Mljekarski list 9-2010

IMPRESSUM

Urednički odbor:

mr. sc. Zdravko Barać

dr. sc. Petar Bosnić

mr. sc. Ana Dakić

prof. dr. sc. Zoran Grgić

Zdenko Ivkić, dipl. ing.

dr. sc. Ivan Jakopović

Janja Jozanović, dipl. oec.

mr. sc. Goran Kiš

mr. sc. Natalija Knežević

dr. sc. Miljenko Konjačić

dr. sc. Antun Kostelić

mr. sc. Sre ćko Ladišić dr. sc. Kristina Matković

prof. dr. sc. Boro Mioč

Zdenko Močnik, ing.

Davor Pašalić, dr. vet. med.

Zoran Radan, dr. vet. med. doc. dr. sc. Igor Štoković doc. dr. sc. Darko Uher

Glavna i odgovorna urednica: Vera Volarić, dipl. ing.

Izvršni urednik: Zoran Bašić, dipl. ing.

Vlasnik i izdavač: Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb

Uredništvo: Zagreb, Ilica 31/III tel.: 01/4833-349

fax: 01/4875-848

e-mail: hmu@hmu.hr www.hmu.hr

MB: 3206599

OIB: 75164980044

Žiro račun: 2360000-1101408596

Cijena: 8 kuna

Fotografije: Shutterstock, HMU

Grafičko oblikovanje i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1 www.hlad.hr

Mljekarski list upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 863

Mljekarski list 9/2010.

Dobrobit životinja i sigurnost hrane

Dokazano je da poboljšanje dobrobiti životinja može pozitivno utjecati na brojne aspekte kvalitete proizvoda

Dr. sc. Kristina Matković

Dobrobit životinja značajno utječe na sigurnost hrane. Iz dobrobiti proizlazi zdravstveno stanje životinje, razina stresa prije klanja, što izravno utječe na kvalitetu proizvoda. Drugi utjecaj dobrobiti odvija se preko ljudi, čija je snažna opredijeljenost za dobrobit životinja dovela do zakonodavnih promjena u tom području. Treći utjecaj jest interes potrošača o kvaliteti proizvoda koje kupuju. Skrb za životinje važan je dio ukupnog koncepta kvalitetne hrane. Iskazuje se velika potreba razvoja pouzdanog, znanstveno utemeljenog sustava za procjenu dobrobiti životinja na farmama. Takve informacije zadovoljile bi i najzahtjevnije potrošače u kontekstu kvalitete konačnih proizvoda. Općenito je prihvaćena činjenica, kada se govori o dobrobiti životinja to se prvenstveno odnosi na samu životinju. Stoga, usporedo s osnovnim istraživanjima postoji brzo rastuće područje primijenjenih istraživanja dobrobiti životinja usmjerenih na nastavak poboljšanja načina za mjerenje dobrobiti životinja za proizvodnju hrane (na farmi, tijekom prijevoza i pri klanju). Dokazano je da poboljšanje dobrobiti životinja može pozitivno utjecati na brojne aspekte kvalitete proizvoda (npr. smanjenje pojavljivanja bijeloga, mekoga, vodnjikavog mesa, žilavog mesa kao i učestalost modrica, lomova kosti, krvnih podljeva i

nepoželjnog loma ljuski jaja), te povećati otpornost na bolesti (smanjenje imunosupresivnog učinka kroničnog stresa i potrebe za antibioticima).

Znanstvenici o dobrobiti

Početak dobrobiti životinja kao znanosti, posebice dobrobiti farmskih životinja, može se pratiti unatrag do 1960. Od tada sve se više shvaća razlika između zaštite životinja (kako ljudi utječu na životinje) i dobrobiti životinja (vlastita iskustva životinja, svoje percepcije situacije).

Dvije najčešće citirane definicije navode da je dobrobit životinja njezin odnos sa svojom okolinom, a budući da se koncept samo primjenjuje na žive životinje, dobrobit životinja je ono kako se životinje osjećaju. Tako osnovna istraživanja u ovom području najčešće žele “ući u um životinja i od njih saznati” kako se osjećaju u pojedinom trenutku. Stoga se najviše istražuju ponašanje životinja i fiziološki odgovori na trenutnu situaciju. Primjerice, kako tijelo reagira na stres ključno je područje, s očitim posljedicama za kvalitetu proizvoda. Istražuju se životinje i njihovi odgovori na akutni i kronični stres, posebno funkcioniranje osi hipotalamus - hipofiza. Kako će životinja percipirati trenutnu situaciju, također utječe na odgovor organizma. Ove se činjenice odnose na mentalne sposobnosti životinja, posebice njihovu percepciju, zaključivanje i razvoj očekivanja. Spoznaje i emocije u životinja stoga su važna

Mljekarski list 9/2010.

područja u proučavanju dobrobiti koja još treba istraživati.

No, istraživanja dobrobiti životinja nisu usmjerena samo na životinje već i na smještajne prilike i načine držanja. Primjerice, u slučaju brojlera pokazalo se da je okoliš (vlaga i temperatura posebice) odlučujući za zdravlje i smrtnost jata. Ovi mikroklimatski čimbenici određuju sustave upravljanja, time raste trend o dobrobiti životinja te se stvaraju sustavi podrške koji smanjuju opasnost po dobrobit i upozoravaju na postupke koji otklanjaju takve situacije. Sustavi podrške mogu sadržati i druge aspekte od značaja za prehrambeni lanac, kao što su sigurnost hrane i kvaliteta. Naravno, kupci te društvo u cjelini sve više žele znati da ono što jedu potječe od životinja kojima je posvećena dobra skrb.

Sve se više istraživanja usmjerava na edukaciju i pojašnjavanje držateljima stoke o dobrobiti i primjeni prijateljske prakse te kako uskladiti troškove provedbe tih promjena. S druge strane, postoji dovoljno znanstvenih dokaza da će poboljšanje socijalnog statusa životinja smanjiti troškove ili pružiti druge pogodnosti za uzgajivače. Primjerice, osiguranje više prostora svinjama poboljšat će stopu rasta. Tovni pilići koji su imali česte kontakte s ljudima postizali su bolju konverziju hrane u usporedbi sa pticama bez čestih kontakata. Na produktivnost mliječnih krava izrazito utječe strah od ljudi, što je vrlo važno znati prilikom mužnje. U budućnosti će vrlo važna biti procjena dobrobiti životinja u praksi. Morat će se razviti kontrolne liste čija su osnova znanstveno utvrđeni mjerljivi pokazatelji dobrobiti. Rezultat će biti procjena situacije na farmama, što će u konačnici potrošače informirati o proizvodu koji s tih farmi potječe. Te liste obuhvaćat će sljedeća pitanja:

• vodom korektno?

Hrane li se životinje i opskrbljuju

• (kakav je smještaj)?

Jesu li životinje dobro smještene

Jesu li životinje zdrave?

• Mogu li životinje izraziti fiziološko

• ponašanje i emocionalna stanja? Postupci su se razvili za sveukupnu procjenu dobrobiti životinja, pa će raspon ostvarene dobrobiti omogućiti stvaranje razreda pojedinih farmi, klaonica, prema ostvarenoj dobrobiti životinja u njihovoj jedinici. Takva ukupna ocjena trebala bi pomoći procjeni potrošača na transparentan i uvjerljiv način. Postoje različiti načini procjene sustava i prenošenja informacija potrošačima. Primjerice, proizvodna mjesta s dobro procijenjenom dobrobiti na svoje će proizvode istaknuti oznaku kvalitete svog proizvoda, i brendirati proizvod, kroz prizmu postignute dobrobiti svojih životinja. Očito, krajnje korištenje i provedba procjene te informacijskog sustava ovise o mnogo različitih sudionika, mogućnostima, angažmanu građana, aktivnosti nevladinih organizacija, političkim kretanjima u EU ili na globalnoj razini, ali i kretanjima na tržištu.

Ojačati ulogu dobrobiti

Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA) pruža neovisne znanstvene savjete o rizicima koji su povezani s hranom i stočnom hranom, zdravljem biljaka, okoliša, životinja i dobrobiti životinja. Nekoliko primjera kako neki uvjeti dobrobiti utječu na bolest životinja, sigur-

Za procjenu rizika dobrobiti životinja treba vrednovati nekoliko

kategorija opasnosti, kao što su vrsta, starost, proizvodni sustav, zaštita okoliša, hrana, upravljanje, genetika, fiziološka stanja, bolesti i utjecaj mjera kontrole

nost hrane i javno zdravstvo prikazano je u tablici.

Za procjenu rizika dobrobiti životinja treba vrednovati nekoliko kategorija opasnosti, kao što su vrsta, starost, proizvodni sustav, zaštita okoliša, hrana, upravljanje, genetika, fiziološka stanja, bolesti i utjecaj mjera kontrole. Neki od njih izravno ili neizravno utječu na sigurnost hrane. Veza između dobrobiti životinja, zdravlja životinja i sigurnosti hrane stalno se razmatra i kroz zakonodavstvo. Uloga nedavne reforme EU-a, zajedničke poljoprivredne politike, jest ojačati ulogu dobrobiti životinja u skladu sa zahtjevima ali i mogućnostima pojedinih poljo-

AKTUALNO

Mljekarski list 9/2010.

Bolji uvjeti dobrobiti

vanjski sustavi za perad

avijariji za nesilice

mali prostori

Utjecaj na bolesti

Utjecaj na sigurnost hrane

Utjecaj na javno zdravstvo

izloženost uzročniku ptičje gripe preko ptica koje migriraju ptičja gripa

rizik kontaminacije jaja Salmonellama (S. enteritidis)

širenje raznih zaraznih uzročnika, posebice u odgajalištima svinjaproljevi, gripa, upale pluća

jaja kontaminirana Salmonellom salmoneloza ljudi

indirektan utjecaj uslijed korištenja pove ćane količine lijekova

indirektan utjecaj uslijed korištenja pove ćane količine lijekova

stelja Aujeszky bolest indirektan utjecajindirektan utjecaj vrste podova vezikularni stomatitis indirektan utjecajindirektan utjecaj

svinje držane vani - u dodiru s divljom faunom kontaminacija brucelama indirektan utjecajindirektan utjecaj

metode omamljivanja - npr. Šermerov pištolj ne

miješanje životinja

širenje zaraznih bolesti među životinjama, primjerice Escherichia coli, Salmonella, i visoko zaraznih bolesti životinja

privrednih subvencija. U kontekstu globalizacije životinje su sve više i više u središtu etičkih pitanja koja su izvedena od kulturnih i tradicionalnih vrijednosti. Danas uzgoj životinja od strane europskih potrošača nije više gledan samo kao način proizvodnje hrane, već su tu uključeni i drugi društveni ciljevi kao što su sigurnost i kvaliteta hrane, zaštita okoliša, održivost i povećanje kvalitete života u ruralnim područjima. Potrošači iz europskih država dobrobiti daju veliku važnost, na skali 8 od 10 mogućih. Šezdeset dva posto građana EU-a promijenit će svoje navike kupovanja kako bi nabavili proizvode od životinja koje su imale

Intenzivno stočarstvo može dovesti do gubitka bioraznolikosti i ekosustava, klimatskih promjena kao i do prekomjernih onečišćenja

širenje iz kontaminiranog živčanog tkiva u tkiva koja su za hranu rizik BSE/CJB

kontaminacija mesa Salmonellama Salmonella u ljudi

zadovoljavajuću dobrobit, smatrajući da su ti proizvodi zdraviji i kvalitetniji. S obzirom na povećano zanimanje za bjelančevinama životinjskog podrijetla, u svijetu raste i broj životinja za klanje. U zemljama u razvoju intenzivno držanje svinja i kokoši često se pretpostavlja lokalnom, “malom” stočarstvu i poljodjelstvu. To otvara nekoliko pitanja u vezi s održivošću intenzivnih oblika proizvodnje, posebice njihova utjecaja na okoliš i društvene strukture zemalja. S obzirom na trenutnu ekološku krizu, intenzivno stočarstvo može dovesti do gubitka bioraznolikosti i ekosustava, klimatskih promjena kao i prekomjernih onečišćenja na lokalnoj i globalnoj razini. Stoga se sve više razmišlja o životu ruralnog stanovništva, ali i o potrebama razvoja uzgoja životinja sa socijalnih i kulturnih aspekata regija i specifičnim karakteristikama proizvoda. Najočitije je to u pojedinim europskim regijama, primjerima označavanja hrane kojima se identificiraju proizvodi visoke kvalitete u smislu njihove tra-

dicijske, kulturne i etičke baštine. U tom kontekstu, sveukupni cilj europske komisije jest inicijativa koja će pokrenuti široku javnu raspravu odobrobiti životinja, te će omogućiti oblikovanje koherentne, sveobuhvatne, široko prihvaćene politike u ovom području. Ovaj koordinirani pristup zaštiti i dobrobiti životinja trebao bi se upotpuniti inicijativama za poboljšanje svijesti potrošača i njihove informiranosti. Informirani potrošači svojim kupovnim ponašanjem mogu podržati razvoj održive poljoprivredne prakse. Stoga se razvija plan o uvođenju poboljšane strategije označavanja, oglašivanja i komunikacije. Ujedno bi se i proizvođačima omogućila korist koju pruža ovako uređeno tržište. Takav sustav klasifikacije mora se temeljiti na standardiziranim znanstvenim pokazateljima. Komisija EU-a pokreće i međunarodnu inicijativu kroz promociju znanstvenog partnerstva sa zemljama koje trguju s EU-om i svjetskom organizacijom za zdravlje životinja (OIE).

Mljekarski list 9/2010.

Upotrebljivost mlijeka kod pojave zaraznih

bolesti životinja

Vlasnik farme odgovoran je i za poštivanje preporučenih načela dobre poljoprivredne prakse i dobre proizvođačke prakse

Dr. sc. Nevijo Zdolec

Pojava neke zarazne bolesti na farmi muznih životinja (krava, ovaca, koza) može prouzročiti značajne ekonomske štete, ali u određenim slučajevima (zoonoze) ugroziti i zdravlje ljudi koji se brinu o njima (radnika na farmama, veterinara, agronoma) i potrošača mlijeka.

Zapravo, pri sumnji na zaraznu bolest muznih životinja te onda kada se ona i potvrdi, prvo se moramo zapitati je li ta bolest opasna za nas koji smo svakodnevno bili uz te životinje, nas koji smo konzumirali njihovo mlijeko i mliječne proizvode, ili nas koji smo bili u bilo kakvom dodiru s njima i njihovim proizvodima?

No, u trenutnim ekonomskim uvjetima, ili neovisno o njima, prvi upitnik iznad glave vlasnika farme vjerojatno će biti: “Koliko ću izgubiti novaca ako mlijeko ne smijem plasirati na tržište zbog te bolesti? Što će biti s mojim kravama, ovcama, kozama, farmom? Kako ću prehraniti obitelj? Kako ću otplaćivati kredite? Tko je kriv za to što mi se dogodilo?”

Pri suzbijanju i iskorjenjivanju nekih zaraznih bolesti životinja poput melitokokoze, tuberkuloze, slinavke i šapa te dr. nema sentimentalnosti. Tu su najvažnija pitanja iz prve skupine - pitanja o ugroženosti ljudi i drugih životinja. Kada se takve bolesti pojave u stadu, postavlja se pitanje nije li se to moglo spriječiti? (Jesmo li poduzeli sve mjere da se to ne dogodi?).

Sva sreća da postoje propisane mjere za sprječavanje i otkrivanje pojedinih zaraznih bolesti životinja koje se za-

konski moraju provoditi, a njihova je primarna svrha javnozdravstvena. To znači da je na prvom mjestu zdravlje ljudi, a tek onda sve ostalo. Takve mjere najčešće su financirane iz državnog proračuna, pa će tako i vlasnik farme (mlijeka) bezbolnije sudjelovati u provođenju mjera kojima štiti svoje i zdravlje drugih ljudi.

No, osim za provođenje naređenih državnih mjera, vlasnik farme odgovoran je i za poštivanje preporučenih načela dobre poljoprivredne prakse i dobre proizvođačke prakse. Mnogi od tih postupaka izravno su povezani sa sprječavanjem pojave i širenja zaraznih bolesti životinja, i to: povjeravanje brige o zdravlju životinja veterinarima, postupanje s hranom za životinje (nabava, skladištenje, sljedivost) i sanitacija na farmi i oko farme (čišćenje, pranje i dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija).

Briga o zdravlju životinja

Nesporno je da su proizvođači mlijeka sve bolje informirani i educirani o svim segmentima proizvodnje mlijeka, pa tako i o veterinarskim pitanjima. No, kada bi se razmišljalo medicinski a ne isključivo u okovima profita, možda se ne bi dešavale katastrofe propadanja farmi zbog “tamo neke bakterije”. Farmer bez veterinarske edukacije ne zna medicinski razmišljati, on samo misli da zna. Nije sve u aplikaciji antibiotika (koje je nabavio na crnom tržištu) ni u tehničkoj izvedbi umjetnog osjemenjivanja. Argument o troškovima veterinarskih usluga kao nekakve kočnice razvoja stočarstva nije opravdan. Udio troškova veterinarskih usluga u ukupnim troškovima proizvodnje mlijeka sigurno nije presudan za pozi-

Zahvaljujući provođenju veterinarskih mjera, danas se otkrivaju novi slučajevi bolesti kod životinja i tako sprječava širenje bolesti na ljude

tivno poslovanje. Međutim, kad bismo razmišljali medicinski, zaštita zdravlja ljudi nema cijene. Da, veterinar je taj koji štiti zdravlje ljudi brigom o zdravlju životinja. Teško je to prihvatiti bez određenih medicinskih znanja. O bolestima koje se mlijekom mogu prenositi na ljude već je raspravljano u Mljekarskom listu (listerioza, Q-groznica, tuberkuloza, bruceloza i dr.). Zahvaljujući provođenju veterinarskih mjera, danas se otkrivaju novi slučajevi tih bolesti kod životinja i tako sprječava širenje bolesti na ljude. O tome bi trebalo promišljati u teškim trenucima kada se zaražene životinje i njihovo mlijeko moraju ukloniti s farme.

Postupanje s hranom za životinje

Za neke zarazne bolesti važan je prijenos hranom ili vodom. Razumije se da hranidbi i napajanju treba pristupiti s nužnom pažnjom, budući da se tim putem bolest može proširiti na sve životinje u stadu. Sustav sljedivosti vrlo je bitan u otkrivanju „krivca“ za pojavu bolesti čiji je uzročnik na farmu ušao hranom, odnosno treba poznavati podrijetlo komponenti obroka. Ne treba zaboraviti ni

Mljekarski list 9/2010.

boravak muznih životinja na ispaši, gdje je također moguć dodir s uzročnicima zaraza, što je uvjetovano prisutnošću drugih životinja na ispaši, otpadom, otpornošću uzročnika i dr.

Sanitacija na farmi

Sanitacija je u proizvodnji mlijeka na farmama jedna od presudnih mjera kojima sprječavamo pojavu i širenje zaraznih bolesti životinja (npr. dezinfekcijske barijere na farmama), a s druge strane osiguravamo higijensku proizvodnju mlijeka (higijena vimena, opreme za mužnju i čuvanje mlijeka). Uz dezinfekciju važni su i sustavi kontrole štetnika i insekata, koji su također mogući izvori zaraze i vektori prijenosa.

Naveli smo samo neke od “preduvjeta” sigurnije proizvodnje mlijeka u pogledu zaštite životinja od pojava zaraznih i drugih bolesti. Teško je očekivati funkcioniranje sustava bez temeljnih elemenata, pa se i takva proizvodnja mlijeka dovodi u pitanje. Pitanja pak oko upotrebljivosti mlijeka nakon što je potvrđena zaraza u stadu zadiru u sferu ekonomskog spasa farme. Teža pitanja bila bi, npr.: “Je li se uzročnik zaraze izlučivao mlijekom prije otkrivanja bolesti? Jesmo li konzumirali takvo mlijeko i proizvode od takvog mlijeka? Gdje i kako je plasirano takvo mlijeko? Je li se uzročnik iz životinje izlučivao nekim drugim načinom? Jesmo li poduzeli sve da ovakvih pitanja ne bude?”

Zarazne i parazitske bolesti

Prof. dr. sc. Vlatko Rupić

U tehnološkim procesima stočarske proizvodnje bolesti životinja čine velike probleme i štete. Uzgajivači životinja moraju prepoznati i otkriti bolesnu životinju u svojem uzgoju. Ako to ne umiju, ne bi se smjeli profesionalno baviti stočarskom proizvodnjom jer će veoma brzo izgubiti veliki broj životinja, dapače i cijeli uzgoj. Katkad je bolesnu životinju lako prepoznati, ali u većini slučajeva to nije moguće bez poznavanja metoda i načina otkrivanja bolesti. Udžbenik obuhvaća bolesti različitih konvencionalnih vrsta domaćih životinja - goveda, konja, ovaca, koza, svinja, pasa, mačaka, kunića i peradi i namijenjen je uzgajivačima životinja te studentima agronomije i diplomiranim stručnjacima kojima su životinje glavno stručno i znanstveno zanimanje. Za pisanje udžbenika korištena je sva dostupna domaća i strana literatura, pretežno nove publikacije, tako da je na jednom mjestu moguće pronaći nove podatke o etiologijama, dijagnostici, liječenju i preventivi prikazanih zaraznih i parazitskih bolesti životinja. Prikazano područje razumljivo je napisano i bit će od velike koristi svima koji se bave stočarskom proizvodnjom.

Cijena knjige iznosi 250,00 kn, a narudžbu možete izvršiti kod izdavača: Hrvatska mljekarska udruga, Ilica 31/3, tel.: 01/4833-349; e-mail: hmu@hmu.hr; www.hmu.hr.

VETERINARSTVO

Mljekarski list 9/2010.

Zarazni uzročnici mastitisa

Ruke muzača, podovi, potrošni materijal i odjeća često su izrazito kontaminirani, a bakterije mogu perzistirati do tri tjedna

Prof. dr. sc. Goran Bač ić

Posvetit ćemo pozornost skupini zaraznih uzročnika mastitisa koji konstantno uzrokuju velike zdravstvene probleme i financijske gubitke uzgajivačima mliječnih goveda

Bakterija Streptococcus agalactiae

Bakterija Streptococcus agalactiae (S. agalactiae) je gram-pozitivna, citokrom negativna, fakultativno anaerobna, pripada skupini piogenih, hemolitičkih streptokoka. Bakterijska vrsta S. agalactiae vrlo je kontagiozna, prenosi se najčešće tijekom mužnje. Raste i

Bakteriju Streptococcus agalactiae moguće je u potpunosti iskorijeniti iz stada, i to provođenjem preventivnih mjera, pojačanom higijenom mužnje, primjenom antibiotika u suhostaju i odvajanjem inficiranih krava do njihova izlječenja

Slika 1. Slika kolonija bakterijske vrste S. agalactiae na krvnom agaru

razmnožava se gotovo isključivo u vimenu zaražene krave. Ako se u stado slobodno od ovog uzročnika uvede inficirana krava, vrlo brzo može inficirati gotovo cijelo stado. Slučajevi mastitisa rijetko su jači od subkliničkih ili blagih kliničkih oblika, ali često traju vrlo dugo uzrokujući oštećenje žljezdanog dijela vimena koji služi za proizvodnju mlijeka. Zato infekcija bakterijom S. agalactiae značajno utječe na proizvodnju mlijeka. Kod infekcije ovim uzročnikom broj somatskih stanica uvijek je konstantno povišen. Broj bakterija u mlijeku često može ali i ne mora biti povišen. Stopa izlječenja nešto je niža kod infekcija koje traju duže. U stadima bez kvalitetno razvijenih programa za kontrolu mastitisa ovaj uzročnik predstavlja veliki problem. Infekcijom je zahvaćeno 10-15% krava i 25% četvrti. Pojavnost infekcije u stadu manja od 10% rezultat je uspješnog programa kontrole mastitisa nastalih zbog ovog uzročnika. Glavni izvor infekcije je vime inficiranih krava. Ruke muzača (osobito ako se muze bez rukavica), podovi, potrošni materijal i odjeća često su izrazito kontaminirani. Bakterije mogu perzistirati do tri tjedna na dlaci ili koži životinja te na ostalim površinama u nastambi (zidovi od cigle).

Infekcija i virulencija

Mehanizam ulaska bakterije S. agalactiae u sisni kanal više ovisi o promjeru sisnog kanala nego o njegovoj dužini. Jednom kad uđe u vime bakterija ima sposobnost vezanja na parenhim, a mikroklima vimena potrebna joj je za rast. Bakterija S. agalactiae nalazi se na površini mukoze i u mliječnim kanalićima, a može proći kroz stijenku kanalića u limfne žile i supramamarne limfne čvorove. Kod procjene razvoja intramamarne infekcije uzrokovane ovim uzročnikom među kravama postoji znatna razlika, ovisno o starosti životinje i stupnju laktacije. Infekcije bakterijom S. agalactiae javljaju se uglavnom kod starijih krava, i to na početku laktacije. Virulencija različitih sojeva razlikuje se, a porastom virulencije raste njihova sposobnost vezanja na epitel mliječne žlijezde.

Važno je zapamtiti da je bakteriju S. agalactiae moguće u potpunosti iskorijeniti iz stada, i to provođenjem

Mljekarski list 9/2010.

preventivnih mjera (dezinfekcija prije i poslije mužnje), pojačanom higijenom mužnje, primjenom antibiotika u suhostaju i odvajanjem inficiranih krava do njihova izlječenja. Vrsta S. agalactiae jedini je uzročnik mastitisa protiv kojega je liječenje antibioticima još uvijek iznimno učinkovito tijekom laktacije (80-90% efikasnosti), kao i tijekom suhostaja.

Bakterija Staphylococcus aureus

Vrsta Staphylococcus aureus (S. aureus) je gram-pozitivna bakterija, negibljiva, asporogena, fakultativni je anaerob i koagulaza pozitivna. Komenzal je sisavaca i ljudi, a najčešće se nalazi na koži i u nosu. Potencijalni je uzročnik različitih patoloških procesa, uključujući i mastitis. Posvuda u svijetu bakterijska vrsta S. aureus jedan je od najčešćih uzročnika infekcija vimena. Prema mnoštvu istraživanja, ovaj uzročnik odgovoran je za infekcije u 50 do čak 95% stada. Mastitis uzrokovan ovim uzročnikom oštećuje parenhim vimena i uzrokuje gubitke u proizvodnji mlijeka. Inficirana četvrt proizvodi i do 50% manje mlijeka. Zbog toga se mastitisi uzrokovani vrstom S. aureus smatraju uzrokom najvećih ekonomskih gubitaka u mljekarstvu. Inficirana mliječna žlijezda najvažniji je izvor i spremnik infekcije.

U nekim su stadima mnoge junice inficirane već prije prvog poroda i laktacije. Najvažniji su izvor uzročnika unutar stada kronično inficirana mliječna žlijezda, koloniziran sisni kanal i lezije sisa. Bakterije obitavaju i u drugim dijelovima tijela (unutar tijela i na tijelu krave), npr. rektumu, reproduktivnom traktu, ustima, a osobito na koži sisa i vimena. Na koži ruku muzača može preživjeti vrijeme između dviju mužnji. Brzo se razmnožava na koži sisa i vimena, osobito ako je koža ozlijeđena. Brzo se veže na sluz i sluznicu sisnog kanala i sisne cisterne. Bakterije se prenose rukama muzača, krpama i ručnicima za čišćenje vimena, mlijekom zaostalim u čaškama muznog uređaja, nečistom muznom opremom. Infekcije bakterijskom vrstom S. aureus javljaju se u svim stadijima laktacije, dok je klinički oblik mastitisa češći u suhostaju. Jednom kad se bakterija veže na mliječnu mast unutar vimena, može se kretati sve dublje u parenhim vimena. Vrsta S. aureus ima sposobnost izbjegavanja fagocitoze stvaranjem polisaharida koji sadrži sluz oko sebe i na taj način sprječava prepoznavanje i fagocitozu. Uzročnik se smješta intracelularno, što je još jedan od načina zaštite od obrane organizma. Ekstracelularni obrambeni mehanizmi domaćina ne mogu napasti intracelularno smještene mikroorganizme. Sniženi intracelularni pH sma-

Bakterijska vrsta Staphylococcus aureus uobičajeno uzrokuje

kronične infekcije koje je vrlo teško, praktički nemoguće, izliječiti

njuje efikasnost mnogih antimikrobnih pripravaka koji se koriste za liječenje mastitisa. Osim što je za razliku od drugih bakterija otporna je na fagocitozu, bakterija S. aureus može se čak i umnažati unutar fagocita. Koristi fagocite kao transportno sredstvo za odlazak dublje u parenhim vimena. Kada fagocit završi svoj životni vijek, uzročnik se oslobađa i kolonizira udaljenija područja parenhima vimena.

Infekcija i klinička slika

Zbog razmjerno dugog razdoblja inkubacije, veći dio stada može biti inficiran spomenutim uzročnikom i bez vidljivih kliničkih znakova infekcije. Često BSS može biti nizak (< 200.000), osobito na početku infekcije i laktacije. Ako infekcija potraje, BSS poraste te obično varira između 200.000 i 800.000. Infekcija se najčešće razvije u kronični subklinički mastitis, uz mogućnost povremenih blagih do umjerenih kliničkih očitovanja. Infekcija uobičajeno dovodi do nastanka malih apscesa (gnojnih čvorića) u parenhimu vimena, ponekad i do formiranja ožiljkastog tkiva. Vezivno-tkivna čahura apscesa tvori barijeru koja uzročnika štiti od djelovanja imunološkog sustava same krave i djelovanja antibiotika kojima liječimo infekciju. Broj bakterija i leukocita u mlijeku inficirane krave privremeno se smanji pa postoji mogućnost da se uzročnik ne izdvoji iz uzorka mlije-

Slika 2. Kolonije bakterije S. aureus uzgojene na krvnom agaru

Mljekarski list 9/2010.

Razmatranja o budućnosti mljekarskog sektora

U svakoj uređenoj ekonomiji cilj je izbjeći visoka kolebanja i prodajnih cijena i inputa u proizvodnji, a da to nije jednostavno dokazuju promjene na globalnom tržištu

Prof. dr. sc. Zoran Grgić

Važnost cijene pšenice u poljoprivrednim aktualnostima ovaj put se protegnula i gotovo mjesec dana nakon žetve. Cijena pšenice je s prosječnih 0,85 kn/kg u lipnju, početkom kolovoza porasla na 1,20 kn, s procjenama da bi se zbog elementarnih nepogoda kod najvećih proizvođača i izvoznika mogla na svjetskom tržištu povećavati i na više od 1,50 kn za kilogram. Proizvođači pšenice dobili su ponudu za prodaju pšenice po cijeni koju su prvobitno tražili, ali je ona ograničenog roka. Slijedi špekulacija - fakturirati predanu pšenicu ili čekati još bolju cijenu. Taktiziranje može donijeti dodatni dobitak, ali postoji i rizik gubitka. Tržište i špekulacije na istome ne donose uvijek korist, i ne svima.

Uvijek sam za to da tržište regulira cijene poljoprivrednih proizvoda, a da se državnom potporom popravlja gospodarski položaj onih koji proizvode odgovarajuću kvalitetu i pokazuju unaprjeđenje proizvodnje. Protiv sam toga da u slučaju kraha špekulacija isti proizvođači koji trljaju ruke čekajući dodatni porast cijena dođu pred ministarstvo traže ći da im podmiri moguće gubitke takvih špekuliranja - bilo nadoknadom cijene, bilo plaćanjem troškova skladištenja. Ne može se jednom hvaliti a drugi put kuditi tržište i na njemu slo-

bodno formiranje cijene. Isto vrijedi i za situaciju kada će zbog visokih cijena pšenice (a vjerojatno i kukuruza) uslijediti prodaja stoke s padom otkupnih cijena. Naš proizvođač voli kad porastu otkupne cijene, ali prosvjeduje i traži pomoć nadležnog ministarstva, odnosno državnu potporu kad padaju, ne razmišljajući da su pale upravo zbog visokog porasta stočne hrane.

Cijenu određuje tržište

Što se stanja na tržištu kod proizvodnje mlijeka tiče, do kraja godine proizvođači u Hrvatskoj imaju za EU kvalitetu mlijeka zajamčenih 2,40 kn/kg i s te strane ne očekuju se posebne promjene. Svi dosadašnji razgovori o toj temi pokazali su da ne postoji prostor za dodatke na cijenu određenu prvenstveno tržištem, a onda dodatkom iz državnog proračuna. Dakako, to se odnosi samo na EU kvalitetu, jer ne postoji način da se cijena pove ćava onima koji nisu u mogućnosti proizvoditi visokokvalitetnu sirovinu. Kako će se promjene cijena stočne hrane u ovoj godini odraziti na ekonomiku proizvodnje mlijeka, nije poznato. Poznato je da će u sljedećoj godini, očekivano jednoj od dvije zadnje prije ulaska u EU, uvjeti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj biti kao da smo ve ć članica. To znači da će prihode u proizvodnji mlijeka određivati tromjesečni prosjek cijene mlijeka u EU s dodatkom potpora od 0,50 kn po ki-

Tablica 1. Ekonomika proizvodnje mlijeka na specijaliziranim farmama EU 2007.-2009. (u €/100 kg mlijeka)

Mljekarski list 9/2010.

Grafikon 1. Prognoza cijena mlijeka u svijetu do 2017. (u US$/100 kg mlijeka)

logramu mlijeka, 836 kn po mliječnoj kravi, 702 kn/ha po površini livada i pašnjaka, te od 2055 kn/ha ostale obradive površine (sve zajedno u obliku jedinstvenog plaćanja po gospodarstvu - SPS).

Mlijeko i proizvodnja mlijeka od velike su važnosti u gospodarstvu pa i u politici EU-a, jer se mlijeko proizvodi u svakoj članici EU-a a u nekim je regijama od presudne važnosti za osiguranje egzistencije stanovništva i očuvanje krajolika (ruralna i posebno planinska područja). Nakon narušavanja gospodarskog položaja proizvodnje mlijeka u 2009. godini, kao posljedice 2008. što je vidljivo u tablici 1, Europska komisija počinje voditi proaktivnu politiku u ovome sektoru.

Dugoročne mjere razvoja

Sa stajališta proizvođača mlijeka u nas važne su činjenice globalnoga europskog tržišta: uravnotežena otkupna cijena mlijeka, smirivanje porasta cijena inputa, te nedostatak i povećanje cijena kvalitetnih grla za obnovu i povećanje osnovnog stada. S ekonomskog stajališta valja istaći dugoročno određenje zajedničke agrarne politike EU-a da se smanji potpora proizvodnji mlijeka i proizvodnji govedskog mesa, koje će se izravno odraziti na domaće proizvođače, i to sve više što budemo bliže ulasku u EU. EU stanje tržišta mlijeka se stabiliziralo, ali rade se nove analize i prognoze kako se negativna kolebanja ne bi događala u budućnosti. EU se u pogledu cijena mlijeka ravna prema OECD, FAO i WTO prognozama prikazanima u grafikonu 1. Posebna skupina za mlijeko u EU sredinom godine izradila je izvješće o stanju mljekarskog sektora sa sedam temeljnih preporuka. Povjerenik EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj do kraja godine treba razmotriti

Poznato je da će u sljedećoj godini, očekivano jednoj od dvije zadnje prije ulaska u EU, uvjeti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj biti kao da smo već članica

prijedloge i preporučiti srednjoročne mjere za razvoj sektora s ciljem njegova što boljeg strukturiranja. Preporuke komisije iz skupina na visokoj razini odnose se na: ugovorne odnose između proizvođača i

• prerađivača mlijeka, moć kolektivnog pregovaranja proizvođača,

• moguću ulogu povezivanja međugranskih

• organizacija u mljekarski sektor, transparentnost (sljedivost) u opskrbnom lancu

• mliječnih proizvoda, tržišne mjere u budućnosti,

• tr žne oznake podrijetla i izvornost proizvoda,

• inovacije i istraživanja.

• U okviru tih sedam područja preporuke su za svako od njih sljedeće:

Poboljšanje formalnih ugovora između isporučitelja

1. mlijeka i mljekarske industrije koji pokrivaju isporuku sirovog mlijeka (uključujući cijenu, volumen, vrijeme i trajanje ugovora). Ovo treba provesti kroz smjernice ili zakonski prijedlog, možda i kao obvezu članica.

Pripremanja uvjeta proizvođačkim organizacijama 2. da pregovaraju o načinu kolektivnog ugovaranja cijene s otkupljivačima. Provjera je li bilo koji od trenutnih oblika pomoći 3. međustručnih organizacija u sektoru voća i povrća

EKONOMIKA PROIZVODNJE

također mogu biti primjenjive u mljekarskom sektoru.

Daljnja razrada mjera i alata nadgledanja europskih 4. cijena hrane i pogled na pružanje dodatnih informacija (npr. o količinama mliječnih proizvoda) prema EUROSTAT i uredima državne statistike. Razmatranje instrumenata za smanjenje kolebanja 5. prihoda u proizvodnji kod isporučitelja mlijeka, uključujući i eventualno olakšavanje uporabe budućih tržišta, osobito preko ciljanih programa njihove izobrazbe.

U tijeku rada Povjerenstva o označavanju proizvoda 6. treba razmotriti izvedivost različitih opcija za “mjesto uzgoja” kod etiketa za mliječne proizvode, te treba na različit način obilježiti imitacije ili zamjene mliječnih proizvoda.

Poboljšanje u komunikaciji mogućnosti inovacije 7. i istraživanja u okviru postojećeg okvira za ruralni razvoj i istraživanja okvirnog programa. Dionici trebaju odrediti jasne prioritete za istraživanja mljekarskog sektora kako bi se omogućila bolja koordinacija nacionalnih i istraživačkih programa članica EU-a. Puni tekst izvješća na 50-ak stranica (s prilozima) bit će uskoro objavljen na web stranici: http://ec.europa.eu/agriculture/markets/milk/index_ en.htm.

Poduzetništvo u ruralnom prostoru

Navedena podru č ja preporuka sigurno ć e se odraziti na odnose i u našem mljekarstvu. Postoji još jedno podru č je koje u nas nije iskorišteno, a predmet je razli č itih oblika potpora u EU - poduzetništvo u ruralnom prostoru. Pod pojmom ruralnog prostora kod nas se uglavnom misli samo na seoski prostor, zapuštena podru č ja bez stanovništva i gospodarske aktivnosti. Ruralno podru č je obuhva ć a sva podru č ja izvan samoga grada u kojem su osim poljoprivrede razvijene i sve druge aktivnosti primjerene suvremenom životu, što uklju č uje i radno mjesto, stanovanje, opskrbu, obrazovanje, promet, pa i korištenje slobodnog vremena - šport i rekreaciju, kao i turisti č ke aktivnosti.

Prema kriterijima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ruralni prostor su zajednice s gustoćom stanovnika nižom od 150 ljudi na km². Prema EU kriteriju, ruralni prostor obuhvaća područja s manje od 100 stanovnika po km². U prvom slučaju više od 91% površine Republike Hrvatske spada u ruralni prostor, a u drugom nešto manje od 85%. To bi značilo, čim se malo izmakneš od gradskog središta već si u

Mljekarski list 9/2010.

općinskim središtima u ruralnom prostoru. Ali, postoji tu jedna posebnost. Istaknuti ruralni prostor i razvoj ruralnog prostora vrlo je važno, jer se svi razvojni planovi i ulaganja danas temelje upravo na zadržavanju stanovništva u ruralnim prostorima. Zašto to ne iskoristiti kao našu prednost? I osigurati dohodak obiteljima čija su imanja možda pola sata vožnje udaljena od trgovine većih gradskih središta. Pa i tu ima prostora za sljedivost proizvoda od njive do stola, koja je jedan od novijih imperativa agrobiznisa.

Poljoprivreda se postavlja kao neophodna djelatnost ruralnog prostora u razvijenim gospodarskim sredinama, a posebno se ističe u onima slabije razvijenosti kakve su naše seoske sredine. Osim što je poljoprivreda glavni korisnik raspoloživog zemljišta, proizvođač je hrane kao strateškog resursa i izvor egzistencije za znatan dio ruralnog stanovništva. Stoga poljoprivreda ima dominantan utjecaj na mogućnosti upravljanja održivim razvojem ruralnih područja, zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti. Čak se kao pravilo postavlja da je razvoj ruralnih područja uspješan onoliko koliko je uspješna poljoprivreda kao njegova glavna sastavnica.

Kod nas se ovo može iskoristiti za reaktiviranje jednog dijela od 2/3 proizvođača s manjim brojem krava koje smo izgubili tijekom zadnjih 7-8 godina razvoja domaćeg mljekarstva. Naime, u 2003. godini imali smo oko 58 tisuća isporučitelja mlijeka, dok ih danas imamo nešto više od 18 tisuća. Otkup mlijeka je povećan za gotovo ¼ količine, značajno je povećana i kvaliteta mlijeka, ali je činjenica da je izvan osiguranja egzistencije u seoskom prostoru ostao veći dio od tih 40 tisuća obiteljskih gospodarstava.

Gotovo da nema boljeg modela gospodarenja u ruralnom prostoru koji će osigurati dohodak stanovništva, štititi okoliš i očuvati biološku raznolikost nego što je to razvoj stočarstva, pogotovo na iskorištavanju prirodnih pašnjaka i livada, te njihovoj održivoj kultivaciji. Kad to nije dovoljno sa stajališta dohotka investitora, moguće stajsko držanje povećava intenzivnost, a struktura hranidbe i proizvodnja stočne hrane na oranicama uz dodatnu pašu opet pridonosi kvalitetnom korištenju ruralnog prostora.

Osim održivih sustava stočarske farme u ruralnom prostoru, mliječno govedarstvo postavlja se i kao vrlo dobar primjer dodatnog oplemenjivanja primarne proizvodnje u ruralnom prostoru proizvodnjom izvornih proizvoda (mliječnih prerađevina) s prepoznatljivom tržnom oznakom i njihovom ponudom na lokalnom, ali i urbanom (gradskom) tržištu.

Mljekarski list 9/2010.

IZ GRADSKOG UREDA ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO GRADA ZAGREBA

Sve je moguće kada se udruže dobra volja i razumijevanje gradskih vlasti

Vlasta Ranogajec, dipl. ing., Nač elnica Odjela za razvoj i unapre đ ivanje poljoprivrede i šumarstva

Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo ve ć godinama ulaže u razli č ite oblike poljoprivredne proizvodnje u dva smjera - o č uvanje postoje ć e poljoprivredne proizvodnje i stvaranje komercijalnih poljoprivrednih proizvo đač a. Proizvodnja mlijeka i prema do danas donesenim strateškim dokumentima (“Inventarizacija poljoprivrednog zemljišta Grada Zagreba i preporuke za poljoprivrednu proizvodnju, “Plan navodnjavanja Grada Zagreba” i “Ocjena postoje ć eg stanja ruralnog prostora, istraživanje i utvrđ ivanje prioriteta ciljeva razvitka ruralnog prostora na podru č ju Grada Zagreba za razdoblje 2009. - 2016.”; izrađ ivač: Agronomski fakultet Sveuč ilišta u Zagrebu), jedan je od č etiriju oblika proizvodnje koje smatramo strateškima. Kad je rije č o našim sto č arima, analiziraju ć i uspješnost mjera subvencioniranja o č uvanja broja krava vidimo da je došlo do tzv. pregrupiranja. Broj malih proizvo đač a sa do 5 krava, a posebno onih s jednom ili dvije krave, postupno je sve manji ali raste broj krava po gospodarstvu kod komercijalnih proizvo đač a mlijeka. Tako je zapravo ukupan broj krava podjednak, ali je tehnološki opravdaniji. Smatramo da je za komercijalne proizvo đač e mlijeka od iznimnog znač aja ulagati u poboljšanje uvjeta držanja na farmi, pa smo zbog toga ovih dana u natje č aju za dodjelu pomo ć i u poljoprivredi i šumarstvu za 2010. (objavljenom u Vjesniku 27. 8. 2010. i na web stranici ureda), predvidjeli namjenu za registraciju farmi. Ovom namjenom sto č ari s podru č ja Grada Zagreba, vlasnici farmi u Zagrebu ili Zagrebač koj županiji, mogu ostvariti pomo ć za uređenje farme, i to za troškove izrade dokumentacije, troškove registracije, rekonstrukcije, izgradnje, dogradnje, ulaganja u sustave za izgnojavanje, skladištenje stajnjaka, ogra đ ivanja farme, opreme za pro-

izvodnju i skladištenje mlijeka, odvajanje č istih od prljavih putova. Ulaganja u ove namjene proizlaze iz Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama (Narodne novine 136/2005.).

Gospodarstva s područja Zagreba svakako su ograni č ena širenjem građevinskih područja i stalnom urbanizacijom, ali i postoje ć om prostorno-planskom dokumentacijom. Intenzivno se radi na izmjeni Prostornog plana Grada Zagreba kad je u pitanju proglašenje i zaštita ruralnih područja, kojom bi se zaustavila urbanizacija sela ali i omogućio zamah poljoprivrednim gospodarstvima u usklađ ivanju svojih farmi s normama proizvodnje koje ć e biti obvezne kad uđemo u EU. Farmeri moraju pove ć avati površine koje obrađuju, i to zbog “Nitratne direktive”, što je u Zagrebu također veliki problem prvenstveno zbog špekuliranja s poljoprivrednim zemljištem, koje zbog visoke cijene poljoprivrednici ne mogu kupiti. Svi se nadaju da ć e možda biti građevinsko. Proglašenje ruralnih područja utjecalo bi i na taj problem, a farmerima nastojimo pomoći i dodjelom u zakup površina poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu, no, postupak utvrđen zakonom iznimno je neučinkovit. Zanimljivo je kako ljudi vjeruju da ulazak infrastrukture u ruralno područje automatski znači da to područje više nije selo. Upravo na primjeru naših susjeda Slovenaca i Austrijanaca moguć e je vidjeti koliko je to krivo poimanje - njihova su ruralna područja potpuno infrastrukturno opremljena, postoje vrtići i škole, ali su i nadalje zadržala sve kvalitete ruralnog područja - mir, prirodu i uzgoj domaćih životinja.

OPG Bedeković pratimo dugi niz godina, a Zvonkov otac Mijo Bedekovi ć nekoć je u bivšoj državi bio prvak u proizvodnji mlijeka. Rije č je dakle o tradiciji i znanju u proizvodnji mlijeka. Vjerujemo da ć emo uspjeti pronaći rješenje za očuvanje njihove farme koja se nalazi u građevinskom području unutar GUP-a Grada Zagreba.

Mljekarski list 9/2010.

Proizvodnja mlijeka na pragu hrvatske metropole

Predstavljamo gospodarstvo obitelji Bedeković, koje u idiličnom seoskom prostoru glavnoga hrvatskog grada proizvodi mlijeko visoke kvalitete

Zoran Bašić , dipl. ing.

Sigurno će većini naših čitatelja biti zanimljiva ova reportaža u kojoj opisujemo jednog od uspješnijih proizvođača mlijeka s područja Grada Zagreba, koji posljednjih godina sve intenzivnije razvija svoju proizvodnju, ponajprije zbog shvaćanja da se od proizvodnje mlijeka može solidno živjeti, ali i svesrdne stručne i financijske pomoći Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba. Zapravo je zanimljiva činjenica da Grad Zagreb već duže vrijeme prepoznaje vrijednost svoga ruralnog područja i ulaže velike napore

i sredstva s ciljem njegove zaštite, ali i razvoja robnih marki poput zagrebačkog sira i vrhnja.

Uzorno gospodarstvo

Dobro nam je poznato kako u proteklom razdoblju zakoni o smještaju stočarske proizvodnje u smislu legalizacije objekata i nisu uvelike išli na ruku razvoju te proizvodnje, ni u gradu a moramo biti iskreni niti na selu. Ohrabruje činjenica, a to će potvrditi i Zvonko Bedeković, proizvođač mlijeka iz Grada Zagreba, da ipak postoje pozitivni primjeri da lokalna vlast ulaže velike napore kako bi se poljoprivredna proizvodnja, a osobito proizvod-

nja mlijeka, ponajprije očuvala, ali i podigla na razinu od koje će obitelj moći solidno živjeti.

Tako Zvonko Bedeković u staji trenutno drži 29 muznih krava, 10 junica i 30 komada bikova u tovu, i to sve simentalske pasmine, ponajviše iz domać eg uzgoja, odnosno grla oteljenih na vlastitu gospodarstvu. Hranu za svoje ne tako malo stado proizvodi na 10 ha vlastitih oranica i još 20 ha u zakupu. Na njima sije lucernu, od koje tijekom godine dobije i pet otkosa, kukuruz za silažu i zrno, pšenicu koju koristi u koncentratnoj smjesi te travne smjese. S obzirom da je poljoprivredno zemljište u okoli-

USLUGE LABORATORIJA ZA KONTROLU KVALITETE STOČNE HRANE

•

•

•

•

UZIMANJE UZORAKA STOČNE HRANE NA FARMAMA

DOPREMA UZORAKA U LABORATORIJ

PRIPREMA UZORAKA ZA ANALITIČKA ISPITIVANJA

IZVO ĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE (WEENDE METODA)

IZVO ĐENJE KEMIJSKE ANALIZE STOČNE HRANE NIR METODOM

• (NEAR INFRARED SPECTROSCOPY) NA PERTEN ANALIZATORU DA 7200

ZAŠTO JE VAŽNO ANALIZIRATI STO ČNU HRANU

Jedan od najvažnijih čimbenika uspješnosti stočarske proizvodnje dobro je organizirana i izbalansirana hranidba životinja. Hranidba je od presudnog utjecaja na sve aspekte proizvodnje, na razinu proizvodnje, kvalitetu proizvoda, zdravlje životinja, dugovje čnost i dobrobit životinja, utjecaj proizvodnje na okoliš i drugo, stoga je pravilno upravljanje hranidbom na farmi od iznimne važnosti. Dohodovnost stočarske proizvodnje u izravnoj je vezi s upravljanjem hranidbom na farmi, a greške u hranidbi izravno se odražavaju na ekonomičnost proizvodnje. Dobro organizirana hranidba na farmi mora se zasnivati na informacijama o kvaliteti stočne hrane, koja se sa sigurnošću može utvrditi isključivo laboratorijskim ispitivanjima.

UTVR Đ IVANJE

SIROVIH MASTI

UTVR Đ IVANJE

SIROVIH VLAKANA

ODRE Đ IVANJE PH

Mljekarski list 9/2010.

Doc. dr. sc. Darko Uher

Uposljednje se vrijeme sve više govori o biogorivu kao zamjeni za tradicionalna fosilna goriva, a većina političara ističe ga kao savršeni obnovljivi izvor energije koji može proizvoditi bilo tko i na taj način smanjiti ovisnost ouvozu energenata. Iako priča oko smanjenja ovisnosti o uvozu energenata stoji, malo detaljnije proučavanje nastanka, svojstava i načina iskorištavanja biogoriva rezultira zaključkom da su ona iznimno opasna za razvoj čovječanstva. Iako je teško naći zadovoljavajuću definiciju biogoriva, u ovom članku pokušat ćemo nabrojiti osnovna svojstva i karakteristike biogoriva, njegovih pozitivnih strana ali i opasnosti koje donosi te utjecaj koji će izazvati na ukupno svjetsko gospodarstvo. Stoga ćemo prvo krenuti od već spomenutog definiranja biogoriva kao novoga obnovljivog izvora energije, da bismo zatim preko osnovnih svojstava došli do dvije najčešće vrste biogoriva (etanol i biodizel), ali i do same podjele biogoriva u dvije generacije. Na samom kraju rada osvrnut ćemo se na negativne posljedice proizvodnje ovog izvora energije, čiji će temelj biti istraživanja i mišljenja brojnih svjetskih stručnjaka, koji se ponukani mišljenjem većeg dijela čovječanstva o biogorivima kao novoj nadi za sma-

Pozitivne i negativne strane biogoriva

Dajemo pregled osnovnih svojstava i karakteristika biogoriva, njegovih pozitivnih strana ali i opasnosti koje donosi te utjecaj koji će izazvati na ukupno svjetsko gospodarstvo

njenje ovisnosti o štetnim i već gotovo iskorištenim fosilnim gorivima, odupiru sve većoj proizvodnji jer će ona rezultirati još većim jazom razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta.

Temelj proizvodnje biogoriva

Ovaj pojam koji je zapravo skraćenica pojma biološka masa, označava količinu materijala donedavno živućeg podrijetla (biljke, životinje i njihovi produkti) koji se nalazi na određenom području Zemljine površine. Najviše je poznat iz raznih rasprava oenergiji biomase, odnosno o gorivima koja mogu biti proizvedena posredno ili neposredno iz bioloških izvora. Biomasa je obnovljiv izvor energije koji se temelji na ugljikovom ciklusu, za razliku od ostalih prirodnih izvora kao što su nafta, ugljen i nuklearna goriva. Jedno od određenja biomase koje je prihvaćeno od strane Hrvatskog sabora jest: “Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka proizvedenih u poljoprivredi (uključujući tvari biljnoga i životinjskog podrijetla), u šumarstvu i srodnim industrijama, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada”. Energija biomase iz drva, ostataka žetve i gnojiva primarni su izvori energije u razvijenim regijama. U nekim područjima biomasa je i najveći izvor energije, kao što je to slučaj u Brazilu, gdje je zastupljena pretvorba šećerne trske u etanol, ili pak u kineskoj pokrajini

Sečuan, gdje se gorivo proizvodi iz gnojiva. Za neka područja u svijetu tipična je uporaba određenih izvora biomase u proizvodnji goriva, kao što je vidljivo i iz navedenih primjera. U SAD-u su za sada najviše zastupljeni kukuruz, visoka prerijska trava i soja, dok Europa u proizvodnji biogoriva koristi uljanu repicu, pšenicu i šećernu repu. U jugoistočnoj Aziji prednost ima palmino ulje, a u Kini sirak i manioka. Provode se razna istraživanja u svrhu unaprjeđenja proizvodnje energije biomase, ali ekonomski rival nafta usporava ta nastojanja i zadržava ih na ranom stadiju razvitka.

Određenje i podjela

Kako smo odredili biomase kao izvor za proizvodnju biogoriva, sljedeći korak bio bi određivanje biogoriva kao takvih. Najjednostavnija definicija biogoriva mogla bi glasiti: “Biogoriva su tekuća ili plinska goriva za potrebe prijevoza, proizvedena iz biomase”. Biogoriva mogu biti proizvedena neposredno iz biljaka ili posredno iz industrijskoga, komercijalnoga, domaćega i poljoprivrednog otpada. Postoje tri osnovne metode proizvodnje biogoriva. Prva se temelji na spaljivanju suhoga organskog otpada (kućanskog otpada, industrijskoga i poljoprivrednog otpada, slame, drva i treseta). Zatim je tu fermentacija mokrog otpada (gnojiva životinjskog podrijetla) bez

Mljekarski list 9/2010.

prisutnosti kisika kako bi se proizvelo biogorivo sa čak 60% metana te fermentacija šećerne trske ili kukuruza kako bi se proizveo alkohol i esteri. Konačno, tu je i energija dobivena djelatnostima u šumarstvu, odnosno uzgojem brzorastućeg drveća za proizvodnju goriva. Međutim, svakako je najpoznatija fermentacija čiji su produkti dvije najpoznatije vrste biogoriva - alkohol i esteri. Teoretski bi mogli zamijeniti fosilna goriva, ali budući da bi bila potrebna prilagodba strojeva, najčešće se koriste u mješavini s fosilnim gorivima. Biogoriva imaju potencijal usmjeren smanjivanju produkcije ugljičnog dioksida (CO2). Prvenstveno se to temelji na činjenici da biljke iz kojih se proizvode biogoriva apsorbiraju CO2 tijekom svog rasta, koji se pak oslobađa prilikom sagorijevanja biogoriva. Međutim, budući da je energija potrebna za rast i uzgoj biljaka te njihovu pretvorbu u biogoriva i zatim distribuciju, posve je jasno kako se oslobađa dodatna količina ugljičnog dioksida. Emisije ugljičnog dioksida koji se oslobađa prilikom proizvodnje i distribucije biogoriva mogu se izračunati pomoću tehnike nazvane “Life Cycle Analysis (LCA)”, koja se temelji na praćenju i izračunavanju emisije CO2 od početka rasta biljke, odnosno stavljanja sjemenke u zemlju pa do ispuštanja plina tijekom izgaranja u automobilskom motoru. Napravljene su različite studije za različita biogoriva, čiji su rezultati također bili različito diferencirani. Većina LCA studija pokazala je kako biogoriva u usporedbi s fosilnim gorivima stvaraju znatno manje količine štetnih stakleničkih plinova pa bi njihova uporaba, odnosno zamjena fosilnih goriva značila značajnu redukciju efekta staklenika.

Postoje različite vrste biogoriva koje se dijele na prvu i drugu gene-

raciju, ovisno o izvoru materijala za proizvodnju, troškovima proizvodnje, cijeni i emisiji CO2. Prva generacija biogoriva temelji se na proizvodnji iz šećera, škroba, biljnih ulja ili životinjskih masti, dok se za proizvodnju druge generacije koriste poljoprivredni i šumski otpad.

Već je spomenuto kako prva generacija biogoriva nastaje iz različitih biljnih i životinjskih tvari. Najpoznatije vrste prve generacije biogoriva su etanol, biodizel i bioplin.

Etanol

Etilni alkohol ili etanol (C2H5OH) prozirna je bezbojna tekućina specifičnog okusa i karakterističnoga ugodnog mirisa. Najčešće ga sadrže alkoholna pića kao što su pivo, vino i konjak. Zbog niske temperature ledišta, korišten je kao tekućina u termometrima na temperaturi nižoj od -40 °C (-40 °F), te kao antifriz u automobilima. Etanol je najčešće koncentriran destilacijom razrijeđene otopine. Ako se koristi u komercijalne svrhe, sadrži 95% etanola i 5% vode. Ovaj ostatak vode može se oduzeti pomoću određenog enzima te na taj način nastaje apsolutni etanol. Temperatura na kojoj se etanol počinje topiti je -114,1 °C (-173.4 °F), temperatura vrelišta iznosi 78,5 °C (173.3 °F). Najstariji je način proizvodnje etanola fermentacija šećera. Sva alkoholna pića i više od polovice industrijskog etanola još se uvijek dobivaju na isti način. Škrob koji sadrže krumpir, kukuruz i ostale žitarice, uz pomoć enzima kvasca i drugih enzima pretvara se u etanol i ugljični dioksid.

C6H12O6→ 2C2 H5OH + 2CO2

Ova je formula zapravo jednostavan prikaz procesa u kome se stvara još mnoštvo drugih produkata. Tekućina dobivena na ovaj način, koja sadrži između 7 i 12% etanola, nizom destilacija biva pretvorena u

Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka proizvedenih u poljoprivredi, šumarstvu i srodnim industrijama, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada

95 %-tni etanol. Velike količine etanola koji nije namijenjen proizvodnji pića dobiva se sintetički iz acetaldehida, koji se pak dobiva iz acetilena ili iz etilena koji se dobiva iz nafte. Etanol može biti oksidiran prvo u acetaldehid, a zatim u octenu kiselinu. Ukoliko se podvrgne dehidraciji nastaje eter. Ostali su proizvodi koji se dobivaju iz etanola butadien, iz kojeg se izrađuje sintetička guma, zatim etilni klorid (lokalni anestetik) i mnogi drugi organski spojevi. Pomiješan s benzinom etanol daje spoj gasohol, koji se koristi kao automobilsko gorivo. Također, može se miješati s vodom i mnogim organskim otopinama u svim omjerima. Odlično je otapalo različitih tvari i koristi se u proizvodnji parfema, lakova, celuloida i eksploziva. Alkoholne otopine neisparivih tvari nazivaju se tinkturama. Ako podliježe isparavanju, otopina se naziva špirit. Većina industrijskog etanola je denaturirana kako bi se izbjegla njegova upotreba kao alkohola. Taj proces uključuje miješanje etanola s otrovnim ili neugodnim tvarima koje etanol čine nemogućim za ispijanje. Odstranjivanje tih tvari podrazumijevalo bi seriju tretmana skupljih od poreza na alkoholna pića.

Biodizel

Biodizel je prvo od alternativnih goriva koje je postalo poznato široj javnosti i najraširenije je u Euro-

AKTUALNO

Postoje različite vrste biogoriva koje

se dijele na prvu i drugu generaciju

pi. Proizvodi se iz ulja ili masti procesom transesterifikacije, a u ustroju je slično mineralnom dizelu. Ulja se miješaju s natrijevim hidroksidom i metanolom ili etanolom, a kao produkti te kemijske reakcije nastaju biodizel i glicerol. Na deset dijelova biodizela nastane jedan dio glicerola. Biodizel može biti korišten u svakom dizelskom motoru ako se pomiješa s mineralnim dizelom. U nekim zemljama proizvođači daju jamstvo na motor ako se upotrebljava i sam biodizel bez dodataka, iako npr. Volkswagen svoje vozače upućuje da se prije same upotrebe savjetuju s Volkswagenovim odjelom za zaštitu okoliša.

Bioplin

Sastav bioplina: metan, CH4 5075%, ugljični dioksid, CO2 25-50%, dušik, N2 0-10% vodik, H2 0-1%, vodikov sulfid, H2S 0-3%, kisik, O2 0-1%. Bioplin nastaje procesom anaerobne pretvorbe organskih materijala (biorazgradiv otpad, energetske tvari) uz pomoć anaerobnih organizama, a proizveden sadrži metan i ugljični dioksid. Bioplin se može koristiti kao izvor struje te za zagrijavanje prostorija i vode. Kao gorivo, pronalazi svoju upotrebu u motoru s unutarnjim sagorijevanjem.

Druga generacija biogoriva

Druga generacija biogoriva dobivena je preradom poljoprivrednoga i šumskog otpada. Za razliku od prve generacije, biogoriva ove generacije znatno bi mogla reducirati emisiju CO2, a uz to ne koriste izvore hrane kao temelj proizvodnje i neke vrste osiguravaju bolji rad motora. Tre-

nutačno su u proizvodnji biogoriva druge generacije - biohidrogen, bio - DME, biometanol, DMF, HTU dizel, Fischer - Tropsch dizel i mješavine alkohola.

Biohidrogen

Ova vrsta biogoriva mogla bi biti najzastupljenija u buduć nosti jer je obnovljiva, ne uzrokuje emisiju stakleničkih plinova pri sagorijevanju ve ć oslobađa energiju, a lako se pretvara u elektri č nu energiju pomo ću ć elija za gorivo. Kod proizvodnje biohidrogena uz pomoć fotosintetičkih mikroorganizama, potreban je jednostavan solarni reaktor, kao prozirna zatvorena kutija i neznatni energijski izvor. Elektrokemijska proizvodnja biohidrogena pomo ću solarne baterije, me đutim, zahtijeva jake energetske izvore. Postoje različiti procesi proizvodnje biohidrogena. Neke od njih su biofotoliza vode pomoću mikroalgi ili cijanobakterija, proizvodnja biohidrogena uz pomoć odre đenih enzima (hidrogenaza, nitrogenaza), proizvodnja pomoću fotosintetskih bakterija, kombinacija fotosintetskih i anaerobnih bakterija kod proizvodnje. Sama proizvodnja biohidrogena najzahtjevnija je s obzirom na okoliš. Buduć nost ovog procesa ovisi ne samo o poboljšanjima na temelju istraživanja, ve ć i o ekonomskim zahtjevima, društvenoj prilagodljivosti i razvitku hidrogenskoga energijskog sustava.

Bio - DME

Bio - DME ili biodimetileter vrlo je sličan biometanolu o kojem će biti riječ kasnije. Može se proizvesti neposredno iz sintetičkog plina, koji je još uvijek u razvitku. Međutim, u kemijskoj industriji DME se proizvodi iz čistog metanola procesom katalitičke dehidracije, kojom se kemijski

Mljekarski list 9/2010.

voda razdvaja od metanola. Ovakav metanol može se proizvesti iz ugljena, prirodnog plina ili biomase. Često se produkcija metanola i DME obuhvaća jednim procesom. Tek nedavno, na DME se počelo gledati kao na mogući izvor goriva. U prošlosti je bio korišten kao zamjena kloroflourkarbonu u sprejevima. Međutim, zbog svoje niske temperature sagorijevanja i visokoga oktanskog broja pogodan je kao gorivo u dizelskim motorima. Iako ne potiče koroziju metala (kao bioetanol i biometanol), DME nakon određenog vremena utječe na određene vrste plastike i gume. Na sobnoj je temperaturi u plinovitom stanju, dok u tekuće prelazi ukoliko je tlak veći od 5 bara ili na temperaturi nižoj od -25 °C.

Biometanol

Ova vrsta goriva druge generacije također može biti proizvedena iz sintetičkog plina koji se dobiva iz biomase. Može se koristiti kao zamjena nafte u paljenju motora na iskru, zbog visokog oktanskog broja. Baš kao i kod bioetanola, kod upotrebe ovoga goriva trebali bismo u obzir uzeti niski tlak isparavanja, nisku energiju gustoće i nekompatibilnost s materijalima u motoru. Između 10 i 20% biometanola pomiješanog s naftom može se koristiti u motorima bez potrebe za njihovom modifikacijom. Budući da biometanol gori nevidljivim plamenom i značajno je otrovan, prilikom uporabe treba poduzeti stroge mjere opreza.

DMF

DMF ili dimetilformamid organski je spoj čija kemijska formula glasi (CH3)2NC(O)H. Ova bezbojna tekućina se može miješati s vodom i većinom organskih spojeva. Također, često se koristi kao otopina u kemijskim reakcijama. Dobiva se procesom reakcije dimetil amina i ugljič-

nog monoksida pri niskom tlaku i temperaturi. Svoju upotrebu, osim kao gorivo, pronalazi u farmaciji, proizvodnji pesticida, sintetičkih vlakana i sličnih materijala. Smatra se da DMF uzrokuje rak u ljudi te neke mane prilikom rođenja.

HTU dizel

HydroThermalUpgrading (HTU) je tehnologija pretvorbe biogoriva iz izvora kao što je mokra biomasa životinjskog podrijetla. Na temperaturi između 300 i 350 °C i visokom tlaku biomasa se pretvara u organsku tekućinu koja sadrži mješavinu ugljikovodika. Nakon procesa katalitičke hidrodeoksigenacije (HDO) može se proizvesti tekuće biogorivo slično fosilnim gorivima. Za sada se ova tehnologija koristi jedino u Nizozemskoj, gdje se i nalazi pokusni HTU pogon.

Fischer - Tropsch dizel

Fischer - Tropsch proces je katalitička kemijska reakcija tijekom koje se ugljikov monoksid i vodik pretvaraju u tekući ugljikovodik različitih oblika. Pri tome se koriste tipični katalizatori kao željezo ili kobalt. Formula je (2n+1)H2 + nCO → CnH(2n+2) + nH2O. Osnovni je cilj ovog procesa produkcija sintetičke zamjene nafti, prvenstveno od ugljena ili prirodnog plina, a da bi se upotrijebila kao sintetičko ulje za podmazivanje ili sintetičko gorivo.

Mješavine alkohola

Sintetički plin, mješavina ugljikovog monoksida i vodika, može se proizvesti iz biomase nizom termalnih procesa, kao isparavanje. Katalitičkim reakcijama može se pretvoriti u goriva, kao etanol i kemikalije ve-

like vrijednosti, kao propanol i butanol. Trenutačni katalizatori za sintezu “miješanih alkohola” proizvedeni su za sintetički plin dobiven iz ugljena ili pare metana. Međutim, oni nisu baš najbolje rješenje pa se pokušavaju proizvesti poboljšani katalizatori koji bi usavršili proizvodnju ove vrste biogoriva.

Utjecaj biogoriva

Biogoriva kao zamjena fosilnih goriva svakako sa sobom nose pozitivnu notu što se tiče utjecaja na okoliš, jer za razliku od fosilnih goriva, koja pomalo bivaju iskorištena, ona znatno reduciraju negativne posljedice koje nastaju upotrebom fosilnih goriva. No, ukoliko uzmemo u obzir izvor za proizvodnju biogoriva, moramo se zapitati jesu li ona zaista dobro rješenje za sveopće pučanstvo u svijetu.

Mljekarski list 9/2010.

Izložba stoke i tradicionalnoga domaćeg sira u Metkoviću

Dalibor Janda, dipl. ing, HPA

Uorganizaciji Udruge uzgajivač a ovaca i koza Dubrovačko-neretvanske županije, Hrvatskog saveza uzgajivač a ovaca i koza i Hrvatske poljoprivredne agencije, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Metkovi ć a i Hrvatskoga veterinarskog instituta, 19. srpnja u Metkoviću je održana 7. izložba stoke i 4. izložba tradicionalnog domać eg sira. Uzgajivačima i mnogobrojnim okupljenim gostima obratili su se Ivan Prce, predsjednik Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, i Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije, a nazoč an je bio i gradonač elnik Metković a Stipe Gabri ć Jambo. U ovč arskom dijelu izložbe, kolekcijama koje su činile č etiri ovce i ovan predstavilo se pet uzgajivač a pasmine dubrovačka ruda. Šampionskim grlom izložbe proglašen je ovan ž. br. 511044791 uzgajivač a Josipa Antunovi ć a

Posjetiteljima je osobito atraktivna bila utrka magaraca

koje su jahala djeca u dobi do četrnaest godina

iz Kune Pelješke. Osim šampionskog, nagrađena su i grla sljede ćih uzgajivač a: prvonagrađena kolekcija ovaca Ilara Paskojevića iz

• Bosanke, drugonagrađena kolekcija ovaca Josipa Antunović a

• iz Kune Pelješke, trećenagrađena kolekcija ovaca Srećka Trjanovića

• iz Trstenog.

U konkurenciji rasplodnih ovnova nagrađena su sljedeća grla:

• Brse čine, trećenagrađeni ovan uzgajivačice Kate Čotić iz

drugonagrađeni ovan uzgajivača Ive Ivankovića iz

• Otrić-seoci.

U kozarskom dijelu izložbe, svojim kolekcijama izvorne pasmine hrvatska šarena koza predstavili su se uzgajivači Ilar Paskojević iz Bosanke i Kata Čotić iz Otrić-seoca. Posjetiteljima je osobito atraktivna bila utrka magaraca koje su jahala djeca u dobi do 14 godina. Na organiziranoj izložbi sireva predstavilo se sedam proizvođača s područja Dubrovačko-neretvanske županije, i to pripravljenih na tradicionalan način od različitih vrsta mlijeka. Nakon izložbe, širom Metkovića a naročito uz obalu Neretve nastavljen je kulturnoumjetnički program u povodu Dana grada i zaštitnika Svetog Ilije.

Mljekarski list 9/2010.

U govedarskom dijelu izložbe posjetiteljima izložbe predstavili su se uzgajivači hrvatske autohtone pasmine goveda buša Ilar Paskojević iz Bosanke kod Dubrovnika, izlažući kolekciju krava s dva bika, i Kata Čotić iz Otrić-seoci kod Pojezerja, izlažući kolekciju junica i krava te bika ove pasmine.

Osim toga, na izložbi je predstavljena i po jedna kolekcija krava simentalske i jedna kolekcija krava smeđe pasmine, koju je izložio uzgajivač Petar Grgić iz Metkovića.

Mljekarski list 9/2010.

Dani paške ovce i paškog sira

Ove godine, jubilarne desete po redu, po prvi put u organizaciji manifestacije sudjelovale su tri udruge uzgajivača ovaca s otoka Paga

Danijel Mulc, dipl. ing., HPA

Devet godina za redom početkom srpnja redovito se održava “Izložba paške ovce i paškog sira”, manifestacija koja predstavlja glavno godišnje okupljanje paških ovčara i proizvođača paškog sira. Osim Udruge uzgajivača ovaca i proizvođača paškog sira “Zaglava” iz Novalje te Udruge uzgajivača paških ovaca iz Kolana, u organizaciju se uključila i novoosnovana Udruga uzgajiva-

Da su se ciljevi ostvarili, najbolje nam govori i podatak kako je Gradska vijećnica

Grada Paga, u kojoj su održana savjetovanja, bila premala da primi sve one koji su željeli prisustvovati predavanjima

ča paške ovce “Rogujica” iz Paga. Kako su se boljom organiziranošću uzgajivača paške ovce ostvarile sve pretpostavke za još većom manifestacijom na kojoj će se predstavljati paški ovčari, u dogovoru s predsjednicima svih triju udruga donesena je odluka da se organizira nova manifestacija pod nazivom “Dani paške ovce i paškog sira”, u sklopu koje bi se održale “Deseta izložba paške ovce i paškog sira”, “Četvrto državno natjecanje u striži ovaca” i po prvi put “1. savjetovanje uzgajivača paške ovce”.

Visoki kriteriji

Organizatori “Dana paške ovce i paškog sira” su Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, Udruga uzgajivača paške ovce i proizvođača paškog sira “Zaglava” iz Novalje, Udruga uzgajivača paške ovce iz Kolana i Udruga uzgajivača paške ovce “Rogujica” iz Paga. “Četvrto državno natjecanje u striži ovaca”

održano je 1. srpnja u Kolanu s namjerom da se upozori na problem s kojim se ovčari svakodnevno susreću pri zbrinjavanju vune, ali i sa željom da se istaknu moguća rješenja u otkupu vune. Članovi Udruge uzgajivača paške ovce iz Kolana istaknuli su kako je taj problem još izraženiji na otocima i u krajevima s razvijenim turizmom, gdje vuna koja nije odgovarajuće spremljena može izazvati negativne reakcije brojnih domaćih i stranih gostiju. Pojačani napori koje je uložio Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza u organizaciji otkupa vune ove godine urodio je plodom, tako da je dogovoren otkup vune s dvama otkupljivačima.

U disciplini striže ovaca ručnim škarama prijavilo se ukupno 11 natjecatelja, koji su u kvalifikacijskom krugu strigli po jednu ovcu. U završnici su se natjecala tri najbolja natjecatelja koji su strigli dvije ovce.

U disciplini striže ovaca električnim škarama prijavilo se 13 natjecatelja

Mljekarski list 9/2010.

koji su u kvalifikacijskom dijelu natjecanja strigli po dvije ovce. U završnici su najbolji natjecatelji strigli po pet ovaca. Ističemo, i ove godine natjecatelji su veliku pozornost posvetili osim brzini i kvaliteti striže i načinu postupanja sa životinjama, a svako teže ozljeđivanje ovce rezultiralo je diskvalifikacijom iz natjecanja kako je i predviđeno pravilnikom natjecanja.

“1. savjetovanje uzgajivača paške ovce” održano je 3. srpnja. Cilj je ove manifestacije edukacija uzgajivača ovaca glede provedbe uzgojno-selekcijskih programa, preventive i zdravstvene zaštite ovaca, tehnologije proizvodnje i prerade ovčjeg mlijeka, hranidbe, te držanja i njege ovaca. Najveći dio predavanja održali su stručnjaci s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim edukativnog karaktera, želja organizatora bila je da savjetovanje bude i mjesto gdje će uzgajivači s cijelog područja otoka Paga sklapati prijateljstva i u neposrednom kontaktu razmjenjivati vlastita iskustva s područja uzgoja ovaca i proizvodnje mlijeka i paškog sira. Da su ti ciljevi ostvareni, najbolje nam govori i podatak kako je Gradska vijećnica Grada Paga, u kojoj su održana savjetovanja, bila premala da primi sve one koji su željeli prisustvovati predavanjima.

Pobjednici natjecanja

“Deseta izložba paške ovce i paškog sira” održana je također 3. srpnja, ali u Novalji. Na izložbi se svojim najboljim grlima predstavilo 15 uzgajivača paške ovce. Svaki uzgajivač izložio je kolekciju koju su činile tri ovce i ovan, tako da je stručno povjerenstvo koje su sačinjavali prof. dr. sc. Vesna Pavić i prof. dr. sc. Boro Mioč s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Danijel Mulc, dipl. ing., i Dolores Barać,

dipl. ing. iz Hrvatske poljoprivredne agencije, od 60 izloženih grla nagradila tri kolekcije ovaca i tri ovna. Za šampionsko grlo izložbe proglašen je ovan ž.b. 20126818 uzgajivača Brace Dokaza iz Paga. Osim šampionskog grla, nagrađena su i grla sljedećih uzgajivača: prvonagrađena kolekcija ovaca -

• Ivica Zubović iz Mandre, drugonagrađena kolekcija ovaca -

• Srđan Šupraha iz Mandre, trećenagrađena kolekcija ovaca -

• Ksenija Gligora iz Kolana.

U konkurenciji rasplodnih ovnova nagrađena su grla: prvonagrađeni ovan ž.b.

• 820065971 uzgajivačice Ksenije Gligora iz Kolana, drugonagrađeni ovan ž.b.

• 620065929 uzgajivačice Anke Čemeljić iz Kolana, trećenagrađeni ovan ž.b.

• 620130055 uzgajivača Danijela Čemeljića iz Kolana.

Na izložbi paškog sira svojim se proizvodima predstavilo 30 obiteljskih gospodarstava koji sir još uvijek proizvode na tradicionalan način. Sirevi su ocijenjeni senzornom ocjenom koja obuhvaća ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanja sirnog tijesta (konzistencije) te okusa sira. Kvaliteta je utvrđivana na temelju postignutog broja bodova prema 20 bodovnom sustavu, a u skladu s Pravilnikom za ocjenjivanje kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda. Povjerenstvo za ocjenu sira u sastavu: predsjednica prof. dr. sc. Jasmina Havranek, te članovi prof. dr. sc. Dubravka Samaržija, prof. dr. sc. Neven Antunac, doc. dr. sc. Samir Kalit s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gosti s Biotehniške fakultete iz Ljubljane doc. dr. sc. Bogdan Perko i doc. dr. sc. Slavica Golc Teger te Dolores Barać, dipl. ing., iz Hrvatske poljoprivredne agencije, izrazili su zado-

voljstvo kvalitetom sireva ocijenjenih ove godine. Od 32 ocijenjena sira 19 je dobilo medalje: 6 zlatnih, 8 srebrnih i 5 brončanih. Šampion ocijenjivanja je paški sir Zvonimira Oliverića iz Kolana.

Ispred glavnog organizatora “Dana paške ovce i paškog sira” Hrvatske poljoprivredne agencije nazoč nima se obratio ravnatelj mr. sc. Zdravko Barać, koji je i pobjednicima natjecanja u striži ovaca i nagrađenim uzgajivačima paške ovce uručio plakete i diplome. Ispred pokrovitelja svojom nazočnošću podršku organizaciji “Dana paške ovce i paškog sira” iskazali su gradonač elnik Novalje Ivan Dabo, gradonač elnik Paga Ante Fabijani ć, Danijel Segarić, proč elnik za poljoprivredu Zadarske županije, a ispred generalnog pokrovitelja manifestacije Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja državni tajnik mr. sc. Josip Kraljičković

REPORTAŽA

Mljekarski list 9/2010.

Stočarstvo u Kanadi

Visina financijske pomoći određuje se godišnje u dogovoru s farmerima ovisno oplaniranoj proizvodnji i utvrđenim kvotama

Gorana Holub - Veršić, dipl. ing.

Kanada je jedna od privredno najrazvijenijih zemalja. Po površini je druga zemlja u svijetu.Veliki je proizvođač žitarica i jedan od najvećih izvoznika pšenice. Od deset pokrajina (provincija) u Kanadi, stočarstvo je najrazvijenije u provinciji Alberta. Uz goveda, po čemu je najpoznatija (više od polovine sveukupnog broja grla stoke u Kanadi proizvodi se upravo u Alberti), ondje se uzgaja i bizon za potrebe mesne industrije te ovce. Poljoprivredna proizvodnja u manjem obimu razvijena je u provincijama Quebecku i Ontariju. Za uspješno tržišno poslovanje, unatoč veličini posjeda i financijskim učincima po-

Zanimljiv je podatak kako je u Vancouveru, izrazito moderno uređenom gradu, značajan dio površina namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji

jedinih proizvodnji, za ekonomsku isplativost nužna je pomoć države, kažu proizvođači s kojima smo se susreli za boravka u Kanadi. A pomoć države sastoji se prije svega u novčanim davanjima. Visina financijske pomoći određuje se godišnje u dogovoru s farmerima ovisno oplaniranoj proizvodnji i utvrđenim kvotama.

Uređeno tržište

Kvote znače maksimalno dopuštenu proizvodnju na pojedinoj farmi (npr. proizvođačima goveda određen je najveći broj krava ili goveda za tov koje mogu uzgajati) ili na ratarskoj površini. Ukoliko se s proizvodnjom prijeđe utvrđena kvota a time i cijena kvote po jedinici proizvodnje, država sustavom penala reducira viškove, ne isplaćuje ih i ne otkupljuje te on ostaje na teret proizvođača. Poljoprivrednik ipak ima mogućnost taj višak proizvodnje prodati, no po nižoj cijeni i samo na svom gospodarstvu. Nije dopuštena prodaja u trgovinama ili na sajmovima koji u Kanadi imaju tradiciju

i vrlo su rasprostranjeni. Što se tiče proizvodnje mlijeka, u provinciji British Columbia (u kojoj je smješten grad Vancouver) postoje dvije velike mljekare - Dairyland i Island farm sa susjednog otoka Vancouver Island. Otkupljuju mlijeko od proizvođača po utvrđenim kvotama i dogovorenoj cijeni. Te mljekare imaju monopol budući da proizvođači mlijeko ne smiju prodavati manjim mljekarama kao niti na svom gospodarstvu ali niti u trgovinama. Mlijeko se obvezno mora dopremiti u mljekaru, ondje pasterizirati i zatim koristiti ili kao primarni proizvod - mlijeko ili kao prerađevina. Kao i za mlijeko, i za prerađevine su utvrđene kvote koje, prema riječima naših sugovornika, ponekad nisu i najpravednije. Primjerice provincija Qubeck, druga po površini i broju stanovnika ali s manje povoljnim uvjetima za proizvodnju od primjerice British Columbije, za proizvodnju sira ima određenu kvotu od 70%. Ostale provincije dijele preostalih 30%.

S obzirom na velike površine pod pašnjacima i šumom, goveda su

Mljekarski list 9/2010.

(najčešće su to krave za proizvodnju mesa) gotovo cijele godine na otvorenoj ispaši. Ujesen ih tamošnji kauboji skupljaju i tijekom zime prihranjuju na farmama. Zatim se prodaju na sajmovima ili aukcijama. Kupci, uglavnom mesari zatim ih još dohranjuju i potom mesom opskrbljuju najčešće svoje ili druge mesnice. U Maple Ridgeu, izrazito agrarnom dijelu Vancouvera, posjetili smo farmu HOPCOTT, vlasnika Boba Hopcotta, koji u poluotvorenim stajama drži nekoliko stotina grla krava holstein pasmine. Farma se u početku (osnovana je 1932. godine) bavila proizvodnjom mlijeka, no od 1971. isključivo se bavi tovom. Svoju proizvodnju reklamiraju sloganom - “neposredno s naše farme na vaš stol”! Ciklus je gotovo u potpunosti zaokružen osim što

telad ne uzgajaju sami nego kupuju. Oko farme su polja kukuruza i ostalih kultura koje koriste za hranidbu, skladište ju u otvorenim silosima ili zatvorenim skladištima. Krave nakon tova uglavnom prodaju u vlastitoj trgovini koja se također nalazi u sklopu farme. Osim što na prigodnim reklamnim porukama svoje proizvode preporučuju kao proizvode s lokalne farme, ističu ekološki uzgoj i posebice ističu proizvodnju mesa bez korištenja hormona rasta, što kupci posebice cijene. Na dijelu farme uz staje i gospodarske zgrade smješteno je i nekoliko plastenika s povrćem i voćem, posebice poznatim kanadskim borovnicama. Njih zainteresirani kupci, uz nižu cijenu nego u trgovini, mogu i sami brati. Za oprašivanje borovnica, ali posebice velikih površina brusnica

Osim što svoje proizvode preporučuju kao proizvode s lokalne farme, posebice ističu ekološki uzgoj i proizvodnju mesa bez korištenja hormona rasta, što kupci osobito cijene

koje posjeduju u blizini, koriste pčele obližnjih pčelara. U svojoj trgovini u sklopu koje je i mesnica, prodaju između ostalog i med proizveden oprašivanjem brusnica i borovnica na njihovu zemljištu. Tako farmu HOPCOTT već treća generacija prilagođava zahtjevima tržišta objedinjujući uz stočarsku, posebice ratarsku ali zadnjih godina i voćarsku proizvodnju.

Mljekarski list 9/2010.

Visoko mliječne krave i njihovi zahtjevi u pogledu hrane i hranidbe

Mladen Jarnjak, FANON d.o.o.

Ako pri konstantnom sadržaju mliječne masti bilo kojom intervencijom u obroku protein povećamo 0,1%, to će na godišnjoj razini kod proizvodnje od 9000 kg mlijeka značiti 303,00 kn povećan prihod po kravi, što u našem slučaju ne znači nove troškove, za razliku od sličnih pokušaja u povećanju sadržaja mliječne masti. Najvažniji je izvor proteina za kravu mikrobni protein. Optimalna fermentacija u predželucu znači odgovarajuću populaciju mikroorganizama. U stalnom kolanju želučane tekućine, čestica hrane i pozitivne mikroflore buraga, prema sirištu i tankom crijevu napredovat će visoko probavljiva masa proteina optimalnoga aminokiselinskog sastava. Zbog toga je nužno osigurati mnoštvo pretpostavki. Na prvom je mjestu optimalna količina energije u buragu te odgovarajuće količine dušika, pa je zbog toga važno da životinja jede velike količine kvalitetne hrane davanjem ujednačeno oblikovanoga ukupnoga obroka. Kako smo zbog potrebe strukturiranja obroka ograničeni energijom, jer dodavanje brzo i lako fermentirajućih ugljikohidrata (šećera, škroba) ne smije biti pretjerano (acidoza i ostali poremećaji), pokrivenost potreba za proteinima, osobito u početku laktacije, kreće se između 60 i 70%. Ta se depresija mora optimizirati obrokom. Ovakav manjak proteina, kao primarnu posljedicu energetske depresije, krava nadoknađuje iz vlastitih masnih pričuva, međutim, to oslobađanje najčešće prate i vrlo neželjeni poremećaji, prije svih masna degeneracija jetara i ketoza. Dakako, pritom se energija primarno koristiti za sintezu mliječne masti, tako da u primarnim i sekundarnim metaboličkim procesima u sintezi proteina ostaje stalni manjak, pa je protein u najvišoj laktaciji u pravilu manji od 3%.

U takvim se okolnostima problem najčešće pokušava riješiti dodavanjem većih količina klasičnih proteinskih krmiva, ali se on na taj način zapravo produbljuje. Kako u buragu nedostaje energije, takav se protein razgradi u različite dušične spojeve koji u konačnici uzrokuju veliko povećanje uree u mlijeku, urinu i krvi, što dodatno narušava zdravlje životinje a osobito njezinu plodnost.

Postoji li rješenje?

Hranidba krava proteinom koji neće fermentirati u buragu a pritom će biti visoko probavljiv u tankom crijevu

svakako je pravo rješenje. Takav protein nazivamo buražno nerazgradivim proteinom, ili u farmskom žargonu BY PASS proteinom, ili engleskom skraćenicom UDP.

Kako bi naša visoko mliječna krava bila opskrbljena dovoljnom količinom UDP-a, obrok mora sadržati oko 35% udjela UDP-a u odnosu na ukupni protein. Iz klasičnih proteinskih krmiva (soja, suncokret, uljana repica i slično) to nije moguće osigurati, pa klasični obroci sadrže najviše 25% UDP-a. Zbog toga je razvijen i patentirani proizvod DEUKALAC UDP-39.

Deukalac UDP-39 i Opticon

Deukalac UDP-39 je jedinstven, ciljano oplemenjen, poseban proizvod za visoko proizvodne krave, razvijen i patentiran u tvrtki Deuka, kao najvećem njemačkom proizvođaču hrane za životinje.

Posebno razvijena tehnologija, pod nazivom Opticon® - Tehnologija, podrazumijeva hidrotermički i tlačni postupak i tretman proteinskih krmiva (sačme soje i uljane repice), bez ikakve primjene bilo kakvih kemikalija ili dodataka. Cilj postupka je “efekt blokade” proteina, čime se bitno usporava fermentacija u buragu. Taj se efekt postiže vrlo kompleksnim djelovanjem temperature, vlage, tlaka, vremena zadržavanja u proizvodnom procesu, pa se ti parametri moraju vrlo precizno uskladiti. Na temelju toga dolazi do promjena u tercijarnoj i kvartalnoj strukturi proteina, tj. do teksturiranja proteina.

Takvim se postupkom dobiva proizvod Deukalac UDP-39 koji osigurava: visok udio UDP-a uz istovremeno vrlo visoku • probavljivost, konstantnu kvalitetu proizvoda, • sigurnost visoke konzumacije proizvoda, • sposobnost visoke proizvodnje mlijeka,

• visoku ekonomičnost, • oplemenjivanje proizvoda prirodnim putem, bez

• dodatnih tvari.

Ciljanom kombinacijom sojine i sačme uljane repice osiguravaju se potrebe za lizinom i aminokiselinama koje sadrže sumpor (metionin i cistin).

Opticon® tehnologijom dobivamo udio UDP-a od 50% na pasaži od 5% na sat, ili više od 60% zaštite proteina pri pasaži od 8% na sat, proizvod homogene mrvičaste strukture iznimne pekarske arome i okusa pa ga krave obožavaju. Osim toga, proizvod sadrži po kg: 7,00

Mljekarski list 9/2010. HRANIDBA

MJ neto energije za laktaciju, 390 grama sirovog proteina, 300 grama raspoloživog proteina i ruminalna dušična bilanca je svega +14 g. Udio UDP-a kontrolira se u okviru kontrole sigurnosti kvalitete kontinuirano, prema metodi frakcije sirovog proteina (SHAWNAK). Osnova je te metode, između ostalog, kemijska frakcija proteina u stočnoj hrani, što odgovara američkoj metodi “CNCPS” (Cornell Net Carbohydrate And Protein System).

Postavlja se pitanje zašto razinu UDP-a dodatnim kombiniranim tretmanima ne bismo povećali na 70% ili više?! Razlog je vrlo jednostavan, to je lako moguće ostvarivo i zaista će za burag biti i više od 70% nerazgradivog proteina, ali i s drastičnim smanjenjem probavljivosti u tankom crijevu. Treba biti vrlo oprezan s proizvodima koji se nude s visokim udjelom UDP-a. U engleskom se govornom području govori o terminu “overcooking” (prekuhano ili prepečeno), kao najvećem krivcu loše bioeficijencije. Stoga je Deukalac UDP-39 prošao nebrojena laboratorijska istraživanja, ali je svoju najveću vrijednost pokazao u praksi, i to top-uspjehom. Zamjena klasičnih proteinskih krmiva (sojine sačme, uljane repice, suncokreta i sl.) Deukalacom UDP-39 pokazala se iznimnom, a količine davane kravama kre-

Deukalac UDP-39 je jedinstven, ciljano oplemenjen, poseban proizvod za visoko proizvodne krave, s blagotvornim učinkom za želudac

ću se i do 4,5 kg dnevno. Deukalac UDP-39 u Hrvatskoj je proizvodnji mlijeka prisutan dulje od pet godina, ali na ograničenom broju farmi isključivo specijalnim proizvodima za krave tvrtke Fanon d.o.o. iz Petrijanca, a sve pod robnom markom PEHRA, koji nose dodatak UDP ili PALMPRO kao proteinsko-energetski BY PASS dodatak. Kako su rezultati u proizvodnji vidljivi a suradnja s najvećim njemačkim proizvođačem iznimna, to je u prvoj polovici ove godine ona okrunjena sklapanjem ugovora o licencnoj proizvodnji DEUKALACA UDP-39 u Hrvatskoj, i to za cijelu regiju (Mađarsku, Austriju, Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo). Dakle, od početka 2011. godine za cijelu regiju proizvodit će se DEUKALAC UDP-39, kao i DEUKALAC UDP-33 u Hrvatskoj, u Petrijancu, u tvrtki Fanon - Tvornici stočne hrane, dok će se do tada koristiti onaj proizveden u Njemačkoj.

KALENDAR RADOVA

Doc. dr. sc. Darko Uher

Obavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Krajnji je rok za sjetvu ovih kultura prvo desetodnevlje rujna. U drugom desetodnevlju siju se ozima grahorica i ozimi grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj rujna s ozimom pšenicom ili ozimim je čmom.

U drugoj polovici rujna započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu (ne ranije zbog za-

Mljekarski list 9/2010.

Kalendar radova u rujnu

korovljenosti ujesen i osobito u rano proljeće), jer bi se u proljeće moralo ponovno orati. Beru se rani hibridi kukuruza, krmnog sirka, suncokreta, soje, vade se krumpir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog je čma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura. Zaoravanjem NPK gnojiva namijenjenih osnovnoj gnojidbi istovremeno se može unijeti i stajski gnoj, a po potrebi obaviti i kalcizacija Fertdolomitom. Za povrće koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 - 700 kg/ha NPK 7:14:21.

Mljekarski list 9/2010.

RUJAN

Mr. sc. Dražen Kaučić

Rujan će vrlo vjerojatno i ove godine u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj biti topliji od višegodišnjeg prosjeka. No, očekujemo da će u istočnoj Hrvatskoj srednja mjesečna temperatura zraka biti u okvirima prosje čne višegodišnje vrijednosti. Treba istaknuti kako i ovog mjeseca možemo očekivati maksimalne temperature zraka više od 30,0 °C. Naime, 2008. godine u prvom desetodnevlju mjeseca maksimalna temperatura zraka u Zagrebu je narasla do 33,5 °C, a u Osijeku i do 37,1 °C. Vrućih je dana 1987. godine bilo i u Gospiću, jer je 18.rujna maksimalna temperatura zraka narasla i do 33,2 °C. Jutra ovog mjeseca mogu biti i hladna. Primjerice, u Zagrebu ali i u Gospiću 30. dana ovog mjeseca minimalna se temperatura zraka 1970. godine spustila ispod točke smrzavanja. Prosje čno tijekom rujna u Osijeku padne 55 mm, Zagrebu 86 mm, a u Gospiću 107 mm oborina. No, ove godine očekujemo da će ukupne količine oborina u cijeloj Hrvatskoj biti nešto manje od višegodišnjeg prosjeka.

Kako ovog mjeseca samo tijekom 24 sata može pasti ve ća količina oborina od prosječne mjesečne količine, dovoljno je prisjetiti se 6. rujna 2001. Tog je dana u Osijeku izmjereno 81 mm oborina. No, i u Gospiću dnevna količina oborina može biti vrlo velika. Naime, 23. rujna 2002. godine izmjereno je 107 mm oborina. Sunce ovog mjeseca u Osijeku ali i u Zagrebu

IZLAZAK

DatumOsijekZagreb

10.rujna 5:15 5:25

20.rujna5:27 5:37

30.rujna5:39 5:50

ZALAZAK

DatumOsijekZagreb

10.rujna18:0918:21

20.rujna17:49 18:01

30.rujna17:3117:42

sije prosječno 6 sati na dan. Vrlo je vjerojatno da će tako biti i ove godine.

Rajčica je osvojila svijet

Vrijeme je spremanja plodova rajčice, odnosno paradajza, pomidora ili kako je neki još zovu “zlatne jabuke”. Ime “zlatna jabuka” rajčica je dobila zbog toga što su prvi plodovi toga povrća doneseni u Europu bili žute boje. No, malo je poznato, kad je u 16. st. rajčica stigla iz Južne Amerike u Sevilju, zbog neugodna mirisa listova i stabljike dugo se vjerovalo da je otrovna pa se uzgajala samo kao ukrasna biljka. Rajčica je vrlo vrijedna povrtlarska kultura jer je njezina opna bogata likopenom, a on smanjuje rizik od raka prostate. Što je boja ploda više crvena, sadržaj likopena u opni rajčice je veći. Rajčicu treba jesti i zbog toga što smanjuje krvni tlak, a preporučuje se dijabetičarima jer potiče rad gušterače. Eto, zbog bogatstva hranjivih sastojka te široke primjene u kulinarstvu, danas je rajčica, slobodno možemo reći, osvojila svijet.

Mljekarski list 9/2010.

Ocjenjivanje vanjštine krava holstein i simentalske pasmine

Josip Crnč ić , bacc. ing. polj., HPA

Željko Picig, bacc. ing. polj., HPA

Djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije Josip Crnčić, Željko Picig, Ivica Vranić, Zdenko Ivkić, Josip Haluška i Aleksandar Kljujev posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno po cijeloj Lijepoj našoj rade na ocjenjivanju vanjštine krava holstein i simentalske pasmine. Svaki ocjenjivač je zadužen za određen broj županija, a ocjenjuju se krave prvotelke, i to zbog progenog testiranja bikova i izračuna uzgojnih vrijednosti ocijenjenih životinja. Isto tako, nakon ocjene životinje uzgajivač može dobiti preporuku koje bikove treba koristiti za osjemenjivanje kako bi poboljšao proizvodne i tjelesne karakteristike životinja u svojem stadu. Stoga se uzgajivači mole za potpunu suradnju u pogledu ocjene prvotelki, jer im to omogućuje provedbu genetskog poboljšanja vlastita stada a time i povećanje proizvodnosti i konkurentnosti na tržištu. Za uzgajivače koji žele može se izvršiti ocjena svih krava u stadu bez obzira na broj laktacija, te se osim za poboljšanje genetike dobivene ocjene zajedno s listama kontrole mliječnosti mogu iskoristiti za poboljšanje upravljanja - menadžementa stada. Između ostalog, ovakvim neposrednim kontaktom s uzgajivačima postiže se i bolja suradnja između Hrvatske poljoprivredne agencije i članova uzgajivačkih udruga, što je neophodno za provedbu kvalitetnoga uzgojno-selekcijskog rada. Važno je istaknuti da navedeni ocjenjivači na terenu svakodnevno stječu nova iskustva i znanja koja će im dobro doći u obavljanju ovog posla, ali i dostizanju razine znanja međunarodno priznatih ocjenjivača. Spomenuti ocjenjivači sudjelovali su na međunarodnim radionicama za ocjenu vanjštine krava, a sada stečeno znanje primjenjuju i u praksi. Kako se nastoji da na izložbi holstein i simentalske pasmine krava koja se održava od 10.do 12. rujna u Gudovcu, zbog nepristranosti, glavni sudac bude iz susjednih europskih zemalja (Mađarske, Njemačke, Austrije itd.), tako se nadamo da će u dogledno vrijeme hrvatski ocjenjivači prerasti u suce koji će biti pozivani na izložbe u zemljama članicama Europskog holstein i simentalskog saveza.

Sastanak sa članovima udruga i gostovanje na Radio Križevcima

IZ UDRUGA

Željko Picig, bacc. ing. agr., HPA / Josip Crnčić, bacc. ing. agr., HPA

USvetom Ivanu Žabnom 30. srpnja održan je sastanak sa članovima Saveza udruga uzgajivača simentalskoga goveda Koprivničko-križevačke županije i Udruge uzgajivača holstein goveda Koprivničko-križevačke županije vezan za sudjelovanje članova udruga na izložbi stoke u sklopu Međunarodnoga jesenskoga gudovačkog sajma, koji će se održati od 10. do 12. rujna u Gudovcu. Sastanak su organizirali djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije, voditelj programa razvoja Središnjega simentalskog saveza Josip Crnčić, voditelj programa razvoja Središnjeg holstein saveza Željko Picig i Snježana Dončević. Prvenstvena je zadaća sastanka bilo animiranje uzgajivača u sudjelovanju na izložbi sa svojim najboljim grlima, a razgovaralo se i o organiziranom odlasku uzgajivača na Europsko prvenstvo holstein pasmine krava u talijansku Cremonu. O istim temama, ali nadopunjenim situacijom u uzgoju simentalske i holstein pasmine te problematikom cijene mlijeka u RH, bilo je riječi i u radioemisiji “Za poljoprivredu i selo”. Na poziv Radio Križevaca, naime, gostovali su predsjednik Udruge uzgajivača holstein goveda Koprivničko-križevačke županije Dragutin Piškorić, predsjednik Udruge uzgajivača simentalskoga goveda Kalničkog prigorja Marijan Kurpez, te djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije Josip Crnčić i Željko Picig. U istoj radioemisiji, ali u posebnoj rubrici, gostovao je i predsjednik SUS-a Stjepan Kušec koji je slušateljima razložio aktualnu situaciju u svinjogojstvu.

Središnji savez udruga uzgajivača svinja

Treću godinu za redom SUS u sklopu Sajma u Gudovcu organizira okrugli stol, a tema ovogodišnjeg je “Mogućnosti razvoja svinjogojstva kroz IPARD program” koji će se održati 12.09.2010. godine u Velikoj sajamskoj dvorani (na katu) s početkom u 10.00 sati. Gosti okruglog stola su: Marina Jurašin, voditeljica Odjela za poljoprivredu/svinjogojstvo/govedarstvo/dugogodišnje nasade (HBOR), Tomislav Kovačević, predsjednik uprave HAMAG-a, Zrinka Solić, voditeljica Odjela za pripremu i provedbu programa i projekata EU-a (HAMAG), Žaklina Jurišić, ravnateljica Upravne direkcije SAPARD/IPARD programa Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te Miroslav Božić, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ova obavijest je ujedno i poziv za sve vas koji želite saznati novosti u vezi IPARD programa i postaviti pitanje osobama direktno odgovornim za provođenje, ali i za sve vas koje zanima budućnost hrvatske poljoprivrede.

Mljekarski list 9/2010.

Na temelju dogovora sa sastanka održanog 20. ožujka 2009. godine u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, između predstavnika proizvođača mlijeka i mljekarske industrije, Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava ukupnu prosječnu cijenu mlijeka za promatrano razdoblje, a izračunata cijena mlijeka predstavlja cijenu koja je formirana na temelju sadržaja mliječne masti od 4,2% i sadržaja bjelančevina od 3,4%.

Hrvatska poljoprivredna agencija izračunava i novčanu vrijednost jedne masne jedinice i jedne jedinice bjelančevina. Otkupna cijena mlijeka utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj cijeni mlijeka u Europskoj uniji tijekom zadnja tri raspoloživa mjeseca izraženo u eurima, te podataka o prosječnom srednjem tečaju eura za iste mjesece.

Na temelju izračunate vrijednosti otkupne cijene mlijeka (na bazi 4,2% m.m. i 3,4% bjel.) izračunava se vrijednost masne jedinice i jedinice bjelančevina.

Tablica 1. Izračun vrijednosti masne jedinice (vMj) i jedinice bjelančevina (vBj)

UPCM = Ukupna prosječna cijena mlijeka na bazi 4,2% mlije čne masti i 3,4% bjelančevina

vMj = vrijednost masne jedinice (45% udjela u UPCM)

vBj = vrijednost proteinske jedinice (55% udjela u UPCM)

Tablica 2. Vrijednosti otkupne cijene mlijeka za kolovoz 2010. godine

Ravnatelj: Mr. sc. Zdravko Barać , dipl. ing. agr.