prihode za život obiteljskog gospodarstva. je u ovom sustavu tele - jedinica za proizvodnju mesa, gotovo jedini prihod farme, potreban je relativno veliki broj teladi. Drži se da je 80-100 krava minimalna ovakvog tipa farme. U velifarme od 100 krava, struktura stada bila bi

Krave

Rasplodni bikovi

Remont (15%):

- steone junice

100 komada 2 komada (starost 25 do 36 mj.) 15 komada - junice (starost 24 mj.) 15 komada - junice (starost 12 mj.) 15 komada

UKUPNO rasplodnih grla 147 komada

5. Izbor pasmine za korištenje u sustavu krava-tele

U sustavu krava-tele koriste se pasmine dobrih mesnih osobina bilo u krvi ili oblici križanja. Od mesnih pasmina posebice su interesantne francuske mesne pasmine Charolais, Limousin, Blonde d' Aquitaine te belgijska plavo govedo, ako se radi o intenzivnom sustavu iskorištavanja. U da se radi o ekstenzivnijem sustavu gdje su uvjeti držanja glede smještaja i klime skromniji, jedna od pasmina izbora može biti Hereford ili Angus. U sustavu krava-tele može se koristiti i simentalska pasmina, ako su uvjeti iskorištawnja relativno povoljni. Uz to simentalska se pasmina koristi u svijetu u ovom sustavu vrlo kao jedna od pasmina za križanje jer osigurava relativno mlije-

ka za potrebe teleta, te doprinosi boljoj izraženosti kod krava.

6. Okvirni financijski u proizvodnji mesa u sustavu krava-tele

U sustavu proizvodnje krava-tele se prihod ostvaruje od prodaje proizvedene teladi odnosno junadi, u zavisnosti od primijenjenog proizvodnje.

Može se da se od 100 krava osnovnog stada u obzir obnovu stada od 15% i isto takvu razinu dobije 100 teladi te 15 krava za Od ovog broja 15 teladi se koristi za obnovu stada, te uz od 5%, što 5 grla, na raspolaganju za prodaju ostaje 80 teladi.

Pod pretpostavkom da se telad prodaje u kasnijoj fazi razvoja u masi od 250 kg (junad), proizlazi da se godišnje proizvede masa životinja od 20.000 kg. Pod pretpostavkom da se ovdje radi o proizvodno visoko vrijednim grlima je ostvariti cijenu od oko 16 kn za kg žive mase, što prihod od 320.000 kuna godišnje. Za krave koje imaju masu od 600 kg (15 grla) je ostvariti cijenu od 8 kn za kg žive mase što daje prihod od 72.000 kn. Ukupno se godišnje od prodaje grla ostvari prihod od 392.000 kuna.

7.

Proizvodni sustav krava-tele poseban je organizacije proizvodnje mesa. Može biti prikladan za gdje su na raspolaganju velike poljoprivredne površine niže proizvodne ili se zbog nekog drugog razloga ne mogu koristiti za intenzivnu ratarsku proizvodnju.

Pri uspostavi ovog sustava valja voditi da je tele u osnovi jedini proizvod, te se isplativost treba tražiti u broju proizvodnih jedinica (krava) i malim ulaznim troškovima. Kod toga se posebna pozornost treba pridati sezoni telenja krava jer to u mjeri broj krava po jedinici površine, kao i namjenu dobivene teladi glede njihovog iskorištavanja u tovu.

Iako ovaj proizvodni sustav ima veliki broj u uvjetima može obiteljskom gospodarstvu osigurati zadoisplativost zbog malog udjela ljudskog rada.

Stanje i kretanje broja muznih

krava obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj

Piše: Doc. dr. Zoran

U prošlom su gospodarskom sustavu obiteljska gospodarstva u Hrvatskoj uvijek posjedovala dio fonda (70-80% ukupnog broja goveda). Prema broju

grla i udjelu u ukupnoj vrijednosti proizvodnje, najvažniji su muzne krave i proizvodnja mlijeka. broj muznih krava u vlasništvu obiteljskih gospodarstava, i ukupna proizvodnja mlijeka zabilježeni su krajem 70-ih godina, s

Tablica 1: Broj goveda, krava i Junica 1991.-1997. godine

Obiteljska Udioobiteljskih Ukupno gospodarstva gospodarstava Krave i st. Krave i st. Krave i st. Godine Ukupno junice Ukupno junice Ukupno junice

Izvor:DokumentacijaDržavnogzavodazastatistiku Tablica 2: Ukupni broj muznih krava I namuženog mlijeka Muženekrave Proizvodnjamlijeka Proizvodnja Godina grla

Grafikon: Muzne krave i proizvodnja mlijeka obiteljskih gospodarstava 1970-1990

1.lOlLllOO -------,-1.500

1.ouo.0001--------·-·-·---

više od 600 muznih grla. proizvodnja obiteljskih gospodarstava s preko 980 litara, zabilježena je u prvoj polovici 80-ih godina. muznost po kravi se do kraja 80-ih godina stalno što je najviše posljedica promjene pasminskog sastava, te tehnologije uzgoja. U razdoblju od 1970. do 1989. godine muznost po kravi 1.171 na l.919litara. Nakon 1984. godine dolazi do opadanja broja muznih krava. Iako je zadržana i donekle muznost po grlu, smanjenje broja muznih grla je od porasta proizvodnje mlijeka po grlu, pa ukupna proizvodnja mlijeka opada.

Posljednjih 7 godina je zbog ratnih i nepovoljnih ekonomskih prilika broj goveda smanjen sa 765.813 na 451.226 grla. Zbog promjene gospodarskih odnosa od 1991. godine do danas, udio obiteljskih gospodarstava u ukupnom broju goveda je sa oko 77% na više od 88%. Broj muznih grla i steonih junica je smanjen sa 473.141 na 287.504 grla, pri je preko 98% muznih krava i steonih junica u vlasništvu obiteljskih gospodarstava. Posebice je važno da u našim obiteljskim gospodarstvima udio steonih junica u broju rasplodnih grla oko 4-5%, je u poljoprivrednim taj udio 13-21%. Takvi odnosi ukazuju na nedovoljno obnavljanje muznih grla u našim obiteljskim gospodarstvima. (Tablica 1).

muznost po kravi u razdoblju od 1991. do 1996. godine nešto je manja, nego u godinama neposredno prije domovinskog rata. Posljednje godine je proizvodnja mlijeka po kravi u obiteljskim gospodarstvima prvi put iznad 2 litara, što je prema procjenama tek oko 60% potencijala naših muznih grla. (Tablica 2).

Prema navedenim podacima vidljivo je kako nema na-

znaka obnove i fonda u našim obiteljskim gospodarstvima, te broja muznih krava. Može se pretpostaviti kako zadržavanje povoljnih otkupnih cijena mlijeka, nastavak kreditiranja nabavke muznih krava i poticajna naknada za vlastitu obnovu osnovnog stada vjerojatno zadržati sadašnju razinu muznih krava u obiteljskim gospodarstvi-

ma, no samo pogodnosti (poglavito obiteljskim gospodarstvima, jer novonastala poljoprivredna govedarsku proizvodnju zapostavljaju na prerade i prometa govedarskih proizvoda) u mljekarskoj proizvodnji i drugim govedarstva, mogle bi ubrzati planiranu obnovu rasplodnih goveda u nas. Sadašnjom dinamikom obnove

fonda bit potrebno više godina da se dostigne razina neposredno prije domovinskog rata, koja je još preko 20% manja od najboljeg razdoblja s kraja 70-ih godina. Neiskorištene se najviše u nižem broju grla po jedinici obradive površine, nego što je to u razvijenim zemljama.

J\B AGROBILO

Iz našegasortimanaizdvajamo

• traktoreUniversal(kredit),ovlaštenidistributerBjelovarskabilogorskežupanije • traktore"Tomo • plugove, prskalice, sijena, kose, prikolice, itd. • program "LABINPROGRES"motokultivatori + dijelovizakose, sijena • izborgumaza traktoreBarum- ležaji, filteri, remenje• kompletanasortimanrezervnihdijelovaza "TOMO "ŠTORE","UN/VERSAL","FIAT', "LABINPROGRES","ACME", "LOMBARDIN/" ,"."-11ezervnedijelovešaljemoputempošte

REPORTAŽE

Poljoprivredno-savjetodavna služba Požeško-slavonske županije

Krediti za nabavu junica

Piše: Damir Rukovanjski

U sklopu programa obnove i razvitka Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, u planu je nabava i kreditiranje 500 junica iz uzgoja. Ostvarenje ovog dijela programa odvijat se putem Poljoprivredne savjetodavne službe u županiji, kroz

nadmetanja na organiziranim dogonima, o je informaciju dao savjetnik požeške podružnice dipl. ing. Miroslav Prema njegovim zainteresirani poljoprivrednici koji na ovaj žele obnoviti fond na gazdinstvima, zahtjeve za kreditiranje nabave prvih sto junica predali su do 15. kolovoza u

požešku podružnicu Poljoprivredne savjetodavne službe. Zahtjevi za kreditiranje ostalih 400 junica zaprimat se do 15. rujna, a kupnja uslijediti prilikom nadmetanja na naknadno organiziranim izložbama i aukcijama, tako da oni kojim krediti budu odobreni o tome biti na vrijeme informirani.

Mljekarski list

Druga županijska izložba stoke "Vinica 1998."

Piše: dipl. ing. Stjepan Brlek

Proizvodnja mlijeka u 305 dana standardne laktacije u 1997. godini bila je:

Županija pasmina zaklj. lakt. mlijeka m.m.% proteini%

Krapinsko-zag. simentalska 38 Varaždinska simentalska 754 holstein-fris. 245 simemtalska 516 holstein-fris. 248

• 5 krava prvotelki simentalske pasmine, iz uvoza, koje su u 100 dana laktacije proizvele no 1.935 kg mlijeka, • 3 krave prvotelke holstein frisian pasmine uzgoja, U Vinicije 27. i 28. lipnja pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, a u organizaciji Varaždinske, Krapinsko-zagorske i županije te Hrvatskog selekcijskog centra, HGK i Županijske komore Varaždin, Poljoprivredne i veterinarske škole Vinica i opVinica, održana druga županijska izložba stoke.

Pored stoke ovoj manifestaciji prisustvovali su mnogi poljoprivrednici, njaci, predstavnici organizacija i institucija toga Brojno stanje i stanje oplodnje u pojedinim županijama je slije-

Na Varaždinske i murske županije ima 23 proizkoji posjeduju 15 i više krava, od 4 na Varaždinske i 19 na Mežupanije, gdje obitelj Škralar posjeduje 40 krava.

Za ovu izložbu u Vinici izabrane su kolekcije: • 11 junica simentalske pasmine uzgoja, od kojih je kod

Županija Ukupan broj plotk. Umjetno % Nekontroliranagrla%

Podaci za Krapinsko-zagorsku županiju iz 1996.

Brojno stanje krava i udio uzgojna selekcijskim radom:

Županija broj krava br. org. grla pod sel. % ženskipodmi. %

19.831 6 1.809 9,12 777 4

Iz gornjih podataka je vidljivo da je obuhvat krava pod selekcijom na Varaždinske, a najmanji na Krapinsko-zagorske županije. To isto pokazuju i podaci o broju ženskog podmlatka od krava pod selekcijskim obuhvatom.

Mljekarski list

koje su u 100 dana laktacije proizvele 2.346 kg mlijeka,

• 6 krava prvotelki crveni holstein, iz uvoza, koje su prvih 100 dana laktacije proizvele no 2.456 kg mlijeka,

• 5 krava simentalske pasmine uzgoja, od kojih su 4 u 305 dana laktacije proizvele pro4.267 kg mlijeka, a jedna u 100 dana 2.450 kg mlijeka,

• 5 krava simentalske pasmine, iz uvoza, od kojih su tri u 305 dana laktacije proizvele 5.251 kg mlijeka, a dvije u 100 dana laktacije proizvele no 2.304 kg mlijeka

• 4 krave holstein-frisian pasmine iz uvoza, u 305 dana laktacije proizvele su 6.485 kg mlijeka,

• 7 bikovskih majki koje su u 305 dana laktacije proizvele no 5.520 kg mlijeka.

Za svaku kolekciju dodijeljene su tri nagrade, prva, druga i a proglašena je i šampionka izložbe.

10 proizvodnja majki u 305 dana Pored županija u fond za nagralaktacije iznosila 4.137 kg mlijeka i naturalne priloge dali su mnogi sponzori.

• 6 krava prvotelki simentalske pasmine uzgoja, od kojih su 3 u 100 dana laktacije proizvele 1.691 kg mlijeka, a 3 su u prvoj kontroli dale su 14,67 kg mlijeka, su primili diplome što ih tradicionalno dodjeljuje Hrvatski selekcijski centar, a ih je ravnatelj M. dipl. inž.

su:

• Stjepan Mala Bukovica za junicu SOFIJA, oteljenu 1996, je majka u 305 dana laktacije, proizvela 5.819 kg mlijeka,

• Drago Hum 24, za prvotelku ŠEVA, oteljenu 1995., koja je u 100 dana laktacije proizvela 1.994 kg mlijeka,

• Zvonko Švec, Struga, za prvotelku INGAizuvoza, koja je u 100 dana laktacije proizvela 2.541 kg mlijeka,

• Gizela Horvat iz Martinaševca za prvotelku holstein frisian pasmine, uzgoja, koja je za 100 dana laktacije proizvela 2.348 kg mlijeka,

• Draženka Kos, Priles, za kravu prvotelku LANA, oteljenu 1995., crveni holstein, koja je u 100 dana laktacije proizvela 2.908 kg mlijeka,

• Martin Halužan, Velika Hrvatska, za kravu LANA, oteljenu 1995., simentalka, uzgoja, koja je u 305 dana laktacije proizvela 4.302 kg mlijeka,

• Slavko Mlinar, Kapela, za kravu AMORA, oteljenu 1991., simentalske pasmine iz uvoza, koja je u 305 dana laktacije proizvela 5.918 kg mlijeka,

• Zvonko Vrbanec, Kuršanec, za kravu HINKE, oteljenu 1994., holstein-frisian pasmine iz uvoza,

11ZO-NA11

koja je u 305 dana laktacije proizvela 7.128 kg mlijeka,

• Katica Ivanuša, Hrastovljan za kravu SARA, oteljenu 1994., simentalske pasmine, bikovska majka. U 305 dana laktacije proizvela je 5.936 kg mlijeka,

• Zvonko Švec, Struga, za kravu oteljenu 1993., simentalske pasmine, bikovska majka, proglašena je šampionkom. U 305 dana laktacije proizvelaj e 7.304 kg mlijeka.

Za aukcijsku prodaju bile su predbilježene 23 junice, je majki proizvodnja u 305 dana laktacije iznosila 3.808 kg mlijeka.

Prodano je 13 junica po noj cijeni 9.495 kuna.

SESVETE,Bjelovarska 75, tel. 01/2002-142

REZERVNIDIJELOVIZA:

- muzilice -plugove

- kosilice

- utovarne prikolice

- prikolice za gnoj

- cisterne

- sijena i balirke

- prskalice - kukuruza i kombajne

- klinasto remenje, ležaji i simerinzi

- galovi lanci i spojnice galovih lanaca

- kardani i dijelovi kardana

- pojilice za stoku

- oprema i pribor za i mljekarstvo

SERVIS TRAKTORAI POLJOPRIVREDNEMEHANIZACIJE

PRETOKI I, SV.IVANZELINA, TEL. 01/860-113

• servis specijaliziran za popravak traktora i prodaju originalnih rezervnih dijelova iz programa NEW HOLAND - FIAT za traktore: FIAT-ŠTORE i UNIVERZAL

• popravak i rezervni dijelovi za traktore: IMT, FERGUSON, PERKINS, TORPEDO

• dugogodišnje iskustvo

• dajemo savjete kod ugradnje rezervnih dijelova

• rezervne dijelove šaljemo poštom

@~!"Rlf~[ij)ffeid.o.o.,Žabjak 7c 43212

Tel.: 043/878-034, 878-059 Mobitel: 099/416-081

PRODAJEMO,SERVISIRAMO I POSTAVLJAMOOPREMUZA MUŽNJUKRAVA,OVACA I KOZA POZNATE SVJETSKE FIRME AlfaLavalAgri

• maleaparateza dojenje,te mljekovode i izmuzištaVarioTandem

• automateza kompjuterskohranjenje stokei napajanjeteladi

• originalnerezervnedijelove,te sredstvaza pranje i dezinfekciju,kao i svu ostaluopremupotrebnu u staji.

r...Alfa Laval Agri

6. i gospodarski sajam Gudovec

-

Bjelovar 98.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske u organizaciji bjelovarskog sajma, Hrvatskog s~lekcijskog centra, Bjelovarsko-b1logorske županije i grada Bjelovara od 3. do 6. rujna organiziran je, sada tradicionalni 6. sajam. Na sajmu su sudjelovali iz 14 županija, te iz Ceške, Italije, Slovenije i Ukrajine.

i posjetitelje kojima i župana pozdravili su i u o ulozi i dosadašnjim uspjesima i rezultatima poljoprivrede govorili predstavnici Županije bjelovarska-bilogorske, grada Bjelovara, HSSC i drugi.

Sajam je prigodnim govorom otvorio mr. Zlatka ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Za ovu izložbu predvedene su kolekcije:

• 23 junice simentalske pasmme iz uzgoja, kojih je proizvodnja majki u 305 dana standardne laktacije iznosila 5.748 kg mlijeka,

• 22 prvotelke simentalske pasmine od kojih je 13 u prvoj kontroli proizvodnja iznosila 21,72 kg mlijeka (16-24,8 kg), a od 9 u 100 dana laktacije pro2.260 kg (1788-3235 kg),

• 17 ostalih krava simentalske pasmine koje su u 305 dana laktacije proizvele 5.273 kg mlijeka (3862-6723 kg),

• 17 bikovskih majki simentalske pasmine koje su u 305 dana laktacije proizvele 5.967 kg mlijeka (4390-8661 kg),

• 2 bika simentalske pasmine iz Središnjeg zavoda Zagreb, Centar Križevci.

Hero - uzgajatelj Luka

Sorbon - uzgajatelj Ivan

• 10 junica simentalske pasmine iz Austrije, kojih je proizvodnja majki u 305 dana laktacije iznosila 6.199 kg mlijeka,

• 5 junica pasmine iz Austrije, kojih je proizvodnja majki u 305 dana laktacije iznosila 7.317 kg mlijeka,

• 7 junica holstein-frisian pasmine, kojih je proizvodnja majki u 305 dana laktacije iznosila 7.305,5 kg mlijeka (56958883 kg)

• 5 prvotelki holstein-frisian pasmine od kojih su u prvoj kontroli proizvele 29,78 kg mlijeka, a jedna u 100 dana laktacije 3.631 kg mlijeka,

• 7 ostalih krava holstein-frisian pasmine koje su u 305 dana laktacije proizvele 6.957 kg mlijeka (5430-8658 kg),

• 7 ostalih krava crveni holstein. proizvodnja majki u

305 dana laktacije iznosila je 8.407 kg mlijeka (6177-10448 kg),

• 3 junice po dva mjeseca i jedan bik charolais pasmine: i uzgajatelj Agronomski fakultet Zagreb.

• 2 krave slavonsko-srijemskopodolske pasmine, uzgajatelj Centar za reprodukciji u stoZagreb - Križevci,

• 6 junica hereford pasmine, vlasnik "Belje" d. d. poljoprivrede Brestovac, Grabovac,

• 3 junice, jedna krava i jedan bik pasmine istarskog goveda.

Za aukcijsku prodaju

su 104 junice, od kojih je za 96 proizvodnja majki u

305 dana laktacije iznosila 4.007 kg mlijeka.

Prodana je 97 junica po procijeni 9.937,00 kuna (7,830,00 - 12,400,00 kn).

Osam junica namijenjena je za šampionke i sedam je prvonagragrla, te jedna za tombolu sajma.

Ove nagrade dodijelila je LURA GROUP.

Izložene su bile i kolekcije konja, svinja, ovaca, koza, zagorski purani i

Za svaku kolekciju izložene stoke podijeljene su prva, druga i nagrada.

Na sajmu je sudjelovalo preko 100 s raznim proizvodima, preko 130 donatora i preko stotinu promidžbenih objavki. grla i šampionka, osim crvenog holsteina, na su rasplodnim junicama iz kolekcije nagrada LURA GROUP. vlasnici su:

1. Ivan Basrek izVrbovec, za junicu MIMI, oteljenu 1996. Proizvodnja majke u 305 dana laktacije 7.572 kg mlijeka.

2. Dragutin Beštek iz Kuštana, Sveti Ivan Žabno za prvotelku BISERKA, oteljenu 1995. U 100 dana laktacije proizvela 2.443 kg mlijeka.

3. Mato Mikec iz CugovcaGradec za kravu BONA, oteljena

1994. U prvoj laktaciji proizvela 5.345 kg mlijeka.

4. Milan iz CugovcaGradec za kravu BOSILJA, koja je bikovska majka. Oteljena je 1993. U laktaciji proizvela 8.661 kg mlijeka.

5. Miljenko Ivanuša iz Hrastovljana, Donji Martijanec za kravu ŠARA, bikovsku majku, oteljenu 1994. U prvoj laktaciji proizvela je 5.936 kg mlijeka. Grlo je nabavljeno u 1997. na izložbi u Vinici proglašena je šampionkom, a ove godine osvojila je prvu nagradu.

6. Dragutin iz BrezovcaSveti lvan Zelina za junicu FLORA, holstein-frisian pasmine, oteljenu 1996. Proizvodnja majke u 305 dana u laktaciji 8.883 kg mlijeka.

7. Milan iz Svetog Petra za prvotelku IRMA, oteljenu 1996. U 100 dana laktacije proizvela je 3.631 kg mlijeka.

8. Mar~an Hartman iz Svetog lvana Zabno za kravu DORA,

holstein-frisian pasmine, oteljenu 1994., u prvoj laktaciji proizvela 7.478 kg mlijeka.

9. Mijo Gradištanac iz Koritne za kravu TERA, pasmine crveni holstein, oteljena 1991., u laktaciji proizvela je 9.936 kg mlijeka.

10. Nikola Taritaš iz PaljevineIvanska, oteljena 1996. U 100

Obnavljajmo baštinu

Pripremio: dipl. ing. Stjepan

Ovogodišnja 32. smotra folklora (22.-26. srpnja 1998.) bila je OBNOVI BAŠTINE u selima koja su teško stradala od velikosrpske agresije. Radi se o 10 gotovo sasvim porušenih i spaljenih sela, su stanovnici iskusili teški

život izgubivši gotovo sve što su imali. Neki su uspjeli u zadnjim odlaska u nepoznato ponijeti neku nošnju ili fotografiju ili zakopati

Mljekarski list

svoje ruho negdje u grudu, i tako ih

mnogi nesretni prognanici i izbjeglice postali su sretni povratnici, i ne nad svojim ruševinama, nego ih s novom nadom obnavljaju. U svoju obnovu i brigu za folklornu baštinu u im pomažu mnogi društveni

Ovogodišnja smotra je na dva pokazala neuništivost volje za život i obnovu hrvatskog puka u tih 10 sela: prvotna time što su na pojedinim poslijepodnevnim ili

dana laktacije proizvela je 1.788 kg mlijeka. Proglašena je najgracioznijim grlom izložbe.

11. Antun iz NevincaNova Gospodin Antun je mlijeka od 1946. godine. Ima 78 diploma. dvije godine dodjeljuje mu se posebno priznanje sajma i HSSC.

HRVATSKA BAŠTINA

nastupima na trgu ili Gradecu, pjesmom, plesom, glazbom i svojim nošnjama, pokazali kako su obnovili ili o.snovali svoja društva. Prvi nastup tih folklornih skupina bio je u subotu 25. srpnja na središnjoj sudionika Smotre u 18.30 sati na Trgu Bana koju su otvorili ~otpredsjednik Sabora Vladimir SEKS i ministar za kulturu Božo Pod nazivom OBNAVLJAJMO BAŠTINU nastupilo je 10 društava u nedjelju na Gradecu.

Drugi upoznavanja naše javnosti s uspješnom obnovom tih sela i njihovog društvenog života je izložba: TRADICIJSKA KUL-

TURA I RAT - OBNOVA FOLKLORNIH

DRUŠTAVA koja je bila postavljena u prizemlju Muzejska galerijskog centra DVORI na Jezuitskom trgu u Zagrebu.

Izložba je nastala potporom Ministarstva obnove i razvoja, smotre folklora, Instituta za etnografiju i folkloristiku Zagreb, Etnografskog muzeja u Zagrebu, Muzeja Slavonije Osijek, Gradskog muzeja Vinkovci i Etnografskog odjela Narodnog muzeja Zadar. Autorice izložbe su dr. Zorica VITEZ i Vesna a fotografije je snimio i izložbu postavio Damir

Izložba je bila stradalim mjestima: Pridvorje, Vrlika, Kijevo, Lovinac, Slunj, Glina, Duboševica i K6r6gyselo manjine. Uz ova mjesta predstavljen je i život Hrvata u srijemskom selu

GIBARAC kod Šida u Srbiji, iz kojeg su Hrvati protjerani ili sami otišli vidjevši da im tu više života nema.

U jednoj prostoriji izloženi su predmeti iz dva do tri sela, a ispred svake skupine nalaze se na zidu

lijepi i opisi sudbine i obnove tih sela iz pera Dr. Zorice VITEZ. Duž hodnika s obje strane izvješene su fotografije porušenih ili obnovljenih objekata, krajolika ili osnovanih udruga. Evo kratkog opisa izložbe po pojedinim mjestima:

PRIDVORJE, selo u Konavlima, podno Sniježnice u županiji, nešto je manje stradala. Obitelj VERAMENTA iz sela zakopala je svoje starinsko oružje, glazbala, i druge predmete, te ih tako spasili. Poznati stari na ljerici i guslama, Niko prenio je svoje znanje i na jednog i time je spašen nastavak tradicijskog pjevanja i sviranja. Ovo selo posebno je slikom KRAna plakatu ovogodišnje smotre folklora iz obitelji koja ima nositi barjak njihove župe na proslavi sv. Vlaha u Dubrovniku. su izloženi dijelovi narodne nošnje koje je po starim uzorcima izradila Julija KALEB iz Posebno se ljepotom prsluci VERMICA I s utkanim zlatnim nitima. Izložene su dvije lutke u naravnoj u muškoj i ženskoj nošnji. U selu djeluje KUD "Stjepan

KIJEVO, selo u Kninska-šibenskoj županiji. Sa sjevera mu Dinara, s juga Svilaja, uz izvor je Cetine. Teško je stradalo. Od spaljene crkve se u nebo dižu ogoljeli stupovi. Na slikama je prikazan VUkad momci s ubijenim vukom obilaze selo pjesme. Izložena je ženska nošnja sa šarenom bijelim rukavima ukrašenim sitnim vezom, crvenom kapicom i bijelom maramom na glavi. Uspješno je obnovljeno KUD "Dinara".

VRLIKA, selo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, lijepo je snimljena s uzornim vinogradom u prvom planu. Podno brda diže se stara kula. U blizini je jezero. Osnovali su društvo "Milan kao sjena svog sina, hrvatskog književnika poznatog i u svijetu. kolo je na Smotri u Zagrebu svojim velikim i temperamentnim skokovima dobilo veliko priznanje prisutnih.

Na izložbi je predstavljena ženska i muška narodna nošnja posebno bogata metalnim okruglim tokama. Ženska oglavlja su puna takvih ukrasa s kojih se spušta bijela marama.

je selo u Ravnim Kotarima, nedaleko Vranskog jezera u Zadarskoj županiji. Ono je od "dobrih susjeda" do temelja srušeno i spaljeno. Od crkve sv. Kuzme i Damjana ostalo je samo stepenište. Snimljena je nova prostrana školska zgrada sa šport-

Mljekarski list

skim igralištem. U progonstvu nisu nego su osnovali KUD "Gradina", koje okuplja i u svojim narodnim nošnjama, i time dokazuju svoj neuništivi duh i životnu energiju.

LOVINAC, poznato mjesto u županiji dvadesetak kilometara sjeverozapadno od Nekada vrlo razvijeno gospodarstvo, tijekom ovoga rata potpuno uništeno, a selo spaljena kao i susjedno selo Sv. Rok. Tamošnji hrvatski narod morao se probijati kroz velebitske vrleti kako bi našli spas uz obale slobodnog Jadrana. Spaljena je župna crkva sv. Mihovila. KUD "Vrila", dalje lijepe tradicije tog sposobnog i mudrog naroda.

SLUNJ je u županiji, na je bio cilj naših rušitelja, pa je narod morao i skloniti se, uglavnom, u naselju Gaza kod Karlovca. Tamo su 1993. okupljeni u KUD "Korana" usprkos ratu pjevali, plesali i svirali. Na izložbi su lijepe slike mlinica u selu Rastoke kao i oranje u keaškoj

Narodne nošnje muškaraca toga kraja, odlikuju se uglavnom bijelom bojom s crnim prslucima i crnim kapicama. U žena su crvene boje.

GLINA je povijesni u Banovini, u županiji. Doživio je razaranje svega što je hrvatsko i Od crkve strši samo jedan zid. je snimka s natpisom "Oprez - minsko polje". Po povratku prognanika osnovana je Udruga "Glinska tamburica" kao i društvo "Viduševac".

Ženska narodna nosnJa upravo pršti od crvenih boja raznih stiliziranih cvjetova, dok im je poculica na glavi bijele boje. Prekrasna je nošnja iz

jarkih crvenih boja, cvjetnih motiva povezanih zelenim viticama i To je izradila vješta ruka Ivke

KOROGY - nekadašnji posjed grofova Eltz na krajnjem sjeveru današnje Vukovarska-srijemske županije u blizini Laslova. Na jednoj snimci u prvom planu su vinogradi i selo ispod njih. U K6r6gyu djeluje društvo ''.AdyEndre" (poznati ski književnik i revolucioner). Zaslugom Entnografskog muzeja u Budimpešti mogle su se po njihovim originalnim uzorcima izraditi nove narodne nošnje, pa su na izložbi složene u staroj škrinji. U ženskoj nošnji suknje su bijele, tamno crvene, oko vrata široki bijeli okovratnik, a na glavi bijela marama.

su smješteni u Vukovarska-srijemskoj županiji tridesetak kilometara jugood Vinkovaca. I to je selo bilo potpuno porušeno. Ipak su za vrijeme ratnih godina nastupali na jesenima". Organizirani su u KUD te su uspjeli spasiti nešto nošnji. Na lutkama su pokazane nošnje, pa se ženske odlikuju bijelom vezenkom sa šarenim rubom, svijetlo plavom a oko vrata su dva niza dukata. Oglavlje je puno šljokica.

DUBOŠEVICA je staro selo na sjeveru Baranje, te je i ono potpuno razoreno. Tamo je neprijatelj imao što U progonstvu su stvorili KUD "MLADI ŠOKCI". Na izložbi je starinski ormar i vrlo

šarena ženska nošnja, dok je muška sva u bijelom sa crnim prslucima i šeširima, a oko vrata im je marama. Rekonstruirana je ženska nošnja nazvana MAŠLIJARA i najraskošnija je na cijeloj izložbi. Sve se šareni, sja i zlati od zvjezdica, sunašca, ružica i nebrojenih šljokica.

Jedna prostorija izložbe na je Hrvatima iz sela GIBARAC u blizini Šida, iz kojeg su na najgrublji istjerani 10. kolovoza 1995. Oni danas žive raštrkani u šezdesetak sela, pa je ipak skupljena nešto predmeta: krevet, zibka, kolovrat, po koja slika i radovi. Uz krevet na zidu je šareni DUVARNIK, a na krevetu rasprostrte razne ponjave kao: misirska šlingana, levska necana i levska heklana. U vitrinama su stoljnjaci (npr. krušnjak), šarena prostirka za zvana i dr. Tu su još drvene klompe, na bonbone, vunene, pa kožuh cifrani i razni peškiri: za svetenje, prekrivanje tabernakula, za svatove, tamburu i ostali lijepi predmeti marljivim rukama i darom.

Osnovali su udrugu "Gibarac" koja djeluje u Osijeku. Mnogi su naseljeni u selima Budimci i Pogancima. Drže dalje svoje KIRBAJE i POKLADE. ne daju se!

I na kraju, organizatorima ove lijepe, i domoljubne izložbe koja pokazuje žilavu snagu hrvatskog puka, te bi je valjalo prenositi u središta Dalmacije i Slavonije, da je razgleda svijet koji bi se time priznatijim i uvaženijim u našem društvu.

Mljekarski list

Kronika

Priredio: dipl. ing. Stjepan

1947. GODINA

Pariški mirovni ugovori

Prisjetimo se kako su pred kraj II. svjetskog rata postepeno ostavljali njezini saveznici, i to najprije Italija, a zatim Bugarska, Rumunjska, i Finska. S tim državama organizirali su saveznici posebne mirovne pregovore u Parizu u jesen 1946., a završili su potpisivanjem mirovnog ugovora 10. 1947. Sve su te države kažnjene gubitkom nekih svojih a najviše u korist Sovjetskog saveza.

Italija je izgubila svoje kolonije u sjevernoj Africi, a Jugoslaviji je morala predati nepravedno zadobivena nakon Prvog svjetskog rata. To su bili poluotok Istra, otoci: Cres, Veliki Lošinj, Mali Lošinj, Unije, Susak, Lastovo, Palagruža i još neki, a napose Rijeka i Zadar. Trst je ostao pod okupacijom zapadnih sila do 1954. je morala vratiti skupinu Dodekanez u Egejskom moru.

Finska je predala Sovjetskom savezu Kareliju. Rumunjska je morala odstupiti Sovjetskom savezu dvije pokrajine: Bukovinu na sjevernom podnožju Karpata i Besarabiju koja se prostire Dnjestra, Pruta, Dunava i crnomorske obale, koja se nekad nalazila u posjedu carske Rusije. Obje pokrajine donijele su SSSR-u novih 56.106 km 2 i neposrednu granicu s Mašto im se za koju godinu pokazalo vrlo važnim.

Rumunjska je ponovno od Madobila pokrajinu Erdelj

koja se još naziva Transilvanija ili Sedmogradska, površine 62.200 km 2 s 3,5 milijuna stanovnika raznih narodnosti.

Bugarska se morala svojih zahtjeva za Makedonijom, a pripojena joj je južna Dobrudža, dok je sjeverna pripala Rumunjskoj. Ta pokrajina leži delte Dunava i obala Crnog mora. Pariškim ugovorom nije još bila Granice tim mirom postoje još i danas. Velike sile ne dozvoljavaju njihovo mijenjanje.

hladnog rata

Hladni rat je oblik neoružane borbe suprotstavljenih blokova država, a vodi se ideološkom promidžbom, gospodarskim, pritiscima, ali i vojnim prijetnjama. Uzroci hladnog rata zapadnih demokratskih država i Sovjetskog saveza pojavili su se tijekom rata, da bi se rasplamsali odmah nakon njegovog svršetka. Sovjetski savez je proširio svoj utjecaj i društveni sistem na cijelu Europu i Balkan, a je pomaganjem partija i u drugim dijelovima svijeta tzv. pokrete.

Tim prisvajanjima se organizirano suprotstaviti predsjednik Harry S. TRUMAN što je objavio svojim govorom pred Kongresom 12. ožujka 1947. SAD je spremna vojno i gospodarski pomagati• svim zemljama u slobodnom svijetu kojima zaprijeti opasnost. Taj program je nazvan TRUMANOVA DOKTRINA. Prvi korisnici toga novog opredijeljenja bila su stranka u

i prozapadne snage u Turskoj.

U samim SAD je, kako se tada reklo, "lov na komuniste", kada je zakonom preispitivanje vladinih na njihovo eventualno potajno djelovanje u akcijama uperenim protiv države i sustava. S novom doktrinom donesen je program gospodarske obnove ratom opustošenih država, a napose što je u trebalo predstavljati protutežu SSSR-u. Nositelj programa bio je novi ministar vanjskih poslova SAD-a George Catlett MARSHALL (1880-1959), te je po njemu dobio ime MARSHALOV PLAN, koji je oblikovan na konferenciji u Parizu od 12. 7.22. 9. kojoj predstavnik SSSR-a nije prisustvovao. Zapadna okupaciona zona u dobila je 1,3 milijarde dolara kako bi se suzbili glad i siromaštvo, a dugoosposobili industrijska proizvodnja, podigao životni standard, pa time prihvatili proizvodi.

Hladni rat je, dakle, bio "Konfrontacija umjesto kooperacije" dva bloka, što je potrajalo sve do Kubanske krize 1962.

Indija i Pakistan stekli nezavisnost

Postepeno m,vaJanje ogromnih prostranstava potkontinenta Indije (4 milijuna km2 ) su Englezi oko 1600. godine osnovavši kompaniju kao povlaštenu organizaciju za trgovanje sa sjedištima u Bombayu, Kalkuti,Madrasu i Suratu. Indija se tada sastojala od 562 nezavisnih kneževina ke ili islamske vjerske pripadnosti kojima su vladale prebogate maIslam je prodro u sjevernu Indiju tijekom 11. i 12. Polovicom 19. Englezi su

Mljekarski list

toliko zavladali Indijom, da su je 1876. u Britanski imperij, a engleska kraljica VIKTORIJA (1819-1901) proglašena je indijskom caricom. U njena ime vladao je potkralj sa sjedištem prvotna u Kalkuti, a zatim u Delhiu. Od Engleza je ipak nešto dobrog ostalo: ukinuli su ropstvo, zabranili spaljivanje udovica i sagradili 56.000 km pruga.

Sudbonosni život lndije je osnivanjem stranke Indijskog nacionalnog kongresa 1885. s te posebne Muslimanske lige 1906. Prvu je vodio slavni MAHATMA GANDHI(1869-1948), a drugu Dshnnah Mohammed ALI (18761948). U borbi za nezavisnost valja spomenuti generalni štrajk u travnju 1919; u Pandžabu kojega su Englezi krvavo ugušili ubivši 379, a ranili 1200 Indijaca.

Zbog sve sukoba Muslimana i Hindusa, posljednji indijski potkralj, lord Louis MOUNTBATTEN, podijelio je odmah poslije II. svjetskog rata, potkontinent na Indiju i Pakistan, je želio prekinuti rat. proglašenje nezavisnih država bilo je u Delhiu 15. kolovoza 1947. Prvi premijer Indije postao je Javaharlal NEHRU, koji se borio za jedinstvenu Indiju, ali u tome nije uspio. Pakistan se sastojao od zapadnog i Pakistana koji su udaljeni 1500 km. Jasna je stvar da ta država nije mogla dugo postojati. Iza proslave nezavisnosti su ljudske muke i proliveno mnogo krvi. Najprije je potekla rijeka izbjeglica od 14 milijuna ljudi iz Indije u Pakistan i obrnuto, a zatim je zbog granica izbio strašan rat u Pandžabu i Bengaliji, gdje je tijekom 1947/48. izginulo

Mljekarski list

oko 10 milijuna ljudi: Hindusa, Muslimana i Sikha. "O slobodo! Koliko je u tvoje ime" rekao je Francuz M. J. ROLLAND.

Osnivanje Kominforma

Kominform je kratica za naziv INFORMACIONI BIRO KOI

PARTIJA (IB), kojega su osnovale na sastanku u poljskom gradu Skljarska Poremba od 17.-29. rujna 1947. Inicijativu za stvaranje organizacije za razmjenu mišljenja nacionalnih kih partija dao je Josip BROZ TITO 1945. na sastanku u Moskvi, a konkretni prijedlog je došao od CK SKP. Birou je pristupilo devet partija i to: Bugarske, Francuske, Italije, Jugoslavije, Poljske, Rumunjske i Sovjetskog saveza. Predstavnici KP Jugoslavije na sastanku su Edvard KARDELJ i Milovan Zakljuje da sjedište organizacije bude u Beogradu, gdje se tiskati "Za mirza narodnu demokraciju".

Kominform je protuteža okupljanju demokratskog svijeta oko Tru-

Javahar/alNEHRU

manove doktrine i Marshalovog plana, ali u svojoj skrivenoj biti trebao je poslužiti Staljinu za njegove politike podjarmljivanja partija i njihovih naroda. Uskoro se pokazalo da je taj Informbiro bio koban za mnoge jugoslavenske komuniste. Raspušten je tek 1956.

izraelskoarapskih sukoba

Krvavi i sukobi Arapa i Židova, kojima ne vidimo kraja, su organizirano 29. studenog 1947. kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija oddotadašnji britanski posjed, Palestinu, podijeliti na jednu židovsku i jednu arapsku državu. Tada je u Palestini živjelo 1,2 milijuna Arapa i 650.000 Židova koji su sve više naseljavali to Židovska država, Izrael, dobila je priobalni dio bez J affe, Galileju i pustinjski • ravnjak Negev pripreman za nova

!"'-?'ilrJ:,,ro • useljenja. Arapi dobiše brdskih predjela Judeje, Samarije, sjeverozapadnu Galileju, te luke i gradove Gazu i Jaffu. Jeruzalem je proglašen gradom otvorenim za obje nacije. S tom podjelom ni jedan od oba naroda

kraljica VIKTORIJA

nije bio zadovoljan. Izbili su sukobi i nemiri ratu s promjenljivom Židovski i arapski nacionalizam pokazuju da su nepomirljivi iako su oba naroda istog semitskog porijekla jer, prema Bibliji, od Sema najstarijeg Noinog sina.

Smrt velikog

Slavni Max PLANCK umro je 4. 10. 1947. u Gottingenu. Rodio se 23. 4. is58. u Kielu, glavnom gradu pokrajine Shleswig-Holstein, gdje je postao profesor fizike, a kasnije je -profesor u Berlinu. Godine 1910. uveo je revolucionarnu hipotezu da svaki izvor energije može ili poprimati energiju samo

ODGOJ NAŠIH MALIŠANA

u diskretnim (odvojenim) veli- kvantima. Zbog toga se ta teorija zove KVANTNA TEORIJA. Uz teoriju RELATIVITETA Alberta EINSTEINA (1879.1955.) to je najvažnija teorija za suvremenu sliku svijeta, posebno mikrokosmosa (svijet atoma i molekula), pa se M, Planck smatra moderne fizike. Radio je mnogo na teoriji kemijske ravnoteže i principa, te je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.

lzumljen je tranzistor

Tranzistor (hrvatski: prenosni otpornik) konstruirali su William SHOKLEY, John BARDEEN i Walter F. BRAT-

TAIN 1947. godine. Tranzistor je koji djeluje kao elektronsko ili modulator. su tvari (najkristalne) u kojih je elekvodljivost manja nego u a nego u izolatora. Pod naponom u tranzistoru nastaje upravljiva struja elektrona kao u elektronkama, pa ihje tranzistor zbog svojih manjih dimenzija gotovo sasvim potisnuo iz uporabe.

Tranzistor je svojom jednostavnom i malom potrošnjom struje unio velike promjene u dotadašnju tehniku, koju su razvili 1944. na Elektronskom institutu lišta u Pennsylvaniji.

Motorni razvoj djece (li. dio)

Neki roditelji sa 6-7 mjeseci stavljaju djecu u hodalice - danas vrlo popularne i dopadljive po izgtedu. Tako se te bebe. nayiknu da uz "lete" po stanu i bez· puno tru'l:l.a do svega što. ih zani:ma. No oprez, jer mogoci .su padovi i nezgode ukoliko i,mate u stanu pragove prostorija. Hodalice osim što. pred'Stavljaju kretanja. danas. ima.ju i "dodatnu opremu'\ Primjeri~~ mali telefon živih hoja,pucetakoja svij_etleili daju zyukove, pa diJete nešto dodirom pomakne ili, okrene i slijedi - neki

Sve to djetetovu pažnju i na njegov psihomotorni razvoj. Svejedno je bolje ne predugo

držati bebu u hodalici da se "opusti" na Radije pružimo djetetu da na prirodan uz vlastitu snagu i napor samostalno napravi prve korake.

Kada djetešce ima 8 mjeseci, može dulje sjediti samostalno jer su dovoljno i beba raspolaže kontrole cijelog trupa. beba može držati i opipavati je prstima druge ruke, a sitne predmete uzima palca i ostalih prstiju. Nadalje, osmodijete može i samo stajati nekoliko sekundi držimo li ga za . ispružene ruke.

S devet mjeseci dijete sjedi samo na ravnoj podlozi i uzima koje ; su kraj' njega, a da ne padne. stoji se za , stolac i dr. Sitne uzima , palcem i kažiprstom. Jako se veseli : koje proizvode zvuk. U ovoj dobi pravi je trenutak vašeg mališana "pa, pa" te se poigrati igre "ku-ku".

S deset mjeseci dijete pokušava se praviti prve korake. Sada raspoznaje svoje i na pitanje gdje je tata traži ga pogledom. razumije kad mu se kaže "ne, ne" i tada zaustavlja

pokret i promatra vašu reakciju. piti iz šalice uz roditelja koji malo prolivenih kapi s razumijevanjem.

S jedanaest mjeseci djetešce hoda uz pridržavanje za obje ruke. Igra se tako da stavlja manji predmet u te ga i vadi van. Osim svojih najbližih prepoznaje i rodbinu i veseli joj se.

Oko prvog dijete se iz sjepoložaja podiže samo se oslonca, te hoda se samo za jednu ruku.

U igri kockama može uzeti dvije kocke u jednu ruku, a zna i dati predmet ga iz ruke. Kada poželi nešto imati to i pokaže, šarati olovkom desnom ili lijevom rukom.

U mjesecima dijete pri hodanju potpuno samostalno održavati vlastitu ravnotežu i voljno upravljati svojim Po psihologu Zlebnik Leonu, koji se posebno bavio psihomotornim razvojem djece, "hodanje predstavlja krajnji stadij u tijela i organski izrasta iz prethodnih razdoblja kretanja i neki novi, iznad svega važan kvalitet u razvoju". Možemo da jednogodišnje dijete

Mljekarski list

naoružano stajanja, pipanja, hodanja i upravljanja pokretima ruku, prestaje biti vezano za jedno mjesto i ulazi u period slobodnije i samostalnije komunikacije sa svijetom koji ga okružuje. Tako ga veseliti koje se guraju ispred sebe ili vuku za sobom, a proizvode zvukove; za umetanje, za kupanje koje plivaju i kantice za polijevanje. S 18 mjeseci dijete zaobilazi zapreke na podu i postaje oprezno. i igre tj. dijete može staviti kocku na kocku (3-4) što da ih slaže uvis. Listove slikovnica dijete ove dobi sve spretnije samo Kada dobije u papiru samo razmata papir, uzima

Piše: dipl. ing. Darko Kantoci

Posljednji tjedan listopada pretvara tržnice u izložbu krizantema. Oko 95% proizvodnje završi na grobljima za Dan mrtvih. No u zapadnoj Europi desetak godina krizanteme se uzgajaju kao vrtno ili balkonska "Cvijet tuge" tako polako gubi ulogu ukrašavanja grobova koja joj je pripala otkako se pojavila u Europi. Krizantema je porijeklom iz Kine gdje se uzgaja najmanje 2500 godina. Kineski filozof Konfucije nazvao je krizantemu "slava jeseni". Kinezi su u tom cvijetu vidjeli simbol nježnosti i odanosti. Iz Kine je prije nekih 1600 godina krizantema prenešena u Japan, gdje je ubrzo postala carsko obilježje. se pojavljuje kao obilježje na vladarskim grbovima. Japancima je krizantema sveti cvijet i simbol je smionosti, i odanosti te služi za ukrašavanje hramova.

EUROPSKA TRADICIJA TEK

STOTINJAK GODINA

Kao simbol krizantema je u europskim zemljama dobila ·svoju ulogu, ali u relaciji spram pokojnika. U Japanu se taj cvijet Do 1900. godine

Mljekarski list

bombon i stavlja u usta. Pokušava samo jesti i žlicom, ali pomaže se i prstima.

Dvogodišnjaci mogu niza stepenice se, pokazati gdje su mu nos, i usta. su spretnije, pa u igri slaže toranj od pet kockica. cama može držati malu i piti iz nje. Voli igre punjenja, pa u pijesku duže vrijeme puniti kanticu. Pozvone li gosti na vaša vrata dvogodišnjak veselo i otvara vrata kao pravi gostoljubivi Pri dvogodišnjaci rado pomažu sami svoje rukave, a skidanje i izuvanje cipelica im je zanimljivo. Ako dijete u ovoj dobi još nosi pelene znat ih

samo odlijepiti i kasnije nositi u Oni koji obavljaju "važne poslove" u posudu, sami je nositi isprazniti. Velika strast dvogodišnjaka je i penjanje. On se penje na stolac, poželi i na stol ( od roditelja ovisi da li to biti strogo zabranjena zona ili dozvoliti ležanje ili hodanje po stolu). Voli kada ga tata nosi na ramenima jer tada ima širi pogled u uživa. pogodne za hodanje, dvogodišnjak sigurno propustiti. Tako ga na putu od do ili igrališta morati pratiti uz i pri tom se njegovoj "visini".

- nastavlja se -

japanske su carice u Tokiju i Kyotu izlazile samo dva puta na godinu. Prvi puta za proljetni praznik trešnjinog cvijeta i drugi put 9. studenog, dan krizantemama. Prije 1900 godina krizantema se pojavila i u Maloj Aziji. i Dioskorides nazvao ju je zlatnim cvijetom, krisos avtos, što navodi na kasniju izvedenicu i na naš naziv.

U 18. cvijet je stigao u zemlje srednje i zapadne Europe, ali tek u 19. prelazi iz i kolekcionarskih nasada u vrtove. Europljani su sporo preuzimali krizantemu, no ona je zauzela trajno i ugledno mjesto u i

proizvodnji. Na tom je putu ulogu imala izložba krizantema održana 1888. godine u Roubaixu (Francuska). Senzacija izložbe bio je grm krizanteme "Fair maid of Guernesey" sa oko 300 krupnih cvjetova, a opseg grma iznosio je 6,5 m.

Ujesen se cvatom trud što u sa sadnicama.

VAŽNO JE POZNAVATI VARIJANTE

Ukoliko želite uzgajati krizanteme, sadnice nabavite zime. biljka naraste do visine 15 do 20 cm, odrežite vrh. Pupovi koji nose zametke cvijeta pojavljuju se u pazušcu lista. S rezanjem prestajemo oko 20. lipnja.

Prve godine uzgoja krizantema ne traži posebnu njegu, no druge godine potrebno ju je štititi od i plijesni. Najotpornija je neugledna maloazijska sorta "hosmariense". Podnosi i temperature do -15°C. Cvjeta cijele godine ali se cijeni zbog srebrnosivog dekorativnog dok su cvjetovi neugledni izgledom nalik na ivan-

Za sjetvu krizantema presudan je izbor sortnih varijanata. Od sjetve do cvatnje treba biti strpljiv barem 14 mjeseci.

Listopad

S obzirom na povoljne vremenske prilike, tijekom listopada možemo obaviti sve važnije poslove u vrtu, poput sadnje stabala i grmlja, pripreme gredica u povrtnjaku i nja Tek krajem mjeseca vrijeme postaje hladno i vlažno. je i pojava mrazeva, gotovo u svako vrijeme. Zato listopada biljke u loncima ili premjestite u zimovalište. Za vrtna bilje koje je osjetljivo na pripremite posebnu zaštitu od mraza.

PRESELJENJE SOBNOG BILJA

Mnoge sobne biljke preživjeti preseljenje u drugi stan, i to zato jer nisu bile Naime, sobnog bilja porijeklom je iz tropskih krajeva i ne podnose Nekima uvene nakon što je kratko vrijeme bilo izložena hladnom propuhu. Stoga sobno bilje selite za toplih dana, a ujesen i zimi, osjetljive vrste dobro umotajte papirom, folijom i

KORISNE ŽIVOTINJE - VODENI

PUŽ

Dok su kopneni puževi vrtni štetnici, njihovi vodeni korisni su stanovnici vrta, pod uvjetom da posjedujete vrtna jezerce. Vodeni se puževi hrane algama i održavaju vodu Kako bi vodeni puževi mogli prezimiti, vrtna jezerce u jednom dijelu mora biti dovoljno duboko da se voda u njemu ne smrzne.

NJEGA - ZAŠTITA OD MRAZA

Vrtne ruže, kivi, mlade breskve i druge vrtne biljke osjetljive na studen

na vrijeme moramo pripremiti za zimu, jer stradati u prvim hladnijim Dovoljno je slamom ili kompostom pokriti korijenje i mladice koje su izbile iz zemlje. Ukoliko se vrškovi mladica i smrznu, iz pupoljaka iduse godine razviti snažni grmovi. Stabla osjetljiva na studen štitimo hasurama ili nekim drugim materijalom.

JABUKA

Sve sorte jabuka nisu pogodne za duže ako želite uzgajati jabuke za zimsku potrošnju morate pažljivo izabrati sortu. Osobito se sorte: Brettacher, Cox, Gloster, Idared, Jonagold, Jonathan, Ontario i Boskop. Plodovi ovih sorti dobro se mogu u podrumu ili nekom drugom prikladnom skladištu.

RIJETKO - TRN/NA

Kasna jesen je vrijeme dozrijevanja trnjine, plodova tmine (Prunus spinosa), koji postaju ukusni tek što ihje opalio mraz, a prije toga su gotovo nejestive. Trnjine tek nakon nekoliko hladnih dobivaju slatkastotrpak okus. Plodovi se mogu jesti svježi i puni su vitamina i minerala, a mogu se koristiti za pripravu kompota, sokova, i pekmeza.

Grm tmine nije prikladan za svaki vrt, jer tjeraju vriježe s no mogu se uzgajati u posudama ukopanim u zemlju.

SADA JE VRIJEME

sakupite tek kada je sve golo. Iskoristite ga za zaštitu osjetljivog bilja, a višak jednostavno kompostirajte. Zadnji puta ove sezone pokosite travnjak. Do trava tek neznatno narasti. Sada je najbolje vrijeme za sadnju živica, ruža i je vrijeme da pobijelite debla Sobne biljke sada dobivaju manje svjetla, pa one koje vole svjetlo umjetno osvijetlite ili ih smjestite uz prozor.

"Sveti Luka u nokte huka"

Piše agrometeorolog: mr. Dražen

U posljedn_je se vrijeme mnogo govori, pa i 11iše,kako se vri_jememijenja, kako lj<:tanrkada nisu bila t.iko dok su zime bile hladni.je s mnogo više snijega. No, klimatolozi, pa i agrometeorolozi, nisu takvog mišljenja. U Hrvatskoj se tek posljednjih 50-tak godina na vrlo malom broju klimatoloških postaja svakodnemo bilježe temperature zraka i tla, oborina, te ostali meteorološki elementi, a to je sasvim sigurno premalo za bilo kakve o promjenama klime na našim prostli'rima. u Zagrebu, na meteorološka se mjerenja oba,·ljaju svakodnevno od 1862. godine. Samo na temelju podataka te postaje, možemo govoriti o e,·entualnim klimatskim promjenama, ali ne zaboravimo da se ta postaja nalazi u centru grada gdje gusti promet, bez svake sumnje, na temperaturu zraka i ostale meteorološke elemente. Kako promet u gradu m· na i:r.mjcrrnc oborim,, klimatolozi su utvrdili da je listopad posljednjih 40-tak godina postao znatn_o sušim. Nekada je tijekom ovog ri1jeseca ukupno izmjereno od 100 do 110 mm oborine, dok sada u Zagrebu tijekom mjeseca padne samo 70 mm. Dakle, slobodno kako je listopad postao suši, a time i ljepši, odnosno po volji poljodjelaca. Prisjetimo se i ne tako davne 1995. godine kada je u Zagrebu tijekom listopada izmjereno tek 6 litara oborine na jedan metar. Možemo li se i ove godine nadati tako suhom vremenu'! Teško je povjerovati, iako bi nam bilo lijepo uživati u jesenskim danima kad nam priroda nudi lepezu prekrasnih boja. Orngje mjeseca i pojava snijega. a da je to strnrno tako, nam podatak kako je dame 1936. godine u Zagrebu zabiljcženo 11adanje prvih pahuljica snijega. Kako od te godine vise nije bilo tako rane pojave bi_jelog vjerujemo da biti ni ove, ali je ovaj podatak vrijedno zapamtiti. I minimalne se temperature zraka ovog mjeseca vrlo spuštati ispod O0 C. Valja kako je 1971. godine tijekom listopada u Zagrebu izmjerena minimalna temperatura zraka od -5.6 °C. Ne zaboravimo da je 18. listopada blagdan Sv. Luke • "Sveti Luka u nokte huka".

Dakle, sklonimo s naših balkona, a krizantemama i ostalom cviosigurajmo krnlitetnu zaštitu od navedenih niskih temperatura zraka.

Kako razborito uporabljati antibiotike?

:: o ._,'T„q ";.! •,· ,. -~

Antibiotici - lijekovi. Popijete kapsulu i teški, neugodni simptomi bolesti nestaju. Upravo zato što su toliko djelotvorni protiv bakterijskih infekcija, postoji iskušenje, napast da ih se prekomjerno koristi.

Borba protiv bakterija

U prošlosti, neke su se bakterije skvri ugibale i na najmanji nagovještaj penicilina. Danas, kada bi se bakterije mogle smijati, vi bi mogli kolektivni grohot put kad posegnete za tim istim lijekom. Pardon, penicilin ipak još uvijek djeluje. Ali ne uvijek. jeste da svi mi kad obolimo, sve budemo napadnuti takvim vrstama bakterija za koje je poznato da su otporne. Otporne :rn što? Na antibiotike, razumije se. Antibiotici "zbrišu" veloših bakterija u ljudskom organizmu, ali isto tako i neke korisne, Ostatak bakterija, koje su otporne na antibiotike, mogu u nekim vima, kasnije, uzrokovati probleme. Prekomjerna uporaba antibiotikaih na primjer u nerazboritim pokušajima da se virusna infekcija - pridonosi pojavi tog problema.

U potrazi za novim Otporni mikrobi nisu novost za farmaceutske kompanije. bakterije zahtijevaju oružje za borbu protiv njih i kompanije koje proizvode lijekove poduzimaju sve i sva u potrazi za novim i boljim antibioticima. Mikrobiolog Scott Wells iz kompanije Squibb kaže: "Mi kažemo da su mikrobi u prirodi pametniji od

Novi antibiotici predstavljaju dobre vijesti za ljude koji su na po-

Mljekarski list

antibiotike, kao što je penicilin. Osoba koja je na jedan antibiotik, može podnositi drugi. ''Antibiotik" u stvari "protiv života". Antibiotici su supstance koje mikrobi uporabljaju protiv drugih mikroba. Kada mi primjenjujemo antibiotike, mi oružje bakterija da potpomognemo naše vlastite obrambene, imunološke sustave.

Antibiotike uporabljati pametno

Svi novi antibiotici su dobri, ali što je sa starim upozorenjima? Ima li išta što možemo kako bi uporabljavali antibiotike pametnije? Sto mi, kao pojedinci, možemo poduzeti da zaštitimo sebe od rezistentnih, otpornih bakterija?

Ovdje je nekoliko smjernica s tim u vezi:

Pregledajte svoj s lijekovima. Vi imate onu s antibiotskim kapsulama koje su preostale vašem partneru nakon što je prošle godine imao kirurški zahvat na I one tablete koje su ostale nakon što je prošla infekcija srednjeg uha vašem Zapitajte svog da li da zadržite sve te lijekove (neki lijekovi zadržavaju svoju djelotvornost mjesecima, drugi ne traju tako dugo; su jako skupi). Bacite one za koje je vaš rekao da ih treba odstraniti. Nikad ne uporabljavajte lijekove koji su propisani za drugu osobu, a da i ne govorimo o onima kojima je prošao rok valjanosti.

Uzimajte lijekove toliko dugo koliko je propisao se antibiotika propisuje za period od 3-7 dana. To što se bolje nakon drugog dana, ne da morate prestati uzimati svoje tablete. Ako ih prestanete uzimati previše brzo, ostatak preživjelih bakterija se i u pravom smislu

Nemojte uvijek inzistirati na antibioticima. Vaš je dobro informi.:.. ran o tome koji antibiotik propisati za koju bolest. Zna se da antibiotici djeluju na bakterije, ali ne i na viruse. Ako imate prehladu ili gripu, ne inzistirajte kod svog na antibioticima. Ako ipak u takvim

situacijama uporabljavate antibiotik, vi samo pridonosite pojavi problema rezistentnih sojeva bakterija. sebi uslugu: primijenite antibiotike samo kad su zaista potrebni. Slijedite upute. To je važno. Neki antibiotici ne djeluju dobro kad se uzimaju sa hranom. Na primjer, kalcij u proizvodima može smanjiti djelovanje tetraciklina. Neki se antibiotici moraju uzeti s hranom, neki na prazan želudac. Neki antibiotici da vaša koža postane preosjetljiva na sunce. Ako vam vaš kaže da uzimate lijek na prazan želudac ili da ne idete na sunce, zapamtite to i poslušajte ga. Obratite pažnju na brzo olakšanje simptoma. Ako neki antibiotik djelovati, vi vjerojatno osjetiti olakšanje i poboljšanje unutar tri dana. Možda biti potpuno dobro, ali trebate osjetiti poboljšanje. Ako se to ne dogodi, obavijestite o tome svog Možda imate posla sa otpornim vrstama bakterije i možda želiti promijeniti lijek.

Obratite pažnju na alergije. Ako ste obavijestite o tome ka. Antibiotici mogu izazvati snažne alergijske reakcije. Nema da se unaprijed zna tko biti prilikom prvog kontakta, na primjer sa penicilinom, ali ako ste u prošlosti imali takvu reakciju, vaš to mora znati.

Nemojte miješati lijekove. Neka vaš zna o svim drugim lijekovima koje uzimate, i one lijekove koje ste kupili u ljekarni bez recepta. I dok ste na lijekovima izbjegavajte alkohol.

Jogurt. Vi svakako želite da vaš probavni sustav, nakon terapije, ponovno nasele korisne bakterije, a u jogurtu postoji lactobacillus koji može u tome. Popularni savjet da se pije jogurt dok se uzimaju antibiotici kruži naokolo godinama. su sada malo. i po tome. Oni još uvijek nisu sasvim suglasni da li taj jogurt stvarno djeluje u tom smislu, ali popiti jogurta sasvim sigurno ne može biti štetno. korisno zbog niza drugih razloga.

NAGRADNAKRIŽALJKA

Priredio: dipl. ing. Željko

VODORAVNO: 1. Naziv ludbreške mljekare, 12. i novina, 13. Pokazna zamjenica, to, 14. Rijeka u dijelu Maroka, 15. Kratica za "Sportske novosti", 16. "Kralj životinja", 18. Poljubac koji se cmokac, 20. Selo pokraj Bizovca, 22. Ekstremitet, 23. Mjesto u Dalmaciji jugo od Vodica, 24. Talijanski slikar iz XV. Bartolomeo, 25. Dometnute, dopunske, 27. Inicijali predsjednika Vatrogasnog saveza Hrvatske Pranje 28. Rimskim brojkama: 999, 29. zabavnih melodija, Dalibor, 30. Ime talijanskih književnika Calvina i Sveva, 31. Razvod braka, 33. Ono što ovisi od uslov, 36. Kratica za nekadašnje "Enigmatske novine", 37. Ivo u slavonskom žargonu, 38. Bilo kada, 39. Inicijali književnika Gorana Tribusona, 40. Polutvrdi masni sir bez kore jedan od proizvoda ludbreške mljekare pod 1. vodoravno.

Nagradnu križaljku iz Mljekarskog lista broj 8/98. sponzorirala je Sirarna "Runolist" iz Krasnog.

Sretni dobitnici nagrade su: I. ANABOCEK

25, 49282

2. DANICA

J-esgornja 12, 42253 BEDNJA

3. NADA

Masarikova 39, 33000 VIROVITICA

Treba riješiti križaljku i samo kupon poslati do S. listopada na adresu Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/111, Zagreb, sa naznakom ZA NAGRADNU KRIŽALJKU

OKOMITO: 1. Stara mjera za 2. Neupotrebljavan, 3. Tloris, 4. Kratica novinske agencije "United Press", 5. nogometa, 6. Sramota, blamaža, 7. Kratica za "Oregon Tehnical Institute", 8. Žiteljka Hercegovine, 9. Inicijali naše 10. (množ.), 11. Stoti dio metra, 16. Grad u sjevernoj Hrvatskoj, sjedište mljekare pod 1. vodoravno, 17. Obožavatelj, (Jat.), 19. Mali televizor, (!at.), 21. Inicijali glumca i predsjednika Ronalda Reagana, 23. Sitan francuski novac, stoti dio franka, (centime ), 26. Kratica za "datum ut supra", ( datum kao gore), 27. Plinovito ili tijelo koje lako može mijenjati oblik, (!at.), 32. Ime glumice Gardner, 34. Grad u Nizozemskoj nedaleko Utrechta, (takošer ujam bez prvog slova), 35. Mjesto u dijelu Iran a.

KUPON NAGRADNEKRIŽALJKE

Ime i prezime _____________ _ Adresa _______________ _ Rješenje vodoravno 1. _______ _ 40. okomito 16. _______ _

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.