Mljekarski list 1-1978

Page 1

SIJEČANJ 1978.

ZAGREB

|

anapaaun

\ #

Laboratorij isp je kontrola ta Redovi za

e

itivan

uzoraka

irela«, Bjelovar, mlijeka mljekari | inspektora veterinarskog u

»S

e:ensaasunasem. +20


RASPLODNIH

HRVATSKOJ U

GOVEDA 1977. GODINE

SAJMOVI

selekcijski službama sa selekcijskim i organizacijama organizatorima zajedno područnim 11 u su toku proizvodnje organizirali godine rasplodnih kooperativne sajmova. održani: Sajmovi Prema

PCH

programu

.

OOUR

Stočarski

Hrvatske

centar

ove

su

Predložena

Red. proj

Mjesto

Mjesec

Krave steone

:

1.

Bjelovar

2.

Čakovec

3.

Đurđevac

4

V.

Gorica

4

5.

Bjelovar

6

6.

Čakovec

6

7.

Bjelovar

9

8.

Čakovec

9.

Đurđevac

3

5

4

14

Junice teladi 14 138 12 48 4 483 77

9

38 5

9 11

10

15

2

Gorica

10

Bjelovar

12

— 44 _

—%2$

Ukupno

176 ,

65 66 77

84

ponuđenih Prosječna mlijeka proizvodnja iznosila movima je: laktaciju koje zaključile

krava

138

167

37

59

135 50

180

54 56

71

156 937

213

.

13

175

Ukupno

vd 12

(Hodašan) (Virje)

sajam

za

s

22 10

10...V. 11.

(Hodašan) (Virje)

krave

24

3

grla

i

.

66 56

1196

majkijunica sajna

su

Red. broj

:

2.

Bjelovar Čakovec

3.

Đurđevac

5.

V.

5.

Bjelovar

6.

Čakovec

7.

Bjelovar

8.

Čakovec

3075

9.

Đurđevac

3246

10.

V.

1. *

*

*

Prosječna proizv. krava

Mjesto

"11.

Proizvodnja majki junica

3130

3675 3383

Gorica

.

_

=

Gorica

3308 3332 3317

.

3395

Bjelovar

sajma

dana

3536 3399 3534 3367 3468 3439 3567 "3302

:

305

3458

3470 3490

3367 3441

3415 3505 .

3287

3533 3615

3474

3584

3537

3615

da prednjih mlijeka proizvodnja podataka je vidjlivo je prosječna krava nešto veća od proizvodnje ponuđenih sajmajkiponuđenih junica 3. u u Čakovcu movima(osim mjesecu). Na robne sajmovima pojavljuju organizacije organizatori proizvodu za su sa područja njemlijeka glavnom svojekooperante. Kupci SRH, SR i SR BiH Srbije. dinara 18. iznosila navedenim na Prosječna cijena grla sajmovima 000 je Iz

na

"

se

sa

<

rasponom

od

13.000

do

25.000.


potencijala propostizalagrla visokog genetskog cijenu krakćeri elitnih i i vrlo nadprosječnih dobrogeksterijera mlijeka izvodnji izložbama. i krava šampionki pojedinim i“ V. Gorici ostao Na nekoliko Čakovcu je neprodan sajmovaposebno.u interesa a veći kupaca pojedina grla, manji brojgrlazbognedovoljnog složio brojproizvođača ponuđenomcijenom. nije Grla prodavana sajmovima putemaukcije. do realizirane razlika od isklične na postignuta Najveća cijene je sajmovima Bjelovaru. prodaje i unutar Pored se pojedinih aukcijske stoke, promet obavlja koristeći kreditna sredstva svojih kooperanata, potrebe pojeorganizacija, i i dinih banaka stočarstva fonda unapređivanje razvoj Samoupravnog Veću

vrlo

su

u

.

na

va

za

se

su

sa

na

.

u

za

za

u

SRH.

'

kreditiranjem rasplodOrganiziranim sajmovima uzgoja te što ih “nih kao i stimulativnim grla, cijenama mlijeku premijama mlijeko već 1972. šira društvena uvoza daje zajednica, prestala godinepotreba je interventnih našu osim par rasplodnih goveda republiku, dogoslučajeva vorenih u izgradnjegovedarkomisijom praćenje Programagojidbene SRH-e. stvu pojedine 1 972— vrijeme isto U uvezeno republike jepreko16.500 dinara normalno deviznih. 1976. 313,450.000 rasplodnih grla vrijednosti 1977. od Samo po god. ovoj je 3,000 junica prosječnoj cijeni dev. dinara. ili po 24.000 dinara, ukupno72,000.000 stoke

i nabave

i

za

u

za

sa

u

i

u

u

uvezeno

S. B.

KALENDAR DOMAĆE AUKCIJSKE PRODAJE RASPLODNIH GOVEDA SIMENTALSKE PASMINE U HRVATSKOJ ZA 1978.GODINU Red.

br.

datum

1

6.

2

14.

III 1978. III

1978.

15.

III

1978.

4

19.

5

6.

(TV

6

7.

7,

26.

8.

6.

9

2.

10

3

1978.

VI

1978.

VI

1978.

"VI 1978.

[LX

1978.

X

1978.

3.

X

1978.

il.

18.

X

1978.

12

6.

XII

1978.

mjesto Čakovec V.

Gorica

Bjelovar Virje V.

Gorica

Bjelovar Čakovec Bjelovar Čakovec

V.

Gorica

Virje Bjelovar

10 u Prodaja rasplodnim sajmovima počinje zakazanog sati. Zainteresirani dužni Stočarskom centru kupci prijaviti selekcijskom 41000 ZAGREB-Amruševa svaki 20 dana Hrvatske, 8/V., sajam unaprijed kako bi na moglina vrijeme primiti katalog ponuđena grla sajmu.

stoke

dana

na

su

se

za

za


\

KREDITNIH KORIŠTENJA SPOROST SREDSTAVA MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ U SR HRVATSKOJ eksperata jeseni Zagrebuje ostalim sukreditorima o rasprava kojomprilikom jezajedno organizirana analizi sredstava i kreditiranih iz izgradnje korištenja planiranih objekata Međunarodne banke. kreditne prve linije Od 13 i nosioca 8 u kooperacije organizacija stočarstvu, organizacija je dobilo i kredit za i izgradnjuopremanje objekata proizvodnju mlijeka nabavu stoke. sz 4 i su organizirale plasman organizacije izgrađeniobjekti 4 dok tek u početnoj fazi. preko80%, organizacije Sredstva i 4 sektora su od čega dodijeljena organizacije društvenog fazi. (Čepić) zavrnšoj Druga (IPKOsijek) je jednaorganizacija jepočela treća četvrta odustala izgradnju, (PIKVinkovci) je pripremnoj fazi, je od Međunarodne banke sredstava (Posavina). dodijeljena Iz i neutrošenih sredstava naknadno sredstva preostalih tri Sirela i još organizacije.i kooperacije (Dukat, Zagreb, Bjelovar Dalbih farmi od individualnih i Split) izgradnju mlječnih proizvođača sektoru. za jednu(»Agrum« Gruda) društvenom Obilaskom nekih sektoru objekata privatnom kooperacija (Dukat) kao i farmi da sred(Čepić) jednogobjekta društvenoj ustanovljeno je koriste stva skladu i investicionim sa programom projektom. Konstatirano da radovi više li se odobrena nego povlače je napreduju sredstva. sredstava kreditne će ovisiti o u mnogome Korištenje druge linije brzini i efikasnosti prve korištenja linije. Sredstva kreditne Međunarodne banke biti će druge linije usmjerena rashladnih rješavanje izgradnje uređaja sabiralištima, transportna sredstva i te doinvestiranje mljekara prihvat mlijeka, daljnju izgradnju, za i u adaptaciju opremanje stajskih objekata proizvodnju mlijeka kooperaciji kod individualnih proizvođača. će i naše te fond U za banke, Samoupravni kreditiranje uključiti i i stočarstva SR razvoj Hrvatskojdrugi. unapređivanje .Ove

boravila

u

Međunarodne

grupa

banke

sa

za

su

sa

>

su

za

u

u

a

su

za

za

na

na

na

se

u

na

na

za

za

:

se

u

S.

B.

>

PRIMJENA ZUR-a U POLJOPRIVREDI NA PODRUČJU OTOČCA je predstavnika poljoprivrednih te PZ OOUR (PZ Otočac, Vrhovine, »Gradinja« organizacijaopćine Brinje Veterinarska stanica i poljoprivreda, Brinje Otočac), društvenoPrivredne te komore saveza Son nog Skupštine općine, ganizacija, Gospić, političkih SRH i Fonda stočarstvo SRH. za poljoprivrednika Zakona i druRaspravljalo primjeni udruživanju iz oblasti stočarstva. a gimproblemima poljoprivrede, posebno U

Otočcu

ovih

dana

održan

sastanak

or-

se

4

o

o


x; podnioje Hajduković Đorđe,dipl. ing. izlaganje Skupštine općine. vijeća imade: Na području Općine 2.300 domaćinstava, poljoprivrednih 2.430 mješovitih domaćinstava, 2.1700 nepoljoprivrednih domaćinstava, Uvodno

rasplodnih

stanje

Brojno

i oplodnja goveda

području

na

za

općine

razdoblje Otočac

1972.

do

junica

dospjelih

oplodnja

Nekontrolirana

Izvršnog

1976.

godine

,

1972. i za Ukupan broj krava rasplod UO i bikovima putem Oplodnja porijekla poznatoga

član

1976.

Indeks

9.833

10.810

109

5.954

6.848

60,6% 8.879

63,3%/e 3.962

39,4%

'

36,7% |

prirodnom djelovalo godine bika, pripustu je krava i Kao što za a kvajeukupan broj junica 9%, jevidljivo porastao litetna oplodnja 2,7%/o. 32

1972.

U

a

1976.

39 bikova.

:

:

za

stanje

Brojno

goveda za

prosječna

i pod selekcijom 1972. do 1976. razdoblje

305

dana

podmlatka proizvodnja mlijeka laktacije

242

i ženskog

Razvoj

robne

u

2.920

proizvodnje

mlijeka

na

području

mlijeka

1976.

1972.

=

Broj krava Prosječna

proizvodnja godine

općine

5 do 10 krava sa Broj kooperanata 10 i više krava za ;Broj kooperanata za isporučenih 10.000 litara mlijeka i više Broj kooperanata od kojih se otkupljuje mlijeko kooperanata Broj proizvođača 1976. godine Ukupno otkupljenog domaćinstvu Prosječno otkupljeno po kravi Prosječno otkupljeno po

Indeks

664

214,4

2.958

101,3

Otočac 130 16 18

-

2.340

mlijeka

6,300.000 lit. 2.692

lit.

583

lit.

poljoprivredne zadruge područje izgrađen jeobjekat 10.000 litara i montiran rashladni uređaj paster kapaciteta sat, 8 laktofriza (rashladni uređaji) ukupnogkapaciizgrađeno području Brinja je teta 7.600 litara mlijeka. i ovih ZUR-a U organiziranostiorganiprimjene raspraviproblemima učestvovao i Mirko sa Čuruvija, dipl. proizvođačima je zacija poljoprivrednim Hrvatske i saveza drugi. Zadružnog ing.potpredsjednik da konstatirano svi Nakon svestrane rasprave je postoje preduvjeti Zakona udruo osnovama “bržeorganiziranje poljoprivrednih proizvođača Otočac

Za

i Vrhovine

na

a

na

o

za

na

ženom

radu.

ostaje kratko vrijeme, primjene i stručne da sve snage društvenousmjere rješaključeno je vanjetogaproblema. političke Budući

da

do

se

definitivne

ZUR-a

vrlo

za-

na


“4

problemu drugim jezaključeno Društvo i za poljoprivredne proizvođače angažira poljoprivredpoljoprivredu će održati i nih najskorije čijaskupština tehničara, vrijeme. inžinjera imade 8 i 5 Na poljoprivrede poljoprivrednih inženjera o pćine području Predloženoda rad koordinira Društvom i veteveterinara tehničara. je rinarskih tehničara. B. S. da

Također

se

kao

tom

na

se

se

i

interesantnim

-

u

sa

FARME IZGRADNJA lilFAZE GOVEDARSKE D. LAPAC U BORIČEVCU —

društvenoprivrednih Lapcu, prisustvu je u analiza i efekata stručnih izvršena od dosadašnjih ulaganja faktora, jedan političkih naše govenajsavremenijih objekatabrdskopodručju republike darska farma tov i goveda. uzgoj planinskom Završena toku faze. prva je druge jeizgradnja fazi U moderna svaki 256 kom. tovne prvoj izgrađena dva objekta, silosi silaže u junadi turnusu. Izgrađeni kapaciteta spremanje 4,000.000 mreža električna i kg,izgrađena je visokog niskognapona, priključak vodovodnu mrežu novim i bivši ovčaradaptiranim objektima, adaptirani nici za tov 200 grla mepotrebna turnusu, govedakapaciteta nabavljena je i dr. putevi hanizacija, Za navedene radove utrošeno dinara. je 10,500.000 U fazi završetak koncem 1977. drugoj izgradnje očekuje čiji godine dva 256 kom. tov u u su za po izgradnji daljnja objekta junadi turnusu, silosa te jedanobjekat uzgojrasplodnih' junica, daljnja izgradnja čelični silos za zrnatu hranu i super, dodatna mehakg silaže, usipni 2,000.000 i i dr. nizacija, ograđivanje uređenje pašnjaka fazi iznose dinara ili u Ulaganja drugoj ukupno dvije 24,000.000 faze dinara. 34,500.000 novim i iznositi će 2.648 Godišnji kapacitet adaptiranim objektima i 200 utovljenih grla rasplodnih junica. od 1.500 ha mehaniZemljišne površine društvenog sektora, potrebna i nameću kao nužnost i faze da bi se zacijakadrovi, izgradnje treće objekata, koristili optimalnije postojeći kapaciteti. U fazi trebalo tri od dva i tov bi izgraditi još objekta čega trećoj silose nove jedan uzgojrasplodnih kapaciteta junica, 4,000.000 kg dopuna i stočne mehanizacije proizvodnjuspremanje ane daljnje uređenje i dr. pašnjaka treću fazu prema Sredstva dinara. iznose potrebna proračunu 24,000.000 nedovršene farma Boričevcu prema Zbog izgradnje kalkulacijama planira od dinara treće faze ostvario bi gubitak 2,098.000 dovršenjem poziNedavno

D.

u

i

u

u

za

a

u

su

sa

su

za

na

u

su

u

se

sa

za

za

u

u

za

za

za

za

u

a

tivni

se

rezultat.

:

ovojproblematici je neophodno treće da napomenom prići izgradnji faze, cilju popunjenja kapaciteta do 220 individualnim u organizira proizvodnja projunadi kg kooperaciji izvođačima Like. isto U kooperantima području vrijeme organizirati Sudionici

rasprave

konstatirali

o

s

se

su,

u

sa

6

na

da


dovoljnih rasplodnih i otkupmlijeka, junica,proizvodnju proizvodnju 10. hrane i dr. o čemu stočne su i kvalitetne čina usvojeni uo jeftine 1977.. lipnja godine. proizvođači mliudruženi Sinhroniziranom proizvodnjomkooperaciji, i »DALBIH« OOUR za i Split proizvodnju materijala, jeka rasplodnog korisBoričevac udruženi OOUR i STOČAR mogu Zagreb otkupmlijeka biti Like i teći velike ovog kapacitete područja šireg značajan «potencijalne i mesa faktor junicamlijeka. proizvodnji rasplodnih koli-

te

u

u

S. B.

i

70.

ORGANIZIRANOG UZGOJNOG RADA GODINA U VELIKOJ PLANI SRBIJA NA GOVEDARSTVU —

izložba

Tradicionalna

stoke rada

u

oslo-

povodu jubileja 33održana ovih govedarstva je unapređivanju godišnjice Titovih

bođenja 70dana Plani. Velikoj godišnjice Na izložbi učestvovalo: je i 5 50 6 28 mlađih 29 steonih 81 junica, kobila,pastuha junica, krava, omadi. doskrava i imade Na priplod rasplodnih 7,5hiljada području općine pjelih junica. radi i Centar Plani U za djeluje umjetno osjemenjivanje goveda, Velikoj bikova 90 kvalitetnih i U Centru sperrasplodnih čijom konja svinja. djeluje 300.000 mom preko plodkinja. osjemenjuje užojSrbiji kvalitet i Vrlo visoki u pokazuje prosječna goveda Pomoravlju proizizloženih krava i izloženih majki junica. vodnjamlijeka izloženih iznosila grla proizvodnja je: Prosječna 305 dana 4.333 krava kg laktacije 305 dana 4.407 laktacije kg majkijunica vlasništvo Bonaca mb krava Kravom 936/5 šampionkomproglašena je 6.722 iz Velike Arsić proizvela kg laktaciji kojaje šestoj Plane, Dragiše 305 dana masti laktacije. 3,84%mlječne mlijekanagrada od 200.000 novih dinara izložbi iznosio Fond čega jepreko 160.000 dinara * goveda dinara. 40.000 konje prodetilirala izložena Plane Velike ulicama izložbe završetku Po je stoka. tvornice stočne nove ovih “U hrane, jeizgradnja jubileja započeta sklopu i niz klaonica savremena pogon peradi drugih objekata. puštena izdavačke kuće izložbe i defilea stoke orgaPolitika, organizaciji “Nakon lista nizirana ovoga rasprava poljoprivredpopularizaciji akciji daljnjoj je kuća učestvovala Izdavačka Politike stočarske. je posebno proizvodnje, stoku. izloženu i fondu nagrada DraSR i Svečanostima PredsjedništvaSrbije pridružiopredsjednik komore Branko Privredne Srbije Mirković, predsjednik goljubMarković, dr Radomir akademik nauka Lukić, prof. Srpskeakademije potpredsjednik Belić i dr Jovan drugi. "prof. i

na

u

;

za

:

se

u

za

za

u

u

sa

za:

na

'

sva

'

nova

u

u

o

a

ne

za

u

se

.

u


privrednih jeprisustvovao brojdruštvenobratskih te iz SR radnika i stručnih delegacije općina Pomoravlja Srbije,političkih, iz Crne HrvatskeMakedonijeSlovenijeGoreS. B. Čazma, Radoviš, Brežice. Budva, i veći

Svečanostima

U POLJANI DONJOJ Toplica, Poljana Donja Tim selu Ivka Rodek. tom Marof. Sabiračica Novi mlijeka je području općine selu sabiralo tom Nekada 12 samo već se u poslomzaposlena punih godina. je oko 700 litara danas kante to deset mlijeka. dvije mlijeka dnevno, je putaviše, donose to sabirno Svi mlijeko mjestozadovoljni proizvođači koji da rad sabirača Ivke. Svi zahvalan sabiračice radom mlijeka znaju taj nije ali radom ima svakakvih i stručnim niti sve proizvođača,poštenim lagan, otkloniti. mogu poteškoće Marčun Božena iz PZK Novi Veliku i referent Marof, pomoćpruža ing. Rad i tom proizvodnje otkupamlijeka području. kojije organizator zadružnom kombinatu vidtom i u proizvodnje otkupamlijeka unapređenju vršile radne Nekada druge ljivo napreduje. otkupmlijeka organizacije nadležnosti sada to sve kombinata iz iz u drugihopćina, je spomenutog Marofa. Novog stoTako smo mlijeka Poljani posjetili proizvođača zapaženog Donjoj, Boženu. Znatnu Klementa i suprugu čara Vuk pomoć gospodarstvu pruža krava. krave Štefica. U i snaha iz posjeduje Mnoge staji staji potječu pet nalazi

Selo

se

u

odnosno

Varaždinskih

Blizini

na

u

u

su

se

na

na

su

a

.

=

u

u

u


vlastitog uzgoja, kombinatu zadružnom a

to znači

Novi

prabake. potomci jedne oko 50 litara Marof mlijeka.

da

od

su

Želja je staju, mlijeka. proizvodnju mu

nabaviti

obnoviti

Dnevno

nekoliko

još

i Vuk Klement, snaha Šteficasupruga

TRI CRNO-ŠARE U

selu

crno-šare

JUNICE NA

dipl. ing. krajNovske, Brestači, rodoslovljem: »Frizijske« junice agr.

kako

muzara

isporučuju bi

povećao

Božena

PRODAJI Ivica

Marohnić

prodaje

tri

s

Pbr.

4435

Pbr.

4436

Pbr.

3498

16. XI.

oteljena 16. XI. oteljena XI. oteljena 19.

1976.

otac

Veno

1976.

otac

Ren

1976.

otac

Ren

mb

majka mb. majka mb. majka

4435 4436 3498

koliko junice spomenute javio nije Drug adresu Ivice na Zato zainteresirane Marohnića, kupceupućujemo dugogravidne. Novske. Brestača 62,kraj listu« u dajemo Ovu o jer izuzetno, »Mljekarskom obavijestprodaji zainteresirani dolaze stoku za stočnim kupci sajmovima rasplodnu ovim pa izlaputem »Simentalca«, goveda crvenokupovinudomaćeg crno-šarih susret u zimo šarog junica. vlasniku Ivica

.na

nam

da

li

su

bređe

ili

su

za

9


aje

DONJI MOSTI

|

bilogorskom seluDonji posjetili jednuotkupnu dvorištu iz U Mosti laktofriz jeka. BrankaCrnjak Donji postavljen je (500 lakše Sada mnogo litara). je otkupommlijeka. mislili da će U to biti No već bilo ove smo početku: dovoljno. je kada našem selu '700' blizu jeseni dana, (Donji Mosti) otkupili litara kaže Branko poljeprisredni mlijeka, Crnjak, poznati proizvođač iz ovog kraja. Da li ste vi najjačiproizvodnji mlijeka? To bi reči. Ima više. Tu Tomo moglo FranjoKovačević, Ivica Martin Domitrović i Tomo Prelec sada Prelec, Božac, ja.Samo imade deset krava u dnevno donosi 60 litara muzara, preko staji mlijeka. ste dobili asfaltom? Što lakše doći i u Mnogo je Bjelovar, Koprivnicu, drugamjesta naše I »Sirela« iz I regije.otkupmlijeka Bjelovara bolje j eorganizirala. i u Mostima također su stanice mliSrednjim Gornjim podignute otkupne laktofrizima. Još da malo tržište i jeko je sigurnije stabilnije cijene, bi bilo i izvoz. poljoprivrednih proizvoda Ovih dana ste uz dobili i sir? novac za mlijeko Mosti

U

stanicu

smo

mli-

s

nam

smo

samo

u

nam

u

se

ne

nas

su

a

nam

u

u

za

s

nam

za

Branko

i

MarijaCrnjak u

svom

dvorištu

izvode

kravu

Dunju


plaćalo. vrijeme Najbolje bilo, i mi malim i tvornicama i smo neke pa mljekarskoj industriji poteškoće 100 našem »Sireli«. Samo olakšali jepreko mjestuotkupljeno doprinosom i naša malo će i ostalih vrsta sira. Time »špajzkarta« poboljšati, kg trapista da to neće sirom slaninu ćemo podulje zamjeniti. Vjerujemo ponekad jer sir domaćinstva sada većih nema pa problema. Jasno, uzimaju trajati, Naši i to po par bazi. ljudi dobrovoljnoj znaju poteškoće, kilograma, bio osuđivan. takav način i i pa naplaćivanja nije jako djelomičan kako kravu izvode i Branka suprugu Mariju, njegovu Ostavili ostale Malenka Milava. Oko dok bila To i staji Lisa, pregled. je Dunja, dok baka i Eva vodila u dvorištu njezina praunučica Nina, jebrigu pilića Blaženka i sin Nino kćer te zet Đuro. ručak pripremali kuhinji i krenulo Kako najbolje govori otkupommlijeka DonjimMostima, je laktofriz od 500 litara. će da jošjedan proljeće postavljati činjenica, i ostalih treba uvoza da nam u To ne mlijeka prahu mlječdokaz, jenajbolji iimademo ih uz-dobru nih dovoljno proizvodnje organizaciju proizvoda, jer i domovini. To u i u bilogorskom proizvođači potvrđuju DonjimMostima, našoj Podravski. selu cesti na Bjelovar Novigrad smještenom A. TURKOVIĆ bi

kada

bi

novcem

se

No

na

znamo

za

u

u

se

za

za

na

na

smo

su

u

su

u

u

s

se

u

—_

NAŠI RAZGOVORI čitaoci! Poštovani Kao agronom, zaposlen

gdje apoteci, jednojpoljoprivrednoj malim Vašim i velikim susrećem svaki dan kojenastojim.zaproblemima, lista prenesem da Vam To Vama prekoVašeg riješiti. jepotaklo “jedno zanimati. Jasno bit će tu će Vas i neka vjerujem koji pitanjaodgovore, ali nažalost bit će takvih čiVama i i pa I poznati, koji pitanja odgovora biti nešto će ti taoca odgovori kojima spada i iz mislite da zanima nešto čitaoče i Vas Ako poljoprivrede, dragi Vi mi Time što se moći kao i to da ću Vam ovu pomoći, pišite. rubriku, i Na koristit ćete sebi Vašim budete drugima. tajnačin pismima, javljali lista«. i Vi »Mljekarskog postajete saradnici smatram da bio ali malom mi ovom -Oprostite potreban uvodu, je No evo i prvog naše * pitanja: početku budućesaradnje. otelila ima mu Jedan veći prije koja mlijeka kravu, proizvođač mliima malo i ali krava Tele vrlo dva lijeponapredno, otprilike tjedna. je Što da radi kako bi tele i krava Od dalje mlijeko predaje. jeka. drugih dobro napredovalo? namože sedmice nakon Već se prve mlijeko zamjenjivati postepeno da Pri tom valja paziti pridržavate uputeproizvodomjestkom mlijeko. U bi došlo do kako ne koju apoteci smetnji.poljoprivrednoj probavnih đača, iz Koba»Kraš« Planika tvornica to vodim proizvodi kojeg je »Mlekovit«, što rida. »Mlekovit« samo ne nego skuplja mlijeko, jelitra mlijeka zamjenjuje i starter davati za Jasno od litre »Mlekovita«. telad, trebate »Mlekovit« i kod dakle isto i vode kao po kao ishrane mlijekom. volji, sijena sam

se

u

s

me

s

samo

su

|

novo.

a

u

a

s

on

na

na

se

mu

se

za

uz


individualni proizvođač je je bolje jesen On da se i ako se zna zemlje umjetnimgnojem. oranje »solenje« zemlja, dobro zime »nadiše« i i iduće pa preko »napije« jesenizore, zato prinosi treba staviti? veći. Zanima ga kojekompleksno gnojivo godine treba staviti odnosno U u s onim svakomslučajujesen gnojignojiti dušika malo slovo N što dosta a (toje piše vrećama), vima,kojaimaju i Kao navodim fosfora NPK: _ (K). kompleksnagnojiva primjer (P) kalija dodani 7-14-18-1-1 ili 0-20-20. (tu jošborimagnezij) 71KPMG siromašna tla dobro 18-Za teška kisela, općenito jegnojivo (Kommineralno ali Ima 14, prirodno pletno gnojivo). dugoime, vjerujte jošje dulji minerala od sve popis čega sastoji, koji zemlji potrebni. iz sela Susjeda obližnjeg kupila je jednojutro zemlje. Zemljaje da tzv. crni kako kaže čula i želi ona položaju uzgajati ribizl, sjevernom jer je deset Zanima se s na prave cijenom godina. ugovori garantiranom ju koju sortu kada bi trebala razmak? i posaditi, koji treba i NPK sa gnoZemlju dublje izorati, pognojitistajskim (1,5:1:2) dok Sadi se u redu sve ne pa jivompognojiti. počnepupati 0,5 jesen redova. .il,5 između Od sorata sortom »Silvergites«, dobra_je »Velington«zajednici jer dati i do 5.000 1 15 što iznosi 75.000 zna po po kg jednomjutru, kg je din, din Sorta ali . godišnje. »Danijelova septembarska« je kasnija, je skromnija ili na što svojimzahtjevima zemlju »Altajska dezertna«, koja je i veći 6.000 mraz nego daje otporna prinos (do kg po jutru). ali ima izabrao baš dok sam mnogo, slučajno Pitanja ja potpuno tri, idućim diktirati kao i sami će koliko brojevima predviđeni odgovori prostor čuo

Mladi

kako

izvršiti

na

na

su

*

ono

na

su

se

a

su

na

na

na

m

u

m

u

sa

a

u

ne

samo

na

ova

u

će ih biti.

Mladen

ORGANIZIRATI

U PROIZVODNJI

MLIJEKA!

sugodinamapoljoprivrednici općine Kloštra radnju poljoprivrednih zadruga: Ferdinandovca, Đurđevca, Kalinovca, Pitomače i dobre rezultate u Podravskog, Virja, postižu proizvodnji kukuruza, i Ove rekorder kukuruza u pšenicemlijeka. godine proizvodnji jepoljoprivrednik Mato Skec iz Kozarevca Još dobre rezultate q/ha. (105,64 postigli Ivan Tomrlin Matkov Ivan (Ferdinandovac), (Đurđevac), FranjoDijaković i Kod »Kluba (Otrovanec) FranjoŠipušić (Virje). »pšeničara« (članova 50«) bio Ivan rezultatom od sa najbolji je Gregar(Ferdinandovac) 64,24q/ha, te Luka Jendrić i Ivan Kovač (Đurđevac) (Ferdinandovac) U 1978 ćemo novoj godini organizirat ponovno takmičenje podpokroSSRN-a Đurđevac. ćemo obuhvatiti viteljstvom Općinske konferencije Nastojat »Klubove 100« i »Klubove u 50« više dok ćemo kao novinu još takmičara, uvesti i Na našem imade u takmičenje proizvodnji mlijeka. području dva i više vagona da sene poljoprivrednika kojipredaju mlijeka godišnje, radi o da samo malojproizvodnji mlijeka, najbolje pokazuje podatak, je ĐURĐEVAC

*

TAKMIČENJE

Lendvajdipl.

inž.

Već

Đurđevac

uz

su

|

a

nam

12

e


preko milijuna otkupila Bjelovar našegpodručja »Sirela«, godini rekao viška litara Đurišević, tajnik Marijan mlijeka!!! jeing. tržnog Đurđevac. Odbora poljoprivrednika općine takmičenje u

17

iz

1977.

nam

za

A.

i stočari

poljoprivrednici

Napredni

STOČARSKOG IZ rasplodnom prezime proizvođača i

Ime

Red. br.

1. Frtalić

proizvođača

Selo

Šemovci

A.

Đurđevac

SELEKCIJSKOG

stokom

Promet

općine

na

CENTRA

zborovanju

prosincu

Kategorija

pb.

Kupac

tele

13078

Centar

m

u

o Topolčić o

Pobi

M.

Melinčević

I.

mom

Zlojić

N.

Lalić

M.

do

Đurđevac

bik

12861

Gola

bik

9735

Đurđevac

bik

12892

M.

krava

291.

Barna

Dapčevica

krava

459

D.

Orlovac

krava

458

Damjanić Mojkovci

Hladik

J.

V.

Zdenci

junica

»Zdenka«,

MI

Zdenci

»Zdenka«,

MI

Zdenci

MI

MI

V. 8

Hladik

J.

V.

Zdenci

bik

P,,

Rengeb Josip V. Trešnjevina

V. o

ispit svoj.

za

Franjić Otrovanec

V.

Ulbriht

godine.

M,

V. V,

1977.

Varaždin

gov.

I.

Virju

u

SR HRVATSKE

mjesecu

kooperanata

T.

Vet.

»Zdenka«, Zdenci

»Zdenka«, Zdenci st.

Grub.

Polje 13


Red.

prezime proizvođača

Ime

br.“

10.

i

Vašek

Vencl

= pb.

Kategorija

Selo

Ljudevit

s.

Lav

bik

Kupac

9917

.

Sljepčević M. Removac

ž '

Ivanovo

s.

Vencl

Ivanovo

s.

Vencl

Ivanovo

11.

Vujčević

12.

Horak

13.

Horak

S.

-

S.

bik junica krava

2682

2622

493

'

Čunčić

junica

Kuče

A.

6942

16.

Jendruš

»Mališgan« Kooperat

OOUR

Poljanakrava

Čička

F.

»Zdenka«, V. Zdenci

Klina

Čička

F.

Polje

MI.

PK

.

Jendruš

Grub.

»Zdenka«, V. Zdenci

ž

15.

st.

MI.

S

14.

Vet.

Poljanam.

327

tele

*

2184.

CODE Kooperat ina

:

Kooperat

OOUR

Klina

17.

Perenski

Čička

A.

Poljanajunica

.

1789

OOUR

Kooperat

Klina_' 18. 19.

Antolić

N.

Lončar

I.

Lekneno

junica.

4760

Lekneno

junica

4786

Klina

:

20.

Slivak

Bukevje

I. ;

Žena

krava.

Kooperat

OOUR

858

:

sara ina

Kooperat

OOUR

Kooperat

Klina

:

i dom |

PREHLADA Preko

zime

ima

I GRIPA

slučajeva prehlade (nazeba) tj.hunjavice. ovisi i kao organizma otpornosti vanjskim utjecajima. Zagađenost zraka, i prašina, uzrokovati sluznice i mogu prehlade jer grlapostaju manje Lako dolazi do ako zimi ili ako otporne. prehlade, puševjetar čovjek prokisne. Zato treba očvrsnuti. Potrebno i čistom se tijelo jegibati svježem zraku, po mogućnosti Treba držati da spavatiotvorenim prozorom. pravila mora Kad prema čovjek preodjevati većoj mjeripojavljuju hlade veće je poželjno izbjegavati skupoveljudi (dvorane mnogoljudi) i jer prehlada tj.hunjavica prenosi kašljanjemkihanjem kapljična (tzv. lebde Suhekapljice, zraku infekcija). kojenastaju iskašljavanjem, (pogotovo mi ih udišemo i tako dolazi do Obično to virusna vlažnom) infekcije. ali i to Virusna mogu oboljenja, bakterije sudjelovati. oboljenjamogu 'To

mnogo

o

nosa

na

a

s

se

vremenu.

se

se

u

sa.

se

u

su

uz

14

se

ne


=

liječiti dok lijekovima,

'

boriti

šno

nam

antibioticima.

da

jepoznato

bakterija protiv

uspje-

možemo

se

upalešupljina komplikacije, prehlade ali mogu izazvati i licu uha, upalesrednjeg šupljine), (najčešće čeljusne i bronhija. ždrijela ih ublažiti će mnogo Možemo prehlada. liječenju pridonijeti Toplota ili efedrin otoka sredstava u nosu. kapljice (npr. smanjenje davanjem ali 37 C Ako bojazni, tijela prelazi stupnjeva masti). temperatura obratiti pa je potrebno liječniku li,osjećaju komplikacije, prekorači će odrediti liječenje. daljnje koji od Ova Češće pojavljuju (influence). gripe oboljenjarazlikujupojave nekoliko Ima oboliti čitava širi. Od i brzo mogu područja. nje komplikacije da Ona Karakteristično mijenjaju. pojedini je sojevi gripe: A,B, C,. sojeva izneobično uz (39,40 stupnjeva C) naglonastupa,povišenom temperaturom itd. bolove krstima nadnu glavobolju, malaksalost, iz i u Kod se poremećajiprobavi krvarenja nosa. pojaviti djecemogu da što znači bolovi Zatim teškoće i dišnim grlu, je organima, disanju Za i mandula došlo do bronhija).vrijeme (krajnika) grudima(upala upale dana 4—6 obično bolesti pa pojaveoboljenja potrebno ležati, je Kako ili Svakako liječnička pomoć. je naprijed je potrebna njuju nestaju. Tako može zahvatiti čitave zato navedeno pa krajeve. je gripa nagloširi, iz harala tzv. od 1918—1920. španjolska potjecalaŠpagripa(nije periodu umrlo više snazi osobe Od mlađe), punoj (tj. je nije). nje obolijevale 1968. vladala Godine miliona 1957/58. hongkoška. je azijska gripa, ljudi. izaziva i do dolazi Uz bakterijske infekcije koja kompli(Honggripu uha i upalapluća. kacije: upalasinusa, srednjeg kong). od nad zdravstvena bdije pojavomoboljenja gripe. organizacija Svjetska određenom stanovništvom među Ako području, pojavugripe, registrira zdravstvena virusa ustanovi Čim Svjetska organizacija soj širenje. prati njeno da bi soj cijepljenje. mogliosigurati znanstvenicima cjepiva preporučuje Oni virusno suzbiti možemo oboljenje. gripujerje Lijekovima Zato ublažiti povremeno mogu potrebno cijepljenje. pojave. je popratne osobe iznad 65 g. klice žive i mrtve (obično starije starosti). Primjenjuju osobe osobe srčanim 65 za naročito opasna starije (iznad g.) Gripaje i bolesnike dišnih kao i organa (astma bronhitis), oboljenjima oboljenjima ležali i slabe šećernom organizme, djecu. koji dugo bolesti, neotporne što na preosjetljivosti cjepivo Rijeđi slučajevi jebezopasno. Cijepivo ustanoviti liječnik. time pravovremeno izbjegavamo cijepljenje protiv gripe jer Preporučujemo posljedice togaoboljenja. D. K. I male

mogu

među

izazvati

ostalim

na

za

nema

ne

se

se

se

se

se

se

s

u

u

u

uma-

za

se

:

se

u

a

u

su

a

na

za

ona

ne

samo

-

za

se

sa

za

za

su

sa

su

.

mora

-

:

15


IMPULSA

STROJEVI

MUŽNJU

ZA

KRAVA

»IMPULSA« STROJEVI ZA MU-

(Do

.ŽNJU KRAVA SU RENTABILNI

(60)

JER SU IZRAĐENI KONSTRUNAJNOVIJIM IRANI PREMA -

(ZIIIETIILF

NKA:

1:2... suo...

.......

....a...

TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA

se.oo..s.

seđ......7.. IILLITIIIZIITI EKE

TITITIIIITI

saaaatatoaaa....

IMPULSA mlijeka

MUIMPULSA STROJEVI ZA ŽNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvood 10 do 120 kravas mužnjom u kantu za gospodarstvood 50 do 420 kravas mljekovodom od kravedo rashladnoguređajal“ u oblikuriblje izmuzište kostiza mužnju do 1200 krava kružno,karusel, za izmuzište 2000 krava —

siguranprotok

jednostavno IMPULSA rukovanje —

-

tehnonajnovija IMPULSA loška rješenja '—

—-

IMPULSA nu i novcu

uštedena

vreme-

=

Ga

IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM rezervni IMPULSA osigurani dijelovi qa —

Izvoznik: Transporimaschinnen Export— Import

Glavni zastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE Glavni Vlasnik

i izdavač:

108 BERLIN DEMOKRATSKA NJEMAČKA REPUBLIKA radnika

Udruženje "Tisak: NIŠRO »VJESNIK« Mjesečna —

pretplata a

16

*

ODBOR Uređuje UREDNIČKI i odgovorni urednik Kaštelan dipl inž. Dinko SRH. i uredništvo: mljekarskih Uprava Ilica 31L/III, telefon 440-476.

za

privredne proizvođače

za

OOUR

TMG

— POGON

organizacije i ustanove mlijeka d. 3.—

d. 6.—

Zagreb


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.