SA SASTANKA
U KARLOVCU
privrednoj godine Osnovnoj je komori, općinskih mljekare« predstavnicima prijedlog »Zagrebačke stonekim aktuelnim i skupštinapoljoprivrednih problemima organizacija oblasti čarstva i Republički poljoprivrede kojejepripremio prijedlogu mjera Odbor i agrarnu politiku Republičkog vijeća privreduusvojio sekretarijat U
Karlovcu
održan
7. 10. 1970.
sastanak s
na
a
u
o
u
za
za
sabora
a
Hrvatske.
SR
Učesnici
sastanka
su
se
sporazumjeli pismenimputem vezi stavove i primjedbe slijedeće da
dostave
i
Izvr-
“šnomvijeću i Saboru SRH gornjom problematikom: da što razmotri i 1. Izvršnom prijedloge hitnije vijeću usvoji Preporuča bile kako bi iste mjere još godine privredu, sekretarijata Republičkog Sabora. vijećima usvojene odgovarajućim nastale složene i teške Predložene sve probleme mjere rješavaju Renaročito području položaj poljoprivredenerazvijenom poljoprivredi, bi ih što veliko i trebalo ali donijeti. hitnije ipakimaju značenje publike, da Sabora Izvršnom 2. suradnjiRepubličkim vijeću Preporuča < “, vodom izuči izradi planaposebno srednjoročnog privredno planiranje zeža Republike području poljoprivredenerazvijenom komparativne prednosti stočarstva Podr treba kojem posebno aspekta razvoja a (Kordun, Lika, Banija) već i oranične rediti površine. pašnjačke a fonda Republičkog da Izvršnom Sabora 3. Predlaže zaj vijeću putem infrastrukture ovim“ na: razvoj krajeva d alje utječe nerazvijenih razvoj fonda ali da i JI (premije ovog mlijeko, predloženih mjera područjima, putem olakšice kreditne kod kamata beneficirana proizvođače poreske politike, robnih i robnu proces stvaranja itd.) proizvodnju utječe kojiinvestiraju ostvariti čime će poljoprivrednog , proizvođača dijela jednog perspektiva već natu stanovništvo selu stanovništva perspektivu sagledava koje udaljene ili se rad odlazi selo i masovno 3 iseljava inozemstvo pušta na kontinente. beneficirane'kamate da stimulira putem Posebno predlaže Republika ulažu da centara iz i.one radne ovog poljorazvijenih organizacije područja razviizmeđu više U -: jaz stvara području.suprotnom još privredu i “<jenihnerazvijenih. prijedlog moru mlijeka cijene 4. U načelu podržava zakonskom se da zahtijeva riješi dinara prose međutim jedinicu; 0,28 0,32 IR do troškova mlijeka su blem jer ti“ prerade, priznavanja mjesta transportnih Korduna i sada vrlo veliki upravo male Banije z bog uš krajevima nerazvijenim .. proizvodnje... u
s
se
ove
za
na
u
ne
na
a
one
za-
s
u
se
u
za
|
na'
sa
ne
samo
a
se
na
na
za
na
u
se
ne
na
u
na
se
u
na
'
se
ovom
:
o
s
za
na
3
se
masnu
u
u
,
M
“
.
...
U
ura
2
'
az
rr
«t*
=.
“
, S
'
.
u...
S
.
a.
M
"a
o
snake
h
dhao
dase“.
m.
REGIONALNA 20. 9. 1970.
om
=
IZLOŽBA
održana
3
m
s sn
>
STOKE
RR
>
sn
s
»ĐURĐEVAC
>.
— o.
>
70«
»Đurđevac 70« jespomenuta pod i prisustvo velikog broja izlagačaposjetilaca. Održava 60 i rada povodom godina organiziranog požrtvovnog uzgoju simentalske Đurđevca i uže Podravine. goveda pasmine području Sama izložba dio programa rada Fonda izložbe je regionalne bilogorskopodravske regije. smotra
stoke
nazivom
uz
se
u
na
za
Spomenicu
Veterinarskog
fakulteta
je izložbi
predao
doc.
dr.
Kalivođa
izložbe da Agronom Dragopribilježio je katalogu je odbor Stočarske Đurđevac sačiprviupravni udruge godine 1 910., su Jalžabetić i ga: njavali Tomo,seljaksenator, Plehaty Ivan, v eterinar, Delač: Frančina Klikić Antun, Hodalić seljak, Đuro, seljak, Valent, seljak, Ivan, seljak. Jalžabetića i Sljedbenici mnogo krava i bikova. Plehatya uzgojili Prva krava simentalske stočari Đurđevca nabavili pasmine, koju svoje selo bila krava mb. 19. 2. 1900. Prema »Šarula«, je 1,kupljena podacima tora Jalžabetića to bila zapravo otelila 17. 10. je junica, koja jeprviputa 1901. 7 teladi i više Šarula radi jeporodila pošto nije telila, prodana j e jalovosti 21. 12. 1908. 250 kruna. inž.
Klos
u
samom
osnovan
a
su
su
u
sena-
se
se
za
Stručna
bila komisija ocjenu rasplodnih goveda je:
Inž. Mihaela
za
inž. Gusić, predsjednik, Majhen, član, Josip H adun, inž. Zlatko inž. Pavao inž. Nikola N član član, Nikolić, član, Caput, član, ovosel, i veterinar Miljenko Jurišić, član... inž. Darko
EGET
i
I
3.
—-
ta u ="
Šampionkom »Jagoda« 522,kojaje proglašena je 7078 6. masti, uzgojio juje proizvela kg mlijeka 3,8% mliječne laktaciji krava svih 6 lak119. da Predavac Zanimljivo je jespomenuta BujgerVilko, masti. 1 odnosno 30 937 kg mliječne 183,3 kg mlijeka proizvela ukupno tacija mb.
krava
izložbe
u
a
s
u
Bujger
Vilko
s
kravom
»Jagoda«
primio mlijeka proizvođaču mljekare« najboljem Nagradu»Zagrebačke muznim Đurđevca. iz Barusić strojem, Nagrađenje kraj Mijo Čepelovca je i direktor Centra »Zagrebačke proizvodnju otkupmlijeka predao je Stanivuković. Stevo mljekare« drug sastavu sireva »Tvornice Kolektiv kojaje Bjelovar«, proizvodnju različitih 3 mlijeka proizvođača nagradio je najbolja mljekare«, »Zagrebačke i to: krmne 500 po kg smjese, mjestaproizvodnje selo Novaki Kajfež Franju, zadruselo Poljoprivredne ČevelaAlojza, Novaki, obojica kooperanti Vrbovca i ge Dubrava kraj krajBjelovara. MaljakĐuru,Trgovljani bila Na izložbi »Zagrebačka junad, koju otkupili rasplodna zapažena je telad kvalitetnu žensku Kloštar i tako i Poljoprivredna zadruga mljekara« i sredudruženim će Takvu od noža«. snagama provoditi akciju i dalje »spasili i Fond stvima unapređenje Poljoprivredne zadruge mljekara«, »Zagrebačka Đurđevac. i općine govedarstva poljoprivrede kao
a
za
mu
u
za
s
sa
su
za
4
_—_--_—-
-
Predaja
Na
izložbi
»Bar"'
dob
io
u
Đurđevcu
jeBujger
nagrade
nagradu
»R
Vi lko
za
kravu
drugu
Barusiću
industrije Zagreb« »Jagoda«, io
televizor
mar
ke
m
o
Direktor
Tvornice
za
proizvodnju
sireva
predaje
»Zagrebačke
nagradu
mljekare«
Bjelovar,
—
oz
| . |
|
POLJOPRIVREDNA
IZLOŽBA
NOVSKA održana
proslave Novskoj je listopada prilikom izložba. Poljoprivredna i dostignuća izložbi Na proizvodnje, svinjaperadi govedarske prikazana Braće PIK-om Rađenović. kooperanata tom na Prehrambena području prikazala jesvoje angažirana industrija bave također i prometompoljoprivrednih organizacije kojese proizvode, zaštitu i sredstava bilja. strojeva lovstva izložbom mogu pokazati uspješno trofeja koji Zapaženjeprikaz i kvalitete. radi lovstvu izložbama i svojevrijednosti svjetskim »Dana
1970.
3.
U
Komune«
€
su
s
a
za
;
se
o
na
Sa
Poljoprivredne
izložbe
ocjenu stoke komisije
Članovi
stručne
za
na
u
Novskoj
izložbi
bili
su:
diplinž., predsjednik Ivan, član 2. Galović dipl. veterinar, Franjo, član 3. Tomić poljoprivredni tehničar, Bogoljub, član 4. veterinar, Majnarić Zdenko,dipl. član 5. Janeš inž., dipl. Marijan, izložbe bio odbora Poljoprivredne je drug organizaciju Predsjednik Jaromir. Vanjek marke RIZ-a dobio kao i televizor kravu Prvu ,,Bar" nagradu rasplodnu Brintli mb. kravu Velike iz Kr. Senfner vlasnik 57,oteljene Stjepan je 1.
Dabac
|
za
za
|
za
6
_
17. 3. u
maksimalnu 1964., kojaje.uprvojlaktaciji postigla količini od 3516 kg. razredom krave: Drugim ocijenjene Lončarević Kr, krava »Javorka« Mije, Velika,
proizvodnju mlijeka
:
su
nae
mamaeane
sante
ograni
Ž
o
arapaime
Krava
moo
»Brintli«
nagrađena
Mirosavljević trećim razredom krave: ocijenjene Ilinčić krava Jove, »Topolka« Janski krava Franje, »Rajna« Janski krava »Beba«. Lamberta, D.
iz Roždanika
za
kravu
prvom
nagradom
»Beba«
i
su
Izvod
iz referata
Stočarska
proizvodnja našeg područja osjetno zaostaje područjima istim ili sličnim treba tražiti neadekvatproizvodnim mogućnostima. Razloge nom sastavu bazi i navikama pasminskom stoke, nedovoljno kvalitetnoj krmnoj U stočni fond odnosno fond poljoprivrednih proizvođača. posljednje vrijeme znatan Od 8.148 1968. rasplodnih goveda pokazuje pad. plotkinja godini broj1970. iznosi 6.297. starosna struktura stanje plotkinja godini Njihova više Uzrok tome nestabilnosti tržišnim uslovima zabrinjava. privređivanja No i stočarstvu stočarskoj proizvodnji. poredtogaproizvodnja ipak daje mašem selu starih dinara dohotka tržnim odnosima. milijardu ostvarenog Na ima 40 matičnih i 2.213 kontrolnih svega krava. Nepodručju općine obično nizak matičnih krava čistokrvne simentalske odrabroj pasmine j asno žava naše siromaštvo kvaliteti sastava pasminskog goveda. Naporekoji za
s
u
u
no
u
sve
su
u
u
u
cca
u
u
se
i
-_--—
>
<
-—
simentalskog brojačistokrvnog godine povećanju posljednje dvije i svestrano treba podržavati. dalje goveda društvene iz tome bio Naš nedovoljne razloga je poznatih razvojni put stočari 1931. nekoliko područja Lipovnapredni brige putaprekidan. godine i Garešnici Oborovu i Đurđevcu Virju kasnije grla ljana kupujurasplodna čistokrvne i i od tada datira goveda djeluje Udruga uzgoj simentalskog uzgoj 12 članova simentalske ml., (Janski Franjo goveda Lipovljanima pasmine i Marek Ivan Torković Janski st., Mijo KupskiPetar, Joza, Franjo Čabrajac iz Stanko Lisac iz iz KraljJosip Krivaja, Lipovljana, Beljan Mijo Piljenica, Subocke! Ivan iz Nove Nikola Hundrić i Senica iz Međurića i Vasilj, Bavoljak rat i 1939. II i 17 pred svjetski (1938. godinama Udruga rasplodnih goveda. 70 18 članova oslobođenja goveda. Poslije rasplodnih proširuje godine) 1943. došlo do da bi 1957. rad likvidacije. njenepotpune godini nastavlja, Konaković Ivan i Forman Kulić Miloš Luka i u Luka, Ivan, godine Novskoj takonašem stočarsku Ivan području koja kasnije udrugu osnivaju drugu radom. rad i 1955. đer prekida godine oslobođenja nastavlja proširuje, poslije dati bi morala poticaje koja poljoprivrednu izložbu, Pripremajući našem stočarskih podsjetili području, ogranaka organiziranju velikom rad zaista ljubavlju koji selekcijski stočarstvu, uzgojno značajan istaći želimo Ovom naši proizvođači. prilikom poljoprivredni provodili napredni Luka iz i Miloš iz Janski to nekih od njih, Franjo Lipovljana mišljenja bivši iz Vlado i Duda bivši Novske Lipovljana govedarskih udruga predsjednici daleko danas žale da duboko Oni povoljpod svinjogojske udruge. tajnik da dozvoliti takvi uslovima ekonomskim društveno mogu apsurdi, godinijim sad sad stoke može rad vrlo složen i težak nebrigom jednih, uzgoju i rada stoke slom. Težinu društva faktora uzgoju doživjeti drugih potpun i nakon sve mogu ocijeniti osjeposljedice najbolje prekida ozbiljne njegovog vrlo težinu titi sami posla korisnog društvenog tog stočari, jer godinama sebe. ugrađivali znatno stočarstva uslovima Da bi više, postigli razvoja našeg sadašnjim dobiti se stoke čistokrvnih sklopu mjerakoje poduzipasmina uzgoj da društvu našem tretman. Odgovornost je cjelokupnom majupovoljniji stvarani da do dovele više apsurda, decenijama koje ponavljaju stvari, ili uništeni. budu vrlo kvalitetni pera djelomičnopotpuno stoke, uzgoj potezom litara najznačajpredstavlja mlijeka preko2,500.000 godišnje Proizvodnja datira iz 1920. sela. dohotku stavku otkupmlijeka Organizirani našeg niju neznatBili to otkupi organizirani privatno Lipovljana. godine području i radi nih količina prerađevinama. mlijekom mlječnim Zagreba snabdjevanja rastu ali dnevno II rat količine U mlijeka otkupljenog pred svjetski godinama Zanaročito 1.000 litara. prisustvom Poslije oslobođenja, špicama prelazi sela znatno raste. Osim mlijeka proizvodnja mljekare, organizirana grebačke »Braća Rađenović« PIK-a otkupmlijeka formiranjem područja Lipovljana ima 27 sabirnih Danas sela komune. obuhvaća općine području gotovo sredstvima 29 sela. Na mljekare, mljekare, Zagrebačke inicijativu punktova i Rađenović« »Braće laktofrizacije (poprovodi organizacija proizvođača 19 od sada Do rashladnih jeuključeno uređaja otkupmlijeka). stavljanje laftofriza utroi montažu nabavu 36 laktofriza. Za izgradnju punktova, ukupno tu dinara. Proizvođači šeno puno pokazali akciju mlijeka je 518.358,15 dala St. veliki je doprinos Mjesnazajednica Subockoj razumijevanje mlijeka. izgradnji većegpunkta sabiranje ulažu
u
u
u
sa
u
a
u
za
sa
u
u
se
sa
na
u
se
se
na
sa
u
nove
smo
na
su
u
a
se
na
s
su
se
na
nama
na
su
u
u
u
mora
se
na
su
ne
u
su
na
u
ne
!
sa
na
sva
u
se
za
su
za
u
u
a
|
za
B
8
o
E
e
e
ad
po godinama: otkupljenih Pregled mlijeka 1967. 1968. 1969. litara i 1970. 2,679.269 litara; 2,412.144 litara; 2,597,963 litara 8 Posebno koleznatna po 1,469.370 mjeseci. mjesecima uočljiva tržni stočarstvu po po mjesecima banjakoja godinama uzrokuju poremećaj 9. i 10. trostruko veća od 3. i 4. (proizvodnja mjesecu je proizvodnje mjerežim i ishrane neodgovarajući držanja secu), goveda. U 1969. dala sela: godini najveću proizvodnju mlijeka slijedeća 1. Stara 449.339 Subocka_. litara mlijeka 2. 242.089 litara Lipovljani mlijeka 3. Velika 240.525 litara Kraljeva mlijeka 4. 229.886 litara Krapje... mlijeka 5. Drenovbok litara 199.652 mlijeka S obzirom da solidnu osnovu dosadašnja proizvodnja mlijeka predstavlja padaljnji uklanjanjem razvoj, poremećajaparitetu cijena, poboljšanjem i ishranom sastava veće angasminskog goveda kompletnom još pozitivno stvorit će se znatno uslovi prožiranje Zagrebačke mljekare povoljniji robnoj izmuznim 5 i više krava izvodnji gospodarstvima
količina
za
su
u
a
u
u
su
.
.
.
.
+...
.
.
+...
.
.
+44
.
.
.
+.
.
..,.
4.
4...
.
.
.
.
+...
.
.
za
.
u
uz
u
sa
DOBILA
»ZAGREBAČKE
NAGRADU
Latin
muzara.
Ana
prima
selo Plesmo
MILJEKARE«
nagradu
Ana, krajJasenovca, jenajbolji isporučilac mlijeka 1969. PIK Braće Rađenović Novska. Ona godini djelovanja području 9 839 da bi s 8. jeisporučila tojgodini litara, ovojgodini zaključno mjeoko 6 500 litara isporučila mlijeka. Latin
u
na
u
secom
bila
—
a
u
>
=.
——--—
—
e
=
s
-——
S
>
--
.—
---
BGE PT
>
0 Et |
dodjeNovskoj poljoprivredne prilikom mljekara« »Zagrebačka 450000 žensku prvu st.d, kojuje vrijednu junicu nagradurasplodnu ljuje iz Međurače. Antolović Antun uzgojio starosti. Uz krave nedavno 2 5 ima Ana prodala zbog krava, je Drugarica krave i bit će buduće vlastiti ima i 7 uzgoj rasplodnih kojeostaju junica mlijeka. proizvodnju ku4 3 i po i to 22 pod jutra,jutra zemlje, podpšenicom Posjeduje jutra i livade. ostalo djetelišta travnjaci, kuruzom, stočarske ruke. dobre dolazi kako vidimo kao Dobivena junica nagrada izložbe
u
za
za
su
a
u
VAŽNOST
POLJOPRIVREDI
U SAVREMENOJ
SLAME
podcjenjuje činjenica, jepotakla ovaj dobra velika važnost mnogo slučajeva poljoprivredna zaoravaju, koju slame, mahom nastao onim čeznu. stočari i Tajproblemje kooperanti kojom malo znatno davale niske kad uvedene nego slame, manje koje sorte, zainteresirao kao trebali. Nas stočari pa «što selekcionare, jetajproblem obilato usto ali visoke slame, koja poliježe, pšenicu nastojali uzgojiti sastav
Na
da
nas
danas
se
često
u
a
za
su
su
su
a
ne
smo
proti njima talijanske sorte, niske, ili radi »da li vi što im parolom pšenicu bunili predbacivalo sijete radi i ,radi slame«, »mi a.oni radi slame«, pšenicu odgovarali sijemo malo i zato im nisu konvenirale sasvim slame. daju pšenice koje Štoje ispravno nekada i Sličan imali naši očevi sijali primitivne djedovi, koji problem ali više »Sirbanica«. daleko rodila, brkulja kojaje. golice. Tadaje uzgojena bila Tolika hranu. i slama i vredila mnogo vrijednost je pljeva manje jojje rodne slabo da nego i slame golice sijali primitivne mnogiradije pljeve, U-1 došla kad Tek proselekcionirane šišulja riješen jetaj golica brkulje. je niskih Mi sorta. sličan uskrsnuo Sada blem. problemforsiranjem jeponovo visoke ali slame, koja riješiti tajproblemuzgojempšenica nastojali kiša znale upravo često nakon od čak olujnih koje poliježe manje talijanskih, oduševi ih stočari individualni ležati. Radi katastrofalno kooperanti toga i »Zekar«. One To im (podravka) prihvatili jer odgovaraju. »Vigorka« ljeno ih traže ih Oni su od ali i više više slame upoznali koji talijanskih. daju ih da želimo i zato ih većina žalost ogromna ali i pozna njima šire, upoznamo. izdržale. Tako ali Ove ipak podbacile, općenito godine pšenice 10 Selu Stanica pokus mjesta njimanapravila Dugom jePoljoprivredna Svi od vode od bile 9 i propala. jerje jednommjestu bolje Libellule, odlične sa većim ih traže. okolni površinama imaju njima Nekoji seljaci blizu 1800 č.hv. dobio Martin iz Marčinko rezultate. Tako 3,500 Virja je dobio Kelemenu Crnko i je razgrabili. Josip vršalice) Vigorke (iz 49 Zekara Rudi Soboščan Mr q/ha. Čakovcu preko ing. q/ha, Vigorke 51,52 Vinko 51 q/ha, Benčić iz Ivan Horvat dobio Križovljanu Ludbrega je 48 q/ha. davale i 50 70 te rezultati kad daleko Lani i pšenice bolji preklani dobila Đelekovcu Budućnost PK q /ha, q /ha, p reklani 56,21 52,10 je q/ha. Torčeca Kuzmić Ivan iz 41 a, Libellula standard q/ha.Kooperant 53,75 Kad
su
stočari
mahom
uvedene
su
se
zrna
s
se
zrna
su
su
su
za
su
ne
smo
su
su
su
zrna
s
ne
na
su
su
na
s
u
na
one
na
su
na
na
svu
su
u
mu
u
a
u
a
su
su
u
samo
—
|
a
|
j |
10 |
preko q/ha. području jošbolji lani dala q/ha ZPK, tamošnji rezultati, jerje Vigorka 65,12 kooperanti dobili 49 — 60 od 51 itd. a/ha prosjekom preko a/ha, kako i mnogo i mnogo te sorte to Dakle, vidi, daju slame, je važno stočare i zato ih oni i I ako visoke one oduševljeno prihvaćaju. da vrlo dobre kvalitete. a da mogu mnogo podnesu gnoja polegnu, je No osim sorte važna i savremena većina je agrotehnika, jer pogotovo, proizvođača s novim nijeupoznata dostignućima svjetskoj poljoprivrednoj nauci, utvrdila da duboko i zimska negakojaje jegustasjetva, oranje nitratacija tivna. Kao svaka znanost tako i već pa poljoprivredna naglorazvija,je što nedavno držali vrhunskim starjelo još dostignućem. Nekada iskustva se na osnovu 60—60 po stogodišnjega sijalo kg pšenice Kad došle niske su se jutru. talijanske pčenice počelo preporučavati preko 200 i 300 Precizna naučna da pa kg/ha preko kg/ha. istraživanja pokazala zlo i to veliko više od 120 150 se kg/ha. je preporučuje Mnogenajnapredidu i niže. Uz bolesti nije zemlje rjeđu pšenica poleže,napadaju sjetvu je i rđa i pepelnica dajekrupnojedro Naši stari orali 15—20 Kad došli motori orati < počelo dublje 30 40 i više. naučna ustanovila da Najnovija istraživanja dublje oranje i ukoliko to ga najčešće smanjuje djeluje negativno prinos, smanji je svakako beskorisno ustanovilo da svako rasipanje energije. Ujedno oranje kvari strukturu tla i zato što se korov uništavati preporučuje manjeorati, Posavac
Ivo
iz Imbrovaca
U
50
Pitomače
na
su
su
a
s
se
zrna
a
za
su
ne
a
zrno
u
se
ono
za-
smo
su
ne
—
ne
ne
zmo.
su
“
na
cm.
su
se
su
—
a
ne
se
a
herbicidima,
:
da su preporučivali zimsku davno tome po Nije nitraturu, koja sipala i blatu. Savremena nauka to utvrdila kao zimi snijegu je najveću zabludu, jer i ne treba dušik treba onda kad pšenica miruje jeuznemirivati, sipati najraste i kad treba za i a prvo bujnije najviše vlatanjaklasanja, prihranjiga odmah nakon zime. vanje svakako modernizirati da Našimljekari moraju proizvodnju pšenice,dobiju i mnogo slame to rentabilnu Zato će i i mnogo jeftinu proizvodnju. sti visoke ali sorte slame će a.neće mnogo jake koje podnesti gnoja, poleći obilato roditi. biti i stabilan i nego No,prinos ekonomičan rentabilan, i zato će uvesti tekovine savremenih naučnih Orati i što dostignuća. plitko 120—150 i i nakon zime kombinovano manje,sijati rijetko ujesen sipati kod i obilato Na način će imati vlatanja gnojivo, klasanja sipati nitrate. taj dosta i mnogo jeftine pšenice jeftine slame. Eko i Zekar nabaviti Zadružnom mogu u Vigorku poljoprivrednom PK Budućnost Đelekovcu i PK Pitomači, Martijanec. Korić Dr Svetka i dr Mirko se
zrna
uz
uve-
mora
cm
a
u
u
SPRIJEČIMO
OPADANJE MLIJEČNOSTI VEĆ U POČETKU ZIME
KRAVA
volumiprijelaza prehranu, gdjepreteže redovito nozna krava. krma, opadamliječnost Zelena krma naročito ako se djeluje mliječnost, povoljno onda, sastoji od dobrih ili trava i ako sadrži leguminoza jemlada,jer potrebne hranjive osobito rudne tvari i vitamine. Ona sebi sama po tvari, bjelančevina, je krava rado uzima i lako pa prijatna, jerjesočna, je jeprobavljiva. Kod
sa
zelene
na
zimsku
suha
na
a
11
_—_ em
o
o
s
R3
3
3
|
oR
3
3
Rs
3
RR
+
>
makar
slame, kukuruzinac), (razna sijena, jare Kod i teže krava uzima tako rado ikao zelenu i krmu, jeprobavljiva. dobru, loše krma suha voluminozna po hranjivoj kvalitete, svojoj tj. jeprosječno zelerudnih tvari i bjelančevina, vitamina) zaostaje (nedostaje vrijednosti takovu krmu odnosno uz pa opadamliječnost. krmom, prosječnom pašom, zelene krava već u Da prijelaz početku, mliječnosti opadanje spriječimo obroku biti suhu zimsku krme mora pa mijeprehranu postepen, kukudobro Zato krma. šati zelena i suha slamu, sjeckati sijeno, jepotrebno kravu takove krme hranit ćemo više krmu. ruzinac i zelenu dana, Smjesom suhu volumisuhu krmu. Kada dok se ne miješati privikne prestanemo ili suhu krmu nešto dat ćemo krmu noznu npr. sočne, postrne zelenom, krmu
voluminoznu
Suhu
pa
ne
ž
nas
za
nom
sa
se
na
u
mora
na
uz
sa
stočne
repe.
navedeno, prosječno hranjivih krma, jenaprijed dok davati kravi muznosti kod pa krepkekrme, nijepotrebno osrednje tvari, hrani suhom kad i nakon se pretežno prelaznom periodu, toga zimi, krme zavisit će Količine bit će to voluminoznom krepke potrebno. krmom, krme i muznosti i sočne kvaliteti suhe voluminozne (silaže, repe) uglavnom više vode —50 I dan treba suhu voluminoznu krmu krava krava. Uz (40 stočne soli 30 g na i nešto treba davati i Osim (oko dan) krmnog joj više). toga vapna. tn Hranimo li kako Po se odvija zaključujemo, balege konzistenciji bit tvrda ili kukuruzinca više po sijenu će (suša), lošeg sijena, balega slame, li bit će mekša. krme od i sočne silaže) Dajemo mekinje leguminoza (repe, bit će krmu voluminoznu s nešto ili suhu rastopljene melase, balega mekša, Zimi biti ne možemo tako pa balega tvrda, regulirati njenukonzistenciju. smije da i da krmni znak Tvrda mekana. spora balega negoosrednje je, jeza dobro obrok sastavljen. nije Le suhu sočnu obroku zimskom kravi Kad voluminoznu, dajemo to i uzima pa djeluje mliječnost. iskorišćuje, povoljno bolje je radije bude voluminoznu krmu suhu zelene da važno Kao što prijelaz je važnosti kolitakove od iste da se je naglompadumlijeka, postepen, izbjegne krme tom Ne i sočne voluminozne čina i kvaliteta propustiti periodu. smijemo ostalo od 3—4 damo da kravi ne kg dobrogsijena leguminoza (uz najmanje i nešto 10 15 sočne krme i slamu kg, krepkekrme, (oko kukuruzinac), sijeno, to će zavisiti mliječnosti. steone i što da junicekrave, paziti,prijelaz manjeosjete Najviše i otelit će dobar zimi će prehranu postupakodgovarajuću teliti, jer koje više telad i dat će u težu i razdoblju mlijeka. otpornu i nakon kravu i hranimo tako Ako prelaznom periodu, toga postupamo od krme dio voluminozne muzari kravi u obroku sijenu legujedan dajemo dodatak stočne krme sočne i prema prema soli, proizvodnji krepke minoza, da kod krava zimi onda ćemo i padne spriječiti, potrebikrmnogvapna, to često dešava. kako se količina u mjeri, mlijeka tolikoj K. u
više
sadrži
kako
Zelena
u
a
o
o
na
a
s
uz
u
na
sa
na
u
—
o
a
moramo
uz
se
muznom
a
u
u
a
uz
ne
FOND 1970. po
12
u
osnovali će
kojem
svojezadruge početkomgodine od 7 članova Odbor solidarnosti. fond su donijelipravilnik Zadatak fonda ako nekom raditi i otvorili štednu knjižicu. je mlijeka
Proizvođači su
se
SOLIDARNOSTI
Sikirevcima
kod
I
-—--
\
-——
——
+
s
——-_-———-——
kojipredaje mlijeko proizvođaču mlijeka ugine doknadi. od količine 1 litri 2 stara se po mlijeka uplaćuje Svakogamjeseca predane dinara i štednu se stavlja na knjižicu. 1970. bilo odbor U 7 nastalu godini uginuća gdjeje procijenio je slučajeva kod nastala šteta. S. M. štetu i isplatio proizvođače kojih je krava
HLAĐENJE
MLIJEKA NA
MJESTU
da
mu
se
šteta
na-
PROIZVODNJE
kvaliteti između i a Donošenjem propisa mlijeka, ostaloghlađenju radne bave uložile velika +10*C, organizacije koje otkupommlijeka sredstva rashladnih kupovinu uređaja. rashladnih dva po Postavljanjem uređaja selima, preuzimanjem mlijeka dnevno naveče i od riješeno puta ujutro jepitanje čuvanja mlijeka kvarenja «odnosno Međutim nisu se kao skisavanja. mogliriješiti drugi problemi prikvarovi vremenske često do«mjer: uređaja, nepogode ljetnim mjesecima vode do električne da selima prepo Čestjeslučaj prekida energije. udaljenim kid električne i više dana. po energije potraje jedan od da se ono po Preuzimanjem mlijeka proizvađača ustaljenom redu, ohladi dolazi neminovno do Kiselo skisavanja. mlijeko prerađivačke mljekare bazi od to 50% pune preuzimale iskorištenja, jest njegove cijene ili ga nisu takvim U okolnostima imamo velike opće preuzele. gubitke živi od "privredi, najviše jepogođenneposredni proizvođač koji isključivo tržište. za proizvodnje mlijeka bi Da redovno i kad a izbjegli gubici proizvodnji, mlijeko predavalo rashladni hladiti ne na uređaji rade, neophodno je mlijeko mjestu proizvodnje. Nakon završene odmah mora iz se higijenske mužnje mlijeko iznijetistaje, čistu kantu treba staviti bazen hlaza “procijediti (posudu) koju (korito) U bazen treba naliti hladnu vodu. Za treba povremeno «đenje. hlađenja vrijeme vodu kako bi se izvršila vode i brže hlamijenjati zamjenatople pospiješilo U toku svakih 5—10 minuta đenje. hlađenja potrebno je mlijeko promiješati kako bi brže i ohladilo hladi izvana miješalicom, mlijeko bolje pošto “ka sredini oslobađamo se u ujednomiješanjem mlijeko plinova koji njemu o
na
se
su
za
.
na
a
u
a
«ne
su
na
u
u
a
se
u
,
u
u
se
se
ono
a
.nalaze.
Ohlađeno
mlijeko preko hladnoj Mlijeko treba ohladiti zatim ako se pa ga :jutarnje mužnje pomiješativečernjim, zima vremena. U ako ohlađeno nositi u suprotnom, nije posebnoj kanti, večernje, sabiralište. na posebno jutarnje mlijeko da se na se pa Često događa se toplo jutarnje mlijeko sipa večernje, naročito ako dobro noći su «Skisa, večernje mlijeko nije ohlađeno, tople. Ovakav način na će da čuvanja mlijeka mjestuproizvodnje omogućit sačuva bez većih naročito za :mlijeko posljedica, financijski proizvođače, pošto «će biti za mlijeko sposobno daljnju preradu. Inž. Mato Stojanović treba
noći
ostaviti
vodi.
u
od
s
.a
ono
a
se
POLJOPRIVREDNA
ZADRUGA
SIKIREVCI
P. Z. u Sikirevunapređenje proizvodnje mlijeka privatnom cima toku 1970. u je god. kupila svojekooperante 110rasplodnih junica, -59 simentalske i 45 crno-šarene pasmine. Za
na
sektoru
za
15
da
obavezom
mjeseci junice otplatu Kooperantima je telad 5 3 dužni mlijeko prekozadruge, godinapredavati godineprodavati zadruzi. rasplod 3—5 krava uzeli 2—5 joši poredsvojih proizvođači Pojedini kombiKod nih robni mlijeka. uzimanja junica proizvođači junica postaju S.M. 2 crno-šarene nirali 2 simentalske i pasmine. dala
od
na
18
s
su
a
su
i
—
su
KEDAČIĆ
ILIJA PREDAJE
MLIJEKO U MIJEKARI
udaljekoji godina, Grede, Ilija na do kolima dovozi 56 svako od mljekaru; nom predaje mlijeko jutro sela km, 451 mlijeka dan. 37 tržište bavi se Posjeduje imanje punih godina. mlijeka Proizvodnjom 4 kraIma od 6 17 sa pašnjakom. podpregonskim zemlje kojih je jutara jutara 8 i stare od 6 do 12 za preda Godišnje jednujunicu regeneraciju. godina litara 10 000 mlijeka. da što to krava omogućuje u ljetTeljenje jesezonsko,jest proljeće, od sela. dosta nim udaljen mlijeko, jerje lakšepredaje mjesecima iz Babine
Kedačić
živi
67
star
salašu
u
na
za
—
ve
mu
u
MATIĆ
LJUBICA S KRAVAMA
NA PAŠNJAKU
Ljubicom, djece, Grede, godina star, ostale stoke od 1 km od 17 živi salašu sela.Pored udaljenom zemlje, jutara dnev10 000 litara 8 od drži 4 krave mlijeka; predaje mljekari kojih godišnje 30 1 i do predaje Matić
Antun
iz Babine
40
sa
ženom
bez
na
—
no
14
a
a
Raspoređuje teljenje cijele godine, osigurava svakogmjeod novčana seca primanja predanog mlijeka. Nisku na pregonskom proizvodnje mlijeka cijenu riješio jeljeti ispašom od 6 zimi livada i lucerkom. a Ima pašnjaku jutara, sijenom staji namjeru da kravu ukoliko dođe do kupijošjednu poskupljenja mlijeka. toku
u
što
mu
u
Žena
i dom TUBERKULOZE CIJEPLJENJE PROTIV.
|
(Besežiranje) Tuberkuloza narodu imenom sušica i pod poznata jektika je bolest. Raširena Uzročnika te bolesti gotovo po je cijelom svijetu. pronašao je 1882. i Kochov bacil. Ima nekoliko pa po god. Koch, njemu tipova (goi raširen kod žaba i veđi, ljudski, ptičjitip, kojije riba, zmija). kad to za za Oboljenje pojavljuje pogodne p rilike razmnažanje, tj. kod uzročnika dolazi do napadavećegbroja Najčešće pobolijevanja kod dodiru tbc. bolesnikom s ako osobe, kojajedulje pogotovo njene obrambene ili lošom snage jošnerazvijene (koddjece) oslabljene ishranom, i lošim stambenim Ona izrazito iscrpljenošću teškog zbog posla prilikama. je bolest. Vrlo tu iz na socijalna osjetljivi ljudi krajeva ( planinskih), bilo nisu tzv. imugdjeprije nije tuberkuloze, postepeno jer postigli pasivnu nizaciju. i I Širi ponajviše kašljanjem, ljubljenjem priborom jelo. mlijekom tuberkulozne krave podjeca. Oboljeli dobije temperaturu umjereno višenu od 37 38% C obično se, — popodnevnim satovima; znoji mršavi, osjeća i zamor počinje kašljucati U bolest lokalizira tzv. silusnim odakle početku najčešće žlijezdama, dolazi do i tkiva. Klice se čvose pa porebrice plućnog množe, stvaraju rići U ime toku bolesti dolazi do tkiva (odatke tuberkulozi). daljnjem raspadanja i stvaranja tvar se izšupljina (kaverna). Raspadnuta pretvorignoj, koji u
zarazna
se
zove
se
su
zaraze.
u
su
su
zarazu
se
za
zaraze
se
u
|
se
u
zaraze
u
se
15
druge bacujepljuvačkom mokrenjem. Adisonova nadbubrežne kračne i žlijezde žlijezde (npr. kože, probavne, očiju, i kosti i dr. bolest),zglobove te bolesti znatno pronalaskom poboljšalo liječenje Posljednjih desetljeća I kirurško PAS i antibiotika i dr.). (oksitetraciklin, streptomicina (1944)drugih metodama. danas uspješnim provodi liječenje od tuberkuloze U i dispanzeri velikog značenja otkrivanjuliječenju Inače
ili
širiti
može
se
i na
organe:
mo-
—
na
se
se
su
za
tuberkulozu.
Cal-
bacilom
tj.cijepljenje mjerepripada besežiranje od mette gove-Gućrin(BCG).Cjepivo soja potječe originalnog nepatogenog obavezno U 1924. se đeg.Prviput jeupotrebljen cijepljenje Jugoslaviji god. 1948. od provodi god. od klica tuberslobodno rađa tuberkuloznih “Dijete zdravo, roditelja nakon Ako dana kuloze. ga prvih TBC,postaje porodacijepimo protiv otporno nikakva Od TBC bacilom. obične opacijepljenjaprijeti protiv zaštita jedragocjena. snost, Ista oblik kod mozgovne opne (meningitis). djeceje upala Najopasniji obavveć kulturni i i iskustva godinama narodi, gdje imaju drugi opažanja nakon II tuberkuloze od Porast redovito Svjetskog Jja cijepljenje. oboljelih teške mateuzrok Tome tako i kod su rata pa cijelom svijetu, opaža Međurata i i za godinama. prvimporatnim prilike vrijeme rijalnesocijalne tim u isto djece, koja cijepljena brojoboljele uočljivosmanjuje vrijeme TBC kod od 0 7 kod "Tako prava godina rijetkost, djece slučajevi oblika razornih školske i kod su teških, djece. Pogotovo rjeđi slučajevi često i kao što to bio česti smo te koje slučajeve slučaj prije bolesti, je školske nailazili kod sistematskih pregleda djece.Prijepočetkacijepljenja 2 4 kod školske školski slučaja pronalazili djecesvakogmjeseca liječnici sada niti već oblika zločudnih jednog. godinama (malignih) TBC, nakon odmah Ako potrebno poroda, je dobi, djecu starijoj cijepimo što se da li već zaražene prirodnim očituje "prethodno putem, djecuispitati Ako ispadne pozireakcijom mjestuprobneinjekcije. testiranje pozitivnom čime već tu se su prirodno cijepljena, zaražena, je tj. djecu cijepi, tivno, jer tuberkuloze. obrambene tvari aktiviran da stvara protiv organizam otporne nisu Bacil Calmette "Treba da besežirana -Gućrin) djeca(BCG ipakznati, od zaraze. Ako čuvati te da se tuberkuloze, moraju protiv apsolutno otporna to ali može svakom dođe masovne zaraze, slučaju je oboljeti, dijete priliku BCG ne naprotiv jedovoljna vrijednost vakcine, mjeđapojava, smanjuje kao što i da u jecijepljenje protiv dogledno vrijeme iskorijeni bolest, zla. od ovog oslobodilo crnih svijet boginja rodineizostavno da Potrebno zato, cijepe TBC, protiv djeca je teški krivci nesreće zaziru da dadu mogu cijepiti postati svoje dijete telji koji (m svog djeteta. Među
zaštitne
tzv.
se
mu
ne
zaraze
a
se
se
nas.
u
u
su
se
su
nas
sve
a
—
nema na
su
o
—
a
u
“
a ne
su
na
ne
-
u
u
ona
-
ovu
a
sva
se
:
|
SAA
PIPI PIPPIN PIPPIN PPP PPPPPPPPIPPPPPPPPPPPPPPPPDDA Uređuje:
UREDNIČKI
Glavni
i odgovorni
urednik:
dipl. inž. Dinko
“Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
mljekarskih
Ilica
16
31/III,
telefon
440
-
476.
ODBOR
Kaštelan, radnika
Tisak:
tehnički
SRH.
Uprava
urednik:
Vera
i uredništvo:
Štamparija »Vjesnik«,
Zagreb.
Hoholač. Zagreb,
u
ov o
o