SIJEČANJ 1978.
ZAGREB
|
anapaaun
\ #
Laboratorij isp je kontrola ta Redovi za
e
itivan
uzoraka
irela«, Bjelovar, mlijeka mljekari | inspektora veterinarskog u
»S
e:ensaasunasem. +20
RASPLODNIH
HRVATSKOJ U
GOVEDA 1977. GODINE
SAJMOVI
selekcijski službama sa selekcijskim i organizacijama organizatorima zajedno područnim 11 u su toku proizvodnje organizirali godine rasplodnih kooperativne sajmova. održani: Sajmovi Prema
PCH
programu
.
—
OOUR
Stočarski
—
Hrvatske
centar
ove
su
Predložena
Red. proj
Mjesto
Mjesec
Krave steone
:
1.
Bjelovar
2.
Čakovec
3.
Đurđevac
4
V.
Gorica
4
5.
Bjelovar
6
6.
Čakovec
6
7.
Bjelovar
9
8.
Čakovec
9.
Đurđevac
3
5
4
14
Junice teladi 14 138 12 48 4 483 77
9
38 5
9 11
10
15
2
Gorica
10
Bjelovar
12
— 44 _
—%2$
“
Ukupno
176 ,
65 66 77
84
ponuđenih Prosječna mlijeka proizvodnja iznosila movima je: laktaciju koje zaključile
krava
138
167
37
59
135 50
180
54 56
71
156 937
213
.
13
175
—
Ukupno
—
—
vd 12
(Hodašan) (Virje)
sajam
za
s
22 10
10...V. 11.
(Hodašan) (Virje)
krave
24
3
grla
i
.
66 56
1196
majkijunica sajna
su
Red. broj
:
2.
Bjelovar Čakovec
3.
Đurđevac
5.
V.
5.
Bjelovar
6.
Čakovec
7.
Bjelovar
8.
Čakovec
3075
9.
Đurđevac
3246
10.
V.
1. *
*
*
Prosječna proizv. krava
Mjesto
"11.
Proizvodnja majki junica
3130
3675 3383
Gorica
.
_
=
Gorica
3308 3332 3317
.
—
3395
Bjelovar
sajma
dana
3536 3399 3534 3367 3468 3439 3567 "3302
:
305
3458
3470 3490
3367 3441
3415 3505 .
3287
3533 3615
3474
3584
3537
3615
da prednjih mlijeka proizvodnja podataka je vidjlivo je prosječna krava nešto veća od proizvodnje ponuđenih sajmajkiponuđenih junica 3. u u Čakovcu movima(osim mjesecu). Na robne sajmovima pojavljuju organizacije organizatori proizvodu za su sa područja njemlijeka glavnom svojekooperante. Kupci SRH, SR i SR BiH Srbije. dinara 18. iznosila navedenim na Prosječna cijena grla sajmovima 000 je Iz
na
"
se
sa
<
rasponom
od
13.000
—
do
25.000.
potencijala propostizalagrla visokog genetskog cijenu krakćeri elitnih i i vrlo nadprosječnih dobrogeksterijera mlijeka izvodnji izložbama. i krava šampionki pojedinim i“ V. Gorici ostao Na nekoliko Čakovcu je neprodan sajmovaposebno.u interesa a veći kupaca pojedina grla, manji brojgrlazbognedovoljnog složio brojproizvođača ponuđenomcijenom. nije Grla prodavana sajmovima putemaukcije. do realizirane razlika od isklične na postignuta Najveća cijene je sajmovima Bjelovaru. prodaje i unutar Pored se pojedinih aukcijske stoke, promet obavlja koristeći kreditna sredstva svojih kooperanata, potrebe pojeorganizacija, i i dinih banaka stočarstva fonda unapređivanje razvoj Samoupravnog Veću
vrlo
su
u
—
.
na
va
za
se
su
sa
na
.
u
za
za
u
SRH.
'
kreditiranjem rasplodOrganiziranim sajmovima uzgoja te što ih “nih kao i stimulativnim grla, cijenama mlijeku premijama mlijeko već 1972. šira društvena uvoza daje zajednica, prestala godinepotreba je interventnih našu osim par rasplodnih goveda republiku, dogoslučajeva vorenih u izgradnjegovedarkomisijom praćenje Programagojidbene SRH-e. stvu pojedine 1 972— vrijeme isto U uvezeno republike jepreko16.500 dinara normalno deviznih. 1976. 313,450.000 rasplodnih grla vrijednosti 1977. od Samo po god. ovoj je 3,000 junica prosječnoj cijeni dev. dinara. ili po 24.000 dinara, ukupno72,000.000 stoke
i nabave
i
za
u
za
sa
u
i
u
—
u
uvezeno
S. B.
KALENDAR DOMAĆE AUKCIJSKE PRODAJE RASPLODNIH GOVEDA SIMENTALSKE PASMINE U HRVATSKOJ ZA 1978.GODINU Red.
br.
datum
1
6.
2
14.
III 1978. III
1978.
15.
III
1978.
4
19.
5
6.
(TV
6
7.
7,
26.
8.
6.
9
2.
10
3
1978.
VI
1978.
VI
1978.
"VI 1978.
[LX
1978.
X
1978.
3.
X
1978.
il.
18.
X
1978.
12
6.
XII
1978.
mjesto Čakovec V.
Gorica
Bjelovar Virje V.
Gorica
Bjelovar Čakovec Bjelovar Čakovec
V.
Gorica
Virje Bjelovar
10 u Prodaja rasplodnim sajmovima počinje zakazanog sati. Zainteresirani dužni Stočarskom centru kupci prijaviti selekcijskom 41000 ZAGREB-Amruševa svaki 20 dana Hrvatske, 8/V., sajam unaprijed kako bi na moglina vrijeme primiti katalog ponuđena grla sajmu.
stoke
dana
na
su
se
za
za
\
KREDITNIH KORIŠTENJA SPOROST SREDSTAVA MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ U SR HRVATSKOJ eksperata jeseni Zagrebuje ostalim sukreditorima o rasprava kojomprilikom jezajedno organizirana analizi sredstava i kreditiranih iz izgradnje korištenja planiranih objekata Međunarodne banke. kreditne prve linije Od 13 i nosioca 8 u kooperacije organizacija stočarstvu, organizacija je dobilo i kredit za i izgradnjuopremanje objekata proizvodnju mlijeka nabavu stoke. sz 4 i su organizirale plasman organizacije izgrađeniobjekti 4 dok tek u početnoj fazi. preko80%, organizacije Sredstva i 4 sektora su od čega dodijeljena organizacije društvenog fazi. (Čepić) zavrnšoj Druga (IPKOsijek) je jednaorganizacija jepočela treća četvrta odustala izgradnju, (PIKVinkovci) je pripremnoj fazi, je od Međunarodne banke sredstava (Posavina). dodijeljena Iz i neutrošenih sredstava naknadno sredstva preostalih tri Sirela i još organizacije.i kooperacije (Dukat, Zagreb, Bjelovar Dalbih farmi od individualnih i Split) izgradnju mlječnih proizvođača sektoru. za jednu(»Agrum« Gruda) društvenom Obilaskom nekih sektoru objekata privatnom kooperacija (Dukat) kao i farmi da sred(Čepić) jednogobjekta društvenoj ustanovljeno je koriste stva skladu i investicionim sa programom projektom. Konstatirano da radovi više li se odobrena nego povlače je napreduju sredstva. sredstava kreditne će ovisiti o u mnogome Korištenje druge linije brzini i efikasnosti prve korištenja linije. Sredstva kreditne Međunarodne banke biti će druge linije usmjerena rashladnih rješavanje izgradnje uređaja sabiralištima, transportna sredstva i te doinvestiranje mljekara prihvat mlijeka, daljnju izgradnju, za i u adaptaciju opremanje stajskih objekata proizvodnju mlijeka kooperaciji kod individualnih proizvođača. će i naše te fond U za banke, Samoupravni kreditiranje uključiti i i stočarstva SR razvoj Hrvatskojdrugi. unapređivanje .Ove
boravila
u
Međunarodne
grupa
banke
sa
za
su
sa
>
su
za
u
u
a
su
za
—
za
—
na
—
na
—
na
se
u
na
na
za
za
:
se
u
S.
B.
>
PRIMJENA ZUR-a U POLJOPRIVREDI NA PODRUČJU OTOČCA je predstavnika poljoprivrednih te PZ OOUR (PZ Otočac, Vrhovine, »Gradinja« organizacijaopćine Brinje Veterinarska stanica i poljoprivreda, Brinje Otočac), društvenoPrivredne te komore saveza Son nog Skupštine općine, ganizacija, Gospić, političkih SRH i Fonda stočarstvo SRH. za poljoprivrednika Zakona i druRaspravljalo primjeni udruživanju iz oblasti stočarstva. a gimproblemima poljoprivrede, posebno U
Otočcu
ovih
dana
održan
sastanak
or-
se
4
o
o
x; podnioje Hajduković Đorđe,dipl. ing. izlaganje Skupštine općine. vijeća imade: Na području Općine 2.300 domaćinstava, poljoprivrednih 2.430 mješovitih domaćinstava, 2.1700 nepoljoprivrednih domaćinstava, Uvodno
rasplodnih
stanje
Brojno
i oplodnja goveda
području
na
za
općine
razdoblje Otočac
1972.
do
junica
dospjelih
oplodnja
Nekontrolirana
Izvršnog
1976.
godine
,
1972. i za Ukupan broj krava rasplod UO i bikovima putem Oplodnja porijekla poznatoga
član
1976.
Indeks
9.833
10.810
109
5.954
6.848
60,6% 8.879
63,3%/e 3.962
39,4%
'
36,7% |
prirodnom djelovalo godine bika, pripustu je krava i Kao što za a kvajeukupan broj junica 9%, jevidljivo porastao litetna oplodnja 2,7%/o. 32
1972.
U
a
1976.
39 bikova.
:
:
za
stanje
Brojno
goveda za
prosječna
i pod selekcijom 1972. do 1976. razdoblje
305
dana
podmlatka proizvodnja mlijeka laktacije
242
i ženskog
Razvoj
robne
u
2.920
proizvodnje
mlijeka
na
području
mlijeka
1976.
1972.
=
Broj krava Prosječna
proizvodnja godine
općine
5 do 10 krava sa Broj kooperanata 10 i više krava za ;Broj kooperanata za isporučenih 10.000 litara mlijeka i više Broj kooperanata od kojih se otkupljuje mlijeko kooperanata Broj proizvođača 1976. godine Ukupno otkupljenog domaćinstvu Prosječno otkupljeno po kravi Prosječno otkupljeno po
Indeks
664
214,4
2.958
101,3
Otočac 130 16 18
-
2.340
mlijeka
6,300.000 lit. 2.692
lit.
583
lit.
poljoprivredne zadruge područje izgrađen jeobjekat 10.000 litara i montiran rashladni uređaj paster kapaciteta sat, 8 laktofriza (rashladni uređaji) ukupnogkapaciizgrađeno području Brinja je teta 7.600 litara mlijeka. i ovih ZUR-a U organiziranostiorganiprimjene raspraviproblemima učestvovao i Mirko sa Čuruvija, dipl. proizvođačima je zacija poljoprivrednim Hrvatske i saveza drugi. Zadružnog ing.potpredsjednik da konstatirano svi Nakon svestrane rasprave je postoje preduvjeti Zakona udruo osnovama “bržeorganiziranje poljoprivrednih proizvođača Otočac
Za
i Vrhovine
na
—
a
na
o
za
na
ženom
radu.
“
ostaje kratko vrijeme, primjene i stručne da sve snage društvenousmjere rješaključeno je vanjetogaproblema. političke Budući
da
do
se
definitivne
ZUR-a
vrlo
za-
na
“4
problemu drugim jezaključeno Društvo i za poljoprivredne proizvođače angažira poljoprivredpoljoprivredu će održati i nih najskorije čijaskupština tehničara, vrijeme. inžinjera imade 8 i 5 Na poljoprivrede poljoprivrednih inženjera o pćine području Predloženoda rad koordinira Društvom i veteveterinara tehničara. je rinarskih tehničara. B. S. da
Također
se
kao
tom
na
se
se
i
interesantnim
-
u
sa
FARME IZGRADNJA lilFAZE GOVEDARSKE D. LAPAC U BORIČEVCU —
društvenoprivrednih Lapcu, prisustvu je u analiza i efekata stručnih izvršena od dosadašnjih ulaganja faktora, jedan političkih naše govenajsavremenijih objekatabrdskopodručju republike darska farma tov i goveda. uzgoj planinskom Završena toku faze. prva je druge jeizgradnja fazi U moderna svaki 256 kom. tovne prvoj izgrađena dva objekta, silosi silaže u junadi turnusu. Izgrađeni kapaciteta spremanje 4,000.000 mreža električna i kg,izgrađena je visokog niskognapona, priključak vodovodnu mrežu novim i bivši ovčaradaptiranim objektima, adaptirani nici za tov 200 grla mepotrebna turnusu, govedakapaciteta nabavljena je i dr. putevi hanizacija, Za navedene radove utrošeno dinara. je 10,500.000 U fazi završetak koncem 1977. drugoj izgradnje očekuje čiji godine dva 256 kom. tov u u su za po izgradnji daljnja objekta junadi turnusu, silosa te jedanobjekat uzgojrasplodnih' junica, daljnja izgradnja čelični silos za zrnatu hranu i super, dodatna mehakg silaže, usipni 2,000.000 i i dr. nizacija, ograđivanje uređenje pašnjaka fazi iznose dinara ili u Ulaganja drugoj ukupno dvije 24,000.000 faze dinara. 34,500.000 novim i iznositi će 2.648 Godišnji kapacitet adaptiranim objektima i 200 utovljenih grla rasplodnih junica. od 1.500 ha mehaniZemljišne površine društvenog sektora, potrebna i nameću kao nužnost i faze da bi se zacijakadrovi, izgradnje treće objekata, koristili optimalnije postojeći kapaciteti. U fazi trebalo tri od dva i tov bi izgraditi još objekta čega trećoj silose nove jedan uzgojrasplodnih kapaciteta junica, 4,000.000 kg dopuna i stočne mehanizacije proizvodnjuspremanje ane daljnje uređenje i dr. pašnjaka treću fazu prema Sredstva dinara. iznose potrebna proračunu 24,000.000 nedovršene farma Boričevcu prema Zbog izgradnje kalkulacijama planira od dinara treće faze ostvario bi gubitak 2,098.000 dovršenjem poziNedavno
D.
u
i
u
u
za
a
u
su
sa
su
za
na
u
su
u
se
sa
za
za
u
u
za
za
za
za
u
a
tivni
se
rezultat.
:
ovojproblematici je neophodno treće da napomenom prići izgradnji faze, cilju popunjenja kapaciteta do 220 individualnim u organizira proizvodnja projunadi kg kooperaciji izvođačima Like. isto U kooperantima području vrijeme organizirati Sudionici
rasprave
konstatirali
o
s
se
su,
u
sa
—
6
na
da
dovoljnih rasplodnih i otkupmlijeka, junica,proizvodnju proizvodnju 10. hrane i dr. o čemu stočne su i kvalitetne čina usvojeni uo jeftine 1977.. lipnja godine. proizvođači mliudruženi Sinhroniziranom proizvodnjomkooperaciji, i »DALBIH« OOUR za i Split proizvodnju materijala, jeka rasplodnog korisBoričevac udruženi OOUR i STOČAR mogu Zagreb otkupmlijeka biti Like i teći velike ovog kapacitete područja šireg značajan «potencijalne i mesa faktor junicamlijeka. proizvodnji rasplodnih koli-
te
u
—
—
u
S. B.
i
70.
ORGANIZIRANOG UZGOJNOG RADA GODINA U VELIKOJ PLANI SRBIJA NA GOVEDARSTVU —
izložba
Tradicionalna
stoke rada
u
oslo-
povodu jubileja 33održana ovih govedarstva je unapređivanju godišnjice Titovih
bođenja 70dana Plani. Velikoj godišnjice Na izložbi učestvovalo: je i 5 50 6 28 mlađih 29 steonih 81 junica, kobila,pastuha junica, krava, omadi. doskrava i imade Na priplod rasplodnih 7,5hiljada području općine pjelih junica. radi i Centar Plani U za djeluje umjetno osjemenjivanje goveda, Velikoj bikova 90 kvalitetnih i U Centru sperrasplodnih čijom konja svinja. djeluje 300.000 mom preko plodkinja. osjemenjuje užojSrbiji kvalitet i Vrlo visoki u pokazuje prosječna goveda Pomoravlju proizizloženih krava i izloženih majki junica. vodnjamlijeka izloženih iznosila grla proizvodnja je: Prosječna 305 dana 4.333 krava kg laktacije 305 dana 4.407 laktacije kg majkijunica vlasništvo Bonaca mb krava Kravom 936/5 šampionkomproglašena je 6.722 iz Velike Arsić proizvela kg laktaciji kojaje šestoj Plane, Dragiše 305 dana masti laktacije. 3,84%mlječne mlijekanagrada od 200.000 novih dinara izložbi iznosio Fond čega jepreko 160.000 dinara * goveda dinara. 40.000 konje prodetilirala izložena Plane Velike ulicama izložbe završetku Po je stoka. tvornice stočne nove ovih “U hrane, jeizgradnja jubileja započeta sklopu i niz klaonica savremena pogon peradi drugih objekata. puštena izdavačke kuće izložbe i defilea stoke orgaPolitika, organizaciji “Nakon lista nizirana ovoga rasprava poljoprivredpopularizaciji akciji daljnjoj je kuća učestvovala Izdavačka Politike stočarske. je posebno proizvodnje, stoku. izloženu i fondu nagrada DraSR i Svečanostima PredsjedništvaSrbije pridružiopredsjednik komore Branko Privredne Srbije Mirković, predsjednik goljubMarković, dr Radomir akademik nauka Lukić, prof. Srpskeakademije potpredsjednik Belić i dr Jovan drugi. "prof. i
na
u
;
za
:
se
u
za
za
u
u
sa
za:
na
'
sva
'
nova
u
u
o
a
ne
za
u
se
.
u
privrednih jeprisustvovao brojdruštvenobratskih te iz SR radnika i stručnih delegacije općina Pomoravlja Srbije,političkih, iz Crne HrvatskeMakedonijeSlovenijeGoreS. B. Čazma, Radoviš, Brežice. Budva, i veći
Svečanostima
U POLJANI DONJOJ Toplica, Poljana Donja Tim selu Ivka Rodek. tom Marof. Sabiračica Novi mlijeka je području općine selu sabiralo tom Nekada 12 samo već se u poslomzaposlena punih godina. je oko 700 litara danas kante to deset mlijeka. dvije mlijeka dnevno, je putaviše, donose to sabirno Svi mlijeko mjestozadovoljni proizvođači koji da rad sabirača Ivke. Svi zahvalan sabiračice radom mlijeka znaju taj nije ali radom ima svakakvih i stručnim niti sve proizvođača,poštenim lagan, otkloniti. mogu poteškoće Marčun Božena iz PZK Novi Veliku i referent Marof, pomoćpruža ing. Rad i tom proizvodnje otkupamlijeka području. kojije organizator zadružnom kombinatu vidtom i u proizvodnje otkupamlijeka unapređenju vršile radne Nekada druge ljivo napreduje. otkupmlijeka organizacije nadležnosti sada to sve kombinata iz iz u drugihopćina, je spomenutog Marofa. Novog stoTako smo mlijeka Poljani posjetili proizvođača zapaženog Donjoj, Boženu. Znatnu Klementa i suprugu čara Vuk pomoć gospodarstvu pruža krava. krave Štefica. U i snaha iz posjeduje Mnoge staji staji potječu pet nalazi
Selo
se
u
odnosno
Varaždinskih
Blizini
na
u
u
su
se
na
na
su
a
.
=
u
u
u
vlastitog uzgoja, kombinatu zadružnom a
to znači
Novi
prabake. potomci jedne oko 50 litara Marof mlijeka.
da
od
su
Želja je staju, mlijeka. proizvodnju mu
nabaviti
obnoviti
Dnevno
nekoliko
još
i Vuk Klement, snaha Šteficasupruga
TRI CRNO-ŠARE U
selu
crno-šare
JUNICE NA
dipl. ing. krajNovske, Brestači, rodoslovljem: »Frizijske« junice agr.
kako
muzara
isporučuju bi
povećao
Božena
PRODAJI Ivica
Marohnić
prodaje
tri
s
Pbr.
4435
Pbr.
4436
Pbr.
3498
16. XI.
oteljena 16. XI. oteljena XI. oteljena 19.
1976.
otac
Veno
1976.
otac
Ren
1976.
otac
Ren
mb
majka mb. majka mb. majka
4435 4436 3498
koliko junice spomenute javio nije Drug adresu Ivice na Zato zainteresirane Marohnića, kupceupućujemo dugogravidne. Novske. Brestača 62,kraj listu« u dajemo Ovu o jer izuzetno, »Mljekarskom obavijestprodaji zainteresirani dolaze stoku za stočnim kupci sajmovima rasplodnu ovim pa izlaputem »Simentalca«, goveda crvenokupovinudomaćeg crno-šarih susret u zimo šarog junica. vlasniku Ivica
.na
nam
da
li
su
bređe
ili
su
za
9
aje
DONJI MOSTI
|
bilogorskom seluDonji posjetili jednuotkupnu dvorištu iz U Mosti laktofriz jeka. BrankaCrnjak Donji postavljen je (500 lakše Sada mnogo litara). je otkupommlijeka. mislili da će U to biti No već bilo ove smo početku: dovoljno. je kada našem selu '700' blizu jeseni dana, (Donji Mosti) otkupili litara kaže Branko poljeprisredni mlijeka, Crnjak, poznati proizvođač iz ovog kraja. Da li ste vi najjačiproizvodnji mlijeka? To bi reči. Ima više. Tu Tomo moglo FranjoKovačević, Ivica Martin Domitrović i Tomo Prelec sada Prelec, Božac, ja.Samo imade deset krava u dnevno donosi 60 litara muzara, preko staji mlijeka. ste dobili asfaltom? Što lakše doći i u Mnogo je Bjelovar, Koprivnicu, drugamjesta naše I »Sirela« iz I regije.otkupmlijeka Bjelovara bolje j eorganizirala. i u Mostima također su stanice mliSrednjim Gornjim podignute otkupne laktofrizima. Još da malo tržište i jeko je sigurnije stabilnije cijene, bi bilo i izvoz. poljoprivrednih proizvoda Ovih dana ste uz dobili i sir? novac za mlijeko Mosti
U
stanicu
smo
mli-
s
nam
—
smo
samo
u
nam
u
—
se
—
ne
nas
su
a
—
nam
—
u
u
za
s
nam
za
—
Branko
i
MarijaCrnjak u
svom
dvorištu
izvode
kravu
Dunju
plaćalo. vrijeme Najbolje bilo, i mi malim i tvornicama i smo neke pa mljekarskoj industriji poteškoće 100 našem »Sireli«. Samo olakšali jepreko mjestuotkupljeno doprinosom i naša malo će i ostalih vrsta sira. Time »špajzkarta« poboljšati, kg trapista da to neće sirom slaninu ćemo podulje zamjeniti. Vjerujemo ponekad jer sir domaćinstva sada većih nema pa problema. Jasno, uzimaju trajati, Naši i to po par bazi. ljudi dobrovoljnoj znaju poteškoće, kilograma, bio osuđivan. takav način i i pa naplaćivanja nije jako djelomičan kako kravu izvode i Branka suprugu Mariju, njegovu Ostavili ostale Malenka Milava. Oko dok bila To i staji Lisa, pregled. je Dunja, dok baka i Eva vodila u dvorištu njezina praunučica Nina, jebrigu pilića Blaženka i sin Nino kćer te zet Đuro. ručak pripremali kuhinji i krenulo Kako najbolje govori otkupommlijeka DonjimMostima, je laktofriz od 500 litara. će da jošjedan proljeće postavljati činjenica, i ostalih treba uvoza da nam u To ne mlijeka prahu mlječdokaz, jenajbolji iimademo ih uz-dobru nih dovoljno proizvodnje organizaciju proizvoda, jer i domovini. To u i u bilogorskom proizvođači potvrđuju DonjimMostima, našoj Podravski. selu cesti na Bjelovar Novigrad smještenom A. TURKOVIĆ bi
kada
bi
—
novcem
se
No
na
znamo
za
u
u
se
za
za
na
na
smo
su
u
su
u
u
s
se
u
—
—_
NAŠI RAZGOVORI čitaoci! Poštovani Kao agronom, zaposlen
gdje apoteci, jednojpoljoprivrednoj malim Vašim i velikim susrećem svaki dan kojenastojim.zaproblemima, lista prenesem da Vam To Vama prekoVašeg riješiti. jepotaklo “jedno zanimati. Jasno bit će tu će Vas i neka vjerujem koji pitanjaodgovore, ali nažalost bit će takvih čiVama i i pa I poznati, koji pitanja odgovora biti nešto će ti taoca odgovori kojima spada i iz mislite da zanima nešto čitaoče i Vas Ako poljoprivrede, dragi Vi mi Time što se moći kao i to da ću Vam ovu pomoći, pišite. rubriku, i Na koristit ćete sebi Vašim budete drugima. tajnačin pismima, javljali lista«. i Vi »Mljekarskog postajete saradnici smatram da bio ali malom mi ovom -Oprostite potreban uvodu, je No evo i prvog naše * pitanja: početku budućesaradnje. otelila ima mu Jedan veći prije koja mlijeka kravu, proizvođač mliima malo i ali krava Tele vrlo dva lijeponapredno, otprilike tjedna. je Što da radi kako bi tele i krava Od dalje mlijeko predaje. jeka. drugih dobro napredovalo? namože sedmice nakon Već se prve mlijeko zamjenjivati postepeno da Pri tom valja paziti pridržavate uputeproizvodomjestkom mlijeko. U bi došlo do kako ne koju apoteci smetnji.poljoprivrednoj probavnih đača, iz Koba»Kraš« Planika tvornica to vodim proizvodi kojeg je »Mlekovit«, što rida. »Mlekovit« samo ne nego skuplja mlijeko, jelitra mlijeka zamjenjuje i starter davati za Jasno od litre »Mlekovita«. telad, trebate »Mlekovit« i kod dakle isto i vode kao po kao ishrane mlijekom. volji, sijena sam
se
u
s
me
s
samo
su
|
novo.
a
u
a
s
on
na
na
se
—
mu
—
se
za
—
uz
individualni proizvođač je je bolje jesen On da se i ako se zna zemlje umjetnimgnojem. oranje »solenje« zemlja, dobro zime »nadiše« i i iduće pa preko »napije« jesenizore, zato prinosi treba staviti? veći. Zanima ga kojekompleksno gnojivo godine treba staviti odnosno U u s onim svakomslučajujesen gnojignojiti dušika malo slovo N što dosta a (toje piše vrećama), vima,kojaimaju i Kao navodim fosfora NPK: _ (K). kompleksnagnojiva primjer (P) kalija dodani 7-14-18-1-1 ili 0-20-20. (tu jošborimagnezij) 71KPMG siromašna tla dobro 18-Za teška kisela, općenito jegnojivo (Kommineralno ali Ima 14, prirodno pletno gnojivo). dugoime, vjerujte jošje dulji minerala od sve popis čega sastoji, koji zemlji potrebni. iz sela Susjeda obližnjeg kupila je jednojutro zemlje. Zemljaje da tzv. crni kako kaže čula i želi ona položaju uzgajati ribizl, sjevernom jer je deset Zanima se s na prave cijenom godina. ugovori garantiranom ju koju sortu kada bi trebala razmak? i posaditi, koji treba i NPK sa gnoZemlju dublje izorati, pognojitistajskim (1,5:1:2) dok Sadi se u redu sve ne pa jivompognojiti. počnepupati 0,5 jesen redova. .il,5 između Od sorata sortom »Silvergites«, dobra_je »Velington«zajednici jer dati i do 5.000 1 15 što iznosi 75.000 zna po po kg jednomjutru, kg je din, din Sorta ali . godišnje. »Danijelova septembarska« je kasnija, je skromnija ili na što svojimzahtjevima zemlju »Altajska dezertna«, koja je i veći 6.000 mraz nego daje otporna prinos (do kg po jutru). ali ima izabrao baš dok sam mnogo, slučajno Pitanja ja potpuno tri, idućim diktirati kao i sami će koliko brojevima predviđeni odgovori prostor čuo
Mladi
—
kako
izvršiti
na
na
su
*
—
ono
na
su
“
se
a
su
na
—
na
—
na
m
u
m
u
sa
a
u
ne
samo
na
ova
u
će ih biti.
Mladen
ORGANIZIRATI
U PROIZVODNJI
MLIJEKA!
sugodinamapoljoprivrednici općine Kloštra radnju poljoprivrednih zadruga: Ferdinandovca, Đurđevca, Kalinovca, Pitomače i dobre rezultate u Podravskog, Virja, postižu proizvodnji kukuruza, i Ove rekorder kukuruza u pšenicemlijeka. godine proizvodnji jepoljoprivrednik Mato Skec iz Kozarevca Još dobre rezultate q/ha. (105,64 postigli Ivan Tomrlin Matkov Ivan (Ferdinandovac), (Đurđevac), FranjoDijaković i Kod »Kluba (Otrovanec) FranjoŠipušić (Virje). »pšeničara« (članova 50«) bio Ivan rezultatom od sa najbolji je Gregar(Ferdinandovac) 64,24q/ha, te Luka Jendrić i Ivan Kovač (Đurđevac) (Ferdinandovac) U 1978 ćemo novoj godini organizirat ponovno takmičenje podpokroSSRN-a Đurđevac. ćemo obuhvatiti viteljstvom Općinske konferencije Nastojat »Klubove 100« i »Klubove u 50« više dok ćemo kao novinu još takmičara, uvesti i Na našem imade u takmičenje proizvodnji mlijeka. području dva i više vagona da sene poljoprivrednika kojipredaju mlijeka godišnje, radi o da samo malojproizvodnji mlijeka, najbolje pokazuje podatak, je ĐURĐEVAC
*
TAKMIČENJE
Lendvajdipl.
inž.
—
Već
Đurđevac
uz
su
|
—
a
nam
12
e
preko milijuna otkupila Bjelovar našegpodručja »Sirela«, godini rekao viška litara Đurišević, tajnik Marijan mlijeka!!! jeing. tržnog Đurđevac. Odbora poljoprivrednika općine takmičenje u
17
iz
1977.
nam
—
za
A.
i stočari
poljoprivrednici
Napredni
STOČARSKOG IZ rasplodnom prezime proizvođača i
Ime
Red. br.
1. Frtalić
proizvođača
Selo
Šemovci
A.
Đurđevac
SELEKCIJSKOG
stokom
Promet
općine
na
CENTRA
zborovanju
prosincu
Kategorija
pb.
Kupac
tele
13078
Centar
m
u
o Topolčić o
Pobi
M.
Melinčević
I.
mom
Zlojić
N.
Lalić
M.
do
Đurđevac
bik
12861
Gola
bik
9735
Đurđevac
bik
12892
M.
krava
291.
Barna
Dapčevica
krava
459
D.
Orlovac
krava
458
Damjanić Mojkovci
Hladik
J.
V.
Zdenci
junica
»Zdenka«,
MI
Zdenci
»Zdenka«,
MI
Zdenci
MI
MI
V. 8
Hladik
J.
V.
Zdenci
bik
P,,
Rengeb Josip V. Trešnjevina
V. o
ispit svoj.
za
Franjić Otrovanec
V.
Ulbriht
godine.
M,
V. V,
1977.
Varaždin
gov.
I.
Virju
u
SR HRVATSKE
mjesecu
kooperanata
T.
Vet.
»Zdenka«, Zdenci
»Zdenka«, Zdenci st.
Grub.
Polje 13
Red.
prezime proizvođača
Ime
br.“
10.
i
Vašek
Vencl
= pb.
Kategorija
Selo
Ljudevit
s.
Lav
bik
Kupac
9917
.
Sljepčević M. Removac
ž '
Ivanovo
s.
Vencl
Ivanovo
s.
Vencl
Ivanovo
11.
Vujčević
12.
Horak
13.
Horak
S.
-
S.
bik junica krava
2682
2622
—
493
'
Čunčić
junica
Kuče
A.
6942
16.
Jendruš
»Mališgan« Kooperat
OOUR
Poljanakrava
Čička
F.
»Zdenka«, V. Zdenci
Klina
Čička
F.
Polje
MI.
PK
.
Jendruš
Grub.
»Zdenka«, V. Zdenci
ž
15.
st.
MI.
S
14.
Vet.
Poljanam.
327
tele
*
2184.
CODE Kooperat ina
:
Kooperat
OOUR
Klina
17.
Perenski
Čička
A.
Poljanajunica
.
1789
OOUR
Kooperat
Klina_' 18. 19.
Antolić
N.
Lončar
I.
Lekneno
junica.
4760
Lekneno
junica
4786
Klina
:
20.
Slivak
Bukevje
I. ;
Žena
krava.
Kooperat
OOUR
858
:
sara ina
Kooperat
OOUR
Kooperat
Klina
:
i dom |
PREHLADA Preko
zime
ima
I GRIPA
slučajeva prehlade (nazeba) tj.hunjavice. ovisi i kao organizma otpornosti vanjskim utjecajima. Zagađenost zraka, i prašina, uzrokovati sluznice i mogu prehlade jer grlapostaju manje Lako dolazi do ako zimi ili ako otporne. prehlade, puševjetar čovjek prokisne. Zato treba očvrsnuti. Potrebno i čistom se tijelo jegibati svježem zraku, po mogućnosti Treba držati da spavatiotvorenim prozorom. pravila mora Kad prema čovjek preodjevati većoj mjeripojavljuju hlade veće je poželjno izbjegavati skupoveljudi (dvorane mnogoljudi) i jer prehlada tj.hunjavica prenosi kašljanjemkihanjem kapljična (tzv. lebde Suhekapljice, zraku infekcija). kojenastaju iskašljavanjem, (pogotovo mi ih udišemo i tako dolazi do Obično to virusna vlažnom) infekcije. ali i to Virusna mogu oboljenja, bakterije sudjelovati. oboljenjamogu 'To
mnogo
o
nosa
na
a
s
se
vremenu.
se
se
u
sa.
se
u
—
su
uz
14
se
ne
=
liječiti dok lijekovima,
'
boriti
šno
nam
antibioticima.
da
jepoznato
bakterija protiv
uspje-
možemo
se
upalešupljina komplikacije, prehlade ali mogu izazvati i licu uha, upalesrednjeg šupljine), (najčešće čeljusne i bronhija. ždrijela ih ublažiti će mnogo Možemo prehlada. liječenju pridonijeti Toplota ili efedrin otoka sredstava u nosu. kapljice (npr. smanjenje davanjem ali 37 C Ako bojazni, tijela prelazi stupnjeva masti). temperatura obratiti pa je potrebno liječniku li,osjećaju komplikacije, prekorači će odrediti liječenje. daljnje koji od Ova Češće pojavljuju (influence). gripe oboljenjarazlikujupojave nekoliko Ima oboliti čitava širi. Od i brzo mogu područja. nje komplikacije da Ona Karakteristično mijenjaju. pojedini je sojevi gripe: A,B, C,. sojeva izneobično uz (39,40 stupnjeva C) naglonastupa,povišenom temperaturom itd. bolove krstima nadnu glavobolju, malaksalost, iz i u Kod se poremećajiprobavi krvarenja nosa. pojaviti djecemogu da što znači bolovi Zatim teškoće i dišnim grlu, je organima, disanju Za i mandula došlo do bronhija).vrijeme (krajnika) grudima(upala upale dana 4—6 obično bolesti pa pojaveoboljenja potrebno ležati, je Kako ili Svakako liječnička pomoć. je naprijed je potrebna njuju nestaju. Tako može zahvatiti čitave zato navedeno pa krajeve. je gripa nagloširi, iz harala tzv. od 1918—1920. španjolska potjecalaŠpagripa(nije periodu umrlo više snazi osobe Od mlađe), punoj (tj. je nije). nje obolijevale 1968. vladala Godine miliona 1957/58. hongkoška. je azijska gripa, ljudi. izaziva i do dolazi Uz bakterijske infekcije koja kompli(Honggripu uha i upalapluća. kacije: upalasinusa, srednjeg kong). od nad zdravstvena bdije pojavomoboljenja gripe. organizacija Svjetska određenom stanovništvom među Ako području, pojavugripe, registrira zdravstvena virusa ustanovi Čim Svjetska organizacija soj širenje. prati njeno da bi soj cijepljenje. mogliosigurati znanstvenicima cjepiva preporučuje Oni virusno suzbiti možemo oboljenje. gripujerje Lijekovima Zato ublažiti povremeno mogu potrebno cijepljenje. pojave. je popratne osobe iznad 65 g. klice žive i mrtve (obično starije starosti). Primjenjuju osobe osobe srčanim 65 za naročito opasna starije (iznad g.) Gripaje i bolesnike dišnih kao i organa (astma bronhitis), oboljenjima oboljenjima ležali i slabe šećernom organizme, djecu. koji dugo bolesti, neotporne što na preosjetljivosti cjepivo Rijeđi slučajevi jebezopasno. Cijepivo ustanoviti liječnik. time pravovremeno izbjegavamo cijepljenje protiv gripe jer Preporučujemo posljedice togaoboljenja. D. K. I male
mogu
među
izazvati
ostalim
na
za
nema
ne
se
se
se
se
se
se
s
u
u
u
uma-
za
se
:
se
u
a
u
su
a
na
za
ona
ne
samo
-
za
se
sa
za
za
su
sa
su
.
mora
-
:
15
IMPULSA
STROJEVI
—
MUŽNJU
ZA
KRAVA
»IMPULSA« STROJEVI ZA MU-
(Do
.ŽNJU KRAVA SU RENTABILNI
(60)
JER SU IZRAĐENI KONSTRUNAJNOVIJIM IRANI PREMA -
(ZIIIETIILF
NKA:
1:2... suo...
.......
....a...
TEHNIČKIM DOSTIGNUĆIMA
se.oo..s.
seđ......7.. IILLITIIIZIITI EKE
TITITIIIITI
saaaatatoaaa....
IMPULSA mlijeka
MUIMPULSA STROJEVI ZA ŽNJU KRAVA U SVAKOM GOSPODARSTVU za gospodarstvood 10 do 120 kravas mužnjom u kantu za gospodarstvood 50 do 420 kravas mljekovodom od kravedo rashladnoguređajal“ u oblikuriblje izmuzište kostiza mužnju do 1200 krava kružno,karusel, za izmuzište 2000 krava —
—
siguranprotok
jednostavno IMPULSA rukovanje —
-
tehnonajnovija IMPULSA loška rješenja '—
—-
IMPULSA nu i novcu
—
uštedena
vreme-
—
=
Ga
IMPULSA STROJEVI ZA MUŽNJU KRAVA S DUGOGODIŠNJIM ISKUSTVOM rezervni IMPULSA osigurani dijelovi qa —
—
Izvoznik: Transporimaschinnen Export— Import
Glavni zastupnikza SFRJ: »INTERIMPEX« SKOPJE Glavni Vlasnik
i izdavač:
108 BERLIN DEMOKRATSKA NJEMAČKA REPUBLIKA radnika
Udruženje "Tisak: NIŠRO »VJESNIK« Mjesečna —
pretplata a
16
*
ODBOR Uređuje UREDNIČKI i odgovorni urednik Kaštelan dipl inž. Dinko SRH. i uredništvo: mljekarskih Uprava Ilica 31L/III, telefon 440-476.
za
privredne proizvođače
za
OOUR
TMG
— POGON
VŠ
organizacije i ustanove mlijeka d. 3.—
d. 6.—
Zagreb