Mljekarski list 6-1974 by Hrvatska mljekarska udruga

«o.

Novigrad na

—

-_—

Dobri

—

uzgojni

stočarski

TMP

Zagrebačke mljekare »Dukat«, Zagreb centar

_—

—

-_-

——---—

OOUR

PE RRBKL RE RR

VEK ESSR RIEDRN

E SI

SIJTE POSTRNO

MESA

BS EoK

BILJE

ljudi siju još usjeve.najboljem slučaju postrne žetve žitarica nešto malo ili kukuruza krmu. stočnu repe posiju postrne dio te Najveći površine neobrađen, njemunapasaju ostaje stoku, manji dio ugare, i tako ga onda do zime ili (plitko tj. »praše« preoru), ostavljaju Iza strnih žita obično naredno kukuruz. Na način proljeća. siju proljeće taj tlo prazno bi i neiskorišćivano 9—10 čitavih ostaje mjeseci. Međutim našim znatnih količina stočne to krajevima gim moglo vrijeme proizvesti krme. Od krmnih dobiva zelena postrnih biljaka krma baš kad od glavnih vrijeme, je još To vrlo važno osobito do područja, kojaoskudijevaju usjeva. je brim zelene krme kada im pa pašnjacima, vrijeme, prestaje nestaje paša stoke Višak i može prehrana krme,koji započinje stajama. proizvedene zelenom ansilirati i repe najbolje (osim korabe). stanju, potrošiti je postrne Budući da količine krme. znatne dobivamo biljaka povećanom postrnih sjetvom stoku će nam i krave moći ćemo zime dati više pa preko bolje prehranjivati, moći time i ćemo mlijeka. Nadalje brojno stoke, proizvodnju povećati stanje Povećavši ćemo stajskog stajskog gnoja. pakproizvodnju gnojapopravit plodkako ratarskih ostalih kultura. to tla i nost Vidimo, povećati prinose je Kod

vrlo

nas

malo

nakon

sve

mno-

ono

nemamo

ona

sve

međusobno

usko

povezano.

krajevi prikladni sjetvu postrIstina, ili nih U nekim onemogućuje ugrožava sjetvu krajevima usjeva. postrnu možemo redovita suša. Postrne uspjehom ljetna usjeve kiše samo povremene ondje, gdje ljeti padaju gajati i najzgodniji gdje je jesen dovoljno duga. Stogarazloga naši Gorski Kotar i takvu Hrvatska,manje sjeverozapadna sjetvu krajevi istočni dijelovi. zgodni bilo svim pa mnogo kiša, krajevima Prošlog mjeseca jegotovo Treba tu dobro vlagu opskrbljena vlagom. je zemlja vrlo da će čuvati i godine iskoristiti. Stoga je vjerojatno. i onim područjima, gdje ije postrna sjetva uspjeti dosta inače nesigurna. brže što treba iza žetve Da presjetva uspije, zemlju postrna i će će inače orati i mnogo pa vlage, izgubit zemlja stoga usjev zasijati, Svaki dan će i nicati zakašnjenja slabije razvijati. nejednolično dalje 10—12 Ore dubinu štetnih imade i te kako i posljedica. oranjusjetvi trebat će ako Iza drljanje jeprije prodrlja, jegrudasta, oranja zemlja treba Ako kolutastim i to po suha, valjcima. jezemlja mogućnosti povaljati okoristiti iz bi kako i iza vlagom dubljih slojeva. sjememoglo valjati sjetve, lakšom kiša ili čim čim No takav iznikne, podrljati drljausjevtreba, padne razrahli i tako da daljnje isparivanje vlage. spriječi površinski sloj čom, i treba Ako prije oranja pognojiti, je zemlja slaba, i Za to što upotrijebiti umjetna gnojidbu zrelijimstajskim gnojem. baš redovno da ta ali treba slabije djeluju stoga. napomenuti, gnojiva gnojiva, ili Ako malo oborina. ima to što godikraju pojedinim pojedinom vrijeme će i ima više bolje. gnojiva djelovat umjetna oborina, količini dubini i nešto i Treba Što sjemena. je sjetve napomenuti još će trebat i suša nego inače, jer sijati dublje lakša, zemlja svi

nisu

naši

uz-

samo

sa-

ove

nama

cm.

sjeme dubljim slojevima potrebne vlage. jedinici uzimati nešto više površine uvijek sjekod normalne To i nego proljetne sjetve. je razumljivo, sada i znatno nedostatak pa jer uvjeti klijanje nicanje lošiji, taj nadoknaditi većom količinom sjemena. A sada da nekoliko možemo spomenemo najvažnijih biljaka, koje sijati kao usjeve: postrne Kukuruz zelenu krmu. redove razmaknute 30—50 ga Najbolje jesijati Razmak redova od 50 i radi što kukuruz tada probitačan je toga, žemo lakše Ako određen zelenu redovima okapati. je krmu,ostavlja ako bude služio treba 30—40 ga gušće(10— cm), silažu, prorijediti Za kat. 30—40 Kad kukuruz sjetvu jednog jutra potrebno je kg sjemena. 20 zelenu krmu omaške troši i 60 To sije preko kg sjemena. nije dobro, jer iznikne i radi lišće. Kukuruz zelenu mnogo previše gust manje togarazvija krmu kosi se, kada oko 1 naraste odnosno kada visoko, počnuizbijati metlice, stoka obire Isto tako ga pa pa jerkasnije odrveni, slabije jede, lišće. jede ako zahvati Za silažu kada kositi mraz. ga stoka ga nerado, kasnije, valja tj. nalaze neko 15 dana to klipovi zriobe, je prikrajumliječne prije potpune zriobe. sadrži Zeleni kukuruz malo 1 3—5 razmjerno bjelančevina (na kg g), treba sadrže pa zato tajmanjak bolje nadomjestiti krmivima, koja više Prinos može biti već prema vremenskim 100—300 q bjelančevina. prilikama po kat. jutru. Sirak i šećerni. Kod te malo ali bi ih obični dvije biljke poznate, trebalo što više ruku što nešto od jednu proširiti, hranjivije zato, što odlično sušu zato, mnogo kukuruza, drugu podnose od kukuruza. Za zelenu uske razmakbolje košnju siju redove, 20—30 silažu nešto nute 40—50 Za kat. cm, šire, jedno jutro potrebno 8—12 15—18 je Sirak prvom slučaju kg sjemena, drugomslučaju kg. može kukuruzom. krmu Za zelenu kosi se, kad visok 1—1 1/2 sijatismjesi je silažu oko 14 dana zriobe. m, prije Mladi osobito ako zaostao šećerni ili mraza, rastu suše sirak, zbog je može izazvati Radi stoku hranimo takovim sirkom. trovanje. toga, prije negoli treba dati krmivo. Ako više davati joj kojedrugo pojavi otrovanje,valja šećerni sirak. Sušimo li ga i Prinosi otrovno siliramo, gubi djelovanje. će

nešto

lakše

mora

doći

mena

mora

cm.

mc-

cm.

samo

muzare

nas

—

cm.

same

biti isti kao

mogu

Suncokret.

i kod

Dobar

razmak

kukuruza.

Sije

silažu.

30—50

10—15%

cm,

sjemena graho-

kg. sjemena je boba da krmu. Prinos iznosi rice,graška, isl, dobijemo bolju 120—150 q po kat. jutru. Muhar također može biljka, je koja upotrijebiti Ipak sjetvu. postrnu sudanskom travom suši i po količini po prema zaostaje priroda. otpornosti običan razmak 10—15 treba 12—15 kad cm, ga .Sije kg.Valja kositi, klasati. Prinos obično 80—100 q. je počne i proso. Ta dva našim Heljda krajevima usjeva pojedinim siju prilično mnogo, razmak i to 10—25 kat. Po jednom jutru potrebno jeheljde 8—12 35—45 obično 50—60 zelene prosa q mase, proso kg, kg.Heljda daje treba

Dobro

8—10

dodati

cm.

obično

nešto

više.

prehrane heljdom valja kože. izaziva suncu, upale

Kod su

biti

oprezu,

jer

kod

bijelih životinja, kad

Ria;

najsigurnijih biljaka, jestoga je jedna nekim već raširena. Velika krajevima prilično jedino tome, jojjeprednost što kratko što vrlo dobro razvije razmjerno vrijeme,drugo, podnosi ili ili omaške redove. Razmak mrazove. se jesenske Sije jošbolje sijačicom redova uzima 35—50 redovima 20—25 Za u se cm, proređuje jedno treba Budući da treba ga kg sjemena. sijati plitxo, jutro 2— sjeme je sitno, dubinu 1—2 Prinos može biti i do 200 q po kat. jutru. 2,5 Nešto od stočne sadrži više vode. Osim repe, jemanjehranjiva jer toga okus. Muznim imade oštar kravama dati do 25 i možemo poseban kg dan, ali inače može miris. mlijeko poslije mužnje, poprimiti njen Podzemna koraba. ili broskva. Za Naziva i repa ponegdjekranjska svoj troši nešto od naše više repe, pa vlage postrne zgodnija razvoj jestoga nešto više oborina i brdovite ima i padne krajeve, gdje gdje ljeta hladnija. Prilično raširena Gorskom inače mnogo Kotaru, uzgaja Sloveniji. je i od Ima repe. odebljali korijen, kojijekrupnijihranjivijipostrne Razvija je žutim Može i i mogu prethodno bijelim korijenom. sijati neposredno, treba 5—6 saditi. Da dobro pa presadnice razviju, vzgojiti presadnice,njih iz 1 kat. li potrebno 0,40— kg tjedana. je jutro Uzgajamo je presadnica, razmaknute redove se sjetvi 1,25— kg.Sije sjemena,prineposrednoj 0,50 imas 35—40 Podzemna koraba oko kada 50 cm, iznikne proređuje 1,50 niske dobro što i repe podnosi prednosttome, temperature, poputpostrne obično može biti i do 300 q. Po Prinos te 200, još jesen dugorazvija. je stočnom ali nešto repom, vrijednosti je hranjivija hranjivoj zaostaje repe. postrne kod širiti. Od Krmni nas keljjebiljka, običnog kelja koja počinje izraste kao stvara tome, što nego stabljika, kojoj glavice, razlikuje ali dobilišća. I s više mnogo krajevi oborina, razvije njega povoljniji Prednost našim istočnim veni dobri i Osijeka). (okolica krajevima rezultati može ostati vani. što ga prema pa dugo Uzgajamo zimi, je, jeotporan ili ga ili sadimo kao isti način i pren eposredno sijemo podzemnukorabu, tj. ili potakođer isti. Brati i razmaci sadnice. Količina ga možemo sjemena lišće. Otk:kidamo Kod berbe postepene steveno ili odjednom. najdonje obično već to čim lišće možemo dati biljke dovoljno razviju, je početi, Ako ili slamom. Lišće stoci kolovoza. ga pomiješanosijenom dajemo potkraj kao U treba ansilirati onda i zeleni kukuruz. beremo ga povoljnim najednom, vri1 kat. 200 zelene dati i može mase q po Hranjiva jutru. preko prilikama hrakukuruza i veća nešto približna je negoli zelenoga je jednost je livadskih dobrih trava. R. V. njivoj vrijednosti Ing. Postrna

repa

cm.

za-

cm.

ona

samo

ona

JOSIP LORKOVIĆ, MARA

1 SIN ZDRAVKO

IZ PRILIŠĆA Lorković.

Iznenadila

obitelj proizvođače posjetili marljive 6 krava i 4 krave kojoj jesmješteno staja jeugodnonjihova junice. iza krava olakšan rad. Rešetkasti da znatno Doznali smo pod je njima oko svakodnevni krava i mokraću posao pa izđubrivanja taj balegu prihvaća i tu nastale da Ako kažemo vilama pa u takvoj stelje staji otpada. još uštede znatne vremena. radnog U

Prilišću

smo

nova

nas

nema

ose

Mala

cisterna

»Kreina«

kasnije i do 50 metara. daljinu kad

bude

odvezena

iz na

Lorkovičevi

mlijeka.

mjesecuisporučili »Mljekari

ŠVICARSKO Na

i Kranjaispumpava gnojnicu septičke jame traktorom pašnjak izbacuje jupod pritiskom

Karlovac«

SIMENTALSKO

970

litara :

GOVEDO

ovogodišnjem poljoprivrednom sajmu« i izvornim švicarskim »simentalskim šarenim posjetioci mogliupoznati bio Savez Zollikoiz Švicarski govedom«. Izlagač je goveda uzgojšarenog fena i švicarskih iz Berna. saveza Komisija uzgojgoveda Prema statistici iz 1966. bilo tada 884.657 »simenŠvicarskoj godine je talskih« ili od Od bilo krava goveda 49,3% ukupnogbroja goveda. togbroja je oko 458.000. umatičenih bilo 1.1. 1967. i to kravs Zanimljiv Njihje jebroj grla. i 214.439 muških 6.988. U ima oko 35 simentaljunica grla Evropi milijuna skih grla. »simentalska« oko 29.000 članova U učlaŠvicarskoj goveda uzgaja koji 1.068 stočarskih organizacija. njeni izvanredno i određena Kao i okvirna zdravljeplodnost uzgojni cilj je iznosi za 4. 5.000 4 do laktaciju kg mlijeka koja proizvodnjamlijeko sadržinom visokom Odrasle krave masti i biti 4,5% bjelančevina. moraju 1.000 bikovi dobre odrasli mišičavosti 700 preko kg, kg teške, tj.najbolje oblika dobre vimena da se može kvalitete mesa, posebno takovog vanjštine, mužnji. mašinskoj prilagoditi kontrola kod svih krava 1964. obavezna Od uzgaje organiziranih godine nekih Evo podataka: jača. kod 165.064 krava iznosio 4.128 Godine 1968/69 mlječnosti prosjek je kg Godine kod 163.316 krava masti. iznosic s 1970/71. prosjek je mlijeka 3,98% masti. 4.074 kg mlijeka 3,91% »Međunarodnom

Sadu

Novom

Krave

kontroli

muznosti

1970/71. godini god.

dale

prema

laktaciji

mlijeka: masti krava 3.110 5.514 kg mlijeka 3,95% oteljene junice masti krava 3.397 16.878 kg mlijeka 3,95% drugalaktacija masti 4.101 krava 16.190 treća kg mlijeka 3,93% laktacija masti 4.467 krava 13.274 četvrta kg mlijeka3,93% laktacija masti krava 4.741 39.869 kg mlijeka 3,89% petalaktacija masti 4.243 krava 91.725 prosjek kg mlijeka 3,92% volukrava hranidba da Na temeljena »Sajmu«napominju je 25% kod koncentrata do dodatak krmu minoznu grlakojaproizvode najviše više od 4.000 kg mlijeka laktaciji. kao Prate i prirasta tjelesne mjere pokazatelj

ove

količine

s s

osnovnu

mesa.

Proizvodnost

Tjelesne mjere dob

12—14

bikova

prsa

121,1 168,5 kg 435,7

broj vis. grebena obim

mjeseci

krava

visina

obim težina

greb. prsa

dob br.

gou mjes. mjeseci 25 25 43 cm 144,8 134,4 129,8 cm 229,1 203,2 193,5 kg kg 1.025,4 701,9 kg 599,1 +—5

22—24

18—20

težina krava Tjelesne mjere

mesa

2,5 god 44 —3 132,4 192,8 kg 556,3 cm

Švicarska

3—4

god. preko god. 5

203

128

133,9 193,0 kg 607,0

simentalska

cm cm

krava

136,8 205,1 kg 700,5 cm cm

——-

ispitivanja sposobnosti 1969/70.) (god.

Rezultati

bičići

tovne

kom.

početak dan; težina tova 80 završetku 473 početku kg kg; dnevni bio prirast je1,199 kg. Hrana bila tovu krma dodatkom osnovna koncentrata količini od 20%. je Na da se velika kvaliteti bikova radi krajuspominjemo pažnja poklanja bilo ili bik pripusta umjetnim osjemenjivanjem prirodnim pripustom. Nijedan može biti koliko testiran i to progeno pripustu nije potomstvo %/ masti i mlječnost, mlijekusadržaj bjelančevina. 230

tova

starosti

dana

završetak

—

388

POPIS PROIZVOĐAČA MLIJEKA KOJI SU ISPORUČILI PREKO 10.000LITARA MLIJEKA U GOD. 1973. S PODRUČJA VELIKE GORICE Red. Ime

broj

i prezime

Stjepan

1. Trumbetaš 2. Šturlić

Stepanić

Gorica

—OPZ

Gorica

10.650 10.200

Gorica

18.494

Kobilić Kobilić Lazina

OPZ

Gorica

10.016

OPZ

Gorica

10.496

OPZ

Gorica

10.025

Lazina

OPZ

Gorica

10.086

Lazina Lazina

OPZ

Gorica

10.950

OPZ

Gorica

10.154

Lazina D. Podotočje

OPZ

Gorica

10.294

—OPZ

Gorica

15.822

Mlaka

OPZ

Tomo

Mičevac Mičevac Ribnica

OPZ

Franjo

1. Horvatin

Stjepan Josip

2. Markovčić 3.

Siget Janko

Turković

Siget

Stjepan

Mato Ivan

Pajtak Josip 8. Stepančić Stjepan 9. Pukanić Stjepan 10. Podlejan Stjepan 7.

Stepančić

2. Marčunović

OPZ

Mijo

Mijo 3. Ban Alojz 4. Lončar Stjepan 5. Trupčević Franjo 6. Fištrić Josip 7. Krkanić Josip 8. Horvat Josip Ivan 9. Horvat 10. Postić Stjepan 11. Mužić Josip

OPZ

1.522,10 1.510,70 1.095,30 1.084,29 1.022,70 1.012,10 1.065,00 1.020,C0 1.849,40 1.001,60 1.049,60 1.002,50 1.008,60 1.095,00 1.015,40 1.029,40 1.582,20

Mlaka

OPZ

Mato

3. Babić

15.221

OPZ

»Napredak« »Napredak« »Napredak« »Napredak« »Napredak« »Napredak«

Mičevac

2. Čačić

din.

Mato

6. Bedeković

6. Guzanić

lit.

OPZ

5. Klenović 1. Mišević

Zadruga

Mičevac

Petar

3. Klenović 4.

Mjesto

premija

Ivan

Petar

Perenski

Alojz Stepančić Stjepan

Hruševac

Buna

OPZ

15.107 10.953

10.842 10.227 10.121

— OPZ

»Budućnost«

14.590

»Budućnost«

11.580

Trnje

OPZ

»Budućnost«

10.034

Lekneno Trnje Lekneno Črnkovec Strmec Črnkovec Strmec

OPZ

»Budućnost«

10.453

OPZ

»Budućnost«

12.258

OPZ

»Budućnost«

18.756

OPZ

»Budućnost«

15.280

OPZ

»Budućnost«

11.731

OPZ

»Budućnost«

16.436

1.459,00 1.158,00 1.003,40 1.045,30 1.225,80 1.875,60 1.528,00 1.173,10 1.643,60

OPZ

»Budućnost«

11.312

1.131.20

Ribnica Č.

OPZ

10.007

Poljana

OPZ

Ribnica Ribnica Ribnica

OPZ

»Čička« »Čička« »Čička« »Čička« »Čička«

1.000,70 1.192,80 1.482,00 1.569,70 2.500,60

Kosnica

Selnica

OPZ

OPZ OPZ

Polj. Polj. Polj. Polj. Polj.

11.928

14.820

15.697

25.006

| ki

KEJ

-—

— o

Red. Ime broj 1.

Vugrinić

i prezime

Tomo

Franjo 3. Belečić Mijo 4, Juratović Josip 1. Radina

Stjepan

2. Piškor_

Mato

3. Mihica

Josip Ivan

Fijan Stjepan Vid 6. Lugarić 5. 7.

Manjiček

premija

2. Grebenić

4. Stanković

Ivan

8. Premenić

Ivan

1. Zagorec

Nikola

2. Lučić

Franjo 3. Čunčić Josip 4. Kovačić Stjepan 5. Antolčić Stjepan 6. Peternac Stjepan 7. Peternac

Fric

8. Peternac

Milan

9. Peternac

Janko

Zadruga

Mjesto

Lučelnica »Jedinstvo« Lučelnica Lukinić Brdo »Jedinstvo«

»Jedinstvo«

Cerovski

Vrh

Bukevje Orle

»Jedinstvo«

PIK

Vrbovo Vrbovo Ruče

PIK

Drnek

PIK

Sop Vrbovo

PIK

Vukovina Kuće

OPZ

Kuće

OPZ

Lukavec

11.955

Lukavec

12.653 10.271

Lukavec

10.110

PIK

10.203 11.316

Orle

»Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme«

PIK PIK

lit.

Orle

11.221 13.350

Orle

11.735

Orle

10.144

Orle

10.905

Orle

11.047

Orle

Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje

OPZ

Podotočje OPZ Podotočje OPZ Podotočje OPZ Podotočje OPZ Podotočje OPZ Podotočje OPZ

din.

1.195,50 1.265,30 1.027,10 1.011,00

1.020,30 1.131,60 1.122,10 1.353,00 1.173,50 1.014,40 1.090,50 1.104,70

11.230

11.392 13.353 14.686 14.285

1.123,00 1.139,20 1.335,30 1.468,60 1.428,50

1.078,70 1.044,00

10.787 10.440

11.711

1.171,10 1.010,60

10.106

PEPICA BREBIĆ

Gradu

Ivanić

kojPoljani

—

sabiračica

Brebrić.

Dnevno

mlijeka.

Sabire

navečer.

točnije mlijeka jePepica

sabere

Breš-

oko

litara

550

dvokratno, ujutro i

SOJA | AMERIČKO Još

UDRUŽENJE

ZA SOJU

korisovu prije godina Sjedinjene proizvodile nu 400.000 na hektara Prošle biljku zemlje. godine p ovršine pod kulturom SAD iznosile oko miliona hektara. 22,4 Ukupna godišnja proizSAD iznosila oko miliona tona ili oko 74 vodnjasoje jeprošle godine 42,6 od Dok ostale posto ukupnesvjetske proizvodnje. zemlje proizvođači soje troše dotle SAD izvoze cjelokupnu svojuproizvodnjusamojzemlji, tržište oko svjetsko polovinu svoje proizvodnje. iz kultura Americi. Ona Soja, porijeklom Kine,je relativno nova širila širom kao neke kulture nije svijeta druge djelomično zbog nepovoljnih klimatskih uslova pravog uzgajanje, djelomično uslijed pomanjkanja ishrani naročito kao izvor mjesta soje mnogihnaroda, evropskih, koji koriste bjelančevina uglavnom izašla dana Međutim, posljednjih godinakojaje svjetlost zbog svoje ekonomske kao izvor i Iako vrijednosti bjelančevina ulja. jesadržaj ulja do 20 kod količina nego soji (18 po posto) manji drugih u ljarica, ukupna ulja hektaru često veća kod većih nego po jedinici je drugih biljaka usljed prinosa Samo da kultura može Površine. uljenijedoprinijelosojapostane koja takmičiti kulturama obradivih Od iste drugim osvajanju površina. je važnosti ustvari visoka sadržina kreće od 40 do 50 bjelančevina koja posto od same težine sojinog S maslaca povećanjem upotrebe margarina umjesto ljudskoj prehrani 1940. SAD kretala odnosu od 7:1 korist 2:1 u koja god. maslaca, korist kao bitmargarina god.1973., povećana jepotreba sojinim uljem nim oko tri ovog četvrtine sasastojkom proizvoda jersojino uljesačinjava SAD. Iz može shvatiti veliki ekoovog stojaka margarina proizvedenog nomski utoliko više što učešće značaj soje, proizvodnji margarina predstavdio kao što to lja peti upotrebe sojinog ulja. Drugenamirnice, ulje salatu i inače također oko 15 proizvodi sojinog ulja. predstavlja posto Soja izvora masnoća svetu. cjelokupnih jestivih Pošto ima inače vrlo nisku sadržinu dio soja masnoće, preostali sojinog nešto iako nego poslije cijeđenja uljaje vredniji ulje, uljepo jedinici ima veću i sačma od onoga mjere cijenu. Sojine pogače glavni p roizvodi što nakon Osim nekih krmnih žitarica kao što jepreostalo cijeđenja ulja. to kukuruz i danas oko sirak, sojini proizvodi predstavljaju polovinu cjelokoličine krmiva SAD. Uz rastuću svim kupne komercijalnog potražnju naročito od mesa, veliki kategorijama pilećeg, najvećeg je značenja priliv sačme i kao ishrane ovih sojine pogača glavnog sastojka životinja. UZ to važno ukazati očekivani kao izvora je korišćenja porast soje i bjelančevinaljudskoj prehrani. Američko američke udruženje soju, kojepredstavlja soje, proizvođače ima redovima 20.000 članova i od 22 svojim preko sastoji pojedinačne rada okviru saveznih država Amerike. organizacije djelokrugom pojedinih oko tri četvrtine Članovi Američkog udruženja sojuproizvode cjelokupne SAD. da samo proizvodnje Cilj organizacije soje je razvija saradnju među svim zainteresirani bilo kao ljudima koji soju, proizvođači, trgovci, ili kao već i da potrošači, prerađivači krajnji obavještava preko svojih publifazama svim i kulture. ove kacija proizvodnje prerade 40

Američke

Države

samo

ovom

————— _ —

—

meso.

zrna.

samo

zrna

sve

ove

RADIE

AVE SREPE

KJ EP

RBČA ZEKE

kao

NSK GRKE

novih

razvojpostojećih udruženje sojupotpomaže Američkim Državama kako i tržišta Sjedinjenim soju njeneproizvode, inostranstvu Sve stranim tako i ovog odvija zemljama. akcije udruženja ministarstvom Američkim poljoprivrede. suradnji Američko svoje usluge raspolagabesplatno udruženje sojustavlja mada i korisnu zainteresiranima svima biljkunjeneproizvode, nje nikakvora bavi članova i ubire od od članarine izdržava koju svojih trgovinom. i veliki stoke sojinih proizvoda potrošači Jugoslavenski proizvođači centra aktivnu Američko saradnju Jugoslavenskog udruženje soju, radi faktora i i šumarstvo mjerodavnih drugih unapređenju poljoprivredu da stočarske sojinih proizvoda proizvodnje Jugoslaviji željom korišćenje tako važne maksimalnom privredne Jugoslaviju razvoju doprinese nekoliko će okviru U grane. godine Jugoslaviji težnje organizirat ishrane iz oblasti i živine će američki seminara stručnjaci svinja kojima i ukazivati iskustva stručnjacima predpredJugoslavenskim izlagati svoja sadrže nosti obroka proizvode. sojine koji Američko

ovu

samo

ove

MARTIN

ŠAFAR IZ MOVRAČE

Šafarje Movraču. sabire već Mlijeko tri dvijegodine. Posjeduje dnevno krave, proizvodi oko 12 litara mlijeka. sabirač

Martin

STOČARSKI

stokom

rasplodnom

Promet

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

1. Odribožić

Ljubiša Simo

2. Strižak

Ljubiša

3, Odribožić 4.

SELEKCIJSKI CENTAR

Bronzić

Nikola

Đurđević

Stevo

Selo

proizvođačakooperanata Organizacija

SR HRVATSKE u

—

Kostajnica

Mečenčani Kostajnica

142.

—

Kostajnica

149

Svinica

Kostajnica

161

Svinica

Gradusa

Sunja

Kupac

—Kate-

Broj grla 146

Svinica

mjesecutravnju

1974.

gorija Fond

bik

Kostajnica Fond

bik

Kostajnica SO

Fond

bik

Sisak SO

Fond

bik

Sisak

Fond

bik

Sisak 6.

Mirilović

Dušan

Sjeverovac

Sunja

Fond

bik

Sisak 7. Mirilović

Sjeverovac

Jovo

Sunja

Fond

bik

oma

Sisak 8. Marić

Ivan

Gradusa

Sunja

9. Barić

Jovo

Sunja

10.

Kumarevo

SO Sisak

Fond

bik

Sisak

Međimurec Đurđevac

Stjepan

Đurđevac

11589

Branko

Jazić

bik

Ditcelka,

Gornje 11.

12.

13.

14.

a —

Fond

bik

Corac

Zdjelarić Pajo

Franjo

Habijanec

Jaklenović

Gradiška

3764

Cirkvena

Franjo

Ladinac

Žabno

Žabno Žabno

5315

23905

5272

Bazje

Fond

bik

Gradiška

Nova

Franjo

Habijanec

zp.

»Podravka«

krava

Koprivnica

tele

—

»Podravka«

Koprivnica

»Podravka«

krava

Koprivnica 15.

16.

17.

Franjo

Jaklenović

Šofić Polić

Ladinac

Štefo

Žabno Žabno

Drago

Žabno

Žabno Žabno

23910

23244.

23483

tele

junica

—

»Podravka«

—

»Podravka«

Koprivnica Koprivnica »Podravka«

junica

Koprivnica 18.

19.

| š t

( bi

Izidor

Slavko

Miksanek

Škrinjari

Žabno

Brezovljani

Žabno

23485

23351

junica

—

»Podravka«

Koprivnica »Podravka«

junica

Koprivnica

Zaprešić

Šimunjak

Luka

Zaprešić

— junica M.

22.

Špoljar

Bistra

Zaprešić

junica

23.

Cvetković

Josip

Šibice

Zaprešić

junica

24.

Cvetković

Josip

Šibice

Zaprešić

junica

Šimunjak

Luka

21.

20.

Koščak

Branko

Vlado

junica

Hotko

Vinko

Harmica

Mihok

Drago Magdalena

Jura Pokupec Pojatno

Pokupec Josip Pojatno Josip Pokupec Pojatno Jl

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača Dinko

Zaprešić

junica

Drenje

Zaprešić

junica

Bistra

Zaprešić

Bu Pojatno junica Poj

Rvanjska

Zaprešić

junica

Mihalić

Franjo

Drenje

Zaprešić

junica

Kosović

Slavko

Šimunjak

Luka

27.

Kapusta

28.

Špoljar

Vlado

Stanko

30. Kapusta

Kosta Branko

31. Mačak

—

gorija

Zaprešić

26.

Kosta

Kupac

Kate-

junica

Hadrović

Branko

Broj grla 59

Pušća

25.

29. Berislavić

Organizacija

Selo

Polje

Grub.

Polje

Pokupec Zapreši

Kuge ko a

Juraj Pojatno Franjo

Jandras

335

Hruševac

Sekovanić

krava

Pavle Bulinac 32.

Rudi

Golšlajn

Polje

Grub.

Polje

4042.

bik

Vet.

stanica

Polje

Grub.

Josip

33. Lacma

Polje

Grub.

Polje

4043

bik

Vet.

stanica

Polje

Grub.

Franjo

34. Veličan 35.

Bergovec

Jeronim

Naranđa

36. Mato

Josip

37. Markati 38.

Zrna

Đuro

39. Šantek

Franjo

40, Pobi

Franjo

41. Petrović 42.

Franjo

Vujčec

Babolok

Kapela

Goričan

Čakovec

14885

— junica

Hodošan Hodošan

Čakovec

13975

junica

Čakovec

13652

junica

Hodošan

Čakovec

14677

junica

Ivanovec

Čakovec

14657

junica

Gola

9194

Gotalovo Gola

9128

Gola

9185

Gola

3019

junica

bik

»Podravka«

Koprivnica »Agropromet« Luka Banja »Agropromet« Luka Banja »Agropromet« Luka Banja »Agroprodukt« Luka Banja »Agroprodukt« Banja Luka Vet.

stanica

Koprivnica bik

Drakšić

Ivan

Đurđevac bik

Kavan

Tomo

Bradić, Ferdinandovac

43.

44.

45.

Stjepan

Talan

Milinčević Petričec

Ivan

Josip

46. Levak 47.

Ignac

Banfić

Marko

Gola

Đurđevac

11685

Virje

8969

Virje

9001

Ludbreg

2543

Vratno

9172

bik

Mandić

Franjo

Mičetinac

bik

Fond

Đurđevac bik

Fond Novska

bik

Fond

Novska

junica

Fond

Varaždin 48.

49.

40. 51. 52.

Šiglec

Ivan

Stančin

Poljan Šos Gača

12.

Ivan Đuro

Franjo Ivan

Struga

Ludbreg

Struga

Ludbreg

Struga

Ludbreg

Karlovec

Ludbreg

Karlovec

Ludbreg

1839

junica

Fond

Varaždin 1857

junica

Fond

Varaždin 2142

junica

Fond

Varaždin 2152

Žž. tele

Fond

SO .

Varaždin 2141

ž. tele

Fond Varaždin

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

$3.

Gača

Karlovec

Ivan

54.

Ilić

55.

Rafajac

Selo

Organizacija

Ludbreg

Mirko

Varoš.

—Kate-

grla

gorija

2143

Kupac

Fond

ž. tele

Varaždin

Obrovnica Nevinac

Lazo

Broj

Gradiška

3775

junica

3773

bik

-Vukosavljevica — Fond SO Komar

Ivan

Gradiška

Nova

STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR

SR HRVATSKE

proizvođačasvibnju mjesecu kooperanata i prezime KateRed. Ime Selo Kupac Broj Organizacija broj proizvođača grla — gorija SO Fond Đuro bik 1. Car Vrbovec 6539 Vrbovec Grad Ivanić Brdo Promet

Salaj

Ivan

Zvekovac

3. Bukovac 4. Car 5.

Stevo

Nikola

Nikolaj

Stjepan

Benjak

Josip

7. Salamunac 8. Heler

Tomo

9. Sedmak

Stjepan

10. Ferenčić

Ivan

11. Šoštarec 12. Holer 13. Holer 14. Sedmak 15. Horvat 16. Tomica 17.

Tomica

18. Krušec 19. Krušec 20.

————————

Krušec

Antun

Luka

Tomo Tomo

Stjepan Đuro Ferdo Ferdo

Antun Antun Antun

1974.

Dubrava

12975

Dubrava

Haganj

2545

Žavnica

Haganj

2574.

Haganj

2575

12967

Štefanje Štefanje

9448

Đurđevac

11668

Đurđevac Đurđevac

11895

Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac

11486

Đurđevac

2282

Đurđevac

11925

Đurđevac

2060

Đurđevac

11436

Đurđevac

2468

Đurđevac

11973

Đurđevac

2469

Đurđevac

11974.

Đurđevac

11243

Đurđevac

Fond

Ivanić

Grad

Fond

Ivanić

Grad

Fond

Ivanić

Grad

Fond

Ivanić

Grad

Fond

Ivanić

Grad

bik

bik bik bik bik

bik

azma

junica

Rađenović«

»B.

Novska

junica

Rađenović«

»B.

Novska

junica

Rađenović«

»B.

Novska 11890

junica

Rađenović«

»B.

Novska krava

Rađenović«e

»B.

Novska m.

tele

Rađenović«

»B.

Novska krava

»B.

Rađenović« Novska

junica

»Podravka«

Koprivnica krava

»Podravka«

Koprivnica ž. tele

»Podravka«

Koprivnica krava

»Podravka«

Koprivnica ž. tele

»Podravka«

Koprivnica junica

»Podravka«

Koprivnica 13

i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

21. 22.

Brkić

23. Delić 24.

Slavko

Drkulec

26.

Čampiš

Slavko

27. 28.

29. 30.

31. 32.

33. 34.

35.

Ivan

Strižak

Jovan

Bogdanović

Ilija

Borojević Dabić

Jovo

Marko

145

Petar

Blaž

—

151 153

bik

Vet.

stanica

Sl.

Požega

Vet.

stanica

Sl.

Požega

Vet.

stanica

Sl.

Požega

Vet.

stanica

Sl.

Požega

Vet.

stanica

Sl.

Požega

bik bik bik

bik

Fond

bik

Fond

bik

Fond

bik

Kostajnica

158

Fond

bik

Kostajnica 163

Fond

bik

Kostajnica

195

Dužica

Kostajnica

Joševica

Petrinja

218

Petrinja

181

Petrinja Petrinja

207

Gorica

—

gorija

Kostajnica

Selo

Kupac

Kate-

Kostajnica

167

Fond

bik

Kostajnica SO

Fond

bik

Kostajnica SO

Fond

bik

Kostajnica SO

Fond

bik

Kostajnica SO

Fond

bik

Petrinja SO

Fond

bik

Petrinja

Glina

17.

Sjeverovac

Sunja

bik

Stražanac

Brestovac

270

krava

Glina

Slavko

39. Čižmar

—

Kostajnica

Stanko

Dragović

—

Kostajnica

Mato

37. Davidović 38.

—

Jovo

36. Končar

Mečenčani

Kostajnica

Borojevići

Ivan

Slanec_

Grabarje Grabarje

1421

Knezovljani

Stevo

Paunović

Grabarje Grabarje

1418

KukuruzariKostajnica

Martinović Posavec

Trenkovo Mihaljevci

1924

Knezovljani

Miloš

Borojević

Mihaljevci

1948

Knezovljani

Milan

Bogičević

Mihaljevci

Krivaj

Jakšić

Ago

Broj grla 1967

Ankica

25. Katić

Organizacija

Selo

bik

Fond

Vrginmost

> Sisa

Fond

Rađenović«

»B.

Novska 40.

Čižmar

Blaž

Stražanac

Brestovac

4837

ž. tele

Rađenović«

»B.

Novska 41.

Čižmar

Stražanac

Blaž

4795

Brestovac

bik

Rađenović«

»B.

Novska 42. Domitrović 43.

Domitrović

44.

Bosanac

45.

Brnić

Ivan Ivan

Vlado Mato

Taborište Virovitica

486

Taborište Virovitica

5022

junica

Mirko Kovač G. Kovačica

Predavac Predavac

6389

bik

Carević

Jovan

Lukavac

Nevinac

3724.

Nevinac

Ivan

Kulišek

krava

bik

Grđevac

Crkvenac Pavao

46. 47. 48.

49.

Poljan Matkov

Fuček

Struga

Đuro

Ludbreg

Franjo Franjo

krava

Varaždin

Đurđevac Đurđevac

Ivan

320

Šimljane SO Fond

Đurđevac

11650 2137 11293

junicaPodr.

Stjepan

_Ficko

—

krava ž. tele

Sesvete

Balaško

Ivan

Virje

—

Balaško

Ivan

Virje

o i prezime

Red.

Ime

broj

proizvođača

50. 51.

Andro

Frtalić

Luka

Tomrlin

Organizacija

Selo

Šemovci

Đurđevac

posl.

udruž.

Sisak

»B.

nic ovska

Đurđevac

11878

junica

»B.

Rađenović«

Durđevac

11507

Đurđevac

53.

Lovašen

Franjo

Đurđevac

Reg.

junica

11260

Sisak

krava

Franjo

Luka

posl.

Reg.

krava

2455

2453

Lovašen

Fusić

—

gorija

udruž.

52.

54.

Kupac

Kate-

Broj grla

Novska

Rađenović«

»B.

junica

Novska 55. 56.

57. 58.

Topolčić Mikšanek

Slavko

Mikšanek

Slavko

Sučec

Đurđevac

Brezovljani

Žabno

Brezovljani

Blaž

59, Veličan

4884.

—

2350

junica

Ivan Hazdrijan Prnjarovac

Kapela

3056

bik

Fond

Sisak

Rača

13796

bik

Fond

Sisak

Kozarevac N. Orlovac

Rača

13769

bik

Fond

Sisak

Rača

13757

bik

Fond

Sisak

3026

bik

Fond

Sisak

5704

bik

Fond

Sisak

5715

bik

Fond

Sisak

3841

bik

Fond

Sisak

23692

bik

Miklić

61.

Pinezić

62.

Brodarić

Dane

63.

Lerenc

Stjepan

Zdralovi

64.

Frković

Vlado

65.

Vuković

66.

Linski

Draganić Rovišće

Prespa Rovišće Rovišće Gudovac

67.

Predavac

Cirkvena

Žabno

Hrsovo

Žabno

Bjelovar

Franjo Nikola

ž. tele

Petrović

Stevo

Plavšinac

Vargić

Vodopija

Stevo

Haganj

23937

60.

68.

Petrović

krava

Babotok Rača

Ivan

Novska

Žabno

Franjo Stjepan Stjepan

Jakob

»B.

Plavšinac

Habjanovac

Nikola

Rađenović«

junica

11879

Drago

Pitomača 22628

Franjić

bik

Mirko

Pitomača 69.

Šofić

70.

Matijaško

Žabno

Nikola Vlado

Žabno Žabno

Trema

23512

junica

23405

junica

PIK

Vrbovec

Muharić

Stjepan Bojnikovac 71.

Marković

Franjo

—

Žabno

Hrsovo

23416

junica

PIK

Vrbovec

Zagreb MarijaPalangić, Žena

i dom

KOŽA

ZAŠTITNIK TIJELA | ODRAZ

ZDRAVSTVENOG

STANJA

protiv prodora organizma virusa i raznih bakterija, gljivica. Izlučuje posebne kojeju raskužuju. tvari, štiti od štetnih Ujedno organizam drugih vanjskih utjecaja. Važna Loš vodič tijela. je topline, jenjenauloga reguliranju temperature Veliki dio što i pa spriječava prehlađivanje pregrijavanje tijela. topline, ju izlazi Kad hladno krvni kože. stvara vrijeme organizam, preko je suzuju nalaze krvi time i se pa sudovi, koji koži, smanjuje priticaj spriječava Kod iz više okolne progubitak tijela. događa obratno, topline temperature sudovi hladi žlijezde koži, ujednoznojne izlučuju znoj, koji širuju krvni Iz kože time i pa regulira tjelesna izlučuju tijelo, temperatura. Koža

prvom

redu

služi

kao

zaštitnik

raznu!

razne

važno da koje proizvodi tvari, izmjene organizmu. Zbog toga je i odstrani kože nečistoća i može pore pranjem kupanjem loj, k oji začepiti i tako kože. Na koži (otvore kože) omogućidisanje pomoću lojnih žlijezda čini elastičnom. izlučuje lojkojiju Zdrava koža čvrsta i kože pa elastična, je jezbog toga rastezljiva. Boja kod svih ista različita što ovisi osobinama dr. i nije ljudi tj. je, rasi, nasljednim Koža ima veliki završetaka živaca na broj toplinu, hladnoću, osjeta dodir bol i dr, I krvni sudovi završecima (pritisak), snabdjeveni živaca, koji sistema odnosno prekocentralnog živčanog utječu suzavanje, proširivanje krvnih sudova. Na već njuutječu vanjski utjecaji, njoj odrazuju i u promjene unutrašnjim organima (živčanom sistemu, žlijezdama unutrašnjeg endokrinim i izlučivanja žlijezdama, krvotoku, p robave organima disanja kao i i kažemo da koža odraz izmjeni tvari). Zbogtoga je zdravstvenog stanja tijela, Navest ćemo neka koži. oboljenja, koja odrazuju Svrab. On biti uzrokovan može nekim ali i živčanim porenametnicima, i šećernom bolesti. Crveni ili žućkasti koluti kao mali i mećajima cjevanici crveno-žućkasti koluti po znak šećerne bolesti. obratiti tijelu Najbolje je će odrediti će utvrditi da li liječniku, koji laboratorijske koje pretrage, krvi ili mokraći nalazi šećer i količini. kojoj izazvati svrab koži. biti mogu Posljedice oboljenja bubrega Mogu prvi znak rada kad kadra da neutralizira nepravilnog jetara, nije otklanja tj. otrovne tvari iz Poznato da »čuvari Kod tijela. je jetra tijela«. nepravilnog i rada štetne po slabog posljedice nastaju organizam. Crvenilo kože može biti uzrokovano slabim radom Crvenilo očijetara. dlanu i i čitavom mogu tuje šakama, pojaviti tijelu. Poremećaji i što koža na pa odrazuju jetrima tajnačin, postaje osjetljiva svjetlost, Kod alkoholičara to obično pa svjetlopostaje jetra oštećena, obrazima crvenim i baburastom po očituje crvena. kože česti znak (pigmentaciji) Promjene obojenju poremećaja žlijezde nadbubrežne do Dolazi sekrecije (hipofize, unutrašnje žlijezde). stvaranja viška kod kože. Kod tzv. Adisonove boje(melanina) ljudi bijelom bojom bolesti znak smeđih i koži. početni je mrlja točaka stvaranje koži među ostalima Osip posljedica poremećaja. ježivčanih Koprivnjača neke tvari npr. i nekih tvari jeposljedica osjetljivosti peluda organizma kod namirnicama Tu nazivamo u (npr. jagoda). pojavu alergijom. kože. Rak raka koži: rak tzv. bazalnih tri vrste Postoje stanica, pločastih stanica To rak stanica i melanom. melanom. Ova bojom(pigmentom) je raka može vrst širi. Melanom kao koži brzo pak pojaviti promjena madeža. kod Važno melanoma da čim kod suzbijanja je prije poduzmelijeI rak može često da do čenje. unutrašnjosti tijela dopre kože, gdjenastaju tvari

samo

—

crvenom

nosu.

su-

mali

čvorići.

E-r

Uređuje: Glavni Vlasnik

i izdavač: Ilica

Udruženje telefon

Kaštelan urednik:dipl. inž. Dinko radnika SRH. i uredništvo: mljekarskih Uprava 440-476. Tisak: »Vjesnik«, Zagreb

pretplata a

ODBOR

i odgovorni

31/III,

Mjesečna

UREDNIČKI

Štamparija

privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka d 1,50

d 4.—,

Zagreb,