| GODINA
X
iti
ZAGREB
'
KOLOVOZ a
.
uzgoja selekcije goveda i
u
f
'
1973.
X
“
SR
Hrvatskoj a
4
JUBILEJ U ŽABNU NA
Mods
|
UZGOJA
ORGANIZACIJI U HRVATSKOJ
RADA “GOVEDA
60.GODINA
i
SELEKCIJE
simentalske pasmine Hrvatskoj s elekcijskog uzgojno do tada Kod već ovoga uzgajane stoljeća. godina prvih govedadatiraju niskih vrlo buša i vrijednosti. produktivnih podolac pasminegoveda dvije vrši prvo već Hrvatskom U oplemenjistoljeća početku p rošloga Zagorju i Tuxerskim Zillertal počinje stoljeća p rošloga P olovinom govedom. vanje buše da bi oplemenjivanjem pasmine, pincgavske soja manjeg prvi i veću veće dobilo je Kasnije mlijeka proizvodnju govedosposobnije iz raznih većim vršeno uvezenog dijelova ,pincgavca, sojem oplemenjivanje Austrije. Vrbovcu za formira se Već udruga uzgojpincgavca. god..1904. naše Prvi krajemprošloga počinje krajeve goveda simentalskog buše i time ravničarskim dipa pincgavca križanaca, oplemenjivanje stoljeća, Like i i Save između Gorskog Korduna, Banije, dijelovima Drave, jelovima meliorator i kao Kotara pincgavac. ostaje dalje zadržava i to traži simentalsko da Budući hranu, kvalitetniju govedo imade Ovo ravničarskim i tjelesne skladnije govedo krajevima. uspijeva bolje i za i pa veću proizvođače je mlijeka proizvodnju oblike, sposobnost interesantnije. naročito Veliki interes jezabilježen takvoggoveda Hrvatskoj i iz Švicarske uvožena Grla Njemačke. ovoga stoljeća. u početku već Tako dolazi i Tada organizacija.je prvihmarvogojskih do formiranja Gra1907. Veliko takva 1906. formirana Gorici, Novoj organizacija god. 1912. i Đurđevcu i Goli Kri1908. 19705 Hercegovcu, Žabnu, Beli, diški, No1914. i Oborovu 1913. i Virovskim Visokom, Konacima, Virju ževcima, itd. 1917, Rači i Podravskom, Novigradu Koprivničkim Bregima, voj i osnovna uvedena i U ovim evidencija je drugimorganizacijama rada. Te organis elekcijskog uzgojno praćenje podataka šenjeneophodnih rada i žarište putem krajeve prvenstveno druge uzgajivačkog postaju zacije 18. Već bikova. U tu svrhu lipnja sajmovi: rasplodni organiziraju rasplodnih Sa1911. donose formiranju Žabnu zaključak udruga predstavnici god. 1913. da bi djelovati. god. počeostvarno udruga, marvogojskih I se.i i Rad pa svjetskog. godinama prvim drugama, odvijao Savezu Rad da bi je udrugama p restao. potpuno gotovo pod kraj istoga rata, 1926. tek rad Saveza odmah god. obnovljen je prestanka rata, nakon stavljen rukovodi i stručno i Savez rad tada Od objedinjava sistematskiji počinje i kontrolu i mjedruge mliječnosti provodi stoke, izmjerom ocjenom izborom, i oko uzgoja selekcije. rada: su i U to vrijeme, uzgojnopostojalistupnjevi kasnije, bikova i. čistokrvnih kvalitetnih I rasplodnih upotrebu selekcijskog predviđa stupanj rezultatima bikova; upotrebe evidencije vođenje čistokrvnih II o dgovođenje bikova, rasplodnih upotrebu predviđa stupanj, matično i vodi krava i knjipodmladak označuje evidencije varajuće govodstvo; |
rada
Počeci
kod
u
nas
su
—
se
u
—
se
uvoz
mesa.
za
u
u
uvoz
u
u
se
u
mesa
za
j
za
u
uvoz
su
u
u
u
u
u
u
u
u
za
“
uno-
za
-
za
se
o
u:
-
veza
u
u
na-
u
a
re
:
'
a
o
se
se
2
Q
,
u
m
evipredviđa stupanj upotrebu rasplodnjaka, odgovarajuću krava i denciju njihovom korištenju, označavanje podmlatka, vođenje kontrola knjigovodstva, uzgojnog poprovodi mliječnosti ispitivanje stotka masti krave biti mlijeka, ne'moraju čistokrvne; IV obuhvaća sve da krastupanj (predviđa) poslove trećeg stupnja tim, biti moraju čistokrvne; V navedene četvrtom i predviđa poslove stupanj prastupnju provedbu vilne ishrane stuu cilju ispitivanja proizvodnih kapaciteta grla. Ovaj panjnije potpunosti primjenjivan. Savez učilištem Križevcima marvogojskih udruga suradnji organizira raznim oblicima kontrolnih i stočara. obučavanje asistenata, povjerenika U tu svrhu zimski organiziraju tečajevi. vrše kolektivno zadružne šteUdruge osiguranje stoke, organiziraju dionice. Već 1911. odlazi grupa stočara iz Žabna i Francusku god. Švicarsku da bi stočara. upoznaladostignućima tamošnjih stočarske izložbe I Oragniziraju neposredno svjetskog predizbijanje između dva rata okviru zbora Velesarata, Zagrebačkog (Zagrebački nekoliko izložba. jam)organizirano je uspjelih > U II velikom kontrola ratu svjetskom broju organizacija mliječnosti bila nastavila tek nakon završetka. Kontrola jeprekinuta, njegova priplodne i vršila većem i proizvodnje vođenje u zgojne e videncije broju udruga toku rata. Nakon rata radjenastavljen. Već 1947. članstvu Saveza bilo 89 i 13 stogod. je marvogojskih udruga čarskih stanica 7402 rasplodna grla. U toku 1957. dolazi do tako da god. goreorganizacije, udruge prelaze .vedarske Savez stočarskih ogrankepoljoprivrednih prezadruga, \udruga lazi iz 1961. formira Stočarski selekRepublički poslovni kojeg god. centar i danas cijski Hrvatske, koji djeluje. III
čistokrvnih
'
o
se
uz
a
:
s
sve
o
ve
uz
u
u
u
s
u
u
se
se
u
se
s
,
se
a
u
—
u
“
a
se
se
u
u
u
sa
u
a
u
savez
se
STAJA S MUZNIM
MODERNA
UREĐAJIMA
»WESTFALIA«
sasvim moderne proizvođači uvid izgled jedne staje donosimo takve nacrtima tvornice prema »Westopis opreme mljekarske falia«. munzim dovodi Mlijeko strojevima mljekovodom posudu hladnim vrši kolicima uređajima. Isporuka mlijeka mljekari priručnim rashladni i do kamiona Tako koji stavlja uređaj doprema mljekare. je znatno olakšano iz ispumpavanje mlijeka rashladnog uređaja. Na slici br. 1 označen muzni RPS pod je stroj Br. 2 Vakuumski vod Da
bi
naši
dobili
u
se
u
s
se
ras-
na
se
'
.
—
Br. Br.
.3 —
4
Br.
5
Br.
6
Br.
7
Br,
8
Br.
9
—
—
—
—
—
—
ventil Sigurnosni vakuuma Pokazatelj Muzna jedinicapulzatorom Mljekovod. Priključak mljekovod Automat i čišćenje mljekovodapribora mužnju kod Nastavci muzne sisaljke kružnogprotočnog! gumene pranja s
na
za
za
za
.
i
“Br.
10
Br.
11
—
—
12 "Br.13 — Br.
—
Br.
14
Br.
15
—
—
Vakuum ventil Vakuum vod Mljekovod Vod
kružno
za
pranje
Ventil ventil
Ispusni
s
filterom
za
zaostale
mlijeko vode pranja prilikom .
izlučenje Posuda Br. 17 mlijeko kružnom iz 18 Br. Posuda plastike priticanje pranju pri Br. 19 Držači sisaljke hladnu vodu i Br. 20 Priključak toplu rashladni uređaj — Br.,21 Uranjajući Zaštitna Br. 22 muznog stroja sklopka elektromotor Br. 23 Kolica posude mlijeko prenošenje
Br.
16
—
Lonac
za
za
—
za
—
muzne
za
—
<
'
za
—
.
'
za
—
za
za
—
RAZMISLI PRIJE KUPOVNIH.MUZNIH
UREĐAJA
sa prethodno savjetujte kupovinu uređaja, među razlike velike dosta, to ima svega stručnjacima. Razloga Prije službi. i sistemu samim .u rada, cijenisamojservisnoj tvornicamakvaliteti, također razlika. Tako tvornice A i među pojedinim modelimajedne je ima 6 modela: kanta kod tvornice i razvrstana »Westfalia« njenpribor izrađenu čelika od standard br. 12 ima kantu jednezarđivog “od ostali od nostrukim bube dnom, poklopac je načinjen aluminija, mesinga; niklovanog Ahro modela muzlice što br: 13 ima standard osim kod kao br.12 je dvostruko; imaju o d 22 standard br. i extra 23 br. standard pribor extra izrađen kao kod modela. od prethodno opisanih nezarđivog čelika, mesinga od 33 čelika. i br. 32 i izrađene nezarđivog specijalimaju poklopce specijal i novčani da vrlo važna Svakako iznos kojimraspolaže činjenica je kante Model 33 će znatno muznog kupac specijal. sigurno biti uređaja. br. 12. standard od modela skuplji
Kad
se
odlučite
se
muznog
za
su
za
a
_
u
muzna
s
muznu
a
sve
:
ne
a
.
s
.
muzne
NE KUPUJTE
RABLJENE MUZNE
UREĐAJE!
području ku. Zagrebačke. Na mljekare mnogi proizvođači otkupnom odbačene od ili čak SR uređaje tamošnjih rabljene pili.u Njemačkoj da: kazati može Za takve predstavljaju hrpu starog uređaje proizvođača. da i gumenimdijelovima. govorimo ispucanim željezaaluminija, našu državu veliku Proizvođači uvoza plaćaju prilikom stroja mužnju ruku kao da U uvoznu Njemačkoj je jetakavplaćen carinu,najmanju Kad 1000 dinara. to carina do 400 preko zbroji DM, i su
muzne
se
a
o
ne
<
u
za
nov.
u
a
uvozna
se
sve
uz
re-
5
.
zervnedijelove koje kao da nov. je kupljen da Zato preporučamo ušteda! bolja
treba
GARANTNI
joškupiti
radi
se
kupuju uređaji
muzni
ROK
hitneugradnje dođe samo
KOD
novi.
do
se
To
cijene je naj-
UREĐAJA
MUZNIH
Mnogi proizvođači kupovine uređajapokušavaju rad. to i da i time vršiti omogućiti stroj puste željeni Mnogima montažu muznih roka. Tvornica oko tada imajupoteškoća garantnog uspije, nisu budući službeni i listova, odbijaju ovjerugarantnih servis đaja njihov Radi rad kod i muznog dotičnog uređaja. puštanja sudjelovali postavljanja do loma doći i kvara može muznog pojedinim dijelovima, uređaja lošeg postavljanjem. pravilnim to jemogloizbjeći svih onih muznih kod Zato uređajapridržavajte uputa kupovine Tada tvornica. servis ili zvanični jeizbjegnut prodavač, kojejepropisao roka. riziko bar ako se odnosi razdoblje garantnog cjelokupni sami
muznih
kod
iz-
u
ure-
no
u
na
a
se
se
sama
na
ana a
*
"
ok
o
LI
o Ps, mandi a
ž
l
S
om o
Porast to, dino ž
a bn
Kod io
i
j
OM
O
:
h
Pika zvati sa '
,
:
o
li
a
NOVA
(POLJOPRIVREDNA
ZADRUGA Sutli.
Po-
Poljoprivredna zadruga Kraljevcu je dali kao i društveno su rukovodioci. politički proizvođači ticaj mnogitamošnji iznosi 300.— osnivačka Dana 20. 5. 1973. održana Članski skupština. udjel je bude član želi pristupiti svaki da pa dinara, e proizvođač koji zadruge. zaposleno. odbora Tončić. U zadruzi Predsjednik jedrug je izvršnog selo« RT čuli što Prema onome stručnjaka. »Emisiji Zagreb, zadruga hrane ima stočne program Izgradnja mješaonice značajni razvoja. jenajznabi gradio zajednici s poljoprivrednim poljoprivredni objekt koji čajniji i Zagorska Sela Tuhelj. zadrugama zadruzi želimo radu! mnogo uspjeha budućem Novojpoljoprivrednoj Nedavno
na
u
osnovana
::
osam
u
smo
za
se
u
u
-
VLADO
ŠPOLJAR | MARICA
PUŠĆE
IZ DONJE
Posjeduje
šest
gazdinstvo čistokrvnih simentalskih krava. Posjeduje sedam oranica. Mjesečno isporučuje jutara stanici Veterinarskoj Zaprešić, preko 1 do 1.500 njih»Zagrebačkoj mljekari« mlijeka. dobio Krave kredit od Veterije narske stanice vrlo načinom s povoljnim od svake krave On isporučiotplate. 4.000 1 i dva ti u toku mlijeka dvije godine iz teleta. Goveda nabavljenaAustrije. »Wenkrava tako Odlične mljekulje, je oko 17 nakon ke« mb. 34 imala teljenja da bi dva litara pred mlijeka, mjeseca oko 10 litara teljenje jošuvijekdojila dnevno. mlijeka znat»Vlaco« Ima i muzni uređaj koji rad oko olakšava sumužnjenjegovoj Marici. pruzi zemljišta Radi na podvodnog kojem nalazi u mogazdinstvo, nije njegovo da staje modernizaciji gućnosti pristupi i tekućom rešetkastim gnojnicom. podom do dva metra od dubini Već jednog vode. ilazi površinske podvodne ima Uz koopeproizvodnju mlijeka 22 te-: i tov teladi. Sada u raciji je grupi tokom već godine isporučio leta, je uzorno
sa
a
na
mora
su
su
a
no
se
s
na-
na
na
u
:
g
Marica
Pušća ŠpoljarDonja —
ove
a
oko
60
teladi.
MARLJIVI PROIZVOĐAČ: proizvođače posjetili smo krajZagorskih Marijana i Ivana Mrkšu. 7 3 bika i 1 tele. Nedavno tovu Posjeduju krava, jeispo-. tržištu 4 bika od 500 oko ručio utovljena kg.Posjeduju 23 jutrazemlje, veći dio dio od 7 pod oranicama, livadama,manji je zemljišta jutara pod šumom. U
selu
Sela
Plavić
u
o
a
|
\
o
:
Mrkša
Marijan
vodi Betika. supruga brigu mlijeka Marijanova Mjezadruzi Sela oko 1000 litara. isporučuju Poljoprivrednoj Zagorska
Oko sečno
svakodnevnu
,
pe
pa
soo
Po
ngongo
"s.
someone
oma
“mo
oda
e
: d
tg
ž
KrNI
#
88
k4
: X
Ivan
U
Petekom
Mrkša
ing. Poljoprivredne zadrugeZagorska doznali da i Ivan Mrkša izuzetno dobri su Svaki Marijan kooperanti. ili stoke u Želja je dogovor isporuci mlijeka ispunjavajupotpunosti. razgovoru
s
Sela
iz
smo
o
mu
-
8
.
,
moglonekim proizvođače već i kreditom pomoći njih druge oko sada vlastitih novčanih sredstava. modernizacije Zadruga staja. oko 32 pa Sijeno godineodlično, je godinespremili otkosu. Prošla bila loša kvaliteti radi velikih prvom godinaje jako sijena i kiša poplava. kad
bi
se
samo
ne
za
ove
nema
su
ove
voza
u
u
Mrkša
Betika
DOVRŠENA U
selu
JOŠ JEDNA
Petrovini
STAJA
krajDraganića jestaja Stjepana. stara rešetkastim U novu, modernu, jepreuređena podom. njojje staja sada više od 10 krava. smješteno Sam izvršio Svako kravu ga je je preuređenje stajalište staje. stajalo oko 1600 prosjeku dinara. dovršena
u
Borošić
To
s
za
za
u
.STAJA U
Slvaka derna
itd.
Cvetković
Brdu
gradi rešetkastim staja se
s
moderna
na
U GRADNJI
području proizvođača Magašić oko 14 krava. To će staja biti potpunosti k rmnim hodnikom širokim podom,napajalicama, Velike
za
Gorice
kod
u
mo-
LUDBREGA KRAJ
VRBANOVEC
MartinčePosjetili proizvođača i 1 3 krave Ona vić selu Vrbanovec. posjeduje AnBohnec Dnevno »mljekari isporučuje junicu. 25 litara tun« oko mlijeka. 9 Sa obrađuje l ivada, jutara suprugom nicai vinograda. Branku
smo
u
ora-
.
BrankaMartičenvić
'
selo
BH:
KOLIKO
|
KAKVE
Vrbanovec
NANOSE
ŠTETE
GLODAVCI
opasan Štakorje glodavaca, je jedan najštetnijih i bolesti zaraznih i kao parazitarnih ljudi životinja. mnogobrojnih prenosnik štakora Od velikom para jedpreko jednog plodnošću. Odlikuje da zato nakotiti do može čudo, napučili hiljadu potomaka. Nije godine veliki Naročito i sela i čitav hambari, žitnice, pogoduju gradove. svijet, đubrišta i teretni kanalizacija, smetlišta, gradska parobrodi, gradska magazini, se do hrane. hrane i ima sve, Žderu čega otpadaka dovoljno gdje mjesta, da statističari tamo štete. Američki i ogromne tvrde, je dođu, pritom službe zdravstvene troškovi što iznose veća šteta od štakora M nego sveukupni a bolničko i vanbolničko izdatke pa liječenje, Americi, računajući štetoda ima dosta Bez zaradu. opasnom i razloga, sumnje, izgubljenu do borba uporna istrebljenja. čininavijesti st uninanosi vrsta što ni manja šteta, je poljskih štakora, posebna koji Nije od to žitarica i količine ogromne drugihraslinja polju, je opet štavaju važnosti naročite svijeta. prehranu pučanstva čitavog osim Oni i opasni šteta od štakora. To = prenosnici toga jošnije kao trbušni tiTako mogu prenositi crijevne bolesti, gihbolesti. i zalaze čas nekim krajevima svijetakoleru, jer proljeve, fus,disenteriju, žičas žitnice i skladišta kanale odvodne i smetlišta, opet hambare, ne
od
samo
i vrlo
nego
samo
samo
se
su
ne
mu
sva
nanose
za
za
sve
u
se
ovom
a
na
a
za
za
mno-
su
sva
zarazne
sve
a
u
u
u
na
t
10
-
vežnih
namirnica.
Nadalje prenositi groznicu, žuticu, povratnu bolesti Ali i razne pa tularemiju, trihinozu, trakavice, bjesnoću životinja.najteža bolest Ona bolest i često zapravo poi najopasnija jekuga. štakora, je kao među i ih Od opasna javljuje pošast njima najvećim dijelom potamani. štakora štakora buhe uzročnika redu tzv. štakorska prenose prvom kuge, “buha. Kad buha i tako prenese na zarazu štakori, izginu prelazi ljude ubrzo dolazi do velikih Tada pa prenjih, pojave epidemija. preuzima u logu nosnika buha. U žive štakorima ne čovječja Evropi posebne buhe, koje prelaze.na od nešto pa ljude, jeopasnost epidemija kuge manjanego tropskim ali to ta omalovažavati. ne krajevima Azije, opasnost smije U našim žive dva štakora: suri štakor selac i crni domaći štakrajevima kor. Prvi Ima kuća hodnike i skroga jeopasniji. svugdje. Ispod rujebeskrajne odakle i ih uništava. Osim višta, prodire skladišta, magazine sistematski hrane uništava često i kanalske i vodovodne elekdrvenariju, nagriza cijevi, i trične i tako čini ogromne štete i živote plinske instalacije ugrožava ljudi. Naročito štakor često i rado opasan je selac, jer mijenja mjesto boravka, služi svim se pritom prijevoznim sredstvima, parobrodima, željeznicama, avionima i običnim kolima. seljačkim Iz lako ćemo od značeogromnog naprijed izloženog shvatiti,kakvogje i uništavati štetočine. U tu treba ove njasuzbijati svrhu najprije poduzeti da štakorima oteža život i Sve živežne.namjere, onemogući prehrana. tako čuvati i da štakori ne do njih. mirnice mogu moraju spremišta osigurati, Isto i živežnih kućno im takopa vrijedi otpatke namirnica, smeće, koje đer služi hranu. Naročito to važno na velikim u je tržnicama, klaonicama, i Za luke da su stovarištimapomorskim lukama, propisane posebne mjere, bi štakora iz kraspriječio prijelaz brodova, kojidolaze prekomorskih ako bi takvi štakori imali na sebi inficiranih buha ili bi sami jeva. Naime, bili zaraženi bi se domaćim štakopno pa kugom, prešavši pomiješali lukama više da bi mnogo, nego korima, kojih je uvijek je sigurno, prouzročili nitko ne bi mogao katastrofu, koju spriječiti. Danas čitavom vodi uporna štakora. uništavanjem svijetu akcija U tu se svrhu i sredstva. upotrebljavaju' različita: mehaničkakemjiska Štakor lukava i brzo veoma Zato kod mu se je životinja osjeti koja prijeti. opasnost, raznih naročito Tako štakor ne oprezno primjene mjera postupati. smije miris mekama i raznim osjetiti pa ne kože, čovječje predmetima smiju ostati ruku. Razne štakora tesprave tragovi hvatanje moraju uvijek čistiti vrelom vodom. Kod zatrovanih meka treba meljito postavljanja birati takvu živežnu kakve inače nema tome to više ga mjestu, namirnicu, jer Danas štakora tomorin dobro privlači. uništavanje upotrebljava koji vrlo malo U svakom tamapromiješa ovlaženom pšenicom. slučaju, akcijom štakora mora stručno osoba i zato ovlaštena njenja upravljati osposobljena zdravstvena ustanova. javna Prim. dr Nežić Eugen mogu
zaraznu
'
se
na
u
_'
ova
na
na
u
uza
sve
se
u
.
a
'
sve
se
se
za
za
za
u
*
se
sa
na
s
u
se
u
za
mora
na
za
se
na
se
za
se
s
.
ai
,
11
RASKUŽBA
DEZINFEKCIJA
—
nekom
postupak, koji razumijevamo dezinfekcijom To moć ili tako, oduzimamo zaražavanja. postiže daljeg predmetu prostoru ili tom se na ili zarazne da predmetu koje klice, uklanjaju uništavaju će izvršiti samo moći raskužbu nalaze. odnosno pak Uspješnu njem, prostoru zatim tih način točno pozna pogodrazmnažanja klica, koja izvježbana osoba, kako. i svakako ili kod načine, okolnosti, kojih razmnažaju propadaju, odabrati i će osoba znat i kako spriječiti. Takva mogu najnastaju biokom klice sitna Ove raskužbe. način bića, nevidljiva prostim zgodniji ili Bakterije protozoa). (praživotinje životinjskog (bakterije) porijekla ljnog i i i i nalaze ljudima ljudima, svagdje, zraku, zemlji zemlji, biti i i mogu Bakterije protozoi moraju uzgajati. umjetno životinjama, ima ovih Osim izazvati spomenutih: još bolesti. uvijek štetni, tj. moraju običnim s mogu nekih uočiti, povećalima današnjim koja bića, sitnijih virusi. to zarazne bolesti, ipakizazivaju ili
raskužbom
Pod
se
u
se
u
a
se
ne
se
zaraze
su
—
'a
na
u
u
na
u
se
ne
se
ne
ne
se
a
a
su
'
\
Svaka
bolest
zarazna
ima
uzročnika.
i svog
No
da
uzročnik
izaz-
mogne
mora primljiva kojuprodru klice, životinja, bolest, i otrovnost klice da ima same (toksposobnost imajuprodornu sklonost), (da _ sičnost). što ih ih treba dođu Kuda je manje, jer uništavati, klice, god ni zarazna može ih ako od zaraze, i nema, pa uopće manjaje opasnost klice prbolest razviti. Izvori ili zaraze, rasprostranjuju, kojima putovi iz i ili kliconoša bolesnih izlučevine redu ždrijela, (sluz životinja dodirom zaraženi svi pa (zipredmeti, koji itd.), gnoj mokraća, izmetina, treba spomeitd.); zatim materijal zavojni pribor, spužve, pod,četke, dovi, ili sitnim česticama onečišćen zrak vode i nuti stajama, đubrišta, otpadne nametnike. i sadržavati zarazne pa mogu klice, gamad koje kapljicama, uzročzavisi raskužbe Način klica, tj. otpornosti jednak, jer nijeuvijek ili uništiti ih teško biti mogu pak manjeotporni. je otporniji, tj. k oji nika, trebat moći ćemo tome Prema slabijim,drugiput ponekadzadovoljiti sredstva. raskužna ćemo X: jača obliku tzv. vapnenog sredstva raskužna slaba Među vapno ubrajamo: ili tri dio vapna vode), kg. lukšija (1 lug dijela svježe gašenog (jedan mlijeka zatim 10 litara sodu 20 1 (1/4 vode), rublja kg 'pranje vode); pepela kao kreozotve npr. lizol, suhu preparate (splamenom) toplinu, kuhanje vodi, vati
da
zaraznu
bude
te
u
i
a
zarazne
ne
se
u
se
nosa
su:
vom
su
u
o
a
se
>
u
na
na
za
na
u
itd.
kreolin
.
Otpornije sredstvima, jačim jedino 1 tri 1 klorno među vapno kg litre,rijetko: (gusto:kg kojaubrajamo: 10 perman1 10—15 kalijev vode), dalje (1/4— kg litara kaporit vode); konačno 10 litara dcl i formalin zatim i solnu pa vode), (2 kiselinu, 1/2 ganat vatru, pred( željezne vrijedne predmete manje drvene, s paljujemo kojoj mete užarimo). i točno kako možemo ćemo sada osvrnut A to, se praktički savjesno raskužbu. provesti klice
moći
raskužnim
uništiti
ćemo
a
na
na
na
a
na
:
na
:
stoka
gdje 12
ne
i duboko
dolazi,
ga
zakopati.
na
4
paučine; prašine pomesti Staja Strop li zidova najbolje vrijedni, manje jesu predmete, pokretne poskidati raskužnim đubre a smeće i treba čisto ih kojim politi pomesti, Staju spaliti. je 1forklornim klica kod vapnom, kaporitom, (jačim) otpornijih tj. sredstvom, kod raskužilom ili bedrenice kod malinom, npr. neotporslabijim šuštavca, mora slinavke se i kod ili uzročnika Đ ubre npr. šapa. lužinom) (lukšijom nijih izneko i raskužnim dobro ostaviti, potom vrijeme sredstvom, izmiješati dobro treba zidove i ili i vesti poprskati dubokozaorati zakopati. Stropove ili vapnom. još ostrugati pod Zemljani pobijeliti poslije raskužilima, treba navesti zemlju Otkopanu zemlju. sloj, boljeotkopati gornji dasvaku treba dasaka od Pod duboko i odvesti rastaviti, zakopati. raskužiti, dasaka raskužnim sredstvom, i sku ostrugati ispod zemlju posebnooprati i ili betonski kameni raskužilom, koje preliti očistiti pod cigleni, raskužiti, kikrmu Jasle i tom sati nekoliko o prati valja ljestve podu. ostavljamo ili raskužilom. nju, jamu Gnojnicu premazati potom pućimlugom, da količinu sadržini prema raskužila, potrebnu jame dodajemo t ako, kužujemo Đubre kreolina. raskarbola ili 5 litara 100 po npr. kg kaporita, zapremine ili živim da ga vapnom kojim jačim izmiješamo najbolje, kužujemoopet naslažemo ga ga pa preko pokrijemo, slame, sloj p otom raskužilom, đubru do dolazi ovom 10—20 debelim vrenja, Tada zemlje togaslojem sedmice uništi 3—4 sve da i temperatura utolikoj mjeri, zagrije klice. manjeotporne ovako; raskužujemo drugepredmete, Različite nekoliko sati i ćebad Kožnate razrijeđeni plahte stvaljamo predmete, vodi. i operemo ih iskuhamo u čistoj kreolin,potom dobro
treba
i zidove
—
'
a
sve
sa
i
i očistiti od
a
a
se
mora
a
novu
a
mu
a
za
na
.-
ras-
za
a
na
s
sa
a
na
u
cm.
za
mu
ono
B
u
a
«IZ
STOČARSKOG
Promet, rasplodnom
stokom
i prezime
Red..
Ime
.broj
proizvođača
1. 2.
Selo
Tomičević
proizvođačakooperanata Organizacija
Ivan
—
u
Broj grla
\
..
— Žabno Žabno
Brezovljani
Stevo
Uzelac
SRH
SELEKCIJSKOG CENTRA
Žabno
23216
srpnju mjesecu
1973.
Kupac
Kaite-
=
gorija
Ćedo, Ždralovi
junica
“Basta
g
23530
Veličan
junica :
:
Babotok
'
.
3.
Blagus
Čahovec
“Hodošan
Gregor
1400
Josip, Čahovec Stj., Vojvoda Palfi
krava
.
:
:
'
4.
Vuk
Goričan
Stjepan
Čahovec
_.
2
5.
Palinovec
Mato
Horvat
1566
Čahovec
1558
— D.
krava
Vidovec
Posavac
krava —
7,
Črep
Greta
Pongrac
8.
Šafarić
9.
Domović
Andrija Stjepan Drago
=
Ivanovec
Čahovec
Marija/M
Čahovec
13067
Čahovec
16091
i
Prelog-. G.
Daruvar.
,
Fr.,
Totovci
:
6.
Fr.,
309
4
= Ivanovci Muršić Stj., junica — G." Dubrava krava
Toplek
Ivan,
.
—
9066
Daruvar
junica bik
oktobar«, Vrginmost
»5.
Fond
SO
.
Sisak '
-
13
ooo...
Red.
Ime
i prezime
broj
proizvođača Domović
10.
Kazimir
Broj grla
Dežanovac
Dežanovac
4137
Kate-
Kupac
—
gorija
bik
Fond
Hinko
Daruvar
Daruvar
'
8064
bik
Fond
Krilčić
Pavle
Lipovac
.
Daruvar
9022
Polje
4001
bik
Fond
Zdenko
Novotni
Orlovac
Grub.
bik
Fond
Lukić
Stevo
Mandarić
15.
_ Peratovica — Grub.
Daruvar
G.
Petar
M.
Daruvar
9050
bik
Fond
Vujević
Stjepan
Ivanovo
selo
Polje
junica
3190
MI
Tomo
Curl
V.
Ivanovo
selo
junica
2283
MI
Daruvar
Daruvar
7015
Ljudevit
Daruvar
7063
junica
Zdenci »Zdenka«
MI
Zdenci
Skaljnik
Antun
selo
junica
MI
Franjo
Novotni
Ljudevit
selo
Daruvar
Zdenci »Zdenka«
V.
;
;
19.
»Zdenka«
V,
'
18.
SO
»Zdenka«
V. 17.
.
Sisak
<
16.
SO
Sisak
,
14.
SO
Sisak
;
13.
SO
“Sisak
:
12.
SO
Sisak
:
Vodstrčil
11.
Organizacija
Selo
junica
7026
MI
Zdenci »Zdenka«
'
Častek
20.
Antun
Sudarević
21.
Milan
V.
Daruvar
Daruvar
6086
D.
Grub.
Polje
3768
Brđani
junica“
MI
Zdenci »Zdenka«
V.
junica
MI
Zdenci. »Zdenka«
V. 22.
*
Novotni
Zdenko
Orlovac
Grub.
Polje
junica
3526
MI
Zdenci »Zdenka«
V.
Josip
Turek
23.
Ljudevit
selo
Daruvar
1353
krava.
Alojz
Habijanec
25.
Ljudevit
Mato
selo
Daruvar
Žabno
Predavac
junica
3091
—
Pavlečić
Đ,,
Pavlovac
bik
23380
M.,
Kovačica
G.
Holeček
'
Dragičević
'
24.
Zdenci
|
Vet.
st.|
Križevci
Vodopija
26.
Čičak
27.
Nikola
Žabno
Hasovo
23669.
junica
Seleš
Peteranec
:
Markovac
Mirko
Žabno
23687
junica
Seleš
junica
Peteranec Seleš Josip,
. '
28. ;
29.
Trakoštanec Mirko
Markovac
Fabijančić
Ladinac
30.
Žabno
23689
Žabno
junica
23690
'
Jelenčić
=
Slavko
.
Brezovljani
Žabno
=
Seleš
junica
23697
Sudarević
Milan
Dabč.
Brđani
Seleš
Turek
Josip
"Ljudevit selo
Josip,
Peteranec Grub.
Polje
junica
3811
(MI
»Zdenka«
V.
Zdenci
SG
32.
Josip,
Peteranec
a
31.
Josip,
Peteranec
|
«Franjo
Josip,
Daruvar
bik
9113
MI
»Zdenka«
Pakrac
za i
33.
Lovrić
Dragan
Mala
114
N.
Gradiška
3739
bik
Fond
N.
ž
34.
Lovrić
Dragan
—
Mala
114.
N.
Gradiška
.
3740
bik.
Gradiška
«Fond N.
£
Tomičević
Ivan
Žabno
Žabno'
23515
junica
i
=
SO
Gradiška
'
35.
SO
Veličan
Fr.,
Babotok
j
36. 37.
Filipčić Mirko Sijarto Dragutin
Novska
Novska
Novska
Novska
_.
5929
bik
14
Žunac
Ivan
N.
Rača
SO
Novska 5713
bik
N.
Fond
SO
Novska
'
38.
Fond
Rača
13479
bik
V.S.
Čazma
—
Lj Red.
Ime
Organizacija
Selo
i prezime
Broj grla
.proizvođača pa HAo —; Petar 39. Varga —— PoljančaniKapela
broj
Kupac
Kate-
gorija :
“aa
.
Vadljević
bik
3010
Ruškovac
j
40. 41. 42.
Hodalić
Ivan
Brđani
Lukačević Zdravko
43. 44.
Đurđevac Petrovo St.
Đurđevac
Mijo
Matišev
Đurđevac
.
Popović
Čovac
Palić
Rešetari
Nikola
bik
11408 11416
bik
8864
bik
s
45.
Štefanović
46.
Tomičević
*
N..
Josip
SO
Gradiška
746
Gradec
Fond
krava
SO
Gradiška
N.
bik
3755
SO
Gradiška
Fond
bik
3731
Gradiška
č
Remetinec
.
Gradiška Fond
:
N.
Prvča
Zagreb
bik
3742
Gradiška
:
Ivica
život.
N.
E
Mato
dom.
.
j
N.
za
razmn.
Fond
Selo N.
:
zavod
Sred.
Đurđevac
M./
N.
SO
Gradiška
Kemenović
F.,
Križevci
'
.
Zagreb Palangić, Marija Žena
i dom GUŠAVOST hornjenih
nedostatka
zbog štitnjače žlijezde povećanjem nastaje više sluima Ako Može mona pojedinačno. pojaviti (sokova)organizmu. staznatnom li onda dijelu nasljedna. Pojavi o bitelji je jednoj čajeva endemska novništva guša. ondaje kraja jednog đ.negovedoeUasšna nalazimo Endemske predjelima Sandžaku, mnogim planinskim guše i kao i i Bosne Šari Jastrepču Kopaonika, AlpamaSlovenije,lakšem obliku ima Hercegovine, i Drave. Ibra dolinama jegotovo Inače Lime,Drine, naše zemlje. području cijelom obično i gušavosti. uzrok je hrani joda piću Nedostatak oko 6 može Guša (pudozrijevanju života,spolnom godina javljati češće Inače kod kod češća znatno nego javlja dječaka. djevojčica bertetu) kodjemuškaraca. Guša
se
u
se
u
u
zovemo
'
u
u
u
u
u
u
u
u
sa
se
se
kod
žena
nego
.
opskrbljuje vrijede trudnoće d ijete svoje dojenja Majka i ili ako raširena živi trudnica Ako je gušavost gdje je kraju jodom. da nedostatak veći se, jest Posljedica joda. toga nastaje liječi ima, dijete dolazi zaostalo (kreten). svijet težine obliku vratu u Kod nelagodnosti najčešće jeosjećaj gušavosti toku U ili zamoru, ili menstruaciji. uzbuđenju pri naročito se pritiska vratu, kosti veliki prsne prostor) (retrosternalni ispod spusti postotak guša godine i dušnik. i pritišćegrkljan treba
i
da
i
za
sama
u
a
na
sve
ne
z
na
na
na
*
15
savjetovanje endemske održano je stručnjaka problemu Tada odlučeno da za uvede gušavosti. je postepeno cijelu zemlju jodiranje soli sa 10 mg soli. KJ/1 donesena i uredba kg Slijedeće godine 1 je soli jodiranju ljudsku upotrebu. i Ima da criLiječenjeprovodi jodom preparatima štitnjače.slučajeva iz hrane ako hrani mogu kejeva jod (rezorhirati) upiti krv, pretežno ili katkada i stanovitih ljom sojom, poslije uzimanja lijekova 22
.
25.
—
11. 1952.
o
se
savezna
sve
o
za
se
ne
u
se
a
BAZEDOV Kod
Bazedovljeve izlučuje previše svojih ili tvari uzrok .se, da li ili napor jepsihički promjene izmjeni povod pojave Bazedova. bolesti kod više članova navela da Pojava obitelji pomisao, je bi biti tome uzrok. mogao nasljedni poremećaj kod obole Češće pojavljuje žena nego kod muškaraca. Žene najčešće nakon i koliporoda prestanka spolne djelatnosti (menopauze). Zbog povišene čine oksidacioni i hormonaštitnjače pojačani procesi povećana proizvodnja Bolesnik žali fizički i umor, se, snagu, topline. psihički znoji mršavi, gubi i srce,radi ubrzano i mori nepravilno (aritmetički), razdražljiv je ga nesanica, i i pojačava apetitžeđa,gibanje ( meka crijeva pojača stolica). Kod Bazedova karakteristične i oči. izbuljene sjajne proZjenice širene. bolesti
štitača
hormona.
Ne
zna
u
'
na
se
su
se
mu
na
se
se
su
su
“
'
Bolest
obično
ali nisu razvija polagano mjeseci, bolesnici i kratkim tokom bolesti rijetki maglim (8- dan). U većine bolesnika ali neopještitnjača povećana, 21 povećanje štitnjače nije hodan Bazedova. Bolesnik teškim Bazedovom drhće uvjet postojanje cijelim Kosa meka i krhka. Nokti meki i vrlo krhki. tijelom. jetanka, Bilo ubrzano. je Disanje ubrzano. načina Bolepravog UzrokBazedovunijepoznat. Zato i liječenja. sniku treba fizički i mir. U početku liječenja omogućiti psihički vrlopovoljno Potrebno davati velike količine hrane i tekudjeluje lijek phenobarbiton. je ćine čestim obrocima kao vitamine B i.C. će odlučiti kako treba i Liječnik tu bolest i da li eventualno bolnici. liječiti je potrebno liječenje Kirurško ima da odstrani liječenje cilj degenerativno stanja izmijenjena da tome sačuva tzv. tkiva. Suše, pri dovoljno hiperplastičnog Treba odstraniti male da bi bolesti. kvrge(noduse) smanjila mogućnost povratka šoGeplć se
tokom
sedmica
ili više
s
za
s
mu
su
ći
:
nema
u
u
-
za
a
.
sve
se
šk
-
Uređuje: Glavni
i odgovorni
urednik:
i izdavač: Vlasnik Udruženje Ilica telefon 31/III,
dipl. inž. Dinko
"
Mjesečna
a
za za
ODBOR
Kaštelan, tehnički urednik: Vera radnika SRH. i uredništvo: Uprava
mljekarskih 440-476. Tisak:
pretplata '
UREDNIČKI
Štamparija organizacije i ustanove privredne d 1.— mlijeka proizvođače
»Vjesnik«, Zagreb d ž
4.—,
Hoholač. Zagreb,