Broj 2 prosinac 2024. Izlazi od 2008. Nije za prodaju
2 Sir kao predjelo ili desert - zdravlje na blagdanskom stolu
4 Jeste li znali da je mlijeko savršena hrana?
6 Fermentirano mlijeko - saveznik zdravlja u zimskim danima
8 Zanimljivosti
9 Noviteti iz Dukata
10 Nutrigenomika: ključ za pravilnu prehranu prilagođenu vašim genima
12 Obilježen Svjetski dan školskog mlijeka na farmi mliječnih krava
Agro Bovis
16 INTERVJU: Braća Sinković: Kvalitetna prehrana temelj je zdravog života
18 Hrvatska kućanstva prednjače u bacanju hrane u EU
20 Što trebamo znati o konzumnom mlijeku - razlike UHT i svježeg mlijeka?
23 Noviteti iz Vindije
24 Kozje mlijeko - superioran saveznik u jačanju imuniteta
26 OPG Zlatar iz Gole u Koprivničkokriževačkoj županiji
28 HAPIH-ov znak kvalitete podiže dodanu vrijednost proizvoda na višu razinu
30 Vrijedni Jurkasi iz Harmice
31 Mliječni gastronomski kutak
IMPRESSUM
Urednički odbor:
Irena Barukčić Jurina, Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
Nada Darapi, Dukat mliječna industrija d.d.
Krunoslav Karalić, Hrvatska agencija
za poljoprivredu i hranu
Krunoslav Ladić, Vindija d.d.
Katarina Lisak Jakopović, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Darija Kostelić Kuhar, Belje plus d.o.o.
Petra Košćak, Vindija d.d.
Mirela Lučan Čolić, Prehrambeno-tehnološki fakultet
Sveučilišta u Osijeku
Katarina Milković, Grad Zagreb
Nataša Pintić Pukec, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Što moramo znati o prehrani starijih osoba?
Matija Spevec, Dukat mliječna industrija d.d. Marina Šimunek, Vindija d.d.
Milna Tudor Kalit, Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
Ljiljana Vajda Mlinaček, Belje plus d.o.o.
Elena Wolsperger Dolezil, Dukat mliječna industrija d.d.
Glavna urednica: Eva Pavić Urednik: Zoran Bašić
Foto: Freepik, Shutterstock, HMU
Lektorica: Jadranka Vrbnjak-Ferenčak
Oblikovanje: Divan
Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. ISSN 1846-8268
Izdavač i uredništvo: Hrvatska mljekarska udruga, Prolaz Fadila Hadžića 2, tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr, www.hmu.hr
Za izdavača: Vera Volarić https://hmu.hr/mlijeko-i-ja-casopis https://www.facebook.com/mlijekoija https://www.instagram.com/mlijeko_i_ja/
Pred nama je novo izdanje časopisa Mlijeko i ja, koje izlazi u ozračju blagdanskih radosti i iščekivanja Dana Svetog Nikole. Ovo posebno vrijeme u godini donosi nam toplinu obiteljskih trenutaka, osmijehe na licima djece koja s nestrpljenjem provjeravaju svoje čizmice i osjećaj zahvalnosti za sve darove života - velike i male. Sveti Nikola, zaštitnik djece, simbol je nesebične ljubavi i darivanja, vrijednosti koje nas podsjećaju na važnost brige za naše najmilije.
Tema ovog broja usmjerena je na jednu od temeljnih briga roditelja i obitelji - pravilnu prehranu. Proteklih petnaest godina trudimo se educirati sve čitatelje o važnosti pravilne prehrane kod djece i adolescenata, prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti koje su u stalnom porastu, kao i o pravilnoj prehrani za zdravo starenje. Ističemo ključnu ulogu mlijeka i mliječnih proizvoda u zdravlju i razvoju kroz sve faze života. Bogati kalcijem, vitaminom D i proteinima, mliječni proizvodi postavljaju temelje za zdrav rast i razvoj djece, dok u starijoj životnoj dobi pridonose očuvanju koštane mase i prevenciji osteoporoze. Na našim stranicama naći ćete korisne savjete stručnjaka, zanimljive činjenice i inspirativne priče o važnosti mliječnih proizvoda kao dijela naše svakodnevne prehrane. Nadamo se da će vam ovaj broj poslužiti kao vodič za unapređenje prehrambenih navika te podsjetnik na bogatstvo koje mlijeko i mliječni proizvodi donose u naš život kao i na blagdanski stol.
Neka vam Sveti Nikola donese toplinu, radost i puno zdravih trenutaka, a mi ćemo vam nastaviti donositi korisne informacije i priče koje povezuju tradiciju, znanost i svakodnevni život.
Ugodno čitanje i sretan Dan Svetog Nikole! Ujedno vam od srca želimo miran i blagoslovljen Božić, te obilje zdravlja i uspjeha u novoj 2025. godini.
Vaš Urednički odbor časopisa Mlijeko i ja i glavna urednica dr.sc. Eva Pavić, dipl. ing, univ. spec.
Časopis je objavljen uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2024. godinu
Sir je koncentrat najvrednijih hranjivih tvari iz mlijeka, kao što su visokovrijedni proteini, mliječna mast, laktoza, mineralne tvari, vitamini te brojne druge bioaktivne tvari.
Odličan je odabir u svakodnevnoj prehrani jer u maloj količini našem organizmu daje mnoštvo hranjivih tvari potrebnih za njegovo pravilno funkcioniranje. Zbog svoje iznimno podatne teksture, punoće okusa, zamamnih mirisa te mogućnosti sljubljivanja s brojnim namirnicama, sir je često dio predjela ili deserta. Posluživanjem sira na svoj blagdanski stol, svojim ukućanima poslužit ćete i zdravlje.
Odličan izvor visokovrijednih proteina
Polutvrdi i tvrdi sirevi koji prolaze proces zrenja odličan su izvor proteina. Roquefort, brie i camembert, sirevi s plemenitim plijesnima, u 100 g sadržavaju oko 20 g proteina. Sirevi ementaler, edamac ili gouda sadržavaju nešto više proteina, 24-28 g/100 g. Tvrdi sirevi poput jednog od najpoznatijih hrvatskih sireva ribanca još su važniji izvor proteina, u 100 g sadržavaju 30-35 g proteina. Proteini sira visoke su vrijednosti jer sadržavaju u optimalnom omjeru sve esencijalne aminokiseline potrebne za građu tkiva, enzima i hormona u ljudskom organizmu. Povrh toga, sirevi koji zriju imaju dodanu nutritivnu vrijednost jer tijekom zrenja sira nastaju bioaktivni peptidi za koje je
KOLIČINA OD 100 G TVRDOG SIRA POPUT PARMEZANA
ZADOVOLJAVA 100% DNEVNIH POTREBA ZA KALCIJEM I FOSFOROM, TE 50% ZA SELENOM
znanstvenim istraživanjima dokazano da pokazuju antihipertenzivnu, antitrombotičnu, antimikrobnu, imunomodulatornu i antioksidativnu aktivnost. Također, probavljiviji su jer se tijekom zrenja sira glavni protein kazein razgrađuje u manje peptide i aminokiseline.
Velika nutritivna vrijednost proteina sirutke
Isto tako i svježi sir proizveden iz pasteriziranog mlijeka odličan je odabir za vaš blagdanski jelovnik. Tijekom pasterizacije
ili desert
(toplinske obrade) mlijeka dolazi do denaturacije proteina sirutke te se oni vežu na glavni protein mlijeka kazein. Na taj način proteini sirutke zadržavaju se u siru, a ne odlaze u sirutku. Time se nutritivna vrijednost sira povećava jer su proteini sirutke nutritivno najvredniji proteini. Sadržavaju znatan udio esencijalnih aminokiselina te imaju antikancerogenu i antimikrobnu aktivnost. Odličan izvor proteina sirutke je i skuta, slatkasti sir nježne konzistencije koji se proizvodi iz sirutke. Samo 100 g skute zadovoljava čak 78,14% dnevnih potreba odraslog čovjeka za esencijalnim aminokiselinama.
Mliječna mastbogatstvo bioaktivnih tvari
U sastavu mliječne masti biološki aktivno djelovanje ima čak 75% tvari. Sir je dobar izvor esencijalnih masnih kiselina, linolne, linolenske i arahidonske, te vitamina topljivih u masti (A, D, E, K). Odličan je izvor i konjugirane linolne kiseline koja ima antioksidativno i antikancerogeno djelovanje. Istraživanja pokazuju da sir u preporučenim dnevnim količinama pozitivno utječe na kardiovaskularno zdravlje, što se povezuje sa sfingolipidima, sastojcima membrane mliječne masti.
Laktoza pospješuje apsorpciju kalcija
Tijekom zrenja sira laktoza prelazi u mliječnu kiselinu, stoga osobe netolerantne
na laktozu mogu konzumirati polutvrde i tvrde sireve koji prolaze proces zrenja. Svježi sirevi i sirevi koji ne prolaze proces zrenja sadržavaju mliječni šećer laktozu.
SIREVI S BIJELIM I PLAVIM PLEMENITIM PLIJESNIMA POPUT
CAMEMBERTA ILI
GORGONZOLE BOGATI
SU VITAMINIMA B SKUPINE
Ona pospješuje apsorpciju kalcija, peristaltiku crijeva te uspostavlja blago kiselu reakciju u crijevima (čime se sprečava rast i razmnožavanje štetnih bakterija).
Prava
riznica mineralnih tvari
Sir je prava riznica mineralnih tvari, prije svega kalcija, fosfora i magnezija. Kalcij, osim što zajedno s fosforom sudjeluje u izgradnji kostiju i zubi, igra ulogu i u prevenciji pretilosti, tumora debelog crijeva i povišenoga krvnog tlaka. Primjerice, 100 g tvrdog sira poput parmezana sadržava impresivnih 1180 mg kalcija i 694 mg fosfora, što čini 100% dnevnih potreba odrasle osobe.
I puno vitamina
Sadržaj vitamina topljivih u masti (A, D, E, K) ovisi o sadržaju mliječne masti u siru. Konzumiranjem 100 g polutvrdih sireva poput goude, edamca ili ementalca prema RDA podmiruje se oko 30% dnevnih potreba za vitaminom A. Većina vitamina B skupine tijekom proizvodnje sireva zaostaje u sirutki, no neki mikroorganizmi koji se koriste u proizvodnji sireva mogu sintetizirati vitamine B skupine. Sir ementaler odličan je izvor vitamina B12 kojeg proizvode propionske bakterije - bakterije odgovorne za tvorbu karakterističnih sirnih rupica.
PONUDOM NEKIH OD SIREVA NA VAŠEM BLAGDANSKOM STOLU
Jeste li znali da je mlijeko savršena hrana?
PIŠE:
RajkaProf.dr.sc.Božanić
SveučilišteuZagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Za mlijeko se često kaže da je savršena hrana, jer je jedino u potpunosti dostatno za prehranu mladog sisavca. Nutritivnu vrijednost mlijeka čine njegovi osnovni sastojci - voda, proteini, mliječna mast, mliječni šećer (laktoza), mineralne tvari i vitamini. Mliječni proteini, mliječna mast i mliječni šećer tvari su koje se nalaze samo u mlijeku i specifičan su proizvod mliječne žlijezde.
Biološka vrijednost
proteina
Proteini sudjeluju u gotovo svim procesima u organizmu, od građe do reprodukcije. Neophodni su za normalno funkcioniranje organizma. Prema mišljenju nutricionista, mlijeko treba konzumirati ponajprije zbog biološke vrijednosti proteina, a potom i zbog važne uloge mineralnih tvari, iako su svi sastojci mlijeka osobito važni. Neki potpomažu probavu, neki apsorpciju hranjivih tvari, neki su izvor energije i donatori pojedinih vitamina ili minerala, ali najčešće ipak djeluju u brojnim funkcijama našeg organizma.
Mliječna mastizvor vitamina
Mast je najveći izvor energije. Mliječna mast utječe na ugodan okus i aromu mlijeka, daje mu punoću. Gotovo je u potpunosti probavljiva, i to zbog razmjerno velikog udjela masnih kiselina kraćeg lanca. Riječ je o najprobavljivijoj masti životinjskog podrijetla. Osim esencijalnih masnih kiselina, sadržava i vitamine topljive u mastima - A, D, E i K. Osim tih vitamina,
KADA GA PROMATRAMO S NUTRITIVNOGA
GLEDIŠTA, MLIJEKO JE NAJKOMPLETNIJA I
NAJIZBALANSIRANIJA PREHRAMBENA NAMIRNICA
u mlijeku je prisutna cijela paleta vitamina B skupine, kao i vitamin C.
Mliječni šećer - laktoza
Laktoza je mliječni šećer vrlo male slatkoće. Također, u potpunosti je probavljiva, potiče peristaltiku crijeva i olakšava probavu masti i proteina te ostalih hranjivih tvari. Udjel laktoze je vrlo visok u kolostralnom mlijeku (mlijeko nakon poroda), jer peristaltika crijeva kod mladog sisavca nije u potpunosti razvijena.
Bogat izvor mineralnih tvari
Mlijeko sadržava razmjerno visok udjel mineralnih tvari, od kojih je najvažniji kalcij. Prije svega kalcij služi mineralizaciji koštanog tkiva i zubi. Iako je njegova uloga važna i u drugim segmentima (omogućava normalnu aktivnost mišića i živaca), gotovo 99% kalcija u organizmu nalazi se u koštanom tkivu i zubima.
Dugotrajan nedostatan unos kalcija u organizam može, nažalost, uzrokovati nastanak osteoporoze. Riječ je o mikroarhitektonskom poremećaju građe koštanog tkiva pa kosti postaju porozne, krhke i sklone prijelomima. Iako kalcij sadržavaju i druge namirnice, mlijeko je njegov vrlo važan izvor, jer je osim njega u mlijeku sadržan i vitamin D koji sudjeluje u resorpciji kalcija. Kada ne bi bilo vitamina D, resorpcija kalcija u organizmu bila bi vrlo slaba. Vrlo je važno međudjelovanje pojedinih sastojaka mlijeka, jer oni utječu jedan na drugog i tako osiguravaju bolju probavljivost i veće iskorištavanje pojedinih nutrijenata. Sastav mlijeka vrlo je složen i nije ga moguće reproducirati unatoč visokoj tehnologiji.
Fermentirano mlijeko - saveznik zdravlja u zimskim danima
PIŠE:
Izv. Katarinaprof.dr.sc.Lisak Jakopović
SveučilišteuZagrebu
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Uhladnijim danima, kada je našem organizmu potrebna dodatna zaštita i snaga, fermentirana hrana, a posebice fermentirano mlijeko daje organizmu prirodnu podršku jačajući naš imunitet i pružajući nam vrijedne nutrijente. Fermentacija je jedan od najstarijih postupaka za produljenje roka trajanja hrane, odnosno konzerviranja hrane. Fermentaciju mlijeka provode bakterije mliječne kiseline, koje za svoj rast i razmnožavanje koriste mliječni šećer - laktozu. Tijekom fermentacije laktoze nastaje kiselina koja snižava pH-vrijednost mlijeka i na taj način dolazi do karakterističnog okusa, ali i teksture fermentiranog mlijeka. U fermentirana mlijeka spadaju kiselo mlijeko, kefir, jogurt, voćno–aromatizirani jogurt te mnogi probiotički fermentirani proizvodi.
Fermentirano mlijeko
Kiselo mlijeko je tradicionalan proizvod, a u kućanstvu se najčešće proizvodi spontanom fermentacijom sirovog mlijeka. Fermentaciju provode mezofilne bakterije koje se zovu još i aroma bakterije, jer proizvode više aromatičnih tvari u odnosu na jogurtnu kulturu. Fermentacija se provodi na temperaturama između 20 i 23 °C, a može trajati i do 24 sata. Kefir se naziva još i eliksir dugovječnosti, a potječe s Kavkaza. Fermentaciju provode
FERMENTIRANO MLIJEKO, ALI I DRUGE
FERMENTIRANE NAMIRNICE, NISU SAMO
UKUSNA I PRIMAMLJIVA HRANA VEĆ ZDRAV
I URAVNOTEŽEN OBROK ZIMI
bakterije mliječne kiseline u kombinaciji s kvascima. Upravo zbog toga, kefir je osvježavajući i blago pjenušavi mliječni napitak jer prilikom fermentacije nastaje CO2. Fermentacija se provodi pri sobnim temperaturama i traje do 16 sati. Jogurt, vrlo često i sinonim za sva fermentirana mlijeka, jedan je od najpopularnijih mliječnih proizvoda.
Fermentaciju provode mješovite termofilne kulture (streptokoki i laktobacili), i to pri višim temperaturama (najčešće oko 42 °C), koja traje 4-6 sati. Jogurt se često obogaćuje voćnim bazama, povrćem
PROBIOTIČKI “BOOST”
Fermentirana mlijeka obiluju probiotičkim bakterijama koje su ključni čimbenici u održavanju crijevne ravnoteže. Ove dobre bakterije pomažu u razgradnji hrane, apsorpciji hranjivih tvari te sprečavaju rast patogenih mikroorganizama u crijevima. Na taj način organizam ostaje zdrav i može se uspješno boriti protiv raznih bolesti.
DOBRA PROBAVA
Fermentirana su mlijeka do dva puta probavljivija u odnosu na mlijeko, i to zahvaljujući djelomičnoj razgradnji proteina i laktoze na manje građevne jedinice tijekom fermentacije. Osim toga, prisutna laktoza potpomaže peristaltiku crijeva i olakšava probavu masti i proteina te stvara kiseli medij u crijevima i na taj način eliminira nepoželjne mikroorganizme.
MLIJEKO
POBOLJŠAVA IMUNITET
Fermentirana mlijeka koja sadržavaju probiotičke bakterije pružaju dokazani učinak na poboljšanje imuniteta. Osim toga, obiluju i bioaktivnim sastojcima poput proteina i bioaktivnih peptida ali i mineralnih elemenata (kalcija, fosfora) i vitamina B skupine. Bioaktivni sastojci su prirodni sastojci hrane koji pozitivno utječu na zdravlje pružajući zaštitnu ulogu protiv patogena i raznih bolesti. Fermentirano mlijeko idealan je saveznk za održavanje jakog imunosnog sustava.
ili žitaricama koje se dodaju nakon fermentacije u fazi hlađenja. Osim toga, u jogurte se dodaju i probiotičke bakterije koje u probavnom sustavu inhibiraju rast nepoželjne mikroflore te modificiraju metaboličke procese i stimuliraju imunosni sustav domaćina.
Fermentirana hrana
Fermentacija hrane provodi se uz pomoć bakterija i kvasaca koji koriste šećere iz hrane te mijenjaju njihova svojstva, pri čemu im produljuju trajnost ali i daju
MANJE LAKTOZE
Vrlo je bitna činjenica da se tijekom fermentacije količina laktoze smanji oko 30% u odnosu na količinu u početnom mlijeku. Zbog toga osobe s intolerancijom na laktozu, a posebice starija populacija koja teže probavlja mlijeko, može bez bojazni od probavnih tegoba dnevno popiti šalicu fermentiranog mlijeka.
dodanu vrijednost. Fermentirana hrana općenito pruža mnogobrojne pozitivne učinke na zdravlje. Redovitom konzumacijom poboljšava se probava, jača imunitet, smanjuju upalni procesi u organizmu, dolazi do bolje apsorpcije nutrijenata u organizmu pa se pozitivno utječe i na mentalno zdravlje. Najpopularnija su fermentirana hrana, uz fermentirano mlijeko, kiseli kupus, kisela repa, kimchi (fermentirano sezonsko povrće ljuto-kiselog okusa), miso i tempeh (fermentirana soja). Slikom su prikazani najvažniji benefiti fermentiranih mlijeka.
FERMENTIRANO
• U vrijeme renesanse redovnici u samostanima diljem Evrope eksperimentiraju s različitim vrstama mlijeka, načinima proizvodnje i uvjetima zrenja sireva.
• Istraživanja su pokazala da proizvodnja sireva počinje još u Mezopotamiji oko 8000 godina prije Krista, u početku samo od ovčjega i kozjeg mlijeka.
• Nomadski narodi koristili su mlijeko jaka.
• Kravlje se mlijeko za izradu sireva počelo koristiti puno kasnije.
• Rimljani su primijetili da se suhi sir može bolje čuvati pa su vojnici u osvajačkim pohodima dobivali tvrdi sir kao visokovrijednu namirnicu bogatu energijom i proteinima.
• Sir se može konzumirati kao zaseban obrok ili kao izvrstan dodatak drugim jelima.
• Zamrzavanje sireva ne preporučuje se, i to zbog narušavanja njihovih organoleptičkih svojstava.
Jeste li znali? Jeste li znali?
• Danas je u svijetu poznato nekoliko tisuća različitih vrsta sireva, a godišnje se proizvede oko 22 milijarde kilograma sireva.
• Sir je namirnica koja se dobiva zgrušavanjem mlijeka i obradom sirnog zrna, a može se konzumirati svježa ili u različitim stupnjevima zrelosti.
• Kriteriji prema kojima razlikujemo sireve:
• Vrsti mlijeka: kravlji, kozji, ovčji, bivolji ili sir od mlijeka neke druge životinje
• Zemlji porijekla, npr. švicarski sirevi - emmental i grojer, francuski sirevi s plemenitim plijesnima - briee, camembert, roquefort, grčki - feta, nizozemski - gouda, edamer, talijanski - mozzarella, ricotta, parmigiano, gorgonzola), hrvatski sirevi - svježi sir, prgica, podravec, paški sir, škripavac
• Prema udjelu vode u bezmasnoj tvari sirevi se na tržište stavljaju kao svježi, meki, polutvrdi, tvrdi i ekstra tvrdi sirevi
• Prema udjelu mliječne masti u suhoj tvari razlikujemo posne, polumasne, masne, punomasne i ekstramasne sireve.
Noviteti iz Dukata
VAŠ OMILJENI TOPLI
NAPITAK OVE ZIME - Dukat vruc´a cˇokolada
Dukat vruća čokolada idealan je napitak u hladnim danima čiji će vas bogat čokoladni okus i kremasta tekstura osvojiti na prvi gutljaj. Jednostavno je zagrijte i uživanje u savršenom toplom napitku može početi, a jednako je neodoljiva i izravno iz hladnjaka.
Dukat vruća čokolada odlična je u svakoj prigodi: umjesto kave na početku dana, kao fini desert nakon obroka uz dodatak malo tučenog vrhnja ili kao slatki međuobrok.
Dukat Laku noc
POMAŽE LAKŠE ZASPATI
Dukat Laku noć inovativan je mliječni napitak bez laktoze, obogaćen jedinstvenom NaturCalm® formulom koja pomaže lakše zaspati na prirodan način. S prirodnim ekstraktima lipe i melise te esencijalnom aminokiselinom triptofanom, ovaj napitak djeluje opuštajuće i pomaže lakšem usnivanju. Melisa i lipa poznate su po umirujućem učinku na tijelo i um, dok triptofan pomaže u stvaranju serotonina, hormona zaslužnog za dobro raspoloženje i miran san. Kombinacija ovih prirodnih sastojaka osigurava mirne noći i potiče opće blagostanje. Jedna šalica
Dukat Laku noć prije spavanja vaš je recept za dobar san i kvalitetan noćni odmor.
Nutrigenomika: ključ za pravilnu prehranu prilagođenu vašim genima
PIŠE: Monika Andrašić, mag. nutricionizma
Službazaprehranuidijetetiku, KBCZagreb
Naši geni mogu igrati značajnu ulogu u razvoju pretilosti i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, osjećaju sitosti i preferencijama za određene vrste hrane. Zbog toga je jasno da ne postoji jedna univerzalna dijeta koja odgovara svima. Umjesto toga, ključ za optimalno zdravlje leži u personaliziranom pristupu prehrani koji se temelji na našem individualnom genetskom profilu.
Naš jedinstveni genetički profil
Svaka osoba ima jedinstveni genetički profil koji određuje njezine prehrambene potrebe i odgovor na hranu, a određuje se testiranjem koje se provodi na uzorku deoksiribonukleinske kiseline (DNA) iz krvi. Nutrigenomika proučava utjecaj hranjivih tvari na ekspresiju gena. Drugim riječima, istražuje kako različiti nutrijenti (poput vitamina, minerala, masnih kiselina i drugih bioaktivnih spojeva) mogu utjecati na aktivnost naših gena, tj. kako prehrana može utjecati na to koji se geni “aktiviraju” ili “isključuju”. Konzumacija određenih antioksidansa, primjerice, može utjecati na gene povezane s upalnim procesima ili oksidativnim stresom, što može smanjiti rizik od bolesti poput artritisa ili srčanih bolesti.
Nutrigenetika, s druge strane, istražuje kako naši geni utječu na odgovor na prehranu. Proučava kako genetske varijacije među pojedincima mogu utjecati na to kako tijelo reagira na određene nutrijente, odnosno zašto različiti ljudi mogu imati različite prehrambene potrebe ili odgovore na iste prehrambene intervencije.
SVAKA OSOBA IMA JEDINSTVENI GENETIČKI
PROFIL KOJI ODREĐUJE NJEZINE PREHRAMBENE
POTREBE I ODGOVOR NA HRANU, A ODREĐUJE
SE TESTIRANJEM KOJE SE PROVODI NA UZORKU DEOKSIRIBONUKLEINSKE KISELINE (DNA) IZ KRVI
Upravo tu leži odgovor na pitanje zašto neki ljudi teže mršave od drugih. Neki od ključnih gena uključenih u patofiziologiju pretilosti uključuju ADIPOQ, ADRB2, CLOCK, FTO, GHRL, MC4R i UCP1. Gen ADIPOQ kodira protein adiponektin, čiji je glavni zadatak regulacija metabolizma masti i šećera. Varijante ovoga gena mogu rezultirati smanjenom proizvodnjom adiponektina, što dovodi do povećane tjelesne mase i povećanog rizika od razvoja metaboličkog sindroma. Stoga je kod nositelja ovoga gena potrebno smanjiti unos zasićenih masnoća, jednostavnih šećera i rafiniranih ugljikohidrata.
Mediteranska prehrana i ekspresije gena
Hrana biljnog podrijetla, koja je temelj mediteranske prehrane, predstavlja značajan izvor bioaktivnih spojeva polifenola odgo-
vornih za određene zdravstvene benefite putem ekspresije gena. Polifenoli su biljni spojevi koji se nalaze u različitim vrstama hrane, a osobito u voću, povrću, orašastim plodovima, čaju i crnom vinu. Imaju antioksidativna svojstva, što znači da pomažu u zaštiti naših stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima - nestabilnim molekulama koje mogu oštetiti tijelo i pridonijeti razvoju bolesti.
Pojednostavljeno rečeno, polifenoli djeluju kao zaštita za naše tijelo, pomažući u smanjenju upala, poboljšanju zdravlja srca i smanjenju rizika od kroničnih bolesti poput karcinoma i dijabetesa. Također, mogu poboljšati funkciju krvnih žila, pomoći u regulaciji šećera u krvi i podržati zdravlje mozga. To se može djelomično pripisati njihovom djelovanju na epigenetičkoj razini. Primjerice, mogu utjecati na kemijske promjene u DNA i proteinima koji pomažu u regulaciji gena, kao i na promjene u molekulama koje kontroliraju aktivnost gena.
S druge strane, zapadnjačka prehrana, koja je povezana s negativnim utjecajem na zdravlje srca i krvnih žila te s razvojem metaboličkih bolesti, često je bogata zasićenim i trans masnim kiselinama, šećerom, solju i životinjskim proteinima, a sadržava malo vlakana, fermentiranih mliječnih proizvoda, svježeg voća i povrća te zdravih masnoća.
Fermentirani
mliječni proizvodi i zdravstvene dobrobiti
Fermentirana hrana poput fermentiranih mliječnih proizvoda prepoznaje se zbog svojih zdravstvenih dobrobiti. Tijekom procesa fermentacije mnoge štetne tvari u hrani, poznate kao antinutrijenti, uklanjaju se dok istovremeno nastaju korisni spojevi poput vitamina, minerala, enzima i biološki aktivnih peptida. Ovi peptidi pokazuju brojne zdravstvene prednosti, uključujući antibakterijsko, antioksidativno, antihipertenzivno, antidijabetičko i antikancerogeno djelovanje.
Osim toga, bioaktivni spojevi u fermentiranoj hrani mogu poboljšati ravnotežu crijevnog mikrobioma, što pridonosi zdravlju crijeva i općem zdravlju organizma. U današnje vrijeme sve se češće susrećemo s osjetljivošću na pojedine hranjive tvari. Gen koji je uključen u osjetljivost na laktozu je MCM6 gen, a nositelji genotipa GG imaju povećanu osjetljivost na laktozu.
Prehrambena industrija suočava se s rastućom potražnjom za proizvodima koji ne sadržavaju laktozu, a kako bi zadovoljila ovu potrebu, industrija mora nastaviti razvijati proizvode koji ne samo da su bez laktoze, već i čuvaju nutritivnu vrijednost, okus i teksturu tradicionalnih mliječnih proizvoda. Tijekom procesa fermentacije, bakterije koje se dodaju u ove proizvode razgrađuju znatan dio laktoze, što olakšava probavu osobama s intolerancijom na laktozu. Tako grčki jogurt sadržava više proteina i manje laktoze od običnog jogurta pa zbog sadržaja probiotičkih kultura pruža mnogo pozitivnih učinaka na crijevnu mikrobiotu. S obzirom na sve veći broj ljudi koji izbjegavaju laktozu, a isključivanje svih mliječnih proizvoda iz prehrane dovodi do nedostataka hranjivih tvari poput fosfora, kalcija, vitamina B12, razvoj ovakvih proizvoda postaje ključno područje rasta za prehrambenu industriju.
Genetičko testiranje i sprečavanje bolesti
Genetičko testiranje omogućuje liječnicima i nutricionistima razumijevanje interakcije gena i prehrane kako bi se identificirali nutrijenti koji imaju korisne ili štetne učinke na zdravlje, ali i koje mogu spriječiti razvoj kroničnih nezaraznih bolesti. Tako je genetičko testiranje odličan alat u prevenciji ovih bolesti koji će svoj potencijal tek pokazati, ali konačan ishod i zdravlje ovise o ukupnom životnom stilu pojedinca.
Obilježen Svjetski dan školskog mlijeka u Ivanovcima Đakovačkim na farmi mliječnih krava Agro Bovis
PIŠE: Zoran Bašić Hrvatskamljekarskaudruga
Središnja manifestacija obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge održana je 25. rujna 2024. na farmi mliječnih krava Agro Bovis d.o.o., i to uz podršku mljekara Dukat i Vindija, a vrijedna donacija – interaktivni ekran uručena je Osnovnoj školi Vladimir Nazor iz Ivanovaca Đakovačkih. Školska su djeca u pratnji ravnatelja Andrije Šuška s oduševljenjem nazdravila čašom mlijeka i poslala poruku javnosti kolika je važnost pravilne prehrane najmlađih i koliko je važno svakodnevno u prehranu uključivati mlijeko i mliječne proizvode. Tijekom programa, djeca su u igri znanja “tko nam daje mlijeko” i “zašto je mlijeko zdravo” pokazala da vrlo dobro znaju koje životinje daju mlijeko, pa čak i koji se sve proizvodi rade od mlijeka.
Svjetski dan školskog mlijeka
To je dan koji se tradicionalno obilježava posljednje srijede u rujnu, a utemeljila ga je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, FAO, 2000. godine. Cilj je obilježavanja istaknuti važnost i veću potrošnju mlijeka u školama te stvaranja snažnih temelja za zdrav i kvalitetan razvoj naše djece, da ih stalno potičemo na konzumaciju mlijeka i drugih mliječnih proizvoda. Danas, kada živimo u svijetu brze i nezdrave prehrane, mlijeko i mliječni proizvodi mogu biti i odlično oruđe u borbi protiv pretilosti, koja se sve češće javlja i kod djece školske dobi.
Domaćin ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka bila je farmerica Lidija Pavić, koja uz supruga
I tada su znali kako je stočarstvo i proizvodnja mlijeka posao za cijelu obitelj - Lidija Pavić s obitelji u svibnju 2010. godine
Franju i njihovo četvoro djece - Tanju, Tenu, Mateju i Ivana vrlo uspješno vodi mliječnu farmu Agrobovis. Stoga nije slučajno da je upravo ovu farmu struka prije pet godina proglasila - farmom godine.
Gospođa Lidija često ističe kako je proizvodnja mlijeka posao s puno rizika, u koji moraju biti uključeni i cijela obitelj i velika ljubav prema ovom teškom i zahtjevnom, ali i vrlo lijepom i plemenitom poslu.
Pred nama je najljepše doba godine - vrijeme adventa, vrijeme za zajedništvo, obitelj, druženja, pripremu ukusne hrane te poklone kojima se najviše vesele upravo najmlađi. Šesti prosinca slavi se sveti Nikola, svetac zaštitnik djece, zaručnika, putnika i pomoraca. O njemu su ispričane brojne legende, a sa sigurnošću se zna da ga je krasilo čovjekoljublje, da se borio protiv nepravde te da je napravio brojna dobra djela. Djeca mu se posebno raduju jer nagrađuje njihovu dobrotu ostavljajući darove u uglancanim čizmicama ostavljenima na prozorima.
U stara vremena djeca su u čizmicama nalazila darove koji su se mogli pronaći ili napraviti kod kuće, poput oraha, jabuka, ili domaćih keksića. Poanta dara u čizmici i nije u njegovoj skupoći ili brojnosti. Ono što stvara radost u srcu djeteta je iščekivanje, trud oko čišćenja čizmica te dar kao nagrada za sva dobra djela učinjena tijekom godine.
U čizmici i zdravi mliječni proizvodi!
U današnja, moderna vremena, orasi i jabuke zamijenjeni su igračkama, gric-
kalicama, slatkišima i sokovima. S obzirom na vrlo zabrinjavajuće rezultate Europske inicijative za praćenje debljine u djece u Republici Hrvatskoj (CroCOSI), prema kojima svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo, mogli bismo potaknuti na razmišljanje o zdravijim izborima za djecu koja bi im se svejedno mogla svidjeti i donijeti radost u njihova srca. Tako bi se uz omiljenu čokoladu u čizmici mogla pronaći i jabuka ili naranča, uz željenu igračku - lješnjaci ili orasi kao grickalice, a zašto ne ubaciti u čizmicu i mliječne proizvode kao izvor brojnih hranjivih tvari važnih za optimalan rast i razvoj djece
umjesto sokova koji su znatan izvor šećera, bojila, aditiva?
U današnje vrijeme brojni sreću pronalaze vraćajući se upravo iskonskome - boravku u prirodi, provođenju vremena u razgovoru ili igri s najbližima, pripremi hrane u svom domu i okruženju obitelji, odlasku na tržnice i smišljajući nova zanimljiva jela. Uključujući djecu u sve te aktivnosti učimo ih ispravnim navikama za cijeli život, kao što su nas učili naši roditelj, bake i djedovi, a njih njihovi. Zdrave životne navike treba graditi neprestano, a svi smo svjesni da nije potrebno tako puno vremena, novca ni znanja da bi one postale naša svakodnevica.
Sveti Nikola rođen je u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji, u 3. stoljeću. Njegovi bogati roditelji dugo nisu mogli imati djece pa su molili Boga da postanu roditelji - i dobili su malog Nikolu koji je nazvan po stricu, biskupu Nikoli. Nažalost, njegovi su roditelji ubrzo umrli i Nikola je ostao sam. Cijelo svoje nasljedstvo iskoristio je za brigu o gladnima, bolesnima i siromašnima. Biskup je postao još kao mladić, a bio je poznat osobito po dobročinstvima i dobroti prema djeci. Cijelog je života shvaćao da je jedini životni put čovjeka - ljubav prema Bogu i bližnjemu. S tom je ljubavlju činio čuda i zbog nje je proglašen svetim.
MALA ŠKOLA ZDRAVE PREHRANE
Što moramo znati o prehrani starijih osoba?
PIŠE:
Dr. sc. Eva Pavić, univ. spec., dipl. ing. Službazaprehranuidijetetiku KBCZagreb
Prehrana starijih osoba igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i kvalitete života. S obzirom na izazove koje donosi starenje, uključujući i promjene u metaboličkim potrebama, prisutnost kroničnih bolesti i smanjenu fizičku aktivnost, pravilna prehrana postaje prioritet. Porast broja osoba starije životne dobi u Republici Hrvatskoj rezultat je poboljšanja životnog standarda i zdravstvene zaštite cjelokupnog stanovništva, ali i smanjenja nataliteta te emigracije radno aktivnog stanovništva u druge zemlje članice EU-a.
Prilagođeni jelovnici za starije osobe
Multidisciplinarni tim s Ministarstvom zdravstva kao izdavačem objavio je još 2020. godine priručnik Prehrambeno-gerontološke norme/jelovnici u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima. U njemu su istaknuti ključni aspekti prehrambenih potreba starijih osoba i važnost multidisciplinarnog pristupa u organiziranoj skrbi, a namijenjen je prvenstveno kao pripomoć institucijama koje skrbe i pripremaju hranu za osobe starije životne dobi. Priručnik je temeljen na Hrvatskim smjernicama za prehranu osoba starije dobi i sastoji se od devet poglavlja. Glavno poglavlje priručnika donosi osnovne jelovnike za dijete bez ograničenja i jelovnike za specifične bolesti (šećerna bolest, jelovnik za osobe s disfagijom, kašasta dijeta). Uz prijedlog jelovnika, za svaki obrok prikazane su i energijske vrijednosti, normativi te vrijednosti makronitrijenata i mikronutrijenata. Priručnik je izrađen s namjerom da će primjena navedenih jelovnika omogućiti
VAŽNOST PREHRAMBENO-GERONTOLOŠKIH
NORMI U SKRBI ZA STARIJE OSOBE
povećanje razine zdravlja i kvalitete života osoba starije životne dobi koje koriste institucijsku i izvaninstitucijsku skrb. No, kako to i inače kod nas biva, sama primjena u praksi je vrlo skromna, iako su primjeri jelovnika s normativima pomno napravljeni kako bi se implementirali u svakodnevnu prehranu osoba u domovima za starije i nemoćne. Sama implementacija prehrambeno-gerontoloških normi zahtijeva kontinuiranu edukaciju i intenzivniju suradnju s gerontološkim stručnjacima, jer
ODGOVARAJUĆA PRAVILNA
PREHRANA I REDOVITA
TJELESNA AKTIVNOST
PRIMJERENA DOBI I MOGUĆNOSTI OMOGUĆUJE
STARIJIM OSOBAMA DA ZADRŽE ZDRAVLJE, VITALNOST I UŽIVANJE U SVAKODNEVNIM AKTIVNOSTIMA
je jedino tako moguće unapređenje kvalitete prehrane za starije osobe.
Najvažnije promjene tijekom starenja
Starenje donosi niz fizioloških i metaboličkih promjena koje mogu u velikoj mjeri utjecati na stanje uhranjenosti. Razumijevanje tih promjena ključno je za očuvanje kvalitete života i prevenciju kroničnih
STARENJE DONOSI NIZ FIZIOLOŠKIH I METABOLIČKIH
PROMJENA KOJE MOGU U VELIKOJ MJERI UTJECATI NA STANJE UHRANJENOSTI
bolesti. Niz je promjena koje se događaju tijekom starenja, a navodimo ih u nastavku.
Fiziološke promjene: S godinama dolazi do prirodnog slabljenja funkcija tijela.
Osjeti poput njuha, okusa i vida postupno se smanjuju, što može utjecati na apetit i uživanje u hrani. Mišićna masa opada (sarkopenija), a smanjuje se i elastičnost pluća, što može otežati tjelesnu aktivnost. Kardiovaskularni sustav prolazi kroz promjene poput smanjenja fleksibilnosti krvnih žila, dok jetra i bubrezi postaju manje učinkoviti u obradi hranjivih tvari i eliminaciji toksina.
Metaboličke promjene: S godinama dolazi do smanjenja bazalnog metabolizma i mišićne mase, što može utjecati na potrebe za manjim energijskim unosom, ali ne i na potrebu za hranjivim tvarima.
Rizik od pothranjenosti: Nedostatak teka, problemi sa zubima ili protezama, kao i socioekonomski čimbenici (poput siromaštva) često vode do smanjenog unosa hrane, što povećava rizik od nedostatka makronutrijenata i mikronutrijenata. Ključni nutrijenti za starije osobe uključuju vitamin D i kalcij, koji su bitni za održavanje gustoće kostiju i tako sprečavaju osteoporozu. Kod starijih osoba često je smanjena apsorpcija vitamina B skupine, osobito vitamina B12, koji je važan za neurološke funkcije i proizvodnju crvenih krvnih stanica. Željezo je ključan mineral za prevenciju anemije, iako su potrebe
kod žena u postmenopauzi nešto niže. Za prevenciju sarkopenije neophodan je dostatan unos hrane koja je izvor visokovrijednih proteina važnih za očuvanje mišićne mase i imunosnog sustava.
Polifarmacija (dugotrajno korištenje više lijekova) i interakcije lijekova: Učestala upotreba lijekova kod starijih oso-
KAKO
BI SE OLAKŠALA
PRILAGODBA
ba može ometati apsorpciju nutrijenata (npr. željeza ili folne kiseline), ili povećati gubitak određenih hranjivih tvari.
Prehrana kao prevencija: Pravilna prehrana može spriječiti ili odgoditi pojavu kroničnih bolesti kao što su osteoporoza, kardiovaskularne bolesti i šećerna bolest. Hrana bogata vlaknima, antioksidansima, kvalitetnim masnoćama i visokokvalitetnim proteinima ključna je za očuvanje zdravlja.
Podrška u zajednici: Uključivanje starijih osoba u programe prehrambene edukacije i osiguranje pristupa kvalitetnoj hrani može pomoći u sprečavanju pothranjenosti i poboljšanju kvalitete života.
Prilagodba prehrane i životnog stila
Kako bi se olakšala prilagodba prehrambenih navika, preporučuje se konzumacija manjih i češćih obroka, obogaćenih raznovrsnim namirnicama. Poseban naglasak stavlja se na unos vlakana koja poboljšavaju probavu i pomažu u boljoj regulaciji šećera u krvi. Za zdravlje srca i mozga iznimno su važne omega-3 masnih kiseline, a antioksidansi štite stanice od oksidativnog stresa, usporavajući proces starenja. Istovremeno, preporučuje se smanjiti unos soli, jednostavnih šećera, rafiniranih ugljikohidrata i loših masnoća kako bi se smanjio rizik od hipertenzije i ateroskleroze. Posebnu pažnju treba posvetiti hidrataciji, jer osjećaj žeđi kod starijih često opada, što povećava rizik od dehidracije. Redovita tjelesna aktivnost, poput hodanja, joge ili plivanja, u kombinaciji s odgovarajućom prehranom, uvelike može pridonijeti očuvanju snage, fleksibilnosti i mentalne jasnoće.
Starenje donosi izazove, ali i prilike za usvajanje zdravijih prehrambenih i životnih navika. S obzirom na individualne potrebe, važno je konzultirati se s nutricionistima ili liječnicima kako bi prehrana bila optimalna i prilagođena zdravstvenom stanju. Odgovarajuća pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost primjerena dobi i mogućnosti omogućuje starijim osobama da zadrže zdravlje, vitalnost i uživanje u svakodnevnim aktivnostima. Upravo zato odlučili smo sljedeći broj velikim dijelom posvetiti prehrani starijih osoba.
Kvalitetna prehrana temelj je zdravog života
RAZGOVARALA:
Mirela Baštijanović
Martin i Valent Sinković višestruki su olimpijski, svjetski i europski prvaci u veslanju. Od 2010. i Svjetskog prvenstva na Novom Zelandu osvojili su nevjerojatnih 13 medalja - četiri na Olimpijskim igrama te devet na svjetskim prvenstvima, od čega je čak devet zlatnih. Braća Sinković prvi su veslači u povijesti koji su osvojili europska, svjetska i olimpijska zlata u četvercu i dvojcu na pariće, kao i u dvojcu bez kormilara. Koliko je u njihovu sportu važna pravilna prehrana doznali smo u zanimljivu razgovoru.
Kada ste se počeli baviti veslanjem i koji Vam je najdraži rezultat?
M: Počeo sam se baviti veslanjem u jesen 1999. godine. Nakon što je prošlo neko vrijeme i nakon što su se slegli dojmovi, shvatio sam da mi je najdraži rezultat zlato osvojeno u Parizu jer je bilo potpuno neočekivano.
V: Veslanjem sam se počeo baviti sa 12 godina. Krenula su prvo starija braća Matija i Martin, pa i ja za njima. Svi su rezultati posebni na svoj način, ali prvo olimpijsko zlato iz Rija najdraže mi je jer je bilo ostvarenje sna.
Cijelu svoju sportsku karijeru veslate s bratom. Koje su najveće prednosti, a koji izazovi veslanja s bratom i kako se motivirate tijekom natjecanja?
M: Mislim da veslanje s bratom ima samo prednosti. Provodimo mnogo vremena zajedno na pripremama i natjecanjima, što znači da dijelimo sve – i lijepe i teške trenutke. S bratom možeš biti potpuno iskren, reći stvari koje možda drugima ne bi mogao, ali i lakše prihvatiti ili oprostiti neke situacije. Motiviramo se već samim time što zajedno treniramo i dijelimo zajednički cilj – pobjedu.
V: Najveća je prednost što se možemo potpuno osloniti jedan na drugoga. Znamo kako razmišljamo i kako ćemo reagirati u svakoj situaciji, što je velika stvar u ovom sportu. Izazovi su minimalni jer smo naučili kako komunicirati i rješavati nesuglasice na najbolji način. Što se motivacije tiče, ona dolazi prirodno – svaki trening, svaka utrka, želimo zajedno postići najbolje.
Često se može čuti kako je za vrhunski rezultat potrebno puno odricanja. Kako izgleda radni dan vrhunskog sportaša?
M: Istina je da ima puno odricanja, ali ja to ne doživljavam tako jer volim ono što radim. Osjećam da puno više dobivam nego što gubim. Radni dan izgleda ovako: u 8 sati je prvi trening, nakon toga slijedi odmor i ručak, a između toga obavljamo
razne obveze - sponzorske, medijske, privatne. Ja sam pokrenuo i ROW SPIRIT brend proizvoda na bazi zobi, što zahtijeva dosta angažmana. Oko 16 sati je drugi trening, zatim večera i rano spavanje.
V: Odricanja ima, ali ako voliš ono što radiš to ne doživljavaš kao teret. Moj dan počinje jutarnjim treningom u 8 sati, nakon čega slijede odmor i ručak. U slobodno vrijeme bavimo se privatnim obvezama – ja sam posvećen obitelji, jer imam dvoje male djece. Popodnevni trening je oko 16 sati, a nakon večere odlazimo na spavanje jer je regeneracija iznimno važna.
Naše će najmlađe čitatelje sigurno zanimati tko je bio Vaš sportski idol?
M: Idoli su mi svi ljudi koji su u bilo kojem području života postignuli nešto veliko, a pritom ostali prizemljeni.
V: Ima jako puno vrhunskih sportaša, ali izdvojio bih Federera. Ipak, moram priznati da su na našu karijeru najviše utjecali Iztok Čop i Luka Špik. Od njih smo naučili što znači naporno trenirati, a svojim su primjerom pokazali da je u sportu sve moguće.
Koliko je u Vašem sportu važna prehrana?
M: Prehrana je važna u svakom sportu, pa tako i u veslanju. Mi ne moramo paziti na svaki gram, ali je važno da jedemo zdravo i unosimo dovoljno hranjivih tvari potrebnih za naporne treninge i oporavak.
V: Prehrana je ključna jer direktno utječe na našu energiju, oporavak i rezultate. Veslanje nije sport koji zahtijeva stroge prehrane i dijete, ali pazimo da jedemo kvalitetne namirnice koje nam omogućuju maksimalan učinak.
Tko je najviše utjecao na Vaš prehrambeni odgoj?
M: Teško je reći. Tijekom godina svijest o prehrani se razvijala, a s rezultatima dolazi i spoznaja koliko je važno paziti što unosimo u organizam. Rekao bih da je iskustvo najviše utjecalo na to.
V: Educiraš se i napreduješ postupno. Kroz godine smo naučili što našem tijelu odgovara i kako nas prehrana može podignuti na višu razinu. U početku su na nas najviše utjecali naši roditelji, kasnije treneri, a otkad se ozbiljno bavimo sportom, veliku podršku pruža nam gospođa
Mimi Vurdelja iz Hrvatskoga olimpijskog odbora, koja nam je uvijek dostupna svojim stručnim savjetima.
Koliko je važno svakodnevno promišljati o kvaliteti prehrane, ne samo glede bavljenja sportom?
M: Vrlo je važno razmišljati o prehrani. Trebamo paziti da unosimo kvalitetne namirnice koje će našem tijelu dati potrebnu energiju i hranjive tvari, ne samo za sport nego i za zdrav život.
TREBAMO PAZITI DA UNOSIMO KVALITETNE NAMIRNICE KOJE ĆE NAŠEM TIJELU DATI
POTREBNU ENERGIJU I HRANJIVE TVARI, NE SAMO ZA SPORT NEGO I ZA ZDRAV ŽIVOT
V: Važno je za svakoga, ne samo za sportaše. Kvalitetna prehrana temelj je zdravog života, a na nama je da biramo ono što je najbolje za naše tijelo.
Možete li nam reći kako izgleda jedan Vaš dnevni obrok? Je li doručak obvezan i što on sadržava?
M: Doručak je obvezan i nikad ga ne preskačem. Najčešće jedem ROW SPIRIT zobenu kašu, obično dvije porcije, jer je to moja mjera. To je moj doručak prije svakog treninga i utrke.
V: Veslanje je specifičan sport, na jednom treningu potrošimo 1500-2000 kalorija, a treniramo dvaput dnevno pa je u mom slučaju važno da kvalitetno jedem više puta dnevno kako bih imao energije i kako bi mi se tijelo regeneriralo. Ne mogu reći da sam se ikad pretjerano opterećivao brojanjem kalorija, omjerom unosa ugljikohidrata, proteina masti... ali mogu reći da generalno pazim da se zdravo hranim i da jedem dosta povrća i voća.
Jesu li u Vašoj prehrani zastupljeni mliječni proizvodi? Ako jesu, koji su to?
M: Da, mliječni proizvodi su redovito zastupljeni. Posebno koristim sirutku, ali i sir, mlijeko, vrhnje te razne namaze. Sir mi je jedna od omiljenih namirnica i često je na mom jelovniku.
V: Konzumiram mliječne proizvode, a najčešće kefir ili acidofilno mlijeko. Isto tako, dobar sir nikad ne odbijam.
Što biste poručili onima koji razmišljaju o profesionalnom bavljenju sportom?
M: Fokusirajte se na treninge i dajte najbolje od sebe. Uživajte u svakom danu i svakom treningu, nemojte samo čekati natjecanja - proces je jednako važan kao i rezultat.
V: Trening je osnova, ali fokus i disciplina čine razliku.
I na kraju, vaša poruka mladima...
M: Uživajte u procesu i budite strpljivi. Rezultati će doći, ali najvažnije je uživati u onome što radite.
V: Ne odustajte od svojih ciljeva! Sav uloženi trud i rad na kraju se uvijek isplate.
Hrvatska kućanstva prednjače u bacanju hrane u EU
Koliko hrane se baca u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se godišnje baci oko 71 kilogram hrane, što na razini zemlje iznosi više od 280 tisuća tona. U usporedbi sa zemljama EU-a, relativno smo uspješni - manje hrane od nas baca samo Slovenija. No, detaljnijom analizom dolazimo do zabrinjavajućih podataka – hrvatska kućanstva stvaraju čak 76 posto ukupnog otpada od hrane, dok kućanstva u ostatku EU-a sudjeluju u stvaranju te vrste otpada sa 53 posto, a globalna sa 61 posto.
Koji su glavni razlozi zašto građani bacaju hranu?
U lipnju prošle godine proveli smo istraživanje kako bismo bolje razumjeli naviku građana da bacaju hranu. Ono je potvrdilo da je glavni razlog u neplaniranju obroka čija je posljedica neplanska kupnja i višak hrane koji se baca. Također, rezultati su upozorili na potrebu edukacije građana o smanjenju bacanja hrane. To nas je potaknulo na pokretanje edukativnog projekta “Hrana se ne baca”, koji je usmjeren upravo na kućanstva, najveće generatore otpada od hrane u zemlji.
U kojem je smjeru potrebna edukacija građana?
Osim o planiranju obroka i kupovini u skladu s tim, građane je nužno naučiti adekvatnim načinima čuvanja i zamrzavanja namirnica, o tome kako u svakodnevnom životu smanjiti bacanje hrane, ali i o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene. Osim toga, naše je istraživanje pokazalo da čak 60 posto građana ne razumije razliku između oznaka na namirnicama “Upotrijebiti do” i “Najbolje upotrijebiti do” što često rezultira nepotrebnim bacanjem hrane.
Možete li nam pojasniti razlike između tih oznaka?
Iako su te oznake na prvi pogled slične, njihova su značenja različita. “Upotrijebiti do” označava krajnji rok do kojeg je proizvod siguran za konzumaciju i koristi se za lako kvarljive namirnice. Nakon isteka tog
U HRVATSKOJ SEGMENT KUĆANSTVA SUDJELUJE
U STVARANJU UKUPNOG OTPADA OD HRANE S VISOKIH 76 POSTO, DOK KUĆANSTVA U OSTATKU
EU-A STVARAJU 53 POSTO TE VRSTE OTPADA
Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija Dukata
datuma proizvod više nije siguran za jelo. S druge strane, oznaka “Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na datum do kojeg proizvod zadržava optimalnu kvalitetu - nakon tog datuma hrana je uglavnom sigurna za konzumaciju, ali njezine organoleptičke karakteristike mogu biti promijenjene, poput okusa ili teksture.
Kako se ponašamo u pogledu bacanja hrane tijekom blagdana?
Tijekom blagdana bacanje hrane povećava se i do 25 posto u odnosu na ostatak godine. Upravo zato provodimo posebne aktivnosti uoči blagdana, kako bismo građanima skrenuli pozornost na važnost i načine smanjenja bacanja hrane, kako tijekom blagdana tako i kroz cijelu godinu. Nedavno smo premijerno u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu, gradovima gdje se nalaze naši proizvodni pogoni, prikazali izvrstan dokumentarac chefa i pisca Anthonyja Bourdaina Wasted! The Story of Food Waste, a film ćemo nastaviti prikazivati u najvećim hrvatskim gradovima. Još jedna aktivnost usmjerena na blagdanski period su savjeti kako pravilno čuvati naj-
češće namirnice s božićne trpeze, koji su pravi normativi i kako iskoristiti ostatke hrane. Posljednje smo odradili zahvaljujući suradnji sa chefom Damirom Tomljanovićem.
Jesu li građani svjesni utjecaja bacanja hrane na klimatske promjene?
Svijest građana na razini EU-a o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene i dalje je nedovoljna s obzirom na razmjere problema. Prema istraživanjima Europske komisije, većina građana razumije važnost klimatskih promjena, no često se bacanje hrane ne povezuje izravno s emisijama stakleničkih plinova i ekološkim posljedicama. Bacanje hrane odgovorno je za 8-10 posto ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova, jer pri raspadanju hrane na odlagalištima nastaje metan. Osim toga, bacanjem savršeno dobre hrane bacamo i sve resurse upotrijebljene za njezinu proizvodnju i pridonosimo stvaranju stakleničkih plinova.
Na koje načine Dukat pridonosi smanjenju bacanja hrane?
U Dukatu imamo detaljno razrađen sustav za smanjenje stvaranja gubitaka i otpada od hrane, koji se temelji na kontinuiranoj optimizaciji opskrbnog lanca. Osim toga, proizvode s kraćim rokom trajanja prodajemo u našim diskontima po sniženim cijenama. Također, doniramo proizvode blizu isteka roka humanitarnim organizacijama, pučkim kuhinjama i socijalnim samoposlugama. Od 2015. godine, otkad smo pokrenuli sustavne donacije hrane, donirali smo gotovo 2000 tona naših proizvoda, i to prodajne vrijednosti oko 4 milijuna eura bez PDV-a. Od tada smo i najveći donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji, na što smo iznimno ponosni.
PUDING OD STAROG KRUHA
SASTOJCI
• 500 g Dukat Brzo & Fino vrhnja za šlag
• 400 g starog kruha (bijelog ili slatkog poput pince)
• 200 ml Dukat mlijeka
• 150 g Dukat maslaca
• 3 jaja
• 1 čašica likera od višanja (ili nekoga drugog likera)
• 5 žlica šećera
• 1 mahuna vanilije
• svježe ribana korica 1-2 limuna
• svježe ribana korica 2 naranče
• 50 g sušenih grožđica (ili drugoga sušenog voća)
Za posluživanje: po želji šećer u prahu, sladoled ili dobro ohlađeno tučeno Dukat Brzo & Fino vrhnje za šlag.
POSTOJE JELA KOJA SU NERIJETKO BOLJA OD ORIGINALA I KOJA
NASTAJU OD OSTATAKA KOJI SE OPLEMENJUJU ODABRANIM DODACIMA. DOK SE KOD NAS STARI KRUH U KULINARSTVU KORISTI NA DRUGE NAČINE, ENGLEZI ĆE GA PRETVORITI U OVAJ SJAJAN DESERT.
PRIPREMA
• Ostatke kruha narežite na kockice i stavite u zdjelu.
• U dubljoj zdjeli dobro izmiješajte jaja, Dukat Brzo & Fino vrhnje za šlag i Dukat mlijeko. Dodajte šećer, ribane korice agruma, liker i sjemenke mahune vanilije.
• Dvjema trećinama pripremljene smjese prelijte već narezane kockice i ostavite da se dobro natope. Ostatak smjese odložite sa strane jer ćete nju dodavati u kalupe. U međuvremenu manje kalupe ili jedan veći premažite Dukat maslacem.
• Natopljeni kruh rasporedite po dnu kalupa (kockice nemojte utiskivati u kalup kako bi ostalo prostora koji će popuniti ostatak smjese koja će se pretvoriti u puding), dodajte malo Dukat maslaca narezanog na kockice i grubo usitnjenih grožđica, te još kruha do vrha kalupa. Tako pripremljenom kruhu dolijte ostatak smjese, onaj u kojem se nije namakao kruh, i to gotovo do vrha. Postupak ponavljajte dok ne potrošite sve sastojke, a na površinu svakoga pripremljenog “pudinga” dodajte natrgane komadiće maslaca.
• Manji kalup složite u dublji lim, u njega ulijte vode do 2/3 visine kalupa i pecite na 170 °C oko 50 minuta, odnosno dok smjesa ne postane želatinozna. Izvadite iz pećnice,
ostavite da se malo ohladi i oprezno izvadite iz vodene kupelji.
• Najbolje poslužite još mlako i po želji posipajte šećerom u prahu. Za potpuni užitak poslužite sa sladoledom ili dobro ohlađenim tučenim Dukat Brzo & Fino vrhnjem za šlag.
Recept donose Dukat i projekt “Hrana se ne baca”
Što trebamo znati o konzumnom mlijeku - razlike UHT i svježeg mlijeka?
PIŠE: IrenaIzv.prof.dr.sc.Barukčić
Jurina, Laboratorijzatehnologijumlijeka imliječnihproizvoda,Sveučilište uZagrebuPrehrambenobiotehnološki fakultet
Pema važećim zakonskim propisima, mlijeko koje se stavlja na tržište kao konzumno može biti sirovo mlijeko koje nije zagrijavano na temperaturu višu od 40 °C niti je bilo podvrgnuto nekom drugom postupku s istim učinkom te toplinski obrađeno mlijeko različitih udjela mliječne masti (punomasno, djelomično obrano, obrano).
Kod nas se sirovo, toplinski neobrađeno mlijeko na tržište najvećim dijelom plasira putem mljekomata. Sirovo je mlijeko izrazito kvarljivo pa zahtijeva strogo poštivanje hladnog lanca opskrbe i potrošnju unutar vrlo kratkog razdoblja. Stoga na prodajnim mjestima sirovog mlijeka obvezno treba istaknuti potrebu za toplinskom obradom.
Toplinski
obrađeno
mlijeko
U svrhu produljivanja trajnosti, mlijeko se već desetljećima obrađuje postupcima toplinske obrade koje se načelno dijele u dvije osnovne skupine - pasterizaciju, tj. obradu temperaturama do 100 °C, i sterilizaciju koja podrazumijeva obradu temperaturama višim od 100 °C. Toplinski obrađeno mlijeko dostupno je potrošačima u maloprodaji i veleprodaji u različitim kategorijama, i to prema udjelu mliječne masti ali i prema vrsti toplinske obrade. Pasterizacija ciljano inaktivira potencijalno štetne mikroorganizme, no određena količina onih koji nisu štetni ipak ostaje aktivna. Prosječan rok trajanja takvog mlijeka minimalno je 10 dana, a kako ipak sadržava
PONUKANI VRLO ČESTIM RASPRAVAMA O
NAVODNOJ ŠTETNOSTI UHT MLIJEKA I NA
DRUŠTVENIM MREŽAMA ALI I NA PORTALIMA
RAZLIČITIH MEDIJA, DAJEMO ODGOVORE NA
NAJČEŠĆE DVOJBE POTROŠAČA
određenu količinu mikroorganizama, treba ga čuvati na niskim temperaturama, tj. u hladnjaku. Ako se takvo mlijeko ne čuva na dovoljno niskim temperaturama, ono se zakiseli zbog aktivnosti preostalih bakterija.
S druge strane, u proizvodnji UHT steriliziranog mlijeka primjenjuje se sterilizacija na otprilike 135-140 °C tijekom nekoliko sekundi. Pri tako visokim temperaturama
uništava se apsolutno sva prisutna mikroflora kao i eventualno prisutne bakterijske spore pa se tako obrađeno mlijeko unutar propisanog roka trajanja (najčešće oko četiri mjeseca) može bez problema čuvati na sobnoj temperaturi sve dok se ne otvori. Kako su mikroorganizmi u potpunosti inaktivirani, pravilno sterilizirano trajno mlijeko ne može se “skiseliti”. Zbog navedenih svojstava, takvo se mlijeko najčešće naziva trajnim
Kako obrada toplinom utječe na prehrambenu vrijednost mlijeka?
S nutritivnog aspekta, trajno mlijeko ima nešto manju vrijednost zbog izloženosti visokim temperaturama koje uvjetuju određene promjene na dijelu prisutnih proteina, točnije na proteinima sirutke. Te se promjene prvenstveno odnose na neka
općenito se uspostavljaju kako bi se dodatno istaknula vrijednost prehrambenih prije stavljanja na tržište osim uvriježenih zakonskih propisanih provjera sastava, kvalitete prolaze i dodatne analize, a vrlo se često proizvode u puno strožim i jače uvjetima. Pridruživanje sustavima dodjele oznaka kvalitete je dobrovoljno i u potpunosti strategiji pojedinog proizvođača, a cilj je takvog pristupa izgraditi što jači odnos upcima, ali i potaknuti potrošnju proizvoda s odabranom oznakom kvalitete.
odnose se na specifične zahtjeve vezane za proizvodnju, a koji su navedeni u službenom dokumentu naziva Specifikacija proizvoda, javno dostupnom na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede. Ti se zahtjevi razlikuju od uobičajenog načina proizvodnje istog proizvoda koji nije označen znakom “Dokazana kvaliteta” i predstavljaju znatno strože proizvođačke standarde.
"Dokazana kvalitete Mlijeko i mliječni proizvodi" karakteristike proizvoda označenih znakom "Dokazana se na specifične zahtjeve vezane za su navedeni u službenom dokumentu naziva proizvoda, javno dostupnom na mrežnim Ministarstva poljoprivrede. Ti se zahtjevi razlikuju načina proizvodnje istog proizvoda koji nije označen znakom "Dokazana kvaliteta" i znatno strože proizvođačke standarde.
Oznaka Mlijeko hrvatskih farmi
potrošača jer jamči visoku kvalitetu, domaće podrijetlo i dodatnu kontrolu proizvoda Odabirom mliječnih proizvoda označenih znakom “Dokazana kvaliteta - Hrvatska” potrošačima je dostupan domaći proizvod za čiju su kvalitetu zaslužni visoki standardi u načinu proizvodnje i prerade proizvoda, briga za okoliš i dobrobit životinja, kao i najkraće moguće vrijeme (najviše 20 sati) puta od polja i farmi do stola. Iako je ova oznaka kvalitete najmlađa, na policama se već može naći veći broj mliječnih proizvoda različitih domaćih proizvođača koji ju nose.
Oznaka Mlijeko hrvatskih farmi
Iako je ova oznaka kvalitete najmlađa, na policama se već može naći veći broj mliječnih proizvoda različitih domaćih proizvođača koji ju nose.
funkcionalna svojstva, poput sposobnosti zgrušavanja, vezanja vode ili topljivosti, pa se stoga UHT trajno mlijeko ne može koristiti primjerice za kućnu proizvodnju sira. Kako su proteini sirutke inače osjetljivi na djelovanje topline, talože se kada su joj izloženi. Zbog toga se nerijetko na dnu ambalaže trajnog mlijeka (najčešće tzv. tetrapaka) može naći talog. Međutim, najveći gubici bilježe se na sadržaju termolabilnih vitamina, poput vitamina C i B1, pa se UHT trajno mlijeko u pravilu njima i obogaćuje, što je u potpunosti dopušteno i opravdano, a obvezno se i deklarira. Dakle, bez obzira na navedene moguće gubitke hranjive vrijednosti, nikako ne možemo govoriti o bojazni za zdravlje čovjeka ili iznositi slične neutemeljene tvrdnje. U posljednje vrijeme na tržištu se nudi i tzv. mlijeko produljene trajnosti, koje se najčešće proizvodi primjenom temperatura blizu ili neznatno višima od 100 °C tijekom nekoliko sekundi. Time se produljuje trajnost mlijeka na prosječnih 20 dana, a promjene sastojaka znatno su manje u odnosu na UHT postupak. Zbog toga je ta kategorija mlijeka vrlo dobro kompromisno rješenje između tradicionalno pasteriziranog i UHT steriliziranog mlijeka.
OZNAKE KVALITETE
MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ I ŠTO TOČNO
ZNAČE?
Mlijeko hrvatskih farmi također je dobrovoljna oznaka kvalitete u sustavu označavanja koje provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Glavni je cilj ovog sustava jasno informirati potrošače o podrijetlu i kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih na farmama u Republici Hrvatskoj.
Mlijeko hrvatskih farmi također je dobrovoljna oznaka kvalitete u sustavu označavanja koje provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Glavni je cilj ovog sustava jasno informirati potrošače o podrijetlu i kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih na farmama u Republici Hrvatskoj.
Sustav označavanja aktivan je od 2010. godine, a pravo korištenja znaka ostvaruje se za mlijeko i mliječne proizvode proizvedeno u Republici Hrvatskoj koje je pod kontrolom Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka pri HAPIH-u. Svrha je ovog sustava označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje i poticanje potrošača na kupnju proizvoda proizvedenih iz kontrolirane sirovine dokazanoga domaćeg podrijetla, sljedive od farme do stola.
Oznake kvalitete općenito se uspostavljaju kako bi se dodatno istaknula vrijednost prehrambenih proizvoda koji prije stavljanja na tržište osim uvriježenih zakonskih propisanih provjera sastava, svojstava i kvalitete prolaze i dodatne analize, a vrlo se često proizvode u puno strožim i jače kontroliranim uvjetima. Pridruživanje sustavima dodjele oznaka kvalitete je dobrovoljno i u potpunosti ovisi o poslovnoj strategiji pojedinog proizvođača, a cilj je takvog pristupa izgraditi što jači odnos povjerenja s kupcima, ali i potaknuti potrošnju proizvoda s odabranom oznakom kvalitete.
Popis proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda nositelja ove oznake, kao i uvjeti koje moraju zadovoljiti kako bi znak dobili, javno je dostupan na stranicama HAPIH-a.
oznaka kvalitete, i ova je dobrovoljna, a ulaskom u sustav nadzora proizvođača i delegirano tijelo čiji rad nadzire Ministarstvo poljoprivrede i ovlašćuje Hrvatska agencija. Tek kada delegirano tijelo utvrdi da proizvođač ispunjava kriterije i zahtjeve Specifikacija, može dobiti oznaku. Sama oznaka ima tri moguće varijacije, od kojih je znak kvaliteta - Hrvatska" najbolji izbor za potrošača jer jamči visoku kvalitetu, domaće dodatnu kontrolu proizvoda mliječnih proizvoda označenih znakom "Dokazana kvaliteta - Hrvatska" potrošačima je proizvod za čiju su kvalitetu zaslužni visoki standardi u načinu proizvodnje i prerade okoliš i dobrobit životinja, kao i najkraće moguće vrijeme (najviše 20 sati) puta od stola.
Nacionalna oznaka “Dokazana kvaliteta Mlijeko i mliječni proizvodi”
Posebne karakteristike proizvoda označenih znakom “Dokazana kvaliteta”
Kao i kod ostalih oznaka kvalitete, i ova je dobrovoljna, a ulaskom u sustav nadzora proizvođača dodatno kontrolira i delegirano tijelo čiji rad nadzire Ministarstvo poljoprivrede i ovlašćuje Hrvatska akreditacijska agencija. Tek kada delegirano tijelo utvrdi da proizvođač ispunjava kriterije i zahtjeve koje definira Specifikacija, može dobiti oznaku. Sama oznaka ima tri moguće varijacije, od kojih je znak “Dokazana kvaliteta - Hrvatska” najbolji izbor za
Sustav označavanja aktivan je od 2010. godine, a pravo korištenja znaka ostvaruje se za mlijeko i mliječne proizvode proizvedeno u Republici Hrvatskoj koje je pod kontrolom Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka pri HAPIH-u. Svrha je ovog sustava označavanja mlijeka i mliječnih proizvoda jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje i poticanje potrošača na kupnju proizvoda proizvedenih iz kontrolirane sirovine dokazanoga domaćeg podrijetla, sljedive od farme do stola.
MALA ŠKOLA ZDRAVE PREHRANE
mjesta i poticanjem novih.
Izvorno hrvatsko
inovacija, istraživanja i razvoja isključivo hrvatskih poduzeća i ljudi.
proizvoda s ovom oznakom pomaže se opstanak hrvatskih proizvođača i života na ruralnim područjima i pomaže jačanju cjelokupnoga
zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog specijaliteta
Cilj je zaštititi nazive određenih proizvo da radi promicanja njihovih jedinstvenih karakteristika povezanih s njihovim ze mljopisnim podrijetlom i tradicionalnim umijećem i vještinama. Za dobivanje ove oznake bitno je dokazati posebnu pove znicu proizvoda s mjestom na kojem se proizvode. Registracija ovih proizvoda vrlo je složen proces koji se odvija prvo na nacionalnoj razini, a potom na razini EU-a. Certifikaciju i dodjelu oznake provode kao i kod Dokazane kvalitete posebno delegirana tijela koja su pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske akreditacijske agencije. U ovom kontekstu razlikujemo tri različite vrste oznaka ovisno o stupnju povezanosti prehrambenog proizvoda s geografskim područjem iz kojeg potječe. Najjaču povezanost imaju proizvodi nositelji Zaštićene oznake izvornosti (ZOI) kod kojih se sve faze proizvodnje, prerade i pripreme moraju odvijati na strogo određenom području. Paški sir je za sad naš jedini mliječni pro-
je zakonodavnim okvirom na razini EU a pa samim time predstavlja proizvoda neke zemlje. Cilj je zaštititi nazive određenih proizvoda jedinstvenih karakteristika povezanih s njihovim zemljopisnim podrijetlom i vještinama. Za dobivanje ove oznake bitno je dokazati proizvode. Registracija ovih proizvoda vrlo je složen proces koji se potom na razini EU-a. Certifikaciju i dodjelu oznake provode kao i delegirana tijela koja su pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede i
"Hrvatska kvaliteta" označava proizvod udovoljavaju višoj razini kvalitete od one zakonodavnim okvirom za vrstu proizvoda. Znak je jamstvo potrošaču da je riječ o proizvodu koji zadovoljava najvišu razinu kvalitete.
U ovom kontekstu razlikujemo tri različite vrste oznaka ovisno o prehrambenog proizvoda s geografskim područjem iz kojeg potječe. Najjaču nositelji Zaštićene oznake izvornosti moraju odvijati na strogo određenom području ove oznake.
Hrvatska kvaliteta" označava proizvode ili usluge u Republici Hrvatskoj koji udovoljavaju višoj razini kvalitete od one utvrđene zakonodavnim okvirom za tu vrstu proizvoda. Znak je jamstvo potrošaču da je riječ o proizvodu koji zadovoljava najvišu razinu kvalitete.
Proizvodi i usluge koje su dobili ove oznake prolaze niz strogih kontrola HGK-a i a Centra za kvalitetu te Tehničke komisije. Kad prođu sve kontrole i testiranja donosi odluku o uvrštavanju proizvoda ili usluge na listu nositelja ovih oznaka. Do danas je veliki broj proizvođača mliječnih proizvoda nositelj jedne od ovih oznaka.
Proizvodi i usluge koje su dobili njihova Centra za kvalitetu te Tehničke komisije. sve kontrole i testiranja donosi odluku o uvrštavanju proizvoda ili usluge na listu nosi ovih oznaka.
U konačnici, hoće li potrošač izabrati svježe ili trajno mlijeko, s oznakom ili bez nje, ovisi preferencijama, a koje god mlijeko izabrali, nećete pogriješiti!
Do danas je veliki broj proizvođača mliječnih proizvoda nositelj jedne od ovih oznaka.
zakonodavnim okvirom za tu vrstu proizvoda. Znak je jamstvo potrošaču da je riječ o proizvodu koji zadovoljava najvišu razinu kvalitete.
Popis proizvođača mlijeka i mliječnih pro izvoda nositelja ove oznake, kao i uvjeti koje moraju zadovoljiti kako bi znak dobili, javno je dostupan na stranicama HAPIH-a. Kupnjom mlijeka i mliječnih proizvoda s ovom oznakom pomaže se opstanak hrvatskih proizvođača i prerađivača, pridonosi očuvanju života na ruralnim područjima i pomaže jačanju cjelokupnoga gospodarstva očuvanjem radnih mjesta i poticanjem novih.
Zaštićene oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog specijaliteta
Ovaj tip oznaka kvalitete definiran je zakonodavnim okvirom na razini EU-a pa samim time predstavlja i najvišu razinu zaštite tradicionalnih proizvoda neke zemlje.
U konačnici, hoće li potrošač izabrati svježe ili trajno mlijeko, s oznakom ili bez nje, ovisi o njegovim preferencijama, a koje god mlijeko izabrali, nećete pogriješiti!
Proizvodi i usluge koje su dobili ove oznake prolaze niz strogih kontrola HGK-a i njihova Centra za kvalitetu te Tehničke komisije. Kad prođu sve kontrole i testiranja, Savjet HGK-a donosi odluku o uvrštavanju proizvoda ili usluge na listu nositelja ovih oznaka.
Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta
Ove dvije oznake dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora još od 1997. godine, pri čemu je primarni cilj stvaranje vizualnog identiteta kvalitete hrvatskih proizvoda i usluga temeljenih na dugogodišnjem iskustvu i znanjima, ali i razvojno-istraživačkom radu, invenciji, kreaciji i tradiciji.
Do danas je veliki broj proizvođača mliječnih proizvoda nositelj jedne od ovih oznaka.
U konačnici, hoće li potrošač izabrati svježe ili trajno mlijeko, s oznakom ili bez nje, ovisi o njegovim preferencijama, a koje god mlijeko izabrali, nećete pogriješiti!
Kozje mlijeko - superioran saveznik u jačanju imuniteta
PIŠE:
Martina Antunović, mag.ing.techn.aliment., Mirelaizv.prof.dr.sc. Lučan Čolić Prehrambeno-tehnološki fakultetOsijek
Sdolaskom hladnog vremena svjedoci smo sve češćih pojava gripe i prehlada, zbog čega nam je važno ojačati naš imunitet. Opće je poznato da prehrana uvelike utječe na zdravlje pojedinca, posebice kroz opskrbu hranjivim tvarima potrebnih za pravilno funkcioniranje imunosnog sustava. Zdravstvene dobrobiti mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i njihov utjecaj na imunosni sustav, dobro su dokumentirali brojni znanstvenici.
Među raznolikom ponudom dostupnih vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda, kozje mlijeko ističe se kao iznimna prirodna namirnica, i to zbog svoga bogatoga nutritivnog profila. Bogat je izvor proteina, mliječne masti, laktoze, mineralnih tvari te vitamina. Iako se po svojim glavnim sastojcima ne razlikuje bitno od kravljeg mlijeka, dokazano je kako konzumiranje kozjeg mlijeka, ali i proizvoda dobivenih preradom kozjeg mlijeka, uvelike poboljšava cjelokupno zdravlje.
Niskoalergijski proteini
Osim tehnološke važnosti u proizvodnji mnogih mliječnih proizvoda, posebice sireva, treba istaknuti i kako proteini mlijeka, pa tako i kozjeg mlijeka, igraju vrlo važnu nutritivnu ulogu sudjelujući u gotovo svim procesima u organizmu. Dijele se u dvije osnovne skupine - kazein te proteine sirutke. Kazein je glavni protein koji može izazvati alergijske reakcije.
MEĐU RAZNOLIKOM PONUDOM DOSTUPNIH
VRSTA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA, KOZJE
MLIJEKO ISTIČE SE KAO IZNIMNA PRIRODNA
NAMIRNICA, I TO ZBOG SVOGA BOGATOGA
NUTRITIVNOG PROFILA
Iako kozje mlijeko sadržava kazein, njegov sastav i struktura razlikuju se od onih u kravljem mlijeku.
Istraživanja su pokazala da je kozje mlijeko povezano s manjom učestalošću
alergijskih reakcija, što ga čini prikladnim izborom za osobe koje pate od alergija. Proteini kozjeg mlijeka su probavljiviji, a apsorpcija aminokiselina učinkovitija što dodatno poboljšava njegovu nutritivnu vrijednost. Također, bogat je izvor esencijalnih aminokiselina, treonina, izoleucina, lizina, cisteina, tirozina te valina. Osim zbog svoje nutritivne vrijednosti, proteini kozjeg mlijeka važni su i kao prekursori peptida s antimikrobnim i raznim drugim funkcionalnim svojstvima, pozitivno utječući na gastrointestinalni, kardiovaskularni, endokrini, živčani, ali i imunosni sustav, povećavajući otpornost organizma na infekcije.
Lako probavljiva mliječna mast
Mliječna mast je ključna komponenta mlijeka koja znatno pridonosi njegovoj nutritivnoj vrijednosti. Sadržava esen-
KOZJE MLIJEKO I NJEGOVI PROIZVODI, ZAJEDNO S KRAVLJIM MLIJEKOM, TREBALI BI
BITI DIO SVAKODNEVNE PREHRANE S CILJEM ISKORIŠTAVANJA SVIH NJIHOVIH BLAGODATI
cijalne masne kiseline, vitamine (poput A, D, E i K), te druge bioaktivne spojeve važne za ljudsko zdravlje. Ove komponente igraju vitalnu ulogu u raznim tjelesnim funkcijama, uključujući apsorpciju hranjivih tvari i regulaciju metabolizma. Osim što je nutritivno vrijedna, mliječna mast značajno utječe i na senzorska svojstva.
Zbog manje veličine globula mliječne masti, ali i grušanja u obliku pahuljica, kozje je mlijeko i lakše probavljivo. Dodatno, prisutnost kratkolančanih i srednjolančanih masnih kiselina, kao što su kapronska, kaprilna, kaprinska, laurinska, miristinska i palmitinska, poboljšava njegovu probavljivost. Te se masne kiseline brže metaboliziraju, sprečavajući njihovo nakupljanje u tijelu smanjujući rizik od začepljenja arterija te snižavaju razinu ukupnog kolesterola u krvotoku. Također, sadržaj konjugirane linolenske kiseline pridonosi inhibiranju razvoja tumorskih stanica te igra važnu ulogu u
jačanju imunosnog sustava i sprečavanja određenih vrsta bolesti.
Manje laktoze, više oligosaharida
Među ugljikohidratima prisutnima u mlijeku najzastupljenija je laktoza, a mogu se pronaći i oligosaharidi, glikopeptidi, glikoproteini i nukleotidi. U kozjem je mlijeku zabilježena znatno veća koncentracija oligosaharida. Ovi spojevi igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja crijeva, jer potiču rast korisnih bakterija, poput bifidobakterija, što je neophodno za dobro funkcioniranje imunosnog sustava. Osim uloge prebiotika, dokazano je da imaju i protuupalna svojstva. Dakle, ove vrijedne ugljikohidratne komponente ne samo da predstavljaju značajan izvor energije, već povoljno utječu i na probavni sustav, kognitivne sposobnosti i apsorpciju kalcija, magnezija i fosfora.
Vitamini i mineralipojačivači imuniteta
U pogledu sadržaja mikronutrijenata, kozje mlijeko bogato je sadržajem topljivog kalcija, magnezija, anorganskog fosfora i željeza koji se nalaze u obliku bolje bioiskoristivosti. Riječ je o esencijalnim mineralima za mnoge tjelesne funkcije, uključujući izgradnju kostiju i zuba, kao i održavanje normalne funkcije mišića i živčanog sustava. Također, koze metaboličkim procesima pretvaraju β-karoten (provitamin) u vitamin A, što kozje mlijeko čini bogatijim izvorom ovog vitamina od drugih vrsta mlijeka, a također je razlog bjeljoj boji kozjeg mlijeka i proizvoda.
Vitamin A vrlo je bitan za normalno funkcioniranje organizma, a njegova manjkavost može se očitovati u češćim infekcijama te slabijim vidnim funkcijama. Istraživanja pokazuju da kozje mlijeko općenito ima veću bioraspoloživost cinka. Cink je važan mineral za održavanje zdrave kože, zacjeljivanje rana, djeluje antioksidativno i izravno je uključen u urođeni i stečeni imunitet. Također, sadržava veći udio selena, esencijalnog minerala koji igra ključnu ulogu u različitim tjelesnim funkcijama, uključujući funkcionalnost imunosnog sustava.
I za kraj…
Jasno je kako navedene visokovrijedne komponente kozjeg mlijeka mogu vrlo povoljno utjecati na ljudsko zdravlje. Iako je uvriježeno mišljenje kako kozje mlijeko ima specifičan miris i okus nepoželjan nekim potrošačima, bitno je istaknuti da se pravilno obrađeno kozje mlijeko svojim senzorskim karakteristikama ne bi trebalo značajno razlikovati od kravljeg. Također, fermentacijom djelomično gubi karakterističan “kozji” miris.
Osim poboljšanih senzorskih svojstava, kozji jogurt i drugi fermentirani kozji proizvodi sadržavaju mliječne i druge probiotičke bakterije, koje dodatno povećavaju funkcionalna svojstva ovoga zdravog napitka. S obzirom na sve navedeno, očigledno je kako bi kozje mlijeko i njegovi proizvodi, zajedno s kravljim mlijekom, trebali biti dio svakodnevne prehrane s ciljem iskorištavanja svih njihovih blagodati.
Zlatar iz Gole u
Koprivničko-križevačkoj županiji
PIŠE: Zoran Bašić Hrvatskamljekarskaudruga
Domagoj je treća generacija poljoprivrednika u obitelji Zlatar iz Gole u Koprivničko-križevačkoj županiji, koji nam je u razgovoru rekao: “Nakon završenog Agronomskog fakulteta, jedno vrijeme živio sam i radio u Zagrebu, a nakon što sam upoznao i zasnovao zajednički život s Katjom, također agronomkinjom rodilo se i naše prvo dijete, sin Ognjen, čije nas je rođenje potaknulo da bolje razmislimo čime se želimo baviti u životu. I to je bila naša životna prekretnica - zajednička odluka da ćemo se baviti poljoprivredom, da ćemo doći živjeti u moje rodno Prekodravlje, u moju Golu. Sve poslije toga išlo je veoma brzo, a danas mogu slobodno reći kako sam oduvijek znao da ću se baviti poljoprivredom i da je moja želja postala i stvarnost”.
Znanje kao ključ uspjeha
Edukacija nije završila stjecanjem diploma na fakultetima, pa Katja i Domagoj kažu kako se svakodnevno informiraju o novim tehnologijama u proizvodnji kozjeg mlijeka te uz dostupnu literaturu koriste i savjete dugogodišnjih uzgajivača koza, koje su i sami obišli kako bi izravno uvidjeli prednosti ali i moguće probleme koji se javljaju u kozarskoj proizvodnji. Vidjevši najbolje primjere na terenu i povezujući ih sa svojim znanjem koje su stekli na fakultetu, osmislili su vlastiti model po kojem će se njihovo gospodarstvo razvijati te konačno i krenuli u ostvarenje svoga sna - razvijati proizvodnju kozjeg mlijeka na vlastitu gospodarstvu. Pomoć u svim segmentima kozarske proizvodnje potražili su kod Vindijina tima za unapređenje proizvodnje ovčjega i kozjeg mlijeka, s
PREDSTAVLJAMO OBITELJ ZLATAR IZ GOLE
KAO PRIMJER DA SE NA HRVATSKOM SELU MOŽE ŽIVJETI OD POLJOPRIVREDE UNATOČ
OKOLNOSTIMA KOJE ČESTO I NE IDU U PRILOG
kojima su svakodnevno u kontaktu ne bi li razmijenili iskustva i dobili stručne savjete.
Razvojni planovi
“Dobro znamo kako je komforan smještaj preduvjet dobrog zdravlja životinja, a prilagođena hranidba i svakodnevno ulaganje u nova znanja i tehnologije mogu jamčiti uspjeh u ovoj proizvodnji. Naše su koze prošle godine proizvele gotovo 100.000 kg mlijeka, odnosno prosječna proizvodnja je gotovo 1000 kg po kozi u laktaciji. Ipak, cilj nam je
i životinjama osigurati sve preduvjete koji će jamčiti da ostanu dugovječne u proizvodnji”, kažu nam Domagoj i Katja, mladi uzgajivači koza i proizvođači mlijeka.
Važno je istaknuti i kako je obitelj u međuvremenu porasla za još sva člana, pa su tu još i trogodišnji Borna i dvogodišnja kći Dunja koja nam je spretno pozirala sa svojim tatom, prenoseći snažnu poruku koliko je danas važno dati svu moguću podršku hrvatskim stočarima, pogotovo kada je riječ o onima koji izravno odlučuju o mjerama potpore poljoprivredi.
HAPIH-ov znak kvalitete podiže dodanu vrijednost proizvoda na višu razinu
NOVI ZNAKOVI JAMČE PROVJERENU KVALITETU
PROIZVODA ODRAŽAVAJUĆI NJEGOVU
VRIJEDNOST KROZ ZLATNU, SREBRNU ILI
BRONČANU MEDALJU, A SVOJU SU PREMIJERU
DOŽIVJELI NA 25. IZLOŽBI HRVATSKIH OVČJIH
I KOZJIH SIREVA U SKLOPU 26. SAVJETOVANJA
UZGAJIVAČA I KOZA U OPATIJI
URepublici Hrvatskoj postoji vrlo duga tradicija ocjenjivanja kvalitete prehrambenih proizvoda, od kojih su najpoznatije ocjene maslinovog ulja, vina, rakija, mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina kao što su kulen i kobasice i dr. Održavaju se mnogobrojna natjecanja, smotre, izložbe na kojima se ocjenjuje kvaliteta i dodjeljuju nagrade i diplome. Za procjenu kvalitete prehrambenih proizvoda koriste se različite metode, no uglavnom su svi sustavi ocjenjivanja zasnovani na načelima senzorske metodologije. Pri tom se uočava izostanak sustava ujed načenog vrednovanja i razvrstavanja proizvoda u kvalitativne razrede.
Novi znak kvalitete
Upravo je ta činjenica vodilja nove vizije Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) o objedinjavanju i ujednačavanju sustava ocjenjivanja, uspostavljanju jedinstvenih protokola ocjenjivanja i certifikaciji ocjenjivača na razini cijele Hrvatske za sve proizvode podložne vrednovanju senzorskim ocjenjivanjem. Prvi je korak u realizaciji te ideje uvođenje novog znaka kvalitete!
“Zemlje poput Hrvatske, u okvirima EU-a svojom relativno malom proizvodnjom prehrambenih proizvoda nastoje istaknuti posebnost kvalitete u odnosu na proizvode iz zemalja s vrlo velikom proizvodnjom. Proizvođači pritom
nastoje proizvesti dopadljiv proizvod koji će svojim osjetilnim posebnostima lako nadmašiti cjenovno konkurentnije. S druge strane, velik broj potrošača traži jamstva o kvaliteti i specifičnosti nekog proizvoda, i to kroz određeni sustav ocjenjivanja koji mu pruža sigurnost u odabiru i dokaz o vrijednosti proizvoda za koji je potrošio svoj novac”, pojasnio je motive za uvođenje novog znaka kvalitete izv.prof.dr.sc. Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.
Jamstvo provjerene kvalitete
Novi znakovi jamče provjerenu kvalitetu proizvoda odražavajući njegovu vrijednost kroz zlatnu, srebrnu ili brončanu medalju, a svoju su premijeru doživjeli na 25. izložbi hrvatskih ovčjih i kozjih sireva u sklopu 26. savjetovanja uzgajivača i koza u Opatiji.
Ta tradicionalna izložba bila je idealna za predstavljanje novog znaka kvalitete, jer ocjenjivanje sireva, osim natjecateljske dimenzije, dodjele nagrada i priznanja, sadržava i edukativnu dimenziju kojom se nastoji upozoriti na mogućnosti unapređenja proizvoda, odnosno načine za daljnje pomake u podizanju kvalitete.
“Uvođenjem novog znaka senzorske ocjene želimo promovirati kvalitetu do-
UVOĐENJEM NOVOG
ZNAKA SENZORSKE
OCJENE ŽELIMO
PROMOVIRATI KVALITETU
DOMAĆIH PROIZVODA I
DODATNO MOTIVIRATI
NAŠE PROIZVOĐAČE NA
NJIHOVU PUTU PREMA
IZVRSNOSTI, KAŽE
IZV.PROF.DR.SC. KARALIĆ,
V.D. RAVNATELJA HAPIH-A
maćih proizvoda i dodatno motivirati naše proizvođače na njihovu putu prema izvrsnosti. Drago nam je što su upravo naši sirari prvi ponosni nositelji novih oznaka kvalitete”, istaknuo je ovom prigodom izv. prof. dr. sc. Karalić, dodajući kako su svi nagrađeni dobili naljepnice s novim znakom koje će imati pravo koristiti na svojim proizvodima u godini u kojoj je ocjenjivanje i održano, što će dati svojevrsnu dodanu vrijednost njihovu proizvodu i njihovoj prepoznatljivosti na tržištu. Ocjenjivačko povjerenstvo, koje je uz predstavnike HAPIH-a i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza činio panel stručnjaka s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predvođenih prof.dr.sc. Samirom Kalitom, bodovalo je izgled, boju, presjek, konzistenciju, miris i okus 16 proizvoda od ovčjeg i 54 od kozjeg mlijeka - ukupno 59 sireva, četiri fermentirana mlijeka (jogurta i kefira), šest sirnih namaza i jedan maslac.
ZEMLJE POPUT HRVATSKE, U OKVIRIMA EU-A SVOJOM RELATIVNO MALOM PROIZVODNJOM PREHRAMBENIH PROIZVODA NASTOJE ISTAKNUTI POSEBNOST KVALITETE U ODNOSU NA PROIZVODE IZ ZEMALJA S VRLO VELIKOM PROIZVODNJOM
Nagrade najboljima
U konkurenciji 70 prijavljenih mliječnih proizvoda dodijeljeno je 18 zlatnih, 23 srebrne i 12 brončanih odličja. Titulu šampiona u kategoriji kozjih sireva osvojio je “Svježi sir u vosku, biber i mješavina začina” proizvođača OPG Moravec Radoslava Moravca iz Nove Vesi Petrijanečke, a u kategoriji ovčjih sireva “Črni bodul” proizvođača OPG Magriž Vesne Mrakovčić iz Lakmartina s otoka Krka. Predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva prof. dr. sc. Samir Kalit istaknuo je predstavljajući rezultate i dojmove ocjenjivanja vrlo visoku kvalitetu pristiglih mliječnih proizvoda, od kojih je više od četvrtine (26% posto) zaslužilo zlatnu plaketu! Otkrio je kako je pred povjerenstvom bio iznimno težak zadatak između čak pet kandidata za šampiona dodatnim ocjenjivanjem izdvojiti ono nešto posebno.
Upravo ovakva podrška jake sveučilišne zajednice s golemim znanjem o ocjenjivanju hrane i pića dat će uspostavom filigranski opisanog sustava bodovanja i donošenja konačne ocjene dodatnu dimenziju senzorskim ocjenama kvalitete. “Želimo razvijati taj znak, tako da imamo certificirane ocjenjivače, akreditirane procedure i protokole, i to ne samo za sireve nego i za druge kategorije proizvoda. I ono, dakako, što će biti krajnji rezultat kada taj znak bude u potpunosti razvijen - da ga potrošači traže na proizvodima. To će biti potvrda da smo u našoj nakani uspjeli”, zaključio je izv. prof. dr. sc. Karalić.
Vrijedni Jurkasi iz Harmice
Ako su naše krave zadovoljne i zdrave, i mlijeko koje proizvedu bit će odlične kvalitete, kaže Maja Jurkas
Na samom rubu Zagrebačke županije tik uz slovensku granicu u mjestu Harmici smjestilo se gospodarstvo Jurkas sa svojih 70 muznih krava. Proizvodnja mlijeka započela je prije petnaestak godina, a danas se dnevno na toj farmi proizvodi oko 1500 litara mlijeka. Dio se prodaje kao svježe sirovo mlijeko, a ostatak prerađuje u razne mliječne proizvode kao što su čokoladno mlijeko, probiotički jogurti, jogurti obični i s raznim voćnim dodacima, maslac, meki sirevi, kuhani sirevi obični, dimljeni i s raznim dodacima, različiti polutvrdi sirevi sa zrenjem.
Proizvode se i tradicionalni svježi sir i kiselo vrhnje, na čemu su odrasle generacije, a vjerujemo da u njoj i dalje uživa puno kupaca i ljubitelja ove nezaobilazne kombinacije koja hrani i dušu i tijelo. Izvrsna je kombinacija i za razna slatka i slana jela kao što su štrukli, štrudle, pite... Povremeno se ovdje može naći i camembert - meki sir s bijelom plemenitom plijesni na površini te sirevi s crvenim mazom.
Mlada poljoprivrednica
Katarina
Toliko puno okusa na jednom mjestu, a za sve to zaslužna je vrijedna gazdarica
Katarina Jurkas, koja podučava i svoje članove obitelji kao i svoje zaposlenike kako napraviti najbolje sireve i mliječne proizvode, i one s okusom tradicije ali i neke nove, inovativne.
Učila je ona zanat na raznim tečajevima i edukacijama i u Hrvatskoj i u Europi, kod kolega Slovenaca ali i kod Francuza, velikih majstora sirarstva.
Svoje proizvode prodaju na kućnom pragu u malom prodajnom prostoru u sklopu njihove sirane te na tržnici Špansko u Zagrebu, a imaju i dostavu u nekoliko restorana i malih prodavao-
SVOJE PROIZVODE JURKASI, VRIJEDNI POLJOPRIVREDNICI, PRODAJU NA KUĆNOM PRAGU
ALI I NA ZAGREBAČKOJ TRŽNICI ŠPANSKO, A IMAJU
Da se uz veliki trud, ulaganje u znanje o proizvodnji, ali i osobno zadovoljstvo može solidno živjeti od proizvodnje mlijeka potvrdila nam je studentica agronomije Maja Jurkas, kći naših priznatih uzgajivača goveda i proizvođača mlijeka Katarine i Vlade Jurkasa iz Harmice, kojima je ova proizvodnja obiteljski posao.
I DOSTAVU U NEKOLIKO
Molimo Vas da predstavite svoje • poljoprivredno gospodarstvo?
RESTORANA I MALIH
Moji su roditelji nositelji cijele proizvodnje, a brat Nikola, sestra Nikolina ja pomažemo u obavljanju poslova na farmi, koliko možemo i koliko nam dopuštaju obveze u školi i na fakultetu. Uz obitelj, tu su još i dva zaposlena radnika. Nekada smo se bavili povrtlarstvom, a prije šest godina usmjerili smo se na proizvodnju mlijeka. Danas u staji imamo 72 muzne krave i pedesetak junica, i to sve simentalske pasmine. Obrađujemo 140 hektara zemlje, na kojoj proizvodimo svu hranu za naše krave, i to kukuruz, djeteline, trave, suncokret, pšenicu, tritikal…
Smatram da je dobrobit životinja na farmama od velikog zna č aja, te da dobre i kvalitetne proizvodnje nema bez dobrog ophođenja prema životinji i bez očuvanja njezina zdravlja. Naše su krave slobodne, imaju svoja mjesta za odmaranje, ali imaju ispust iza staje, gdje slobodno borave na svježem zraku, suncu kiši.
PRODAVAONICA U ZAGREBU
Kolika je prosječna proizvodnja • po kravi i koliko mlijeka daje vaša najbolja krava?
Kako ste rasporedili poslove i ob- • veze na gospodarstvu?
Otac i brat zaduženi su za obradu zemlje i proizvodnju hrane za krave, dok smo mama, sestra i ja zadužene za brigu o kravama i mužnju. Mama je znalac o genetici i reprodukciji, ona se brine o teladi a svi skupa, naravno, vodimo računa o dobrobiti naših krava.
Koliko je dobrobit životinja važna • za proizvodnju?
Naše krave proizvode prosječno 23 litre mlijeka dnevno, to mlijeka prvog razreda kvalitete. To znači da je mlijeko svrstano prema kemijskim i higijenskim kriterijima koji se službeno primjenjuju u RH u prvi, odnosno najviši razred kvalitete. Naše miljenice, a ujedno najbolje ocijenjene krave u svojim kategorijama na ovogodišnjoj županijskoj izložbi u Vrbovcu su mlada krava imenom Mimoza, i njezina majka Muxl, koja je u svojoj drugoj laktaciji proizvela 9754 litre mlijeka, što je za simentalsku pasminu zaista velika proizvodnja.
Koliko Vam je do sada obrazova- • nje pomoglo u proizvodnji? Iako sam tre ć a godina animalnih znanosti na Agronomskom fakultetu, smatram da sam do sada dobila većinu znanja potrebnog za suvremenu proizvodnju mlijeka. Ipak, najvažnije je što sam to znanje uspijevala od prvog
dana primjenjivati na vlastitu gospodarstvu, to mi je zapravo bila praksa. Kada diplomiram, planiram nastaviti s proizvodnjom mlijeka i svakako prema pravilima struke svojim novim znanjima unapređivati ovu proizvodnju.
I za kraj, koliko je vama, kao ozbilj- • nim proizvođačima mlijeka, važno da i krajnji kupci, odnosno potrošači mlijeka budu zadovoljni kvalitetom? Veoma nam je važno da naše mlijeko kvalitetom bude na razini koja ć e zadovoljiti potrošača, upravo zato vodimo računa o hranidbi krava, ali kao što sam već spomenula i o njihovu zdravlju dobrobiti. Pa i mi, iako predajemo mlijeko Dukatu, opet idemo u trgovinu i kupujemo sve njihove proizvode, odnosno proizvode u kojima je mlijeko proizvedeno na našoj farmi. Smatram, ako su naše krave zadovoljne zdrave, i mlijeko koje proizvedu bit će odlične kvalitete.
nica u Zagrebu. Na tržnici su vrlo prepoznatljivi i traženi zbog raznovrsne palete proizvoda, ali prvenstveno zbog izvrsne kvalitete koju održavaju od samih početaka.
Njihove su kravice za njih pravi kućni ljubimci, a njihovi proizvodi za nas su prvi i pravi izbor zdravoga, domaćega, tradicionalnoga, našeg.
ŠIROKI REZANCI S GLJIVAMA I VRHNJEM ZA KUHANJE ‘Z BREGOV
• 300 g širokih rezanaca
• 3 žlice maslinova ulja
• 50 g maslaca ‘z bregov
• 100 g šampinjona
• 150 g bukovača
• 50 ml bijelog vina
• 200 ml vrhnja za kuhanje ‘z bregov
• sol, papar, usitnjeno lišće peršina
• ribani Ovidur ili Bovidur
• Rezance kuhajte u puno slane vode. Bukovače i šampinjone prethodno narezane na listiće kratko popržite na rastopljenom vrućem maslacu i maslinovu ulju. Gljive tijekom prženja ne smiju pustiti tekućinu, nego trebaju dobiti finu smeđu boju. Najbolje ih je pržiti dio po dio. Nakon prženja zalijte ih vinom, dodajte peršin i
kuhajte dok tekućina ne ispari. Prelijte vrhnjem i začinite solju i paprom. Pomiješajte gljive s tjesteninom koju vadite izravno iz vode. Dosolite po potrebi i kuhajte dok rezanci ne upiju svu tekućinu (2–3 minute). Poslužite s ribanim sirom, najbolje Ovidurom ili Bovidurom - Vindijinim tvrdim sirevima.
ZA 4 OSOBE
TORTA MEDENJAK
Za koliko osoba: 12
Težina pripreme: 3, srednje zahtjevno
Vrijeme pripreme: 80 minuta
+ 30 minuta hlađenje tijesta
Proizvod: ABC CLASSIC
Kategorije: Slatko (torte), zima, srednje zahtjevno
Naziv: Torta s medenjak kućicama
ZIMSKO DOBA I BLAGDANI IDEALNI SU ZA PRIPREMU SLASTICA. TORTA S BISKVITOM OD MEDENJAKA, KREMA OD SIRNOG NAMAZA I MEDENJAK KUĆICE VAŠU ĆE TORTU PRETVORITI U PRAVU BLAGDANSKU ČAROLIJU.
SASTOJCI
Biskvit
• 300 g glatkog brašna
• 12 g praška za pecivo (jedna vrećica)
• prstohvat soli
• 1,5 žličica začina za medenjake
• 180 g maslaca sobne temperature
• 3 jaja L veličine
• 180 g svijetlosmeđeg šećera
• 50 ml ulja
• 3 žlice meda
• 170 ml mlijeka
Krema
• 500 g ABC sirnog namaza
• 200 g kondenziranog mlijeka
• 200 ml vrhnja za šlag
• 150 g bijele čokolade, otopljene
Za medenjak kućice
• 150 g maslaca sobne temperature
• 150 g svijetlosmeđeg šećera
• 1 jaje
• 115 g meda
• 2 žličice začina za medenjake
• 400 g glatkog brašna
• 1 žličica sode bikarbone
Royal icing
• 1 bjelanjak
• 170 g šećera u prahu
• Nekoliko kapi limunovog soka
Dodatno
• Kokosovo brašno za posipanje
Biskvit
• Pećnicu ugrijte na 180 stupnjeva i pripremite dva okrugla kalupa promjera 18–20 cm. Dno obložite papirom za pečenje, a rubove namastite.
• Maslac i šećer izradite mikserom. Dodajte jaje po jaje miksajući između svakog dodavanja.
• Dodajte med, brašno, prašak za pecivo te začine za medenjake. Kratko izradite.
• Dodajte mlijeko pa sjedinite mikserom na najmanjoj brzini. Smjesu ravnomjerno rasporedite u pripremljene kalupe.
• Pecite 30-ak minuta, odnosno dok vam čačkalica zabodena u sredinu ne iziđe suha.
• Ostavite u kalupu 10-ak minuta pa potpuno ohladite na rešetki.
Krema
• U posudu stavite sirni namaz sobne temperature i kondenzirano mlijeko te kratko izradite. Dodajte vrhnje za šlag (hladno) i miksajte dok se krema ne stisne. Na kraju umiješajte rastopljenu bijelu čokoladu.
• Kremu prebacite u slastičarsku vrećicu i spremite u hladnjak do korištenja.
Za medenjake
• Mikserom izradite maslac i šećer, dodajte jaje i med pa sjedinite smjesu.
• Umiješajte brašno, začine za medenjake i sodu bikarbonu.
• Zamijesite tijesto pa ga omotajte prozirnom folijom i spremite u hladnjak na 30 minuta.
• Ohlađeno tijesto razvaljajte na papiru za pečenje. Od papira napravite oblik kućica pa ih postavite na tijesto. Nožem izrežite oblike, prebacite na kalup obložen papirom za pečenje pa pecite oko 7 minuta na 180 stupnjeva. Od ostatka tijesta napravite boriće ili ukrase po želji.
• Ohlađene ukrasite royal icing glazurom.
• Za glazuru mikserom izradite bjelanjak dok se ne zapjeni. Dodajte šećer u prahu i limunov sok pa mikserom sve povežite u kompaktnu smjesu.
• Glazuru prebacite u vrećicu s malim otvorom pa ukrasite kućice.
Slaganje torte
• Na pladanj postavite prvi biskvit, premažite ga kremom i poklopite drugim biskvitom.
• Premažite tortu preostalom kremom i posložite kućice. Posipajte kokosovim brašnom kako biste postignuli efekt snijega.
