«o.
Novigrad na
|
>
—
-_—
Dobri
—
uzgojni
stočarski
TMP
Zagrebačke mljekare »Dukat«, Zagreb centar
_—
-
—
-_-
-
——---—
OOUR
RV
PE RRBKL RE RR
VEK ESSR RIEDRN
E SI
SIJTE POSTRNO
RK
SL
MESA
BS EoK
BILJE
ljudi siju još usjeve.najboljem slučaju postrne žetve žitarica nešto malo ili kukuruza krmu. stočnu repe posiju postrne dio te Najveći površine neobrađen, njemunapasaju ostaje stoku, manji dio ugare, i tako ga onda do zime ili (plitko tj. »praše« preoru), ostavljaju Iza strnih žita obično naredno kukuruz. Na način proljeća. siju proljeće taj tlo prazno bi i neiskorišćivano 9—10 čitavih ostaje mjeseci. Međutim našim znatnih količina stočne to krajevima gim moglo vrijeme proizvesti krme. Od krmnih dobiva zelena postrnih biljaka krma baš kad od glavnih vrijeme, je još To vrlo važno osobito do područja, kojaoskudijevaju usjeva. je brim zelene krme kada im pa pašnjacima, vrijeme, prestaje nestaje paša stoke Višak i može prehrana krme,koji započinje stajama. proizvedene zelenom ansilirati i repe najbolje (osim korabe). stanju, potrošiti je postrne Budući da količine krme. znatne dobivamo biljaka povećanom postrnih sjetvom stoku će nam i krave moći ćemo zime dati više pa preko bolje prehranjivati, moći time i ćemo mlijeka. Nadalje brojno stoke, proizvodnju povećati stanje Povećavši ćemo stajskog stajskog gnoja. pakproizvodnju gnojapopravit plodkako ratarskih ostalih kultura. to tla i nost Vidimo, povećati prinose je Kod
vrlo
nas
malo
U
nakon
za
na
a
sve
se
u
mno-
u
se
u
ono
i
nemamo
ona
za
u
u
u
se
ne
u
a
sve
međusobno
usko
povezano.
krajevi prikladni sjetvu postrIstina, ili nih U nekim onemogućuje ugrožava sjetvu krajevima usjeva. postrnu možemo redovita suša. Postrne uspjehom ljetna usjeve kiše samo povremene ondje, gdje ljeti padaju gajati i najzgodniji gdje je jesen dovoljno duga. Stogarazloga naši Gorski Kotar i takvu Hrvatska,manje sjeverozapadna sjetvu krajevi istočni dijelovi. zgodni bilo svim pa mnogo kiša, krajevima Prošlog mjeseca jegotovo Treba tu dobro vlagu opskrbljena vlagom. je zemlja vrlo da će čuvati i godine iskoristiti. Stoga je vjerojatno. i onim područjima, gdje ije postrna sjetva uspjeti dosta inače nesigurna. brže što treba iza žetve Da presjetva uspije, zemlju postrna i će će inače orati i mnogo pa vlage, izgubit zemlja stoga usjev zasijati, Svaki dan će i nicati zakašnjenja slabije razvijati. nejednolično dalje 10—12 Ore dubinu štetnih imade i te kako i posljedica. oranjusjetvi trebat će ako Iza drljanje jeprije prodrlja, jegrudasta, oranja zemlja treba Ako kolutastim i to po suha, valjcima. jezemlja mogućnosti povaljati okoristiti iz bi kako i iza vlagom dubljih slojeva. sjememoglo valjati sjetve, lakšom kiša ili čim čim No takav iznikne, podrljati drljausjevtreba, padne razrahli i tako da daljnje isparivanje vlage. spriječi površinski sloj čom, i treba Ako prije oranja pognojiti, je zemlja slaba, i Za to što upotrijebiti umjetna gnojidbu zrelijimstajskim gnojem. baš redovno da ta ali treba slabije djeluju stoga. napomenuti, gnojiva gnojiva, ili Ako malo oborina. ima to što godikraju pojedinim pojedinom vrijeme će i ima više bolje. gnojiva djelovat umjetna oborina, količini dubini i nešto i Treba Što sjemena. je sjetve napomenuti još će trebat i suša nego inače, jer sijati dublje lakša, zemlja svi
nisu
naši
za
uz-
s
su
za
a
su
u
samo
sa-
ove
u
u
se
se
a
se
se
se
u
u
nama
o
o
na
cm.
sjeme dubljim slojevima potrebne vlage. jedinici uzimati nešto više površine uvijek sjekod normalne To i nego proljetne sjetve. je razumljivo, sada i znatno nedostatak pa jer uvjeti klijanje nicanje lošiji, taj nadoknaditi većom količinom sjemena. A sada da nekoliko možemo spomenemo najvažnijih biljaka, koje sijati kao usjeve: postrne Kukuruz zelenu krmu. redove razmaknute 30—50 ga Najbolje jesijati Razmak redova od 50 i radi što kukuruz tada probitačan je toga, žemo lakše Ako određen zelenu redovima okapati. je krmu,ostavlja ako bude služio treba 30—40 ga gušće(10— cm), silažu, prorijediti Za kat. 30—40 Kad kukuruz sjetvu jednog jutra potrebno je kg sjemena. 20 zelenu krmu omaške troši i 60 To sije preko kg sjemena. nije dobro, jer iznikne i radi lišće. Kukuruz zelenu mnogo previše gust manje togarazvija krmu kosi se, kada oko 1 naraste odnosno kada visoko, počnuizbijati metlice, stoka obire Isto tako ga pa pa jerkasnije odrveni, slabije jede, lišće. jede ako zahvati Za silažu kada kositi mraz. ga stoka ga nerado, kasnije, valja tj. nalaze neko 15 dana to klipovi zriobe, je prikrajumliječne prije potpune zriobe. sadrži Zeleni kukuruz malo 1 3—5 razmjerno bjelančevina (na kg g), treba sadrže pa zato tajmanjak bolje nadomjestiti krmivima, koja više Prinos može biti već prema vremenskim 100—300 q bjelančevina. prilikama po kat. jutru. Sirak i šećerni. Kod te malo ali bi ih obični dvije biljke poznate, trebalo što više ruku što nešto od jednu proširiti, hranjivije zato, što odlično sušu zato, mnogo kukuruza, drugu podnose od kukuruza. Za zelenu uske razmakbolje košnju siju redove, 20—30 silažu nešto nute 40—50 Za kat. cm, šire, jedno jutro potrebno 8—12 15—18 je Sirak prvom slučaju kg sjemena, drugomslučaju kg. može kukuruzom. krmu Za zelenu kosi se, kad visok 1—1 1/2 sijatismjesi je silažu oko 14 dana zriobe. m, prije Mladi osobito ako zaostao šećerni ili mraza, rastu suše sirak, zbog je može izazvati Radi stoku hranimo takovim sirkom. trovanje. toga, prije negoli treba dati krmivo. Ako više davati joj kojedrugo pojavi otrovanje,valja šećerni sirak. Sušimo li ga i Prinosi otrovno siliramo, gubi djelovanje. će
nešto
u
lakše
mora
doći
do
Po
se
mena
su
za
se
za
mora
u
cm.
cm
mc-
za
a
se
u
za
na
cm.
se
za
se
za
m
samo
se
a
za
muzare
su
nas
u
su
au
—
se
a
za
cm.
u
a
u
a
na
u
se
s
za
same
u
se
biti isti kao
mogu
Suncokret.
i kod
Dobar
ne
mu
se
na
razmak
kukuruza.
je
za
Sije
silažu.
se
30—50
10—15%
cm,
a
sjemena graho-
kg. sjemena je boba da krmu. Prinos iznosi rice,graška, isl, dobijemo bolju 120—150 q po kat. jutru. Muhar također može biljka, je koja upotrijebiti Ipak sjetvu. postrnu sudanskom travom suši i po količini po prema zaostaje priroda. otpornosti običan razmak 10—15 treba 12—15 kad cm, ga .Sije kg.Valja kositi, klasati. Prinos obično 80—100 q. je počne i proso. Ta dva našim Heljda krajevima usjeva pojedinim siju prilično mnogo, razmak i to 10—25 kat. Po jednom jutru potrebno jeheljde 8—12 35—45 obično 50—60 zelene prosa q mase, proso kg, kg.Heljda daje treba
Dobro
8—10
dodati
od
se
on
za
za
se
na
a
se
u
na
cm.
a
obično
nešto
na
više.
prehrane heljdom valja kože. izaziva suncu, upale
Kod su
a
biti
na
oprezu,
jer
kod
bijelih životinja, kad
Ria;
najsigurnijih biljaka, jestoga je jedna nekim već raširena. Velika krajevima prilično jedino tome, jojjeprednost što kratko što vrlo dobro razvije razmjerno vrijeme,drugo, podnosi ili ili omaške redove. Razmak mrazove. se jesenske Sije jošbolje sijačicom redova uzima 35—50 redovima 20—25 Za u se cm, proređuje jedno treba Budući da treba ga kg sjemena. sijati plitxo, jutro 2— sjeme je sitno, dubinu 1—2 Prinos može biti i do 200 q po kat. jutru. 2,5 Nešto od stočne sadrži više vode. Osim repe, jemanjehranjiva jer toga okus. Muznim imade oštar kravama dati do 25 i možemo poseban kg dan, ali inače može miris. mlijeko poslije mužnje, poprimiti njen Podzemna koraba. ili broskva. Za Naziva i repa ponegdjekranjska svoj troši nešto od naše više repe, pa vlage postrne zgodnija razvoj jestoga nešto više oborina i brdovite ima i padne krajeve, gdje gdje ljeta hladnija. Prilično raširena Gorskom inače mnogo Kotaru, uzgaja Sloveniji. je i od Ima repe. odebljali korijen, kojijekrupnijihranjivijipostrne Razvija je žutim Može i i mogu prethodno bijelim korijenom. sijati neposredno, treba 5—6 saditi. Da dobro pa presadnice razviju, vzgojiti presadnice,njih iz 1 kat. li potrebno 0,40— kg tjedana. je jutro Uzgajamo je presadnica, razmaknute redove se sjetvi 1,25— kg.Sije sjemena,prineposrednoj 0,50 imas 35—40 Podzemna koraba oko kada 50 cm, iznikne proređuje 1,50 niske dobro što i repe podnosi prednosttome, temperature, poputpostrne obično može biti i do 300 q. Po Prinos te 200, još jesen dugorazvija. je stočnom ali nešto repom, vrijednosti je hranjivija hranjivoj zaostaje repe. postrne kod širiti. Od Krmni nas keljjebiljka, običnog kelja koja počinje izraste kao stvara tome, što nego stabljika, kojoj glavice, razlikuje ali dobilišća. I s više mnogo krajevi oborina, razvije njega povoljniji Prednost našim istočnim veni dobri i Osijeka). (okolica krajevima rezultati može ostati vani. što ga prema pa dugo Uzgajamo zimi, je, jeotporan ili ga ili sadimo kao isti način i pren eposredno sijemo podzemnukorabu, tj. ili potakođer isti. Brati i razmaci sadnice. Količina ga možemo sjemena lišće. Otk:kidamo Kod berbe postepene steveno ili odjednom. najdonje obično već to čim lišće možemo dati biljke dovoljno razviju, je početi, Ako ili slamom. Lišće stoci kolovoza. ga pomiješanosijenom dajemo potkraj kao U treba ansilirati onda i zeleni kukuruz. beremo ga povoljnim najednom, vri1 kat. 200 zelene dati i može mase q po Hranjiva jutru. preko prilikama hrakukuruza i veća nešto približna je negoli zelenoga je jednost je livadskih dobrih trava. R. V. njivoj vrijednosti Ing. Postrna
od
repa
te
u
u
u
se
a
u
se
na
a
na
cm.
cm.
na
se
za-
za
su
u
a
sa
se
u
se
a
se
se
za
a
na
a
se
u
se
na
cm.
ona
a
u
oa
za
se
se
na
ne
u
su
su
za
se
u
na
mu
su
samo
se
a
sa
ona
mu
JOSIP LORKOVIĆ, MARA
1 SIN ZDRAVKO
IZ PRILIŠĆA Lorković.
Iznenadila
obitelj proizvođače posjetili marljive 6 krava i 4 krave kojoj jesmješteno staja jeugodnonjihova junice. iza krava olakšan rad. Rešetkasti da znatno Doznali smo pod je njima oko svakodnevni krava i mokraću posao pa izđubrivanja taj balegu prihvaća i tu nastale da Ako kažemo vilama pa u takvoj stelje staji otpada. još uštede znatne vremena. radnog U
Prilišću
smo
u
za
nova
nas
su
nema
4
Zo
u
ga
va
la
sl
ak
ose
i
SJ
Mala
cisterna
»Kreina«
kasnije i do 50 metara. daljinu kad
bude
odvezena
iz na
na
Lorkovičevi
su
V
u
mlijeka.
s
mjesecuisporučili »Mljekari
ŠVICARSKO Na
i Kranjaispumpava gnojnicu septičke jame traktorom pašnjak izbacuje jupod pritiskom
iz
Karlovac«
SIMENTALSKO
970
litara :
GOVEDO
ovogodišnjem poljoprivrednom sajmu« i izvornim švicarskim »simentalskim šarenim posjetioci mogliupoznati bio Savez Zollikoiz Švicarski govedom«. Izlagač je goveda uzgojšarenog fena i švicarskih iz Berna. saveza Komisija uzgojgoveda Prema statistici iz 1966. bilo tada 884.657 »simenŠvicarskoj godine je talskih« ili od Od bilo krava goveda 49,3% ukupnogbroja goveda. togbroja je oko 458.000. umatičenih bilo 1.1. 1967. i to kravs Zanimljiv Njihje jebroj grla. i 214.439 muških 6.988. U ima oko 35 simentaljunica grla Evropi milijuna skih grla. »simentalska« oko 29.000 članova U učlaŠvicarskoj goveda uzgaja koji 1.068 stočarskih organizacija. njeni izvanredno i određena Kao i okvirna zdravljeplodnost uzgojni cilj je iznosi za 4. 5.000 4 do laktaciju kg mlijeka koja proizvodnjamlijeko sadržinom visokom Odrasle krave masti i biti 4,5% bjelančevina. moraju 1.000 bikovi dobre odrasli mišičavosti 700 preko kg, kg teške, tj.najbolje oblika dobre vimena da se može kvalitete mesa, posebno takovog vanjštine, mužnji. mašinskoj prilagoditi kontrola kod svih krava 1964. obavezna Od uzgaje organiziranih godine nekih Evo podataka: jača. kod 165.064 krava iznosio 4.128 Godine 1968/69 mlječnosti prosjek je kg Godine kod 163.316 krava masti. iznosic s 1970/71. prosjek je mlijeka 3,98% masti. 4.074 kg mlijeka 3,91% »Međunarodnom
su
se
u
Sadu
Novom
s
za
za
u
a
su
u
uz
za
uz
s
a
a
uz
Krave
kontroli
u
muznosti
u
1970/71. godini god.
dale
prema
su
laktaciji
mlijeka: masti krava 3.110 5.514 kg mlijeka 3,95% oteljene junice masti krava 3.397 16.878 kg mlijeka 3,95% drugalaktacija masti 4.101 krava 16.190 treća kg mlijeka 3,93% laktacija masti 4.467 krava 13.274 četvrta kg mlijeka3,93% laktacija masti krava 4.741 39.869 kg mlijeka 3,89% petalaktacija masti 4.243 krava 91.725 prosjek kg mlijeka 3,92% volukrava hranidba da Na temeljena »Sajmu«napominju je 25% kod koncentrata do dodatak krmu minoznu grlakojaproizvode najviše više od 4.000 kg mlijeka laktaciji. kao Prate i prirasta tjelesne mjere pokazatelj
ove
količine
s
s s
s
s s
na
osnovnu
uz
i
u
mesa.
se
Proizvodnost
Tjelesne mjere dob
12—14
bikova
23
prsa
121,1 168,5 kg 435,7
broj vis. grebena obim
mjeseci
krava
visina
obim težina
greb. prsa
cm
cm
cm
cm
cm
dob br.
gou mjes. mjeseci 25 25 43 cm 144,8 134,4 129,8 cm 229,1 203,2 193,5 kg kg 1.025,4 701,9 kg 599,1 +—5
22—24
18—20
cm
težina krava Tjelesne mjere
mesa
2,5 god 44 —3 132,4 192,8 kg 556,3 cm
cm
Švicarska
3—4
god. preko god. 5
203
128
133,9 193,0 kg 607,0
simentalska
cm cm
krava
136,8 205,1 kg 700,5 cm cm
=
——-
ispitivanja sposobnosti 1969/70.) (god.
Rezultati
bičići
tovne
kom.
početak dan; težina tova 80 završetku 473 početku kg kg; dnevni bio prirast je1,199 kg. Hrana bila tovu krma dodatkom osnovna koncentrata količini od 20%. je Na da se velika kvaliteti bikova radi krajuspominjemo pažnja poklanja bilo ili bik pripusta umjetnim osjemenjivanjem prirodnim pripustom. Nijedan može biti koliko testiran i to progeno pripustu nije potomstvo %/ masti i mlječnost, mlijekusadržaj bjelančevina. 230
tova
u
starosti
u
a
u
47
dana
završetak
—
na
s
ne
u
388
u
u
na
na
u
POPIS PROIZVOĐAČA MLIJEKA KOJI SU ISPORUČILI PREKO 10.000LITARA MLIJEKA U GOD. 1973. S PODRUČJA VELIKE GORICE Red. Ime
broj
i prezime
Stjepan
1. Trumbetaš 2. Šturlić
Stepanić
Gorica
—OPZ
V.
Gorica
10.650 10.200
V.
Gorica
18.494
Kobilić Kobilić Lazina
OPZ
V.
Gorica
10.016
OPZ
V.
Gorica
10.496
OPZ
V.
Gorica
10.025
Lazina
OPZ
V.
Gorica
10.086
Lazina Lazina
OPZ
V.
Gorica
10.950
OPZ
V.
Gorica
10.154
Lazina D. Podotočje
OPZ
V.
Gorica
10.294
—OPZ
V.
Gorica
15.822
V.
Mlaka
OPZ
Tomo
Mičevac Mičevac Ribnica
OPZ
Franjo
1. Horvatin
Stjepan Josip
2. Markovčić 3.
Siget Janko
4.
Turković
5.
Siget
Stjepan
Mato Ivan
Pajtak Josip 8. Stepančić Stjepan 9. Pukanić Stjepan 10. Podlejan Stjepan 7.
Stepančić
2. Marčunović
5.
V.
OPZ
Mijo
Mijo 3. Ban Alojz 4. Lončar Stjepan 5. Trupčević Franjo 6. Fištrić Josip 7. Krkanić Josip 8. Horvat Josip Ivan 9. Horvat 10. Postić Stjepan 11. Mužić Josip
4.
OPZ
1.522,10 1.510,70 1.095,30 1.084,29 1.022,70 1.012,10 1.065,00 1.020,C0 1.849,40 1.001,60 1.049,60 1.002,50 1.008,60 1.095,00 1.015,40 1.029,40 1.582,20
Mlaka
OPZ
Mato
3. Babić
15.221
OPZ
»Napredak« »Napredak« »Napredak« »Napredak« »Napredak« »Napredak«
V.
Mičevac
2. Čačić
1.
din.
Mato
6. Bedeković
6. Guzanić
lit.
OPZ
5. Klenović 1. Mišević
Zadruga
Mičevac
Petar
3. Klenović 4.
Mjesto
premija
Ivan
Ivan
Petar
Perenski
Alojz Stepančić Stjepan
D.
Hruševac
V.
Buna
OPZ
15.107 10.953
10.842 10.227 10.121
— OPZ
»Budućnost«
14.590
»Budućnost«
11.580
Trnje
OPZ
»Budućnost«
10.034
Lekneno Trnje Lekneno Črnkovec Strmec Črnkovec Strmec
OPZ
»Budućnost«
10.453
OPZ
»Budućnost«
12.258
OPZ
»Budućnost«
18.756
OPZ
»Budućnost«
15.280
OPZ
»Budućnost«
11.731
OPZ
»Budućnost«
16.436
1.459,00 1.158,00 1.003,40 1.045,30 1.225,80 1.875,60 1.528,00 1.173,10 1.643,60
OPZ
»Budućnost«
11.312
1.131.20
Ribnica Č.
OPZ
10.007
Poljana
OPZ
Ribnica Ribnica Ribnica
OPZ
»Čička« »Čička« »Čička« »Čička« »Čička«
1.000,70 1.192,80 1.482,00 1.569,70 2.500,60
M.
Kosnica
Selnica
OPZ
OPZ OPZ
Polj. Polj. Polj. Polj. Polj.
11.928
14.820
15.697
25.006
7
| ki
a
S
S
S
KEJ
>
-—
— o
s
o
Red. Ime broj 1.
Vugrinić
i prezime
Tomo
Franjo 3. Belečić Mijo 4, Juratović Josip 1. Radina
Stjepan
2. Piškor_
Mato
3. Mihica
Josip Ivan
Fijan Stjepan Vid 6. Lugarić 5. 7.
Manjiček
i.
i
i
s
s
s
ss
|
>
premija
2. Grebenić
4. Stanković
s
Ivan
8. Premenić
Ivan
1. Zagorec
Nikola
2. Lučić
Franjo 3. Čunčić Josip 4. Kovačić Stjepan 5. Antolčić Stjepan 6. Peternac Stjepan 7. Peternac
Fric
8. Peternac
Milan
9. Peternac
Janko
Zadruga
Mjesto
Lučelnica »Jedinstvo« Lučelnica Lukinić Brdo »Jedinstvo«
»Jedinstvo«
Cerovski
Vrh
Bukevje Orle
»Jedinstvo«
PIK
Vrbovo Vrbovo Ruče
PIK
Drnek
PIK
Sop Vrbovo
PIK
Vukovina Kuće
OPZ
Kuće
OPZ
Lukavec
11.955
Lukavec
Lukavec
12.653 10.271
Lukavec
10.110
PIK
PIK
10.203 11.316
Orle
»Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme« »Sljeme«
PIK PIK
lit.
Orle
Orle
11.221 13.350
Orle
11.735
Orle
10.144
Orle
10.905
Orle
11.047
Orle
Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje Turopolje
OPZ
Podotočje OPZ Podotočje OPZ Podotočje OPZ Podotočje OPZ Podotočje OPZ Podotočje OPZ
din.
1.195,50 1.265,30 1.027,10 1.011,00
1.020,30 1.131,60 1.122,10 1.353,00 1.173,50 1.014,40 1.090,50 1.104,70
11.230
11.392 13.353 14.686 14.285
1.123,00 1.139,20 1.335,30 1.468,60 1.428,50
1.078,70 1.044,00
10.787 10.440
11.711
1.171,10 1.010,60
10.106
PEPICA BREBIĆ
U
Gradu
Ivanić
kojPoljani
—
sabiračica
Brebrić.
Dnevno
mlijeka.
Sabire
navečer.
točnije mlijeka jePepica
sabere
Breš-
u
oko
litara
550
dvokratno, ujutro i
-.
SOJA | AMERIČKO Još
UDRUŽENJE
ZA SOJU
korisovu prije godina Sjedinjene proizvodile nu 400.000 na hektara Prošle biljku zemlje. godine p ovršine pod kulturom SAD iznosile oko miliona hektara. 22,4 Ukupna godišnja proizSAD iznosila oko miliona tona ili oko 74 vodnjasoje jeprošle godine 42,6 od Dok ostale posto ukupnesvjetske proizvodnje. zemlje proizvođači soje troše dotle SAD izvoze cjelokupnu svojuproizvodnjusamojzemlji, tržište oko svjetsko polovinu svoje proizvodnje. iz kultura Americi. Ona Soja, porijeklom Kine,je relativno nova širila širom kao neke kulture nije svijeta druge djelomično zbog nepovoljnih klimatskih uslova pravog uzgajanje, djelomično uslijed pomanjkanja ishrani naročito kao izvor mjesta soje mnogihnaroda, evropskih, koji koriste bjelančevina uglavnom izašla dana Međutim, posljednjih godinakojaje svjetlost zbog svoje ekonomske kao izvor i Iako vrijednosti bjelančevina ulja. jesadržaj ulja do 20 kod količina nego soji (18 po posto) manji drugih u ljarica, ukupna ulja hektaru često veća kod većih nego po jedinici je drugih biljaka usljed prinosa Samo da kultura može Površine. uljenijedoprinijelosojapostane koja takmičiti kulturama obradivih Od iste drugim osvajanju površina. je važnosti ustvari visoka sadržina kreće od 40 do 50 bjelančevina koja posto od same težine sojinog S maslaca povećanjem upotrebe margarina umjesto ljudskoj prehrani 1940. SAD kretala odnosu od 7:1 korist 2:1 u koja god. maslaca, korist kao bitmargarina god.1973., povećana jepotreba sojinim uljem nim oko tri ovog četvrtine sasastojkom proizvoda jersojino uljesačinjava SAD. Iz može shvatiti veliki ekoovog stojaka margarina proizvedenog nomski utoliko više što učešće značaj soje, proizvodnji margarina predstavdio kao što to lja peti upotrebe sojinog ulja. Drugenamirnice, ulje salatu i inače također oko 15 proizvodi sojinog ulja. predstavlja posto Soja izvora masnoća svetu. cjelokupnih jestivih Pošto ima inače vrlo nisku sadržinu dio soja masnoće, preostali sojinog nešto iako nego poslije cijeđenja uljaje vredniji ulje, uljepo jedinici ima veću i sačma od onoga mjere cijenu. Sojine pogače glavni p roizvodi što nakon Osim nekih krmnih žitarica kao što jepreostalo cijeđenja ulja. to kukuruz i danas oko sirak, sojini proizvodi predstavljaju polovinu cjelokoličine krmiva SAD. Uz rastuću svim kupne komercijalnog potražnju naročito od mesa, veliki kategorijama pilećeg, najvećeg je značenja priliv sačme i kao ishrane ovih sojine pogača glavnog sastojka životinja. UZ to važno ukazati očekivani kao izvora je korišćenja porast soje i bjelančevinaljudskoj prehrani. Američko američke udruženje soju, kojepredstavlja soje, proizvođače ima redovima 20.000 članova i od 22 svojim preko sastoji pojedinačne rada okviru saveznih država Amerike. organizacije djelokrugom pojedinih oko tri četvrtine Članovi Američkog udruženja sojuproizvode cjelokupne SAD. da samo proizvodnje Cilj organizacije soje je razvija saradnju među svim zainteresirani bilo kao ljudima koji soju, proizvođači, trgovci, ili kao već i da potrošači, prerađivači krajnji obavještava preko svojih publifazama svim i kulture. ove kacija proizvodnje prerade 40
Američke
Države
su
samo
u
ovom
su
u
u
————— _ —
na
u
za
se
a
—
u
a
—
meso.
na
u
se
sa
u
se
zrna.
u
se
u
u
u
u
na
za
u
se
u
samo
su
za
su
u
zrna
su
su
u
za
a
sve
na
u
za
u
se
s
u
za
u
ove
su
o
ne
za
FR
ZI
BI
LR
RADIE
AVE SREPE
KJ EP
RBČA ZEKE
kao
NSK GRKE
novih
razvojpostojećih udruženje sojupotpomaže Američkim Državama kako i tržišta Sjedinjenim soju njeneproizvode, inostranstvu Sve stranim tako i ovog odvija zemljama. akcije udruženja ministarstvom Američkim poljoprivrede. suradnji Američko svoje usluge raspolagabesplatno udruženje sojustavlja mada i korisnu zainteresiranima svima biljkunjeneproizvode, nje nikakvora bavi članova i ubire od od članarine izdržava koju svojih trgovinom. i veliki stoke sojinih proizvoda potrošači Jugoslavenski proizvođači centra aktivnu Američko saradnju Jugoslavenskog udruženje soju, radi faktora i i šumarstvo mjerodavnih drugih unapređenju poljoprivredu da stočarske sojinih proizvoda proizvodnje Jugoslaviji željom korišćenje tako važne maksimalnom privredne Jugoslaviju razvoju doprinese nekoliko će okviru U grane. godine Jugoslaviji težnje organizirat ishrane iz oblasti i živine će američki seminara stručnjaci svinja kojima i ukazivati iskustva stručnjacima predpredJugoslavenskim izlagati svoja sadrže nosti obroka proizvode. sojine koji Američko
za
u
za
u
u
se
i
u
s
na
za
za
se
ovu
se
ne
samo
su
za
za
uz
na
u
sa
ove
za
se
ove
u
ove
na
na
MARTIN
ŠAFAR IZ MOVRAČE
Šafarje Movraču. sabire već Mlijeko tri dvijegodine. Posjeduje dnevno krave, proizvodi oko 12 litara mlijeka. sabirač
Martin
a
u
STOČARSKI
stokom
rasplodnom
Promet
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
1. Odribožić
Ljubiša Simo
2. Strižak
Ljubiša
3, Odribožić 4.
5.
SELEKCIJSKI CENTAR
Bronzić
Nikola
Đurđević
Stevo
Selo
proizvođačakooperanata Organizacija
SR HRVATSKE u
—
Kostajnica
Mečenčani Kostajnica
142.
—
Kostajnica
149
Svinica
Kostajnica
161
Svinica
V.
Gradusa
Sunja
a
Kupac
—Kate-
Broj grla 146
Svinica
mjesecutravnju
1974.
gorija Fond
bik
SO
n
Kostajnica Fond
bik
SO
Kostajnica SO
Fond
bik
š
Sisak SO
Fond
bik
Sisak
89
a
Fond
bik
SO
Sisak 6.
Mirilović
Dušan
Sjeverovac
Sunja
81
Fond
bik
SO
o
SO
ob
Sisak 7. Mirilović
Sjeverovac
Jovo
Sunja
79
Fond
bik
oma
Sisak 8. Marić
Ivan
Gradusa
Sunja
"1
9. Barić
Jovo
G.
Sunja
62
10.
Kumarevo
SO Sisak
_
SO
Fond
bik
Sisak
Međimurec Đurđevac
Stjepan
Đurđevac
11589
Branko
Jazić
bik
Ditcelka,
Gornje 11.
12.
13.
14.
a —
Fond
bik
Corac
Zdjelarić Pajo
Franjo
Habijanec
Jaklenović
Gradiška
3764
=
Cirkvena
Cirkvena
Franjo
Ladinac
Žabno
Žabno Žabno
5315
23905
5272
Bazje
Fond
bik
_
SO
Gradiška
Nova
Franjo
Habijanec
N.
zp.
»Podravka«
krava
Koprivnica
m.
tele
—
»Podravka«
Koprivnica
»Podravka«
krava
Koprivnica 15.
*
16.
17.
Franjo
Jaklenović
Šofić Polić
Ladinac
Štefo
Žabno Žabno
Drago
Žabno
Žabno Žabno
23910
23244.
23483
m.
tele
junica
—
»Podravka«
—
»Podravka«
Koprivnica Koprivnica »Podravka«
junica
Koprivnica 18.
19.
| š t
( bi
Izidor
Slavko
Miksanek
=
Škrinjari
Žabno
Brezovljani
Žabno
23485
23351
junica
—
»Podravka«
Koprivnica »Podravka«
junica
Koprivnica
Zaprešić
51
Šimunjak
Luka
Zaprešić
52
— junica M.
22.
Špoljar
Bistra
Zaprešić
71
junica
23.
Cvetković
Josip
Šibice
Zaprešić
54
junica
24.
Cvetković
Josip
Šibice
Zaprešić
53
junica
Šimunjak
Luka
21.
20.
/
Koščak
Branko
Branko
Vlado
junica
Hotko
Vinko
Harmica
Mihok
Drago Magdalena
Jura Pokupec Pojatno
Pokupec Josip Pojatno Josip Pokupec Pojatno Jl
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača Dinko
Zaprešić
50
junica
Drenje
Zaprešić
49
junica
Bistra
Zaprešić
70
Bu Pojatno junica Poj
Rvanjska
Zaprešić
57
junica
Mihalić
Franjo
Drenje
Zaprešić
66
junica
Kosović
Slavko
Šimunjak
Luka
27.
Kapusta
28.
Špoljar
Vlado
Stanko
30. Kapusta
Kosta Branko
31. Mačak
—
—
gorija
Zaprešić
26.
Kosta
Kupac
Kate-
junica
Hadrović
Branko
Broj grla 59
Pušća
25.
29. Berislavić
Organizacija
Selo
G.
D.
Polje
Grub.
Polje
Pokupec Zapreši
a
Kuge ko a
Juraj Pojatno Franjo
Jandras
K.
335
Hruševac
Sekovanić
krava
Pavle Bulinac 32.
Rudi
Golšlajn
G.
Polje
Grub.
Polje
4042.
bik
Vet.
stanica
Polje
Grub.
Josip
33. Lacma
G.
Polje
Grub.
Polje
4043
bik
Vet.
stanica
Polje
Grub.
Franjo
34. Veličan 35.
Bergovec
Jeronim
Naranđa
36. Mato
Josip
37. Markati 38.
Zrna
Đuro
39. Šantek
Franjo
Franjo
40, Pobi
Franjo
41. Petrović 42.
Franjo
Vujčec
Babolok
Kapela
Goričan
Čakovec
14885
— junica
Hodošan Hodošan
Čakovec
13975
junica
Čakovec
13652
junica
Hodošan
Čakovec
14677
junica
Ivanovec
Čakovec
14657
junica
Gola
Gola
9194
Gotalovo Gola
9128
Gola
9185
Gola
3019
junica
bik
»Podravka«
Koprivnica »Agropromet« Luka Banja »Agropromet« Luka Banja »Agropromet« Luka Banja »Agroprodukt« Luka Banja »Agroprodukt« Banja Luka Vet.
stanica
Koprivnica bik
Drakšić
Ivan
Đurđevac bik
Kavan
Tomo
Bradić, Ferdinandovac
43.
44.
45.
Stjepan
Talan
Milinčević Petričec
Ivan
Josip
46. Levak 47.
Ignac
Banfić
Marko
Gola
Gola
Đurđevac
Đurđevac
11685
Virje
Virje
8969
Virje
Virje
9001
Ludbreg
2543
Vratno
9172
bik
Mandić
Franjo
Mičetinac
D.
bik
Fond
SO
Đurđevac bik
SO
Fond Novska
bik
Fond
SO
Novska
junica
SO
Fond
Varaždin 48.
49.
40. 51. 52.
Šiglec
Ivan
Stančin
Poljan Šos Gača
12.
Ivan Đuro
Franjo Ivan
Struga
Ludbreg
Struga
Ludbreg
Struga
Ludbreg
Karlovec
Ludbreg
Karlovec
Ludbreg
1839
junica
Fond
SO
Varaždin 1857
junica
Fond
SO
Varaždin 2142
junica
Fond
SO
Varaždin 2152
Žž. tele
Fond
SO .
Varaždin 2141
_
ž. tele
Fond Varaždin
SO
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
$3.
Gača
Karlovec
Ivan
54.
Ilić
55.
Rafajac
Selo
Organizacija
Ludbreg
Mirko
D.
Varoš.
—Kate-
grla
gorija
2143
Kupac
Fond
ž. tele
SO
Varaždin
Obrovnica Nevinac
Lazo
Broj
N.
Gradiška
3775
junica
3773
bik
-Vukosavljevica — Fond SO Komar
Ivan
Gradiška
Nova
STOČARSKI SELEKCIJSKICENTAR
SR HRVATSKE
proizvođačasvibnju mjesecu kooperanata i prezime KateRed. Ime Selo Kupac Broj Organizacija broj proizvođača grla — gorija SO Fond Đuro bik 1. Car Vrbovec 6539 Vrbovec Grad Ivanić Brdo Promet
2.
Salaj
Ivan
Zvekovac
3. Bukovac 4. Car 5.
6.
Stevo
Nikola
Nikolaj
Stjepan
Benjak
Josip
7. Salamunac 8. Heler
Tomo
9. Sedmak
Stjepan
10. Ferenčić
Ivan
11. Šoštarec 12. Holer 13. Holer 14. Sedmak 15. Horvat 16. Tomica 17.
Tomica
18. Krušec 19. Krušec 20.
————————
Krušec
Antun
Luka
Tomo Tomo
Stjepan Đuro Ferdo Ferdo
Antun Antun Antun
1974.
u
Dubrava
12975
Dubrava
Dubrava
Haganj
Haganj
2545
Žavnica
Haganj
2574.
Haganj
Haganj
2575
12967
Štefanje Štefanje
9448
Đurđevac
11668
Đurđevac Đurđevac
11895
Đurđevac Đurđevac Đurđevac Đurđevac
11486
Đurđevac
Đurđevac
2282
Đurđevac
Đurđevac
11925
Đurđevac
Đurđevac
2060
Đurđevac
Đurđevac
11436
Đurđevac
2468
Đurđevac
Đurđevac
11973
Đurđevac
Đurđevac
2469
Đurđevac
Đurđevac
11974.
Đurđevac
11243
Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac
Fond
SO
Ivanić
Grad
Fond
SO
Ivanić
Grad
Fond
SO
Ivanić
Grad
Fond
SO
Ivanić
Grad
Fond
SO
Ivanić
Grad
ie
SO
bik
bik bik bik bik
bik
azma
junica
Rađenović«
»B.
Novska
junica
Rađenović«
»B.
Novska
junica
Rađenović«
»B.
Novska 11890
junica
Rađenović«
»B.
Novska krava
Rađenović«e
»B.
Novska m.
tele
Rađenović«
»B.
Novska krava
»B.
Rađenović« Novska
junica
»Podravka«
Koprivnica krava
»Podravka«
Koprivnica ž. tele
»Podravka«
Koprivnica krava
»Podravka«
Koprivnica ž. tele
»Podravka«
Koprivnica junica
»Podravka«
Koprivnica 13
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
21. 22.
Brkić
23. Delić 24.
Slavko
Drkulec
26.
Čampiš
Slavko
27. 28.
29. 30.
31. 32.
33. 34.
35.
Ivan
Strižak
Jovan
Bogdanović
Ilija
Borojević Dabić
Jovo
Marko
145
Petar
Blaž
—
151 153
bik
Vet.
stanica
Sl.
Požega
Vet.
stanica
Sl.
Požega
Vet.
stanica
Sl.
Požega
Vet.
stanica
Sl.
Požega
Vet.
stanica
Sl.
Požega
bik bik bik
bik
SO
Fond
bik
SO
Fond
bik
SO
Fond
bik
Kostajnica
Kostajnica
158
SO
Fond
bik
Kostajnica 163
SO
Fond
bik
Kostajnica
Kostajnica
195
Dužica
Kostajnica
15
Joševica
Petrinja
218
Petrinja
181
Petrinja Petrinja
207
Gorica
—
gorija
Kostajnica
Kostajnica
Selo
Kupac
Kate-
Kostajnica
167
SO
Fond
bik
Kostajnica SO
Fond
bik
Kostajnica SO
Fond
bik
Kostajnica SO
Fond
bik
Kostajnica SO
Fond
bik
Petrinja SO
Fond
bik
Petrinja
Glina
17.
Sjeverovac
Sunja
99
bik
Stražanac
Brestovac
270
krava
Glina
Slavko
39. Čižmar
—
Kostajnica
M.
Stanko
Dragović
—
Kostajnica
M.
Mato
37. Davidović 38.
—
Jovo
36. Končar
Mečenčani
Kostajnica
Borojevići
Ivan
Slanec_
Grabarje Grabarje
1421
Knezovljani
Stevo
Paunović
Grabarje Grabarje
1418
KukuruzariKostajnica
Martinović Posavec
Trenkovo Mihaljevci
1924
Knezovljani
Miloš
Borojević
Mihaljevci
1948
Knezovljani
Milan
Bogičević
Mihaljevci
Krivaj
Jakšić
Ago
Broj grla 1967
P.
Ankica
25. Katić
Organizacija
Selo
bik
SO
Fond
Vrginmost
> Sisa
Fond
Rađenović«
»B.
Novska 40.
Čižmar
Blaž
Stražanac
Brestovac
4837
ž. tele
Rađenović«
»B.
Novska 41.
Čižmar
Stražanac
Blaž
4795
Brestovac
bik
Rađenović«
»B.
Novska 42. Domitrović 43.
Domitrović
44.
Bosanac
45.
Brnić
Ivan Ivan
Vlado Mato
Taborište Virovitica
486
Taborište Virovitica
5022
junica
Mirko Kovač G. Kovačica
Predavac Predavac
6389
bik
Carević
Jovan
Lukavac
46
Nevinac
3724.
Nevinac
Ivan
Kulišek
krava
V.
:
bik
Grđevac
Crkvenac Pavao
46. 47. 48.
49.
Poljan Matkov
Fuček
Fuček
Struga
Đuro
Ludbreg
Franjo Franjo
krava
Varaždin
Đurđevac Đurđevac
Ivan
320
Šimljane SO Fond
Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac
11650 2137 11293
junicaPodr.
Stjepan
_Ficko
—
krava ž. tele
Sesvete
Balaško
Ivan
Virje
—
Balaško
Ivan
Virje
|
|
|
o i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
50. 51.
Andro
Frtalić
Luka
Tomrlin
Organizacija
Selo
Šemovci
Đurđevac
Đurđevac
Đurđevac
posl.
udruž.
Sisak
»B.
nic ovska
Đurđevac
11878
junica
»B.
Rađenović«
Durđevac
11507
Đurđevac
Đurđevac
53.
Lovašen
Franjo
Đurđevac
Đurđevac
Reg.
junica
11260
Sisak
krava
Franjo
Luka
posl.
Reg.
krava
2455
2453
Lovašen
Fusić
—
gorija
udruž.
52.
54.
Kupac
Kate-
Broj grla
Novska
Rađenović«
»B.
junica
i
Novska 55. 56.
57. 58.
Topolčić Mikšanek
Slavko
Mikšanek
Slavko
Sučec
Đurđevac
Đurđevac
=
Brezovljani
Žabno
=
Brezovljani
Blaž
59, Veličan
4884.
—
2350
junica
Ivan Hazdrijan Prnjarovac
Kapela
3056
bik
Fond
SO
Sisak
N.
Rača
13796
bik
Fond
SO
Sisak
Kozarevac N. Orlovac
Rača
13769
bik
Fond
SO
Sisak
Rača
13757
bik
Fond
SO
Sisak
3026
bik
Fond
SO
Sisak
5704
bik
Fond
SO
Sisak
5715
bik
Fond
SO
Sisak
3841
bik
Fond
SO
Sisak
23692
bik
Miklić
61.
Pinezić
62.
Brodarić
Dane
63.
Lerenc
Stjepan
Zdralovi
64.
Frković
Vlado
65.
Vuković
66.
Linski
Draganić Rovišće
Prespa Rovišće Rovišće Gudovac
67.
Predavac
Cirkvena
Žabno
Hrsovo
Žabno
N.
N.
Bjelovar
Franjo Nikola
ž. tele
Petrović
Stevo
Plavšinac
Vargić
Vodopija
Stevo
Haganj
23937
60.
68.
Petrović
krava
=
Babotok Rača
Ivan
Novska
Žabno
Franjo Stjepan Stjepan
Jakob
»B.
Plavšinac
Habjanovac
Nikola
Rađenović«
junica
11879
i
m
Drago
d
Pitomača 22628
Franjić
bik
Mirko
Pitomača 69.
Šofić
70.
Matijaško
Žabno
Nikola Vlado
Žabno Žabno
Trema
23512
junica
23405
junica
PIK
Vrbovec
Muharić
Stjepan Bojnikovac 71.
Marković
Franjo
—
Žabno
Hrsovo
23416
junica
PIK
o
Vrbovec
n
Zagreb MarijaPalangić, Žena
i dom
KOŽA
ZAŠTITNIK TIJELA | ODRAZ
ZDRAVSTVENOG
STANJA
protiv prodora organizma virusa i raznih bakterija, gljivica. Izlučuje posebne kojeju raskužuju. tvari, štiti od štetnih Ujedno organizam drugih vanjskih utjecaja. Važna Loš vodič tijela. je topline, jenjenauloga reguliranju temperature Veliki dio što i pa spriječava prehlađivanje pregrijavanje tijela. topline, ju izlazi Kad hladno krvni kože. stvara vrijeme organizam, preko je suzuju nalaze krvi time i se pa sudovi, koji koži, smanjuje priticaj spriječava Kod iz više okolne progubitak tijela. događa obratno, topline temperature sudovi hladi žlijezde koži, ujednoznojne izlučuju znoj, koji širuju krvni Iz kože time i pa regulira tjelesna izlučuju tijelo, temperatura. Koža
u
prvom
redu
služi
kao
zaštitnik
raznu!
u
se
se
u
se
u
se
se
se
razne
15
važno da koje proizvodi tvari, izmjene organizmu. Zbog toga je i odstrani kože nečistoća i može pore pranjem kupanjem loj, k oji začepiti i tako kože. Na koži (otvore kože) omogućidisanje pomoću lojnih žlijezda čini elastičnom. izlučuje lojkojiju Zdrava koža čvrsta i kože pa elastična, je jezbog toga rastezljiva. Boja kod svih ista različita što ovisi osobinama dr. i nije ljudi tj. je, rasi, nasljednim Koža ima veliki završetaka živaca na broj toplinu, hladnoću, osjeta dodir bol i dr, I krvni sudovi završecima (pritisak), snabdjeveni živaca, koji sistema odnosno prekocentralnog živčanog utječu suzavanje, proširivanje krvnih sudova. Na već njuutječu vanjski utjecaji, njoj odrazuju i u promjene unutrašnjim organima (živčanom sistemu, žlijezdama unutrašnjeg endokrinim i izlučivanja žlijezdama, krvotoku, p robave organima disanja kao i i kažemo da koža odraz izmjeni tvari). Zbogtoga je zdravstvenog stanja tijela, Navest ćemo neka koži. oboljenja, koja odrazuju Svrab. On biti uzrokovan može nekim ali i živčanim porenametnicima, i šećernom bolesti. Crveni ili žućkasti koluti kao mali i mećajima cjevanici crveno-žućkasti koluti po znak šećerne bolesti. obratiti tijelu Najbolje je će odrediti će utvrditi da li liječniku, koji laboratorijske koje pretrage, krvi ili mokraći nalazi šećer i količini. kojoj izazvati svrab koži. biti mogu Posljedice oboljenja bubrega Mogu prvi znak rada kad kadra da neutralizira nepravilnog jetara, nije otklanja tj. otrovne tvari iz Poznato da »čuvari Kod tijela. je jetra tijela«. nepravilnog i rada štetne po slabog posljedice nastaju organizam. Crvenilo kože može biti uzrokovano slabim radom Crvenilo očijetara. dlanu i i čitavom mogu tuje šakama, pojaviti tijelu. Poremećaji i što koža na pa odrazuju jetrima tajnačin, postaje osjetljiva svjetlost, Kod alkoholičara to obično pa svjetlopostaje jetra oštećena, obrazima crvenim i baburastom po očituje crvena. kože česti znak (pigmentaciji) Promjene obojenju poremećaja žlijezde nadbubrežne do Dolazi sekrecije (hipofize, unutrašnje žlijezde). stvaranja viška kod kože. Kod tzv. Adisonove boje(melanina) ljudi bijelom bojom bolesti znak smeđih i koži. početni je mrlja točaka stvaranje koži među ostalima Osip posljedica poremećaja. ježivčanih Koprivnjača neke tvari npr. i nekih tvari jeposljedica osjetljivosti peluda organizma kod namirnicama Tu nazivamo u (npr. jagoda). pojavu alergijom. kože. Rak raka koži: rak tzv. bazalnih tri vrste Postoje stanica, pločastih stanica To rak stanica i melanom. melanom. Ova bojom(pigmentom) je raka može vrst širi. Melanom kao koži brzo pak pojaviti promjena madeža. kod Važno melanoma da čim kod suzbijanja je prije poduzmelijeI rak može često da do čenje. unutrašnjosti tijela dopre kože, gdjenastaju tvari
su
u
se
s
se
o
za
su
na
ne
samo
se
na
—
u
se
na
na
su
se
u
se
u
na
su
se
na
a
se
se
na
na
na
su
se
crvenom
nosu.
u
su
su-
s
na
na
na
'
na
s
na
se
se
se
s
mali
čvorići.
E-r
>
Uređuje: Glavni Vlasnik
i izdavač: Ilica
Udruženje telefon
Kaštelan urednik:dipl. inž. Dinko radnika SRH. i uredništvo: mljekarskih Uprava 440-476. Tisak: »Vjesnik«, Zagreb
pretplata a
16
ODBOR
i odgovorni
31/III,
Mjesečna
UREDNIČKI
za
Štamparija
za
privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka d 1,50
d 4.—,
Zagreb,