“me dti
ME“
Vrtlarski
kombinat
»Žitnjak«
ometo
iak
UTJECAJ UZGOJNO-SELEKCIJSKOG RADA | PREMIJA NA PROIZVODNJU MLIJEKA I UOPĆE NA UNAPREĐENJE GOVEDARSKE PROIZVODNJE
nica), umjetnoosjemenjivanje goveda, poslovnih udruženja, SR za Hrvatske. predstavnik Sekretarijata privredu Uvodno i svestrana konstatirali izlaganje diskusija slijedeće: Nakon Odluke snagu stupanja premiranju kooperacijske proizvodnje sektora znatno mlijeka situacija govedarstvu privatnog izmijenila: interes za što iluOživljen je organizirani uzgojnorad, strira i povećanje brojauzgajačkih organizacija grlapod selekcijom: selekcijski %/ od ukupnog Broj krava Godina ohm tar i steonih junica broja krava centara
za
te
su
na
se
o
u
—
pod 1964.
48
selekcijom
i steonih
junica
2272
0,3 1968. 122 111 333 18,1 Proizvođači veći Godine ostavljaju brojpodmlatka rasplod. 1966. bilo 1957. ženskih od je15,7%, godine 17,3% prigojnih grla ukupnog krava i steonih čime pa probroja junica, povećalo brojno krava, s tanje iz naturalne dobrom robnu izvodnja mlijeka prerasla je dijelu proizvod1968. nju(nabjelovarskom području pojedini kooperanti isporučili god. količine znatne tržnih viškova Grdinić 11773 Ištvanić mlijeka: Josip litre, 10 000 Lerenc Stevo 12803 12 612 litara Đuro Franjo litara, litre, Maljak itd., slična i dok jesituacija drugimpodručjima je npr. području Sinja oko 1700 litara po kontroliranoj otkupljeno mlijeka kravi). veća ekonomska Postignuta je opravdanost uzgojnorada, što troškova i ogleda sniženju proizvodnje mlijeka zbogpovećane selekcijskog 1 po proizvodnje grlu. Povećane količine otkupljenog mlijeka potiču mljekarsku industriju novih asortii izgradnju kapaciteta, modernizaciju postojećih proširenje i slične ostalih proizvodnje (novipogoniZagrebačke mljekare akcije mljekara). i više znatno proizvode prodaju Uzgajačke organizacije rasplodnih bikova čime otvara područja gdje počelo otkupommlijeka, sigurna veće naročito i proizvodnje perspektiva kvalitetnije govedarske područjiKotara i bilo Dalmatinske Korduna, Like, Gorskog Istre, Banije, Zagore, da radi čiste krvi ili domaćeggoveda plemenitije uzgojima pretapanju sve
—
za
a
se
u
u
su
u
na
na
—
se
u
mesa
—
na
mana
—
na
s
se
se
na
ma
se
u
o
pasmine:
broj oplođenih plotkinja,je uvjet i veće uspješne selekcije proizvodnje; teladi Efekti kontrolirane kvalitetne i odrazili se oplodnje broju očeva: poznatih Povećao
—
kvalitetno
se
što
su
—
Godina
registrirane teladi Ukupno u prigojnim knjigama
1966. 1968.
>...
oo o am oo av.
9/4 s
poznatim
80
51 728
_—_—
na
očevima
36,7
49 998
e
aa
osnovni
m
o
kravi, ukazuje mlijeka kontroliranoj proizvodnja rasta rada i na daljnjeg uzgojnomogućnosti pozitivan utjecaj tržnih viškova mlijeka. selekcijskog Povećala
—
što
po
se
Broj
Godina
laktacija 4748
1966.
1967.
(O proizvodnje mlijeka (1) po kontrol. kravi
zaključenih
2444
Mora
2 604
22 207
tehnologije ogleda prihvatanju goveda, uzgoja Podigao krava sastava visoke pretapanjem pasminskog izmjeni mlijeka, proizvodnje i smotrama stočarskim novih ili izložbama, učestvovanjem grla, kupnjom oblik tradicionalan govedardostignuća manifestacije kojezbogtogapostaju Velika Gorica ske područjima (Buzet Istru, proizvodnjepojedinim Žabno područje itd.). bjelovarskozagrebačku regiju, i kvaliteta Znatno podravsko proizvođači mlijeka, jer popravila preuzetog našli i mljekarskom industrijom zajednici organizacije kooperantske rashladne uređaje. gućnosti investiranje veći i brži radu ovakvom Da bi potrebno je napredak još osigurao učiniti ostalim među slijedeće: bilo kvalitetne umjetnog širenjem oplodnje daljnjim područje proširiti iz novih bilo nabavom organizacija; rasplodnjakauzgajačkih osjemenjivanja i kvalitetne raditi i sistematski problemima potpune organizirano baze bilo na krmne svih ishrane oranicama, selekcijskih grlaorganiziranjem ili livadama pašnjacima; stvarad i pojačati privatnih proizvođača kreditiranja omogućiti i fondova vlastitih industrije mljekarske organizacija kooperantskih ranju ženskih kvalitetnih radi nabave selekcijske proširenja rasplodnih grla cilju baze rad; uzgajački već do izložba stočarskih nastaviti redovno koje održavanjem veliki na sada proizvođače; pedagoški utjecaj organizirane pokazale svoj bi nastaviti premije sadašnjim mlijeka, jer ukidanje premiranjem na dovelo do velike štete proizvodnjiprigoveđarskoj cjelokupnoj uvjetima da Izvršnom treba sektoru. vatnom Sabora, pored vijeću predložiti Zbogtoga iz 1969. i iz saveznih dosadašnji uvjet republipotvrdi god. propisa uvjeta iz telad i očevima orgazakona o junad kooperantskih poznatim čkog nizacija. srednovčanih i tiče Što Republikeopćina osiguranju participacije da bilo bi i konzumno stava osigura najbolje Republika mlijeko prerađeno to obavta sredstva dio dobar 10 st. pa osigurava, općina svih dinara, jer ukoliko žele raditi prokooperaciji organizacije proizvođačke ljaju i ostvariti premiju. izvodnje mlijeka široku komora o diskusiju privrednih prekoregionalnih Organizirati i što kako bi zakona jače svestranije stočarstvu, republičkog prednacrtu bazi stočarstva fonda na istakla unapređenje potreba formiranju nacionalnom učešća i stočarske proizvodnje njenogznačajnog financiranja što
nivo
se
—
u
se
na
za
za
na
za
su
se
—
mo-
s
u
u
za
se
—
na
—
na
—
u
za
su
s
—
u
s
—
u
u
za
svu
u
se
za
ne
na
same
saveznu
—
se
o
o
samo-
za
u
dohotku.
aa
USPJELITEČAJ ZA SABIRAČE MLIJEKA U DUGOM Na
SELU
inicijativu Poljoprivredne Dugo Selo, zajedniciCentrom radnika iz obrazovanje poljoprivrednih Podsuseda, organizirala jePoljoPosavina« iz Sela seminar sabirače privredna zadruga »Gornja Dugog Seminar od 7. I do 7. II mlijeka “sa'svoga područja. je trajao godine, 36 Predavači ga seminaru bili pohađalo jeukupno tečajaca. stručnjaci Selo. Poljoprivredne stanice Dugo stanice
u
sa
za
za
sve
ove
a
na
Nastavnim
obuhvaćeno
su
je tečaju cjelovito gradivo mljekarske i grana vezi. Tako se proizvodnje koje njom uskoj tečajci kod i upoznaliprivrednim značenjem mljekarstva svijetu, glavnim i ishrapasminamagoveda njihovim proizvodnim sposobnostima, pravilnom muznih i Posebna važnost obrakrava, njihovim držanjem njegom. je ćena sastavom faktorima upoznavanju tečajaca mlijeka, koji utječu od do proizvodnju mlijeka, postupkom mlijekom početka m užnje sabiranja sabiralištu i te kvalitete Uz teootpreme mljekaru ispitivanju mlijeka. retsku svi nastavu i kvalitete tečajci prošlipraktične vježbe i spitivanja održane sabirnici Selu. mlijeka, koje postojećoj Dugom Pred seminara vrlo kraj organizirana je pomoćZagrebačke mljekare pogon uspjela ekskurzijaBjelovar, gdje tečajci posjetili Zagrebačke kao i Rovišću pogone mljekare preradu mlijeka Bjelovaru, manje i Gradecu. U uprabjelovarskoj mljekari tečajci zahvaljujući susretljivosti i faze sireva: od stručnjaka vidjeli proizvodnje primanja, cijeđenja i do visoku kvalitetu pa pasterizacije mlijeka, gotovih proizvoda, čiju iskušali zakusci. kasnije priređenoj završio vrlo Tečajje provjerom znanjatečajaca. Uslijed lošeg nisu svi tako da će dio to ispitu moglipristupitipolaznici, jedan tečajaca uraditi naknadno. vrlo Tečajci koji ispitani pokazali zadovoljavajuće da će znatno pa unapreznanje, je sigurno ovajtečaj doprinjeti daljnjem ovog đenjumljekarske proizvodnje područja. programom
su
iz
na
s
u
su
s
nas
u
nom
sa
na
s
na
u
su
su
u
u
uz
u
su
za
u
u
su
ve
sve
su
na
Ž
vremena
su
su
Inž.
ie
o
N.
Prolić
O BOLESTIMA KOJE SE PRENOSE MLIJEKOM hrana.
jemlijeko vrijedna da ako da ima Očito mlijeku dovoljno hranjivih tvari, prisjetimoje je, način kada danima mladunčeta hrana privikava svakog jedina od utrobe. mnogo kojaje grublja majčine ishrane, okolinu, tako ima Ništa pa vrijednost mlijeko mikroorganizme, manjuhranjivu zaraznih bolesti. uzročnike štetne i mnoge kojeubrajamo (patogene), što nam, bi tim bolestima O naravno, pozamašna knjiga, mogla napisati bolesti ukratko navesti Zato ćemo koje najčešće nijemoguće. prenose mlijekom. roda bez Prvo ljudskog izuzetka, velikoj pošasti čitavog mjestopripada ali to tuberkuloza bolesti, kojajenadvladana, kojajošnijepobijeđena, je i naročito tuberTuberkuloza opasna ljude, govedaje jektika). (sušica, uzročnici tuberkuloze kuloza U tom vimena. dospijevaju neposredno slučaju domaćinstvu ti uzročnici mljemlijeka dospijevaju mlijeko,preradom Posebno maslac. čne naglašavamo preradumlijeka proizvode: sir,vrhnje, što domaćinstvima kuha zato prerade, mlijeko prije domaćinstvu, članove može tuberkuloza tako nego pa domaćinstva, raznijeti nekim uzročnici tuberkuloze Prema tih i istraživanjima kupce proizvoda. i biti održati po mogu opasni zdravlje: Svi
znamo,
makar
da
osnovnom,
u
samo
vrlo
ono
se
u
u
na
se
nov
novu
za
u
za
se
se
zarazne
one
a
za
u
a
u
a
ne
u
se
u
u
samo
ne
se
na
na
se
tjedna do 30 tjedana 3 do 4 tjedna 3
u
maslacu
u
sirevima
u
kiselom
mlijeku
do
4
prostirke, dospjeti mlijekoputem Zato treba bezbrižno i i bolesnih drugimputem. kašljanjem ljudiživotinja domazdrave«. krave Za rukom: odmahivati potrošnju mlijeka »moje pronajprije mlijeka, potrebno je mlijeko ćinstvu,pogotovo preradu bez obzira kuhati. U se mlijeko najprije namjenu, mljekarskoj industriji, kao i uzročnike tuberkuloze ima isto što djelovanje kuhanje. pasterizira, tih bolesti Uzročnici također Slinavka i mogu mlijekom. prenositi šap iz zaražene sline usta i nosa, te zaraženih mjehurića dospijevajumlijeko bolesti šire vrlo bolesti Te opasne obje brzo, papcima. Bolesti i liječe, ljudi. uspješno (goveda, svinje, ovce),oboljevaju papkare domaćih ozdravi. dok U »živ što kaže: ali oboljelih izgnjavi« čovjek, količina tako i dnevna pa proizvodne sposobnosti nagloopadaju, životinja Ono može K tome i postati mlijeko mijenja. naglosmanjuje. mlijeka kao tako nisu uzročnici slinavke i Iako sluzavo i žuto. otporni šapa i zadržavši biti oni mogu uzročnici mlijekumlječnim tuberkuloze, opasni dana. do proizvodima Od zaraznog oboljevaju (bruceloze, pobačaja Bang- bolesti) i naročito izloženi domaće nego ljudi, svinje) (goveda, konji, životinje ove doći do i tako i te može kako pa muškarci, privremene trajne ljudi, žene, nikakvih Uzročnici zaraznog pobačaja izazivaju vidljivih neplodnosti. i održati se a mogu promjenamlijeka, mlijeku mlječnimproizvodima nisu naročito uzročnici i do dva zaraznog pobačaja Srećom, otporni mjeseca. ili pa kuhanjemmlijeka sigurno povišene temperature, pasterizacijom uništavaju tuberkuloze
Uzročnici
mogu
zaražene
i
u
ne
u
su
za
a
na
na
se
u
za
su
a
se
na
sve
se
a
se
se
se
se
se
u
osam
ne
a
ne
u
se
na
.
aa
aaa
su
samo
go
Trbušni
tifus
može
biti
također
mlijekom, tu bolest Radi su oni, koji preboljeli (kliconoše).togaljudi k oji preboljeli tu bolest bi nikada i živežnim namirnismjeli raditi mlijekom drugim Uzročnici cama. tifusa mogu lako trbušnog dospjetimlijeko pri patvorenju zaražena tim uzročnicima. mlijeka opadodavanjem vode,kojaje Nadalje, snost od te bolesti i time što i jepovećana mlijeku mlječnim p roizvodima od uzročnici biti i do nekoliko mogu nekuhanog mlijeka opasni mjeseci. zatim zarazni i crni takoBjesnoća, proljev (dizenterija) prišt ( antraks) đer se iako danas mogu u prenositi mlijekom, zahvaljujući manjoj mjeri, zaštite od tih bolesti. Važno uspješnim mjerama (preventive) je spomenuti da uzročnike uništava niti obično crnog prišta kuhanje, pasterizacija samo znatno nego višim i sterilizacija (obrada m lijeka temperaturama pri višim pritiscima). Pored ovih i nedrugih, srazmjerno manjeopasnih b olesti, upotrebom ili nastati bolovi mučninom mogu kuhanog nepasteriziranog mlijeka, praćeni i visokom uzrok zaražene živežne tako pa temperaturom, namirnice, i zvanih salmonele. grupom mlijeko, jednom (skupinom) mikroorganizama Iz ovog da vrlo zahvalna kratkog pregleda je ipakvidljivo jemlijeko sredina uzročnike zaraznih bolesti. često i neZbog neznanja, i izazvati teške mogu marnosti, proizvođačprerađivač mlijeka posljedice po nikada ljudsko zdravlje,ozdravljenje skupo, je d ugotrajno, ponekad može i smrt. potpuno, nerijetko nastupiti Redovitim i zaštitnim neke pregledima cijepljenjima prije p ojave bolesti, to ličnom i stoke i higijenom, higijenskim držanjem hranjenjem higidobar će jenskim održavanjem posuđa mlijeko, gospodar spriječiti pojavu ili razmah zaraznih time i a nego bolesti, spriječiti ljudske žrtve, i velike ekonomske štete. na i prema sapuna Eto, primjer: potrošnji drugih sredstava čistoće može kultura se naroda. Naš održavanje mjeriti nekog narod kaže: »Sama čistoća ako to znamo pa lijepo jepolazdravlja«, lijepo i sami! reći, pridržavajmotoga Inž. Ž.M. prenesen
a
izvor
bolesti
su
su
ne
s
u
u
ne
a
za
su
razne
a
a
a
a
uz
za
ne
samo
za
se
PODUZIMANJE
PREVENTIVNIH MJERA
poduzimanju preventivnih mjera sprečavanje 1969. Novine SRH br. određeno kuda god. (Narodne 2/1969) je, valja slati radi patološki materijal ustanovljenja dijagnoze. Troškove pregleda, preventivnog cijepljenja, dijagnostičkog ispitivanja, i snosi vlasnik odnosno držalac stoke pasa tamanjenja provedbe drugih mjera list SFRJ br. 16 i 23/65. i 20/66). (Sl. Preventivna naredbi treba ovim po cijepljenja ovoj provesti rokovima, i to protiv: bedrenice i šuštavca do 30. najkasnije svibnja g. do 1. g. bjesnoće lipnja izvršit će dvokratno. nadležan organ uprave kugeperadi Općinski odredit veterinarstva rokove poslove će cijepljenja peradi. Na farmama i peradarskim kooperaciji perad preventivno tako da se stalno drži imunitetnom cijepiti kuge protiv stanju. *
naredbi
U
raza
o
stočnih
za
u
u
o.
—
o.
—
se
—
za
u
se
mora
u
6
,..-<—o.
ama
za-
unošenja sprečavanja mjere šapavaljapoduzeti dana tri i bolesti zaraznih kao i te cijepiti, preventivno bolesti, drugih tome inspektora. veterinarskog općinskog obavijestiti prije toga zaraženim Kod mogu svinje cijepiti područjima kuge svinjske treba od 50 U većem od 3 cijepiti preventivno svinja uzgoju mjeseca. starije imunitetnom i držati ih stalno stanju. od 48 sati roku se Ako moraju organizaciji privrednoj prodaju svinje makon kuge. protiv dopremecijepiti ili se prevense moraju pašu žirenje koje tjeraju zajedničku Svinje 3 tivno prije izgona. kugenajmanje tjedna protiv cijepiti obavezno. vrbanca Preventivno nije svinjskog protiv cijepljenje stočnih svrhu kako određeno Osim otkrivanja postupa je, toga bruceloze goveda, paratuberkuloze tuberkuloze, pobacivanja), (zaraznog bolesti: kao i tifusa parazitarnih trihomonijaze, mjere sprečavanje peradi, i ikričavosti. ehinokokoze hipodermoze, —
slinavke
Kod
radi
i
a
o
se
u
—
u
u
se
na
za-
u
se
raza:
za
—
VRTLARSKI KOMBINAT »ŽITNJAK« PROIZVODNJA MLIJEKA UZORNA
—
krajZagreba. visokoproduktivnih Posjetili staju sredinu kroz Hodnik 214 oko muzara. nalazi U staji prolaz omogućuje staje »rodinalazi Uz hranu. traktorima Mužnjajestrojna.staju kojidopremaju krave lište«. Tu predteljenje. neposredno dopremaju krava
smo
u
Brezovici
se
se
se
—
Staja u
Brezovici
—
Posebna
prostorija je
hladi i prihvat mlijeka. mlijeko bazenima bunarskom vodom. nakon se brže ohladi Što mužnje mlijeko, to će i kvaliteta biti Oko brine bolja. aparata mužnju mljekarica. Pomuzeno
za
u
se
s
za
higijeni aparata
O
Krave
za
mužnju
se
brine
se
mljekarica
velikim
mogućnostima proizvodnje mlijeka. usamljene krave i 30 litara to baš mala kojeproizvodepreko mlijeka dnevno, nije proizvodnja. Zato Vrtlarskom kombinatu želimo »Žitnjak« jošbolje uspjehe proizvodnji mlijeka! su
s
Nisu
a
uzornom
u
JOŠ JEDNA INTEGRACIJA
Potpisivanje
ugovora
između
predstavnika i OPZ »Pag«
»Zagrebačke .
mljekare«
dokument »Zagrebačka mljekara« »Pag« Paga potpisali priTako će sira« pajanju. poznata p roizvodnja »paškog koju zadruga proizvodi dobiti stručnu pomoćtehnologa »Zagrebačke mljekare«, jer osjeća potreba kvalitete izjednačivanjem toj proizvodnji. Već izrađeni su Zadružne što planovi modernizaciju mljekare Pagu će usloviti same troškove to poboljšanje proizvodnje sira, smanjiti prerade od je velikog značenja. i OPZ
iz
su
o
se
za
u
za
u
a
S TELADI PAŽLJIVO krmne i kvalitetne, izbalansirane, smjese povoljne, sigurne cijene tov teladi vrlo stočarske zdravstveno grana je proizvodnje. Ali, stanje teladi čak i uslov od iako je važniji navedenih, uvijek poklanja Samo zdrava može biti i i ostvarivati dovoljna pažnja. telad napredna prirast da čitav posao kao i ostali sav granicama isplati. Telad, podmladak, od odraslih i mnogo obzirom jeosjetljivija grla. N epažljivost površnost zdravstveno teladi može takve gospostanje prouzročiti gubitke, koji jedno darstvo unazaditi i nekoliko Kako mogu tovu teladi nalazi godina. više malom bolesno tele pa grla srazmjerno prostoru, dovoljno jejedno da roku od ili nekoliko dana razboli i ostala telad. Hrana jednog i sasvim pa može biti troši, prirast zaostaje prestaje, liječenje je skupo, čak i da bi preskupo isplatilo. ovako malom dati Nijemoguće prostoru odjednom p riupute, bi bilo dostatno tovu teladi. Zato ćemo navesti državanje kojih uspjeh ukratko šta treba na i samog obratiti pažnjuprije početku p ridržatova, stare dobar izreke: svršetka. vajući početak polovina Ni ni raditi. Slično mogu i čovjek stroj neprekidno pravilo vrijedi tovilište. Za tova teladi stanovišta vrlo važno sigurnost zdravstvenog je ako nakon turnusa tovilište grupe isporuke jednog (jedne utovljene teladi) »odmori«. tovilište treba kako tako i zidove Ispražnjeno temeljito očistiti, pod, i Odstraniti i kao i zistrop. prašinupaučinu drugu nečistoću, ostrugati dove isto tako i Jasle i a zagađene đubrom, pod. pribor hranjenje, love i ostalo treba dobro dezinficirati po pojenje očistiti, mogućnosti deterdžentima ili barem sodom, lugom, obijeliti zidove, pod oprati sodom ili masnom živim Nakon završetka tih vapnom. treba posuti poslova tovilištu otvoriti i kako bi prozore tovilište i vrata, propuhom što U i ovome da su je njemutemeljito prozračilo. prilog govori podatak konstruirani zraka tzv. kako bi posebni uređaji izmjenu mikroklimata, i drvene zidovi i pore prozračile najsitnije građetovilišta, drugo. P rije teladi dobro očistiti grupe ukoliko đenja upopotrebno j e pod je živo vapno trebljavalo prodezinfekciju (raskužbu), potom unijeti stirku. Dobro i čisto tovilište će teladi prozračeno pružit smještaj, ugodan to će odraziti na tova. povoljno uspjeh Na stočne dovode često iz raznih i kramnoga sajmove grla udaljenih Potrebno obratiti da ima uredne jeva. je pažnju telad, koju kupujemo tov, da im istekla. Odabirati treba i starosti po pasoše, vrijednost nije razvoju kako mlađa i telad bi ne »izvlačila kraći ujednačenu telad, slabija uvijek kraj« tovilištu od i teladi. tražiti veterinara starije jače Bolje je savjet kupopri vini teladi nego kada može biti i kasnije, prekasno. Naravno, najsigurnije je kada telad tov društvena tovu ugovora kupuje organizacija supotpisnik Uz
dobro
unosna
mu
u
se
ne
se
na
za
se
u
na
se
u
sva
se
a
:
a
se
na
sve
za
u
na
se
—
ne
za
sa
se
svu
sav
za
va-
za
ma-
snom
a
u
sve
se
sve
u
za
.
se
uvo-
nove
se
za
a
a
novu
se
se
za
u
za
o
—
9
VRS
EIO KOJOENN
udruženje, industrija). naglašavamo (zadruga, kooperaciji od raznih nabava teladi izvan liku prekupaca sajma, kojupredstavlja opasnost bolesti lako stočne da izrazito način Takav i prenose, povoljan je goniča. tovilištu naći teladi će tuberkuloza povoljne grupi teladi, koja pogotovo domaćinstva lako iz tovilišta može uslove prijeći drugagoveda širenja, odabere da Ponekad i pa lijepu jošnijeizrazito, tovljač, oboljenje ljude. Ne bi kako među telicu i jeuzgojio rasplod. jedkrave, prebacujestaju među tako tuberkuloza prenesena goveda. mliječna goveda je obratiti veliku teladi također Načinu pažnju. jepotrebno transportiranja novorođena Za telad, jerje najmanjeosjetljiva je najpovoljnija transport ostvariti. često je Istraživanjima nijemoguće No, promjene. nakon 2 od 1 do starosti telad da utvrđeno mjeseca, najosjetljivija je Za transraznim brže telad dva ponovno promjenama. prilagođuje mjeseca isto zimsko kamioni i otvoreni vrlo a doba, poluotvoreni nepovoljni port zraka kada Poznat ili kamioni i tako jetoplota jeslučaj vagoni. pretovareni telad isto40% + iznosila C, potomje teladi, jednomvagonu, pretovarenom iznosila čitavih 50% C! 10% C. Razlika bilo kada vani iz vagona je je ni virusnu vrlo brzo izazvati Ovakvi i slični uslovi mogu upalupluća. Nije da telad tada čudo naglougiba. naročito tada treba telad Ako paziti prihvatili koja jošnapaja, da će računati treba 30 do 35% C, Pri tome da toplota zagrijano jemlijeko i kada ako 2 ulijeva mlijeko više, stupnja, pasti sigurno mlijeka što nerado telad hladne pije, je mlijeko Pretoplo posude napajanje. što izaziva želucu i teleta, gruša hladnijesporijenepotpuno razumljivo, li očita. šteta ekonomska i time pa Napaja je slabljenje teleta, proljeve ode da tele da naročito treba tele iz boce »zalije«,mlijeko paziti redoizazvati može takva gangrenoznu upalupluća, nepažnja dušnik, jer biti zimi teladi Voda bolesti viti ishod smije napajanje jeuginuće. obroka između da razmak treba telad li paziti mlijekom Napaja prehladna. tada mogu telad zbog čega halapljivo, mlijeko pije Pregladnjela prevelik. nije i nadmi nastati pa trovanja. smetnje, probavne to svaku reći da treba može pojedinost, jerje još paziti Opetovano Radi li izazvati može nemarnost od štete pažljivo gospodar koju uvijek manje izostati. neće i uspjeh sigurno razumijevanjem M. Inž. Ž. Posebno
mesna
u
ve-
se
u
u
a
na
a
a
na
za
u
nom
na
ovo
razne
a
u
se
u
su
a
u
varena
—
se
smo
na
se
ne
za
za
u
u
se
a
se
a
ne
ne
se
a
u
ne
za
ove
se
na
se
s
U GRADUSI
SASTANAK
održan
Petrinje Poljoprivrednog organizaciji selu Gradusa. sastanak proizvođačima je i kako bila pro'Tema unaprijediti razgovora poboljšati proizvođačima je Tako više i neki problemi. organizacioni Rješavani mlijeka. izvodnju sabirnim bi bio zadatak budući sabirati neće mjepreuzeti Njegov mlijeko. kamion i dostaviti sabrano stima ga mljekare«, »Zagrebačke mlijeko dobra
U
MI
»Gavrilović«
iz
u
s
s
vozar
su
na
na
10
Sa
Svi
su
sastanka
u
Građusi
zadovoljni
bili
sastankom!
U ROKU OD GODINE DANA OTKUPLJENE KOLIČINE MLIJEKA U OPĆINI SISAK POVEĆANE SU ZA ŠEST PUTA Već
prvih
nakon
rezultata
realizaciji modernizacije cesta, može tvrditi da znatno brži rast poboljšani preduvjeti poljoprivredne cestovne otvorene proizvodnje. Zahvaljujući brzojmodernizaciji mreže, i iz Do »mliječne linije« povećan priliv mlijeka kooperacije. povećanja došlo i tovu i također toku proizvodnje je goveda svinja, je jedne udvostručen traktora. Tako godine brojprivatnih je primjer područja Sisak od 1967. 536 tisuća općine otkupljenoprivatnih poljoprivrednika god. litara već 3 miliona i 5 tisuća litara. Iz mlijeka,prošle godine organizirane 1967. 17.623 goproizvodnje isporučeno je god. utovljene svinje, prošle dine već 24.856 U 1967. sektor 71 traktovljenika. god. privatni jeposjedovao već 141 traktor. Sve to da brzom tor, krajemprošle godine dokazuje je i načinom cestovne te rekonstrukcijom boljim održavanja mreže, razvojem nađen veću robnost saobraćaja, ispravan put stvaranju preduvjeta sektoru privatnom poljoprivredne proizvodnje. Plasman iz do gomlijeka kooperativne proizvodnje nije prošle dine znatno U 1965. od individualnih mijenjao.god. otkupljeno je proizvođača 494 tisuće 1966. 484 tisuće 536 1967. da bi litara,god. litara, god. tisuća, nakon došlo 1968. do i rezultata od 3 migod. toga skokovitog porasta preko liona litara otkupljenog mlijeka. Do iz 1968., povećanog priliva mlijeka kooperativne proizvodnje god. došlo novih na jepretežno uslijed otvaranja linija otkupa m lijeka područjima izvršena i cestovne i kao pogdjeje modernizacija rekonstrukcija mreže, i udrusljedica većegangažiranja Zagrebačke mljekareRegionalnog poslovnog stočarske iz Siska. ženja proizvode se
u
programa
su
za
su
nove
u
a
samo
u
na
s
u
a
u
a
a
u
za
se
u
na
sve
a
u
u
a
za
11
Početkom
do prošle godine Sisak—Sunja— jelinija kraja dobiveno milion šest i tisuća litara Osim godineje togpodručja mlijeka. Šaš, i linije, značajan otkupamlijeka porast zabilježen je području djeloMartinska Ves. vanjaPoljoprivredne zadruge Otkup jeovdje započeo vembru do te 22 tisuće litara. S god.1967., kraja godine p reuzeto je istog 1968. 788 tisuća litara U 1967. područja je god. otkupljeno mlijeka. god. također vršen nije otkup području d jelovanja zadruge Poljoprivredne Crkveni 201 tisuća litara j e Bok, prošle godine togpodručja preuzeto 1968. otvorena i do dva mlijeka. Krajemgod. je linija Lonje, mjeseca tom terenu 90 tisuća litara je preuzeto mlijeka. Osim nakon novih povećanog priliva mlijeka otvaranja »mliječnih linija«, i Na porastao je otkup postojećim linijama. području djelovanja PoljoSela 1968. 586 tisuća Lekeprivredne zadruge otkupljeno je god. litara, niku i okolici 173 tisuće oko Brkiševine 192 tisuće litara, pokupskomdijelu litara mlijeka. Dok većina cesta sada dobrom to ipak vrijedi cestu je stanju, Ova dionica ceste tako lošem da će Topolovac— je stanju Zagrebačka ukoliko Poduzeće ceste iz Siska mljekara otkupom p restati mlijeka Lonja. datu obavezu i što izvrši bar ispuni hitnije najnužnije popravke. Nakon rezultata da izvanrednog prošloj godini, činjenica je jemlijeko izvor seoska programa postalo značajan prihoda gospodarstva, realizacija će više cesta, mreže modernizacije još pridonijeti daljnjem proširenju otkupne i V. L. povećanju plasmana mlijeka. otvorena
a
s
ove
na
u
no-
a
u
na
a
s
a
u
na
na
u
u
a u
'
u
ne
za
u
s
za
ne
u
za
a
»DANA
PROSLAVA
VOZAČA«
eej
S
proslave
»Dana
vozača«
u
Zagrebačkoj
mljekari
»Zagrebačke mljekare« proslavilisvoj svečanosti uručene i svakodnevni mnoj nagrade njihov p ožrtvovan oko ili dopreme otpreme mlijeka. I mi čestitkama! pridružujemo Vozači
su
su
se
12
za
»Dan
vozača«.
Na
skrorad
KVALITETNO MLIJEKO
KVALITETNI PROIZVODI
—
Mnogiproizvođači zaboravljaju higijenu, higijenu staje, mužnje i do sabirališta. manipulaciju mlijekom Rezultati tih želi utvrditi propokusa, kojima higijensko stanje Oni mogu izvodnji mlijeka, zadovoljiti.ukazuju: 1. drže stoku slabo zračenim proizvođači tamnim, stajama kojima »težak« je zrak; 2. loša higijena muže; 3. Mali nehigijensko cijeđenje mlijeka. brojproizvođača prokuha krpu “za cijeđenje; 4. muzlice i kantice Donose ga mnogiproizvođači nemaju mlijeko. raznim posudama; 5. Lična donosa sabirno »zabohigijena prilikom mjesto jepotpuno ravljena«. Na dobivenih osnovu bi morali što da podataka proizvođači hitnije isprave nedostatke. Kada obilaska tada će biti već kasno. Otkaz započne akcija staja i kao kod ugovora o proprekid isporuci mlijeka mjera nediscipliniranih izvođača dobro predstavlja rješenje. ličnu
na
s
s
ne
se
u
nas
u
u
za
u
na
—
—
—
GRIPA U
stupcima štampe piše Ax»Honkong gripi, iz tako koja jeprošle godine proširila Hongkonga drugezemlje, jenpr., zahvatila Saveznu Ameriku, Britaniju, Rusiju, Poljsku, Republiku Njemačku i ako dosad će i drugdje. Vjerojatno, nijepojavila, pojavit drugim državama i kod Zato nešto znati kao pa Evrope, jepotrebno gripi i te Izazivač te bolesti sitno mogućnostima predohrane protiv je dnevne
sve
češće
se
o
se
tzv.
1968.
na
se
se
nas.
o
o
živo
u
zaraze.
biće
tzv.
virus,
Prijepedeset godina(1917, 1918.) pojavila »španjolska Virus te odnosno Španiji. groznica«, jerje najprije zabilježena groznice, bio od umrlo dvadesetak nego pa gripe jejači obično, je nje milijuna ljudi. 1957. bila zauzela se maha da Gripa periodično javlja. je tako, vrijeme dok 25% dolazilo što bio veliki jeharala, zaposlenih nije rad, je gubitak narodnu privredu. i oni pa Virusi, koji izazivaju gripu, opasni protivnici ljudskog zdravlja. Ima ih više stotina: 40—60 izazivaju prehlade,drugidruge bolesti, i dr. ospice, dječju paralizu Svaka vrst virusa ima svakim virusom svoje značajke,organizam boriti. Kad mora obrambene tvari posebno dospije organizam stvaraju tzv. i to svaku vrst virusa protutijela, specifična. Imamo više virusa B i C. Ovi se tipova A, glavni tipovi dijele podtipove: B» itd. tako reći Tako C rado npr. tipA1, Pojedini tipovi specijalizirani. tip mapadadjecu. i
se
bila
tzv.
u
za
na
za
su
a
a
u
zarazne
se
sa
se
za
u
su
13
gripa specifičan virus, toga nje otporni ni oni bili zaštićeni od virusa su (imuni) koji drugihtipova gripe. U slični čak iskusni ni oboljenja simptomi početku običnoj prehladi, da li bolesnik mogu liječnici uvijek sigurno utvrditi, je prehlađen ili zaražen Kad izbila može pravom je gripom. jejednomepidemija gripe lakše ustanoviti mnogo dijagnoza. Kao kod svih sitne prehlada udisanjem nastaje zraka, kojem bolesnik ili te zaraze kapljice (tzv. kapljična koje zaraza), prenosilac (na oko zrak ili Hladnoća i u govorom, zdrav)izbacuje kašljanjem kihanjem. dišnih virusi vlagasmanjuju otpornost gripe. putova kojedospiju Znakovi od obično iznad 38% su: oboljenja gripe povišena temperatura, C, boli mišićima i i proglavobolja, krstima, zglobovima, plućne premorenost, bavne i dr. Ti znakovi ali i biti smetnje, jakoizraženi, jedvazamjetznaju što obično zavisi obole ljivi, organizma. Najčešće starci, djeca, otpornosti od i oni srca, slabunjavi ljudi kojitrpe bronhijalnih oboljenja oboljenja, i pluća bubrega. i kombiniGripa liječi simptomatski preventivno (vitamin C, aspirin, rani prašci, sulfonamidi, antibiotici). Najbolje jepreventivno tj. unaprijed braniti i to mrtvom ili živom vakciprotiv gripecijepljenjem, oslabljenom Osobito važno da radnici većim je poduzećima, preventivno cijepe kako bi došlo do izostanka itd. ne pa djeca većeg radu, starci, Honkonška
ima
pa
radi
od
nisu
su
ne
samo
se
zaraza
u
su
u
u
o
se
se
nom.
se
u
na
LA Zena
KJ
dom i KAKVA MORA
BITIZIMSKA PREHRANA
ljudi godišnjoj Drugačije zimi. Uza nekih to treba hraniti ljeti, drugačije pridržavati općihsmjernicaprehrani. dok zimi tada treba toliko kalorične hrane, više, jerje Ljeti organizam veći izdatak niže tjelesne topline zbog vanjske temperature. Kalorična hrana sadrži više kruh,tjestenina, riža) ugljikohidrata (npr. i zamašćena ili masti hrana, sl). (više faktorima: vrsti i težini Količina kalorične hrane zavisi i rada, drugim da li se rad ili zatvorenim otvorenom zdravlju, prostorijama, odvija među
Prehrana
ostalim
zavisi
i
a
dobi.
o
sve
moramo
se, npr.
se
u
ne
*
masno
meso
o
o
o
na
i dr.
starosti
dovoljne količine bjelančevina, i i rudnih tvari. U lakše vitamina mnogo proljeće, ljeti jesen je upotpuniti količinama vitamina i rudnih dnevni obrok potrebnim tvari, jerraspolažemo i voća raznolikog povrća. dovoljno svako domaćinstvo količine I zimu spremiti potrebne povrća što i inače prehrana organizma voća,jerje nepotpuna, smanjuje otpornost oboljenja. protiv domaćinstvima Kod prehrana sastoji mnogim poljoprivrednim i troši od a se pure, krumpira kiselog uglavnom kruha, graha, zelja,manje troši se i nešto suha slanina i meso, Prema te mogućnosti mlijeko, jaja. sir, hranom može S takvom potrebe namiriti potpunosti svježeg i hrana
Međutim
zimi
mora
da
sadrži
u
s
mora
za
nas
se
u
ne
mesa.
na
vitaminima
i rudnim
se
tvarima.
14
_——
ado oR
a
ana
a
s
a
o
u
svaša
povrćem, kojeje nadopuniti je potrebno zimu. selu domaćica spremila jedna Od ga p osebno spremiti, jer zimskogpovrćaporiluk nijepotrebno Dok vadimo. zime i ga godje zemlji, mijenja ostavljamozemljipreko sastava. tvari C i rudnih dosta vitamina On ima sastav. lužnatog Najsvoj staili kuhanom kao sirovu i to ako ga priredimo salatu, jednostavnije je, kosana ili tvrdo kuhana dodati to možemo kuhani Uz jaja krumpir grah, nju. tada ili kao varivo i dr. Inače jer krumpirom grahom, najčešće priprema da često miris. Treba. grinapomenuti, tolikoj mjerisvojspecifični miris. Miris da će odstraniti kad odstranjuje misli, cijeđenjem ješi Međutim tvari od isparivanjem. kuhanjem, jerpotječe hlapljivih kojenestaju vrlo vitamine i rudne potrebne tvari, koje odstranjujemo cijeđenjem organizam. ostaviti može On također zimsko Uz povrće. poriluk kelj jenajčešće to ili ili ga se sprema podešenom polju jarku. podrumu, polju sastava. Obično tvari C i rudnih također sadrži vitamin On ga lužnatog kao varivo sprema krumpirom. i crveni dolazi obzir salata obično Zimi kao bijeli kupus,endivija, rudnim i vitaminima i žuta mrkva potrebnim koje odlikuju matovilac, dr., zimski
Zato
obrok
vri-
za
na
ne
u
u
u
s
se
nema
se
u
se
se
se
su
za
se
na
u
na
u
za
se
s
u
se
tvarima.
limuna, (jabuka, južnog povrće kiselina i sadrže naranča vitamine i drugepotrebne organskih sl.) koje sastojine. Od vitamina ćemo izazvati mogu porenekoje koji spomenut ako hrani. To životnim ih ima premalo mećaje funkcijama, zimskoj C i D. vitamini A, BA nalazimo i kao karoVitamina kompleksa, biljnojživotinjskoj hrani, provitamin žuti zeleno hrani tin. Nalazimo ga mrkva, kukuruz, biljnoj (žuta rajčica, i maslacu više zimi lisnato te nego povrće) ribljem ulju, žutanjku (ljeti Nedostatak vitamina zavisno ishrani zaustavlja krava). rast, smanjuje tog izaziva zaraza, bakterijalnih oboljenje protiv očiju(upala očiju, otpornost noćno poremećaj vidnogosjeta, sljepilo); povećava osjetljivost pluća, p robavnih kože itd. treba
Uz
trošiti
zimi
dosta
voća:
voća
uz
samo
razne
u
u
su
u
u
u
o
organa,
'
Bnajčešće gljivicama (krušni, i kruhu od zrna, dr.) mahunjačama, žutanjku, jetrima, pPivarski čitavog kompleksa itd. krtom mesu, povrću, krumpiru svinjskom manjojmjeri mlijeku, trovitamina se gubljenju Pomanjkanje Bočituje apetita, mosti i i glavobolji, slaboj funkciji slabljenju smanjenju d isanja, crijeva, kompleksa kao tlaka. nemiru i i razdražljivosti, upaliživaca, strahu, padukrvnog Vitamin C i i (askorbinska kiselina) djeluje protiv otrovanja rast krvnih vitamina izaziva bolest skorbut. Pomanjkanje tog i zubi rasklimarast mesa, Poremećuje oboljenja (krvarenje nastaju zubnog bolovi slični vanjezubi); smanjuje energija, zglobovima nastaju slabo i dr. C vitamina ima tizmu, zarašćuju Najviše crvenoj paprici, zelenom ribizlu, luku,rajčici, kolerabi, kupusu,špinatu, krumpiru, zobenom brašnu limunovu i narančinu od pahuljicama), (zobenim soku,čaju i breskvama. šipka, grožđu, jabukama, jagodama D Vitamin nazivamo antirahitičnim vitaminom. Djelovanjem kožu stvara iz tzv. vitamin D. On da se ergosterina sprečava pojavu i stanice nego ga rahitisa, liječi. Djeluje crijevne kojeosposobljava i i fosfora. ravnotežu i vapna vapna bolje povišeno upijanje Uspostavlja nalazimo
Vitamin
u
kvasnim
u
a
u
u
u
zaraza
na
zrnaca.
zvanu
se
u
reuma-
rane
u
crnom
u
sunca
ne
na
na
samo
na
15
Zosfora
i
utječe njihovo taloženje djeluje ako hrani ima i fosfora. Glavni uzrok rahitisa selu vapna dovoljno je i Osim banana i nekih nepravilnanedovoljna prehrana djece. gljiva biljke vitamina dok neke gotovonemaju D, imaju provitamin ergosterin. Najvažniji izvori vitamina D ribe riblje ulje, (tuna, haringa, škombre, jegulja), kravlje maslac i D vitamina fiziološki izamlijeko, žutanjak. Prekomjerno uzimanje Ziva toksičko i djelovanje povreduorganizma. Od rudnih tvari ćemo ževapno, potrebnih najvažnije: fosfor, spomenut i fluor. ljezo, bakar, sol, jod Krv treba da stalno neutralna. Meso i žitarica kisele je proizvodi zato da hrani bude rudnih će kiselu pa reakcije, je potrebno tvari, koje neutralizirati. reakciju tom vrlo važan elemenat. tiče sadržine vapna Što Vapnoje pogledu hranu možemo tri grupe: podijeliti 1. malo i žitarica vapna: proizvodi sjemena zbogkojih nastaje kisela Riba sadrži više vapna nego meso; reakcija. 2. više vapna: lisnato povrće, mlijeko, sir, ž utanjak, naranče, bademi, orasi i lešnjaci; 3. štedi vapno: lisnato i koja krumpir, voće, mlijeko, korjenasto povrće. normalno normalno Vapnojetijelu neophodno potrebno grušanje krvi, osobito i mišića, stezanje srčanog,zajednicinatrijemkalijem. Sudjeluje kroz živce. On fosfor elesprovodljivosti podražaja je najzastupljeniji menat 98% nalazimo kostima i svega vapna građi kostiju. tijelu bima. fosfata određene količine vitamina D. vapnenog Taloženje je Fosfor dio svake sastavni žive stanice. Bez stanice je ljudske njega fosfora 90% nalazimo zubima i kostima. važan mogu dijeliti. Mlijeko je izvor te i voće. pa meso, 1osfora, jetra, riba, jaja povrće sastavni dio crvenih krvnih i svake Željezo je (hemoglobin) jezgre stanice. hrani izaziva slabokrvnost. ima Željeza u tijelu Nedostatak željeza 3 g. Uz i bakar. svega željezo potreban je Najviše željeza imajujetra, grašak, zeleno salata i povrće (špinat, dr.), žutanjak, krumpir, šljive, breskve, kajsije, kruh crni i dr. na
kostima
u
i zubima.
Vitamin
u
D
na
su
su
u
u
se
u
s
meso
s
za
u
s
u
uz
u
u
vezano
u
zu-
uz
se
ne
u
zrnaca
u
J
jeneophodan čovjeka, jerutječe vezanje željeza Nalazimo čokoladi kakau. i ga u jetri, hemoglobin. oštrigama, melasi, Sol svih fizioloških procesa orgajeneophodno potrebna odvijanje nizmu i za ravnoteže vode tkivima. Nalazimo svim tkivima reguliranje je i osobito krvi. Treba soliti hranu sadrži sokovima, manje koja ugljikohidrate kolače nešto soliti hranu (kruh, tjesteninu, itd.), životinjskog poriuzimati samo jekla(meso, riba, z bog sir). Ljeti znojenja nijedovoljno vodu, i nešto sol iz nego soli, jer znojenjem tijela. gubi Jod sadrži Nedostatak hrani Njeganajviše žlijezda štitnjača. joda izaziva Ima gušu. krajeva kojima pojavljuje gušavost zbogpokoličine ima u hrani. joda manjkanja Dovoljne joda morskoj ribi, oštrigama, iz te Inače stanovitu količinu mlijeku povrću krajeva gdje gušavosti. soli kako bi kuhinjskoj jodadajemoobičnoj izbjegla gušavost. Fluor Nedostatak fluora izaziva zubi Preventivno truljenje (karijes). fluor malim tabletama. daje djeci Bakar
hrani
u
na
za
za
u
u
a
u
u
a
se
—
u
u
se
masovno
u
u
nema
se
—
se
u
Uređuje: Glavni Vlasnik
kolegij »Zagrebačke
Redakcioni
i odgovorni Tehnički
mljekare«
urednik:
dipl
inž. Dinko
urednik:
Vera
Hoholač
i izdavač:
radnika Udruženje mljekarskih Tisak: Ilica 31/III, tel. 440-476.
SRH,
Uprava
Štamaparija
u...
Kaštelan i uredništvo,
»Vjesnik«,
Zagreb
Zagreb
o