Međunarodna
DLG
poljoprivredna od 21—27 1976. V. izložba
stoke g.
u
Miinchenu,
održana
FARME
KOMISIJA ZA IZGRADNJU STOČNE OBREŠKOJ — IVANIĆ GRAD UVODNE
NAPOMENE
Smatrajući nije opravdano zivno individualnih i formiranje proizvođačapogledu preorijentacije speciuz nove i rad na jalizacije, primjenu tehnologije kreditiranje, započet je obradi ima stočnih farmi blizini područja koje najbolju perspektivurazvoj Zagreba. Ivanić-Grad kao ima područje najbolje uvjete jerjenajbliži potrošačkom ima velike centru, osim SO područje zemljišne komplekse, toga Ivanić Grad veliki interes intenzivni pokazuje razvoj svoje o pćine, čito tržnih viškova i stočne hrane. mesa planuproizvodnje mlijeka, U tom smislu radi izrada planskog pristupa organizirana je studije SO Ivanić dio te odnosi 3 stočarske farme razvoj Grad, studije kapaci800 komada teta krava i stočarska farma jedna uzgojrasplodnog i to vremenski 1976—1978. treba iste staviti pogon. materijala period se sa dosada osnovu Upoznavajući ponudama kojih podizani stajski ustanovili da krave kreću po objekti, cijene jednomstajalištu od 70—90.000 i kravu od 90—120.000 dinara. dinara,uključivši U to bili daleko veći usporedbi cijenama kojevladaju svijetu, troškovi kravi i 2—3 većim sa po jednoj puta opterećivali proizvodno grlo što to tržištu. nego investicijama, je uobičajeni slučaj, posebno evropskom Međutim kada tražili iz od raznih ponude Evrope organizacija, preko dobivali iznose 20 do svega njihovih predstavnika Jugoslaviji, koji da
društveno
sve
snage
uložiti
inten-
na
samo
u
a
za
u
|
ovo
a
sama
za
a
naro-
na
za
a
se
na
muzara
za
za
u
na
smo
su
se
za
muzare
a
sa
u
su
su
na
smo
a
u
smo
su
25%
bili niži nego što bilo
što
cijene klasičnog materijala, smislu u po jednomproizvodnom nije prihvatljivo investicija grlu. To bio zašto Industromontaži skloje razlog pristupili kojom o i na ugovor pili poslovno tehnčikoj suradnji planupodizanjaproizvodnje od montažnih bi trebali biti daleko stajskih objekata, elemenata, koji jeftiniji, što to trenutno tržištu. nego cijene Nakon dat zadatak ovoga ugovora projektnoj potpisivanja je projektni IZ RODEU trebao da ZURICHA kojije organizaciji napravi projekat farme, od montažnih normativima najfinijih elemenata, kojiodgovaraju stajske objekte. Da to bio iz CONSULT-om sa je ispravan svjedoči slučaj put najbolje Bazela sistemu prva po čija je ponuda Jugoslavensko tržište, ključ ruke, iznosila 77.000.— dok nakon po kravi, jedrugaponuda upozoravanjacijene iznosila 42.000.— kravi odnosno po koštanja materijalanjihovoj zemlji 37.000.— kombinovano po kravi rasplodnog uzgojem materijala. Nakon ovog togaprikupljeneponude, koje dostavljene prilogu sistematizirane što nude. po onoga uvoda, koje kategorijama Industromontaže iz bazira vlastitim snagama ponuda Zagreba i izvorima vezanih tržište. financiranja Jugoslavensko iz sistemu po :povoljne AgroBazela, pored ponude, ključ rentabilno te ime kredit nudi ruke, garancije poslovanje farme, Consult banaka i da isti bankovni Švicarskih dajeprijedlog napravi i u smislu kao dodatak dali su 12.000 svemu zahtjev toga ponudu SFr bi kredita i koju angažiraliplanudobivanja pripreuzia
su
na
domaćem
tržištu
od
smo
sa
su
smo
na
za
'
za
u
za
u
sa
su
a
su
u
su
se
—
na
za
u
—
za
u
se
za
na
za
se
na
3
stočnih farmi. manju. odgovornosti.kreditiranja izgradnje Uvjeti od strane nisu ali dali oni Švicarske kreditiranja još poznati, da daleko krediti od strane nego obećanje povoljniji koji dobivaju banke Međunarodne Vašingtonu. sa što ponudom dio Češkajeinteresantna svojom je cijenom gornji dosta i bez učešća pristupačna dajekompletan stajskih objekata kredit, 7 kamata. godina, 5,5% nude kredita doprvom Obadvije zemlje vraćanje robama, mjestu lazi to vrlo stočna hrana, je dugogodišnju saradnju povoljno. Obadvije nude vrlo velike kod se kreću do zemlje Češke poslovne aranžmane, koji 100 mil. dok kod krediti i zavise od mnogo Švicarske dolara, veći potrebe. Iako date izvođač oba bila Indubi ponude stranoj valuti, slučaja stromontaža stočnih i iste p a planupodizanja farmi, je plaćanje preko daleko olakšano i strane ukoliko bi nijeuvjetovano posjedovanjem valute, onda bi bio skinul sporazum potpisao vraćanju robama, problem taj kao
oko
-—
nam
su
su
se
u
sa
za
a
na
uz
u
a
na
za
su
su
u
u
na
a
se
o
u
takav,
veliki fond vremena, vrlo izgubio je farme 800 krava kreditiranje kapaciteta
Najteži posla, gdje bio sredstava upravo iznalaženju Ivanić Grada. području Dosada neke sredstava od navodimo predvidjeli konstrukcije kojih jednu: Međunarodni kredit konstrukcija 1. Sredstva Međunarodne banke Pripo dodijeljena komori vrednoj deponiranabanci, kojačekaju iznosu od 40% 7.153.000.— Din. zahtjev 2. Učešće Kreditne banke 30% toku Zagreb 5.364.000.— Din. govori dio
se
do
na
sada za
na
smo
—
u
na
a
u
u
»Posavine«
4. Učešće
»Zagrebačke mljekare«
ostala
iznosu
od
raz-
15%
3. Učešće
u
su
od
iznosu
u
15%
2.682.000.—
Din.
2.682.000.—
Din.
Din.
sredstva
5. Učešće
KB
Zagrebpredlog
20.000.000.—
6. Učešće
SO
Ivanić
Grad
2.000.000.—
Din.
7. Krediti
dobavljača
10.519.000.—
Din.
8. Učešće
Fonda
5.600.000.—
Din.
na
za
opremu
stočarstvo
SRH
već
odobreno
ukupno: Dinamika 1976. i 1977. ulaganja predviđena godinu. je da 8 različitih Iz ovoga izvora sredstava traži je vidljivo angažiranje fonda i ogromnog planudogovaranjaugovaranja,posebno naših radi uzeta kao vrlo i poneposlovnosti banaka, togaje ozbiljna situaciji bi dale. i sa, . kreditiranje voljna koje kompletno ponudaČeške Švicarske, i bi farmi odnosno bez Ivanić problempodizanja učešća,riješili području Grada duže relacije. i bi normalni o suradnji omogućili Dogovorenipotpisani ugovoriposlovnoj hrane stočnih tvornica stočne i rad propodizanja farmi, skladišnog planu 56.000.000.—
Din.
za
vremena
na
a
na
na
na
stora.
U
prilogu
ovog
materijala dajemo
skraćene
izvode
iz
ponuda.
u
MLJEČNA
FARMA
Informacija dosadašnjim
radovima
o
IVANIĆ GRAD
vezanim
komada
uz
farmu
Ivanić
Grad
za
600—800
krava
(Materijaldiskusiju) za
I
Dosadašnji 1. Izrada »Posavine« okviru studije produktivnost Zagreb. Cijena koštanja projekta radovi
Zavoda
u
Troškove RO
snosili:
SO
Ivanić
Grad
za
i
»Posavina«
2. Izrada
projekta krava, kod projektne organizacije »Wolpiz Ziricha. Rohde« odnosno Cijena koštanja SFr, Troškove snosila »Industromontaža« Zagreb 3. Izrada zadatka za: projektnog farme
za
800
kom
>
—
AGRO
CONSULT
—
—
AG
Basel
—
PRELOUČ Čehoslovačke iz INDUSTROMONTAŽA Zagreba, u organizaciji Zagrebačke mljekare. Izrada zadatka za: projetknog AGROINŽINJERING,Zagreb TEB,Zagreb, rad »Posavine« i Zajednički »Zagrebačke mljekare«. U toku rada sistemu: u zatim po saprikupljeneponude »ključ ruke«, od kote te izradu 00+, gornji dio, tj. ponude projekta. Ponude sistemom ruke« »Ključ 1. sa INDUSTROMONTAŽA, Zagreb, zajednici kooperantom (»Građevinar«) Ponuda 800 kom 24.227.528.— din krava, cijena koštanja što po kravi iznosi 30.284.— din jednoj Izvedba vrlo kvalitetnim je materijalom od velike aluminija trajnosti. Rok 7 od dana izvršenja: mjeseci potpisiugovora. vanja 2. AGRO iz CONSULTING,Basel, Švicarske Ponuda 800 kom krava a) je SFr odnosno 35.053.957.— din Cijena koštanja 4,801.912 što po kravi iznosi 43.818.— din jednoj Ponuda 800 kom 200 kom b) krava, i 160 kom rasplodnih junica podmladak SFr. odnosno din Cijena koštanja 5,946.000 43,405.800. što po iznosi 37.419.— din jednomgrlu(1.160 kom) — —
AGRA
N.
—
P.
iz
—
—
—
su
mo
II
za
za
u
u
za
—
za
za
za
KJ
m...
Specifikacija slijedećim III Ponude od kote 00+ dio«, »gornji 1. AGRA N. P. Preluč iz Čehoslovačke data
na
600
kom
tabelama:
za
—
Ponuda
za
krava
$ koštanja Cijena
odnosno
604.239
što
kravi
po
din
18.127.—
din
iznosi
ANKUM, Njemačka Ponuda 800 kom krava i podmladak DM odnosno koštanja 1,241.347, Cijena što po iznosi grlu data tabelama: Spicifikacija slijedećim Ponuda izradu projekta staje 600 1. AGROINŽINJERING,Zagreb, ponuda izradu projektne Cijena koštanja dokumentacije 800 biro 2. TEB ponuda Projektni Zagreb, 2. SCHMIDT
10.876.302.—
—
za
8,813.563. 14.689.— din —
din
:
'
na
IV
za
za
kom
za
kom
krava
za
—
krava
projektne koštanja Cijena dokumentacije banke i izradu Ponude dokumentacije kredita međunarodnih korištenje 1. Švicarska AGRO—CONSULT, Basel, izradu Ponude dokumentacije projektne za
V
izradu
za
za
za
švicarske
za
banke
i ostalih.
odnosno
koštanja 12.000, Cijena 2. AGROINŽINJERING, Zagreb izradu Ponuda dokumentacije projektne SFr
za
za
domaće
banke
i Međunarodne
koštanja Cijena 1. 6. 1976. god. Zagreb,
ponuda Komisija Za Komisiju Duško) (Luković ing.
'
za
NEZABORAVNA
izbor
PRIREDBA izvorni
folklorni
bogat Zagorju Sindikat tvornice gram mlječkojuje organizirao kraja priredbi svojeg od OOUR-a »Dukat« nih mljekare«. »Zagrebačke jedan proizvoda navršili radnike održana Priredba koji svoju povodomproslave je iz raznih radnika Velik »Dukatu«. rada 10 i 20-to odjela broj godišnjicu »Dukatu«. u kao na skromnu uspomenu proveđeno vrijeme nagradu primio je svakodnevno struka i ekonomista tu Bilo drugih koji tehnologa, je vozača, rade tvornici. druging.Gregurek. radničkog savjeta predsjednik Nagradeje podijelio »narodno« održano Nakon programa pravo veselje je dijela svečanog učeD. iz folklorne grupe program sačinjavali tamošnji ju Bistre, bogat nezaboravan Bio to naši škole i nici proizvođači.je neposredni osmogodišnje dan prisutne. Proizvođači
sela
Bistre
D.
u
izveli
su
pro-
na
—
su
za
u
u
uz
a
za
6
sve
su
nami
o
=.
Prilikom
programa izvođenja
ii
Pa .
Grupaproizvođača
iz sela
TMP
—————>—aa>
»Dukat«
opo_
Bistra
D.
priredbi Zagrebačke mljekare
OOUR
—
>
zze
—————
na
za
oo
radnike
«os
MUNCHEN POLJOPRIVREDNA IZLOŽBA V. 1976. g: 21—27.
MEĐUNARODNA
(DLG)organiziralo udruženje jesvoju Njemačkopoljoprivredno Izložba đunarodnu izložbu stoke i poljoprivrednih strojeva. je poljoprivrednu kao i održana Miinchenskog pomoćnom velesajma cijelom prostoru redovito što tome okolnom po održavaju njemu poznatom prostoru, 54.
na
na
se
»Oktobarske
Me-
na
svečanosti«.
goveda konja, svinja, je visoko dobilo Oko 50 koze i 326 nagradu, priživotinja jepobjedničku peradi. stoke. i vlasnika uzgajivača znanje svakog izložbi i stočari iz Osim stoke domaćih stočara sudjelovali Belgije, Švicarske i Mađarske. Danske, Francuske, Irske, Italije, Engleske, Na
izložbi
bilo
158
183
389
izloženo
233
ovce,
24
za
na
su
krava
Prvonagrađena
predvođenju
svečanom
na
poljoprivrednici brojuposjetilaca pridružili izložbeni i iz slobodno tvrditi da Može prostor zemlje. je stručnjaci cijele i bio velik toliki To posjetilaca. najbolje moglo brojizlagača nedovoljno određenom bio predvođenje stoke, je zapazitisredišnjem prostoru, kružnom tribinom oko 15.000 i veličine igrališta glejednognogometnog dalaca. bilo koliko bilo stropoljoprivrednih prebrojiti je izlagača Nemogućeje svakodnevno i tvrtki sa svojim proizvodima, koji upotrebljavaju jeva drugih Velikom
izložbe
su
se
i naši
..
se
se
za
za
na
a
s
za
>
se
u
stočarstvu
i ratarstvu.
on
TO 45
avi pre ape:
m“
Mae
o znanje kini zaš A
x
Ž
a
a
o
ee
u
u
ur
m
Jedan
od
mnogobrojnih
izložbenih
prostora
Vrhunac
svečanosti
bio
je nedjelju V, središnji stoke izvedena prostor radi popredvođenje prvonagrađena grla dodjele bjedničkih nagrada. izložbi dali »šatorski« Poseban ugođaj mnogobrojni ugostiteljski objekti točilo kobasice i kuhala kotlovina. Za kojima je pivo, pekle posjetioce više bili i koji naklonjeni mlijeku mlječnim p roizvodima pobrinule iz mljekare Bavarske, koje organizirale, velikoj montažnoj zgradi, prodaju Z. M. svojih proizvoda putemsamoposluživanja. 23.
u
kada
su
izložbeni
na
za
su
u
se
one
su
su
su
AKTIVAN
se
u
KLUB NAPREDNIH
POLJOPRIVREDNIKA
Višegodišnje djelovanje naprednih poljoprivrednika dravskom oko 200 što opravdalo je svojepostojanje. Okupljeno je članova, što omladine ili »hobi« Evo poljoprivrednika, onih, kojimaje poljoprivreda. što rekao kluba: je Mijo Krupski, predsjednik tog Moramo zahvaliti zadruzi Kloštru našoj poljoprivrednoj Podravskom, zdušno Klub kojaje pomagala naprednih poljoprivrednika, gdje okupljaju i moderna poljoprivrednici, kojimaje poljoprivreda proizvodnja »pri zrasla« kaže. U našem klubu ima iz kako drugova Prugovca, Kozarevca, Kloštra i Oderjana, Dinjevca, Budančevice, Podravskogdrugihmjesta. Kluba
u
Kloštru
Po-
nam
u
—
se
srcu
se
ono
mogi
ova
e
S sva. g grane om ora. tamaien
sri
zr
pen
mladih Kloštru sekcije Članovi zadrugara Podravskom, jedini bilogorsko— području regije. podravske Vaše akcije? Osim drže i uobičajenih predavanja, koje veterinari, agronomi kluba okviru osnovali Imademo smo drugi našeg stručnjaci pojedine sekcije. »SEKCIJU bavi visokom osnovali smo 100«, koja proizvodnjom kukuruza, Klub traktorista blizu 30 traktorista mahom mlađih člakojijeučlanjeno formirali i Klub osnovali nova, vinogradara, posljednje vrijeme i
gosti
u
na
.
—
nam
—
u
se
u
smo
10
a
u
smo
zemlji, proizvodnje vlastitoj Sekciju zadrugara. praktične kroz naučne članovi sekcije kojujesekciji poklonila poljoprivredna zadruga, će se s poljoprivrednoj proizdostignućimamodernoj ekskurzije upoznat što kod nas više i mi je mogućeprimjeniti. vodnji, kojunastojimo i
Osim
mladih
na
u
A
—
stočarstvo? stokom.
nanijele Nijepotrebno govoriti, iskorištene nisu ni izdaleka čak Tu i fond i Stočni opada. stagniraponegdje sada V. imao Tako staji Ignac pet krava, mogućnosti. jemoj susjed stoSlično i bi hraniti ih drži mogao drugim je dvije, Moram bacili su goveda. uzgojrasplodnog koji onima, čarima, pogotovo i iz znatno da pa bolja, godine godinu mljekarstvu priznati jesituacija čiste ekonomske više. No imademo ni tu viškova tržnih sve još mlijeka robne naši računice, pa prihvaćaju proizvodnje, poljoprivrednici bojažljivo kod Naš budućnost. zapravo opekao uzgoja proizvođač svinja, je koja i tako nešto da s pa mlijeka. dogodi proizvodnjom boji od Bio to kratki razgovor poljojednim naprednih Mijom Krupski, je Klub vodi već niz iz Kloštra godinauspješno koji Podravskog, privrednika od Kloštru u u Podravskom, jednom aktivnijih poljoprivrednika naprednih Bjelovar. regiji Kloštru Podravmladih i NA SLICI: Članovi gosti Sekcije zadrugara skom bilogorskoregije. jedinoj području (uzVirje) podravske Turković Andrija koliko
—
su
krize
štete
na
tržištu
u
sve
osam.
a
samo
se
sa
na
u
u
nema
se
se
nam
ne
se
se
s
u
na
SELEKCIJSKOG CENTRA
IZ STOČARSKOG rasplodnom
Promet
i prezime
Red.
Ime
broj
proizvođača
1. Mužić
kooperanata
proizvođača
stokom
D.
mjesecu
Broj
Podotočje
Velika
8 OPZ
6422
lipnju
1976.
Kate-
Organizacija grla
selo
Josip
u
SR HRVATSKE
KUPAC
gorija
junica
Gorica
godine
PTK
>»Tuzla«
proizv. prerada mlij.
OOUR i
Tuzla 2. Klenović
VV.
OPZ
1i3__
Mičevac
Ivan
2344.
S
Mlaka 3.
Majurec
4. Herceg
Juraj
Mičevac
Aleksandar
D.
133
—
Lomnica
OPZ
59 $.
Herceg
Aleksandar
6.
Trgovec
Ivan
7.
Stančić
S
Lukavec
2304
»
Drnek
Bo Orle
37
Vukovina
Stanko
OPZ
"
2474
a
»
2454
5
=
.
2
5504
PIK
62
»
:
6681
»
1654,
_
Vukovina 8.
Grmižić
Čička
Nikola .
9. Turković
Poljana
Lekneno
Čička
Poljana
54
Mato
OPZ
25.
OPZ
4403
=
>
»
>
Črnkovec 10.
Filipović Stjepan :
—
Lazina
21
OPZ V.
6211
Gorica
ll
Promet
rasplodnem
stokom
proizvođača
Ime
broj
proizvođača
i prezime
—____ 11.Sinjak
u
mjesecu
lipnju
1976.
godine
a vor dejan ani Padajouiuukin ui po _. KUPAC Organizacija
—______————————__
Red.
kooperanata
Selo
i
Jakob
Drenje
34
OPZ
4438
Črnkovec 12. Vitez
Stjepan
Kohlić
34
OPZ
V.
PTK
:
6304
»Tuzla«
>
-
-
s
Z
»
+
_
Goriva
13. Ličko
Stjepan
Sop.
25
PIK
»Sljeme«
5479
Orle 14.
Magečić
Josip
Čiće
St.
7
OPZ
6728
Vukovina 15. Benović
Franjo
Strmec
357
OPZ
4807
Črnkovec 16. Benović 17.
Franjo
Benović
ši
Franjo
18. Benović
ELI
530
krava
:
4826
ž. tele
.
534
Franjo
19. Mužić
Josip
D.
Podotočje
OPZ
_
ma
krava
M
Zupanja suradnja
18682,
V.
>
PPK
Gorica
za
selo
»Napredak« 20.
Lažnjak
Vlado
Obrezina
31
OPZ
4508
Črnkovec 21.
Hrvačić
Stjepan
V.
Gorica
OPZ
Stjepan
V,
Mlaka
28
Trumbetaš
OPZ
Stjepan
570
OPZ
Stjepan
2486
Mužić
Josip
OPZ
D. Podotočje
8
567
27.
28.
Čumpek
Stjepan
Bajče
12
OPZ
Čumpek
Stjepan
OPZ
V.
29.
Mirko
30. Kršilović
Dragan
Buk
Pero
Grabovje
31. Kundačić 32.
33. 34.
Kundakčić
Kundakčić
Brkić
35. Jaić
36. Katić 37.
Adam
Bankovci
Grabovje
Pero
Ankica
Mihaljevci
Antun
Kneci
Ivica
Kundakčić
n
Grabovje Adam
LJ
>
krava
S
T158_
m.
1863
krava
tele
Ka
>
Gorica
OPZ
Mlaka
Tadijević
OPZ
7159
Gorica
V.
Trumpetaš
ž. tele
Gorica
V.
Stjepan
=
Mlaka
V. 26.
krava
Mlaka
V. 25.
:
Mlaka
V. 24. Trumbetaš
-
Gorica
V.
23.
Z
6358
V.
22. Trumbetaš
junica
OPZ
_
tele
m.
2477
Z
=
_
Mlaka
V.
Mihaljevci
2415
bik
Lončar
Vinko
V.
Trnovitica
=
1769
Mihaljevci 1836 Grabovje 2434
"
1915
o:
659
111
12
Hercegovac
N.
_
.“
»
Vet. Sl.
7982
st.
Brod
"
bli
"
_
..
:
n
bu
krava
— Pavao
Branković
SI. 38.
st.
Gradiška
“Grabovje imo 1539 1871_bik Grabovje "h
Vet.
junua
Šamac
_ Krajina« — Banja Luka APIK
>»Bos.
Promet
rasplodnom
stokom
proizvođača
kooperanata
ar —_ 39.
40. 41. 42.
ak
45. 46. 47.
48.
:
Selo
Ovanin
Ivo
Ovanin Sadak
Suvaj
Ivo
Ko
Josip
Sadak
Jaješonović
Đuro
Stjepan Dorotić
Seteš
=
Dušan
Marko
45
Topolovac
1
Greda
183
G.
Brđani
K.
Jovo
Borojević
Mart.
m
Mijo
Mirilović
101
17
Borojević:
38a
2
E:
3
»
1
59
Sunja
Sjeverovac
bik
1976.
2
Fond
S.
O.
Sisak
Ves
Sela
33
72.
81
a
Seteš
Josip
Runjaić
Preloščica
5
godine VB ESENS KUPAC
lipnju
a
43. Kozlarić 44.
mjesecu
PSB bi Organizacija A
—______—___————— r
u
Z
s
>
Z_
on
<;
»
m
,
.
309,
»
303
»
308
Kostajnica
443
»
..
ma
_
-
tele
m.
Vet.
st.
Varaždin
Mićo
49.Borojević 50, Kukuruzar 51. 52.
53. 54.
Jovo
Borojević Blažević
Marko
Matija
Katičić
Ilija
Lončarević
Branko
=
Knezovljani 24
=
m:
-
381
Borojevići
354
S
353
383
bik
Fond
S.
O,
Kostajnica »
»a
S
ma
Na
m
a
Borojevići Utolica
384
160
Kukuruzari Bobovac
1
mo
Preloščica
362 82
“
"
Eond
S.
O.
isa
55. 56. 57.
Roksandić
Stjepan
Grabijan
Mirko
Srbljanin
Stevo
Kratečko D.
123
Mokrice
<.
28
Dragutina
229
97
Petrinja
492
Glina
258
m
>»
"
..
.
zona
S.
O.
na
S.
O.
Fond
S.
O.
ina
58.
Sarapa
Dušan
D.
Hraslovac
Sunja
352
»
isa
59.
60. 61.
62.
Bronzić
Nikola
Blažević
Borojević Bujger
Svinjica
126
Matija
Utolica
Maro
Borojevići
Vilko
Predavac
160
38
—
Kostajnica
336
>
Kostajnica >
323
»
363
Predavac
6554
s
»
<
.
=:
Major
Josip
Benkovci 63.
Čizmaš
Drago
Bolč
Farkaševac
5097.
,,
Vet.
st.
Vrbovec
Grozdana
Dabac
13
a ana
ww.
i dom
Zena
PRIPREMANJE HRANE prehranu. pravilnu čovjek hrane biti dobro i zdravo omogućuje ishranjen,poznavanje svojstva razumnu prihoda. štednju znači da biti raznovrsna, to da kažemo Ako prehrana danu. ili razne vrste svim u jednom obrocima, povrće jesti da dana biti raznovrsna toku Hrana sastavu, što mora po znači, količinu svih sadržati određenu hranjivih sastojina. i Pravilna bjelančevina životinjskih biljnih, dovoljno prehrana zahtijeva i mineralnih vitamina zatim ugljikohidratnih masnoća, sastojina, dovoljno i ovisi o uzrastu količina tih a čovjeka. zanimanju soli,potrebna sastojina namirnicama. raznim živežnim nalaze Sve te sastojine ima i mesu, premlijeku njihovim jajima, (životinjskih) Bjelančevine ovih namirnica Većinu i voću. rađevinama. u povrću priBiljnihžitaricama, im namiri hranu: za peremo, premamo kuhano,pečeno dodajemo druge namirnica redovno izložena zraku svaka Osim okusa. nice radi je boljeg toga prije pripreme. zato: vrlo lako pa topljivevodi, Bjelančevine i izrezan namirnice ni npr. krumpir oguljen druge valja tako i velike kolikod vodi pranja, jer otope izgube dugoostaljati čine bjelančevina; i tako bacili i vodu namirnice kuhati bacati, ocjeđivati jer valja riže i više graha, tijesta, povrća); (kodkrumpira, bjelančevina još sivkaste brzo će od mesa, kuhamo li mnogo sakupiti površini juhu nećemo i zato tu To baciti, pjenu bjelančevine, jer pjene. (odkrvi) bacili bismo bjelančevine; uhvatit će dnu i stranicama li kuhamo posude, bijela mlijeko, od Zato tu vrlo To su zapravo vrijedne bjelančevinemlijeka. slaga. staviti kad odlijemo druguposudu, natrag mlijeko; slagu, mlijeko kožicu i sadrži odstraniti veća kuhanogmlijeka, jer greška jošje bjelančevine. Kod vrućini da Znamo skrućuju grušaju. priprema bjelančevine Suvremen
se
sve
više
interesira
želi
On
za
mu
a
moramo
ne
mora
mesa
razno
u
mora
u
se
u
u
u
su
meso
ne
—
—
—
se
u
.
smo
ne
—
na
se
—
su
na-
se
na
—
na-
u
u
ona
—
na
se
hrane
i
misliti.
treba
to
na
—
kipućom tepsijupreliti pečemo zatvorile sokovima iz mesa, bi skrutnute pa površine bjelančevine put biti će pečenka bolja. Zato ćemo kiselinama tekućini i skrućuju. kiseloj Bjelančevine kuhamo namirnice ili skuhati teško vrlo (kiseli kupus posebno, druge ćemo dodati kad ih i rajčicu jekupus kraju pomiješamo, grahposebno zakiseliti da malo odmah ćemo ali buću već raskuha). skuhan, zraku. Ako komad što događa bjelančevinama Spomenimo brzo će promijeniti svojsastav, jajetakođer, zraka, sir, utjecaju prepustimo dosta sastavu i sumpora pa Životinjske bjelančevine imaju mlijeko. novi Na zraku vode. i mnogo koji stvaraju spojevi sumporovodikovi
—
Ako
treba
meso,
ga
staviti
i
u
da
masti
s
u
u
se
meso
na
se
na
s
se
ne
u
se
mesa
svom
—
14
aa aan
m
o
o
m
am
o
a
——
otrovni Mi kažemo da namirzaudaraju neprijatno čovjeka. nice zraku a biljne kvare, počinju gnjiti. Zato namirnice vode i mnogo bjelančevina smijemo dugo čuvati, pa ni hladnjaku. U vodi se brzo i lako samo već i otapaju bjelančevine šećeri, mineralne soli i neki vitamini. Zato kod hrane neopreznim postupkom pripreme gubi mnogo namirnica. sastojina vrijednih pojedinih namirnice treba uživati naš Škrobne rastvara sirove, jer organizam sirov škrob i bubre (izžitarica, krumpira Škrobna sočivica). kuhanjem i vodi se, pa Kuhamo li raspucavaju opet otapaju hranjive sastojine. vodu treba ne već možemo koristiti krumpir (oguljen), baciti, je dolijevanje Vodu kuhali domaću treba baciti. drugogjela. kojoj tjesteninu malo i sitno Dodajemojoj vrhnja, pa žutanjka izrezanog zelenog peršina, od načinimo dobru ili varivo. Greška kuhanu i nje juhu dolijemo je ocijeđenu hladnom vodom i Time škrobna tjesteninu isprati ocjeđivati je. ispiremo i vitamine zrnca, biljne bjelančevine (B). se i voća. Ono kao i svaki živi Najviše griješi pripremanju pri povrća je, bilo ili od sitnih stanica. ili organizam biljni životinjski, sastavljen Opnica stanice od celuloze kod voća ovojnica biljne (ćelijice) je starijeg tvrđe, kod Celuloza vodi ali ako mladognježnije. nije topiva, povrće kuhamo, celuloza će će iz stanice pa vodu. raspucati vrijedne sastojine prijeći Ne izrezano ćemo vodom baciti velike količine hraperimo povrće, jer njivih sastojina. Povrće salatu solimo da zato bismo ga (kupus, papriku, krastavce) zatim dobro istisnuli i vodu bacili. ćemo baciti saJer,opet najvrednije stojine. treba i izrezan već treba četkicom ga Krumpir oguljen prati oprati dok u brzo Isto činimo ga jejoš ljusci, poslije guljenja oplahnuti. i i treba mrkvicom, peršinomdrugimpovrćemkoje guliti. Izrezano ili da će minerali brzo povrće voće ostavljamodugostoji, jer vitamini razoriti. oksidirati, Salate odmah da bi stvorio zaštitni od masti, prelijemo uljem sloj zraka koji sprečava utjecaj oksidaciju. Ne ćemo time hrane kuhajmopovrće predugo, jer opet smanjiti vrijednost i će okusu. izgubiti .Povrće varivo masti. Brže će biti bit će najbolje jepirjati gotovo, i sačuvat će se vitamini. tečnije kuhati loncu u i Brzo će Najbolje jela je podpritiskom (ekonom pretis). biti sačuvat će vitamini i aromatske mirisne gotovo, sastojine povrća, pa će biti mnogo tečnija. Povrće treba što više uživati sirovo salatu ili kao pripremljeno sirovi dodatak će tako sačuvati vitamini. jelu, jer najsigurnije treba složene i Dakle, izbjegavati komplicirane upute prirecepte hrane. Oni samo i snage premu već mnogo oduzimaju biološku vitaminsku i hrane. njuju (bjelančevinsku, mineralnu) vrijednost i vrlo
su
za
se
na
s
ne
u
ne
se
rom
ne
ne
zrnca
se
u
za
u
smo
ne
a
—
u
se
u
s
—
za
—
ne
ne
—
a
samo
s
ne
—
a
se
:
se
—
—
—
.
—
ona
na
za
na
—
se
—
—
na
—
se
—
nam
ne
vremena
za
uma-
15
BIS-5X-5240
SREDSTVO ZA STROJNO PRANJE MLJEKARSKIH ALU-KANTI prskanjastrojevima pranja sistemom postupak | OSOBINE SASTAV u vodi. sredstvo, lako Izrađen jakoalkalno topivo BiS-SX- jepraškasto, na površinski aktivnih polimernih fosfata i supstanci. alkalnih soli, bazi je 5240 zadoinhibitori omogućavaju postizanje ugrađeni alkaliteta, Unatočvisokog zaštite. voljavajuće korozione 12 cca je 1%/- otopine pH vrijednost tne PODRUČJE PRIMJENE za se mljekarskih Aluprskaprimjenjuje sistemom BIS-SXpranje u nja kanti 5240 strojevima. NAČIN PRIMJENE za kupelji pranje: Koncentracija od 0,75— Doziranje 1,5%/oBIS-a-SXna od 0,75— 5240: kg 100|vode. KUPELJIZA PRANJE. REGENERACIJA 1,5 u kupelji, se pa jepotrebno BIS-a-SXTokomradasmanjuje sadržaj dodatak sredstva. Potrebni dodatkomnove regenerirati kupelj, 5240količine N uz sa se s e kupelji HCL inml da 10 titrira0,1 regeneraciju odredi tako, na se a prema trokutu utrošku HCL, titracionom zatim dikator metilorange, se na da dodati 1m? kupelji količina BIS-a-SX- kojujepotrebno očita ponovo željena koncentracija. dobije 5240, BIS-SX- jejakoalkalan. nositi i trebaju kupelji, Radnici prilikom pripreme regeneracije 5240 PAŽNJA! gumene rukavice, naočale, čizmeiradnoodijelo. zaštitne s kožom, povrijeđeno kontakt dođe da BIS-SXU slučaju svana vode(vidi treba mjesto isprati većomkoličinom uputstvo 5240 kom pakovanju). u
za
zo
u
VSTI
DATE JI: TIN = a1zle)N br. Gupca Matije 2 ul. Osijek, 54000 (054) telex 28 123 telefon 51-622 -
“Vlasnik
16
-
UREDNIČKI ODBOR Uređuje Kaštelan urednik: Glavni i odgovorni dipl. inž. Dinko SRH. i uredništvo: radnika Uprava i izdavač: Udruženje mljekarskih Tisak: 440-476. Ilica 31/III, telefon Štamparija »Vjesnik«, Zagreb d. 4.—, i ustanove organizacije Mjesečna pretplata za privredne d 2.—. za a mlijeka proizvođače
Zagreb,