IH
ZAGREB
krava
Ispaša
na
LISTOPAD 1978
pašnjac ima
u.or
o
m...
oh -. —.
-
KRAVA
PREHRANA
PAŠNJACIMA
NA
raspoloživa Želja je ćemo više dobu. i fazama pozornosti Ovajput godišnjem vegetacije pojedinim stočara velik da budući krava obratiti broj jošuvijek pašnjacima, prehrani stočara vrlo malo krave. pregonsku ispašu. organizira Nažalost, napasuje i krava Prehrana samog životinja kretanja poželjna je zbog pašnjacima i zraku “na svježem ili zatvaramo da stoku uvjeboljim lošijim »laboratorije« Uobičajilo da time zaboravili tima organizma njihova smanjujemo otpornost života, kod visokoU i susrećemo organizmu proizvodnog vijeka.oslabljenom trajanje velike niz materijalne koje patoloških promjena životinja proizvodnih ik štete. držati ovako naši S stoku, jer proizvođači moraju mnogi drugestrane, okviru pašnjaka koje površinama dovoljnim gospodarstavaraspolažu svojih krava. bi im prehranu osigurale Održati i iskustvo osobno čemu Pašna u mnogo znanje. prehrana zahtijeva takvom krava visoku posao. posve prehranom lagan nije proizvodnju botaničkom ovisi krme zelene količini, njenoj pašnjacima Potrošnja sastavu i također sastavu (količini njenom stadiju vegetacije, (vrlo važno), i minerala suhe dr.). bjelančevina, celuloze, tvari, tim Pod trave«. zrelosti ovisi trave »pašnjačkoj pašnjaka Potrošnja Tu trave. i visina nego se, stadij vegetacijski pojmompodrazumijeva sadrži i kada 25 centimetara od 20 kada do visine naraste zrelost postiže da
mi
aktualiziram
teme
ove
obzirom
s
krmiva
na
u
na
na
suncu.
s
u
se
smo
a
nanose
'
u
ne
“
o
na
o
a
o
s
samo
ne
ona
—
16%
barem
suhe
tvari.
teških
Proizvodnja ovako: masi travnoj izgleda krava
suhe
Količina
travnoj
u
=
tvari
(%)
masi
Dnevna
suhe
količini
kilograma
550—600
prema
potrošnja tvari (kg).
=
suhe
od
do
16
14
više
od
Škrobne
jedinice (Š. J)
i Kuzdržno
potrebe 12,30
13,10
:
14,9 15,5 16,4
7,69 7,87 8,12
11,65
14
16
u
Proizvodnja S attodca
.
manje
tvari
“a
pa struktura, travnoj povećava njena Povećanjem hidrolize sline i to i bubregu poboljšanje omogućuje utječe jačelučenje veće krme. konzumiranje tako i između uzak odnos Mlada ima suviše trava energije, bjelančevina siromašna da je (zimi jeenergijom obiluje bjelančevinama, pašnaprehrana obratno). rezervi iz da Budući organizam oskudijeva energijom,jenamirujesvojih Veći nalazi da krava kažemo da tako pa gubi kondiciji«. »pašnoj težini, težine pregone koncipiraju slabije (krave gubici tjelesne djeluju plodnost težine više od 25 bi krave tjelesne kilograma izgubiti smjele se). Zbogtoga kolovoza. nadoknaditi bi i trebale krajem tajgubitak bez obzira težinu Krave krmu,jer gubetjelesnu mjesecima ljetnim bo« kraće muku muče pa vrijeme krmu, ljetnim žegama manjekonzumiraju i dr. obadi ih napadaju muhe, paši,
suhe
tvari
masi
u
se
i
u
na
uz
a
on
u
se
na
na
—
ne
na
u
s
rave
na
146
m.
dra——a
-_
A
prehrana gubitak fosfora, uvjetuje prvim da tada fosfora pokazala je Istraživanja napasivanja. izlučivanje povećano Isto nekoliko i bi zato bilo da pa prepoželjno pašnoj puta. je natrijem, mineralnu hrani kravama dnevno smjesubogatufosforom (Fertil-i daje sol kuhinjska (NaCl). fos) ljetne masti količina da toku ste Vjerojatno zapazili ispaše smanjuje sadrži celuloze od to trava mlijeku, jelogično, jer manje (manje 20%). dnevnom obroku krava slamu đa dodati ili treba Zbogtoga, (budući sijeno tim danima žetva zrnastih količina žitarica). obavlja Smanjena ljetnim može biti: masti.u krava mlijeku uvjetovana: nedovoljnim iskorištavanjem tvari zbog ili vrlo mineralnih Čvrstoća organskih izmeta. .mekanog proljeva i zato dobarpokazatelj pravilne prehrane životinja. balege je Pašna
veliki
naročito
danima
u
su
s
se
u
.
3
se
u
se
u
a
u
.3
MR
RAKA
Stoka
na
ispaši
mliječnost visokoproizvodnih vrijeme dodatak ili koji dovoljno ispaše pašnjacima »zreli«, potrebno je sijena slame mineralne soli i kuhinjske (3— kg), (fertil-(100 smjese £) (50g), prikrave koncentratima suhi hranjivati (kukuruzna prekrupa, bogatim e nergijom 4 fosa) rezanci). Ponreno 2—3 dobrom ugljikohidratnih prihranjivanje "Na kg pašnjaku dobiti do 20 dnevno. krava može po Ako jemliječnost kg mlijeka grlu trata, krmom veća od 20 prihranjivanje kombiniranom kg,potrebno jeprimijeniti. ili od 80% i 20% mljevenog kukuruznog (muznesmjese) smjesom sojine sačme. paše po Pri treba od 25 osim i svih dodataka, proizvodnji kg mlijeka kravi, od 30 trebat će navedene davati i 4— kg smjese,priproizvodnji kgmlijeka 6—7 te kg 5 smjese. da Nadam da neće neizostavnu ponovo biti odmet upozorim potrebu mineralnih dodataka krava. o jalovosti, zaprehranu Često čujujadikovke Da
bi
održala
se
na
visoka
kod
krava
su
u
uz
uz
s
se
zrna
.
a
se
na
na
se
147
će biti »preganjanju«, slaboj proizvodnosti problemima kasnije riječi, ali sam da ste te sami krivi. Pomišljenja poteškoće najvećim dijelom znato da tržištu velik vrlo ali različitih preparata, je postoji broj sličnih, tvorničkih naziva Fertil-fos i (RumenkaGT,Kostovit, dr.). Postavlja pitanje koliko od svega togauopćeupotrebljavate. No vratimo temi: sadašnjoj Kod krava zelenom krmom travne u staji prehrane po grlu potrošnja kreće između 60—80 dan izraženo suhu tvar na prosjeku kg ili, 12—15 kg. Kada krave travnu im masu, dobivaju pokošenu daje dvaput dan, iznosi 3 sata. Da bi krave zelenu trajanje svakog hranjenja bolje j ele krmu, biti bez i koja svježačista, stavlja jasle nabijanja, debljina zelenog biti viša od 50 sloja smije Važno istaknuti da krma ne je pojedena iskoristi, boljerečeno, trave kreće govori probavljivosti. Probavljivost pašnjaku obilnoj pri od 60 do 69%/e, ispaši znati nekoliko pregona Zbogorganizacije potrebno je podataka. Pašnjak kod sastava »zrelosti« m? 100 srednjeg biljnog optimalne daje približno 60—80 zelene to toliko koliko odraslo treba upravo kg je jedno grlo dan, i sl. O
za
tim
sve
na
se
se
mase
se
u
na
se
na
a
mora
se
ne
u
a
cm.
se
se
sva
o
na
se
na
mase,
Pri
a
na
tratine radi organizaciji je porasta odmora i Porast tratine može pregona. određivanja broja odrediti budući da ovisi vremenskim prijed prilikama. U kada 14 do 18 dana porast tratine i i proljeće ljeto jebujniji do do visine od 25 ponovo U poraste svoje »zrelosti«, tj. ljetnim mjesecima odmor 24 odmor potrebna pašnjaka približnodana, jeseni jeovaj nešto duži i iznosi 35 dana. ljivo približno Kod moramo pregonskog napasivanja nadalje poznavati potreban broj i veličinu pregona, pregona pregona. trajanje ispaše pojedinog više tema ćemo pa To je kojazaslužuje prostora, njojdrugomzgodom. inž. Ivica Katalinić dipl. vrlo
pregona
važno
brzinu
znati
vremena
ne
o
se
una-
“
rano
ona
za
cm,
za
su
a
razum-
o
RAZVOJ
MLJEKARSTVA
U ISTOČNOJ
SLAVONIJI
prošlom brojupisali osnivanju »Mljekarske zadruge« Sikirevcima imala veliki stočarstva tom selu i kojaje uticaj razvoj Građani Babine sela komuni isto udruživanjem. Grede, najvećeg županjskoj tako se mogu da pepohvaliti usvojili zadrugarstvo (udruživanje) još prije deset Jedan od osnivača Gredi i godina. »Mljekarske zadruge« Babinoj prvi izučeni Delić tih dana kaže: mljekarski majstor Franjo penzioner, sjećajući Gredi 23. 1929. »Mljekarska zadruga« Babinoj je rujna radom 1. IV. 1930. sa od osnutka do pogodine, jeotpočela godine. Vrijeme četka rada iskorišteno oko nabavke je temeljite pripreme instalacija strojeva, i radionice Moco Kutuzović. Odluadaptiranja prostorija koje jeustupio kom odbora kurs Novi Sad sa upravnog upućen mljekarski zajedno Martinom Radcvanovićem iz Sikirevaca. Na kursu tri koji trajao je mjeseca stekli rad osnovno kroz to znanje mljekari, praksu znanje vršili. Po dolasku kursa odmah rada prihvatio mljekari gdje dužnost sostavljen poslovođe. U
smo
i radu
o
u
na
za
u
u
su
u
se
u
—
osnovana
a
za
za
nam
sam
smo
za
sa
na
148
na
u
u
a
sam
se
smo
u
usasam
oko Zadruga j e početku poteškoća okupljanja ljudi, jer zadrugarski duh sporo što radili. je osvajao ljude k oji sumnjičavo g ledali Ako tome doda da ni vlasti nisu Zadruzi davale nikakve još tadašnje podrške, o da i onda ni čudo što nisu materijalnoj pomoći govorimo, nije ljudi vjerovali Sve što stvoreno; stvoreno vlastitim zadrugarstvo. je je sredstvima, nekih članova. Prvi član i osnivač i članarinom, Faudjelimapomoći zadruge dao zadruzi od 14.500 dinara bez bijan čime Kopić, je pozajmicu kamate, je i radom. Novac vraćen kroz naredne tri zadrugapočela Za je godine. isplatu koncem više navrata zadruzi mlijeka Antun mjeseca je posuđivao kao dao vidan Delić, kojije dugogodišnji predsjednik doprinos razvoju zadruge.
imala
u
su
na
sve
smo
se
a
ne
u
sa
u
novac
u
:
U
t:
bili nesebični su prvimgodinama svog zadruge davanju i selu. Davali doprinosarazvoj zadruge mljekarstva zaprege svoje drva i radionici kao i sabiranje mlijeka, ogrijevloženje potrebnu građu ledare. i radom gradnju Svojimprilozima pomogli gradnju mljekare 1933. zemljištu koje jekasnije ustupila općina, koja je izgrađena godine. rad 36 članova davali oko 100 litara Zadruga jepočela koji početku s vremenom bilo više i članomlijeka preradu mlijeka je porastao je broj Radili sireve i maslac. U dani»Trapist«, »Imperijal«, »Grojer« ljetnim kada ma. bilo više meki sir smo višak sira jemlijeka pravili pijacu, toga sušen kazein i raznim firmama. je koji jemljevenprodavan imala vlastite i budući da Zadruga je prodavnice Sarajevu Zenici, je roba bila kvaliteta bilo oko i zarada dobrog p a nije problema plasmana je bila dobra. U radilo 5 6 stalnih radnika. Vodilo računa i škomljekari je radnika radilo dva do tri pa je od lovanju mljekari majstora mljekara kojih neki kada »Pionir« radom. Županju prešli je počeo Teški dani bili 1932. kada došlo zadrugu godine hiperprodukcije je do i te tako našlo 1000 mlijekamlječnih proizvoda, našoj maloj m ljekari preko maslaca nismo Morali masloi tako ga kg kojeg mogli prodati. pretapati samom člapočetku praviti gubitak. Zahvaljujući visokoj zadrugarskoj svijesti odbora i svih kriza upravnog i zadrugara, jeprebrođenarazvoj z adruge širio i usavršavao. Velike i zadružne zasluge saniranje situacije širenje misli imao Mišo i osnivač je Kutuzović, prvipredsjednik zadruge. rad 36 da bi do rata Zadruga jepočela članova, broj taj povećao 280. Tokom rata zadruzi oko 150 jepristupilo članova, godinama poratnim kretao oko 600. Ove varirale kroz rada broj brojke cijeli zadruge, period uzrok bila tome članarine 200 1000 dinara. npr. najčešći povećanja vršila i Ona Mljekarska zadruganije otkup preradumlijeka. je sastava odigrala značajnu ulogu izmjeni pasminskog goveda. Nabavljala je bikove i i davala rasne ih određenim uslovima. junice uzgoj z adrugarima pod do rata izbaciti sivo zeleno i te Zadruga je uspjela govedo bušu, umjesto n jih dovesti čistu simentalsku nadaleko po te pasminu kojoj babogredci poznati, i smotrama i I sajmovima osvajali nagrade priznanja. zadruga je više smotre rasnih krava i putaorganizirala nagrađivala uzgijivače. najbolje rat zaustavio Drugisvjetski je razvoj » Mljekarske zadruge« Babinoj Gredi mođernu Uvcčiji vrijedni zadrugari planirali graditi mljekaru. den bio fond od 1% na i od tih 70.000 je isplaćeno mlijeko nabavljeno komada i količina te ostali Godiciglepotrebna cementa, materijal gradnju. 1943. i i na tome stalo i ostalo. sagrađenitemeljipodrumske p rostorije Te 1943. došlo do ustaška godine je jačih operacija partizanskih jedinica rada
članovi
u
u
u
za
su
u
za
su
nam
su
u
na
va.
na
a
sa
.
za
a
smo
za
a
za
u
a
se
—
o
u
su
u
sa
za
su
se
u
smo
u
u
nova
se
za
ove
sa
se
na
a
se
u
su
a
su
sa
na
samo
u
na
su
su
na
sama
u
su
ncvu
novaca
za
ne
su
se
na
149
--_
području, materijal namijenjen gradnju uporišta selu. i od bunkere prilazima Toj ustaškoj mljekare odnijeli njegapravili smio snovi o su se u selu pa gradnji mljekare nitko nije suprostaviti akciji zadruutrošen rata sačuvan u vodu. koji je gradnju Poslije materijal je pali NOP selu. Tokom svih ratnih jepomagala u hrani, godina zadruga žnogdomau i selu stalni partizanima. postojali punktovi oružjuljudstvu, odlazi zastavom U 300 1944, pod partizane. proljeće godine babogredaca dobre radom i nastavila postigla je godinama Zadrugaje poratnim fonda tako i kako kojije podizanju mlijeka stočnog rezultate, proizvodnji »Pionir« Kada Tvornica bio dosta rata tokom mlijeka prahu smanjen. je i od mljekaru temeljeizgradila Županji je zadruge počela radom,otkupila dala zadruzi korištenje. kojuje višak rastao i stvarao stočni fond Kako su kojeg počeliotkupljivati je vlastite klaonice. su razni Adaptirane gradnji počeli razmišljati nakupci, i klaonicu i i nabavkom stanice hladnjaču strojeva selekcijske prostorije radom. 1961. klaonica stoke i mesa, zila Imali godine počela je prijevoz i stoke i dobro pa posao gotovih proizvoda prodaje organiziran otkupa selu. fonda od sredstava ostajala stočnog na
pa
ovom
su
ustaše
za
sav
na
nove
za
a
u
za
su
sa
vezu
u
sa
u
u
u
u
u
sa
na
se
o
smo
vo-
za
sa
za
su
smo
u
Nekadašnja Gredi. u mljekara Babinoj
sabiralište
mlijeka je »Jasredstava Za nismo imali pa Agrokombinat razvoj pojavljuje dalji da i klaonicu laskavim selu ponusinje« gradi mljekaru obećanjima dužih i divši dvadeset dinara te svrhe. rasprava Poslije dogovora, milijuna 1962. odmah konačno klaonica prvog godine kojeje je predata »Jasinju« srpnja nebi ništa. bi da likvidira i od po preuzimanju Babogredci, pustih obećanja i i idu po u Bos. Šamac Županju. dalje postili »Pionir« iz i te Županje, nastavlja mljekara Mljekaruljude njoj preuzima nakon tolikih i mlijeka,»Mljekarska zadruga« otkup preradu godinauspjeSada
se
novu
u
sa
u
ne
meso u
«<
a
150
=
a
—i
i
o
i
a.
i
i
4
i
ta
dai
ali
a
to
m
>
|
Županji »Županja« s ituacija Stvaranjem postoji. prestaje šnog dotaselom selu pogon Osniva bitno kojipreuzima Suradnje mijenja. I daradu i povjerenje. opravdao je potpunosti zadruge u logu dašnju bio Ovo Gredi.« nosilac je Babinoj proizvodnje poljoprivredne jeglavni i Deliča osnivača čika dio iz mali zadrugarutemeljivača sjećanja Franje reći dosta bi čika Gredi. Imao stva zbivanjima toga Franjojoš Babinoj međutim minulih tokom Gredi mljeje cilj godina, pedeset Babinoj zadržali. i tome se smo pa uglavnom karstvo, ima 9300 i 5000 stanovnika, 1400 domaćinstava selo Babina jutara Greda, babosimentalki krava 1300 Od traktora. 300 obradive kojuobrađuje zemlje žulitara dva predaju mlijeka k ojeg milijuna preko godišnje gredci dobri farmi i mini dvadesetak dio i Imaju mljekari. panjskojjedan zagrebačkoj svinja. uzgajivači ima Gredi U ciljuzgoj konjogojska udruga koja postoji Babinoj 1942. ponose babogredci godine) kojima je (osnovana konjalipicanera zabavnu kulturno bilo nezamislivo i bez manifestaciju koju organizirati kojih je redovito smotrama i Vinkovačke osvajali dr.) jeseni vezovi, (Đakovački tri čitaonica ima Babina Greda i koje gostione) (a pet nagradepriznanja. riznicom i knjiga. babogredceraspolažu bogatom okupljaju udrui ima PPK selom s amoupravljanja Županja organima Suradnja iz B. Grede ravnopravno žene donošenju sudjeluju koji poljoprivrednike da brine sela. odluka od vrijeme »Suradnja« poljoprivredu značaja povoljne daje p oljoprivrednike, svoje repromaterijal obezbijedi potreban danizimskim U dr. i farmi mini nabavku kredite gradnju junica, rasplodnih i seminare poljoprivrede. unapređenju predavanja organizira induće bit lista mljekarske U slijedećem naporima riječi našega broju komune. selima baze »Pionir« županjske sirovinske stvaranje strije D. M. PPK-a
da
rada
se
se
u
u
sa
u
u
svom
u
nas
samo
o
u
nama
u
na
sa
sa
namuzu
su
za
se
sa
a
“
su
na
samo
sa
u
sa
u
na
se
za
za
sav
za
o
ma
o
u
za
KROZ
govore, najveća odavno ubraja V irje podravsko mjesto i među da i trebalo bi tome Možda sela najnaubraja dodati, Jugoslaviji. stočara. rasadnik mali Ukraiko: sela naše naprednih je Virje zemlje. prednija u i Malo i to gradova Da mjesta je podatak. zanimijiv govori jedan je tako, staru čitaonicu imadu da (l) vijek mogu jedan pohvaliti, koji Hrvatskoj 10. osnovalo i nalazi Među veljače Čitaonicu još je koje Virje, rijetkima 1978. godine. a bio čitaonice Š tefatajnik Stjepan liječnik jeMijoIšek, Prvi predsjednikPočelo dok 21 članom godine g odine) (1878 nov, je učitelj. ravnajući više. ili 15 365 članova imade puta veliki imala i čitaonica Narodna utjecaj stvaranje je knjiznica iz O stočarima ima kakovih Virja pretek. Virju poljoprivrednika, prednih i ni i okoline tečajevasavjetopredavanja, Mnogo .je govoriti. nije potrebno vezi u organizirano posebnostočarstva, poljoprivrede unapređenja vanja bili su naše čitaonice. Predavači okviru prosvjetagronomi, liječnici, veterinari, Branka nisu izostali, rekla radnici. Rezultati društveni i ni radnici je drugi amatera aktivista od an, Čitaonici knjižnicom jedan vrijednih &, nj
da
Za
među
se
se
u
se
se
ove
s
na-
na
—
na
u
u
a
nam
—
irju,
u
s
P mu-
NAPREDNIH KNJIŽNICU DO ČITAONICU I NARODNU PROIZVOĐAČA POLJOPRIVREDNIH već
vi
u
PEAK
151
a.
Sa
svečane
sjednice
Narodne
Uz
čitaonice
u
knjižnicomVirju. u
listovi i čitaonicu, gdje novine, tjednici. književni knjige i Pučka osnovana čitaonica U bilo 600 svega je (1903 g odine!) početku je knjiga darovali Danas 5.000 i ubrakoje mještani Virja. knjižnica broji preko knjiga među aktivnosti i nekoliko ja najaktivnije Hrvatskoj. Zbogsvoje posjeduje i Da vrijednih odlikovanja priznanja.spomenemo nekoja: Kao od 1964. od ČitaonicaVirju jedna najaktivnijih prima godine Repukulturu SRH fond tadabličkog sekretarijata nagradni knjiga vrijednosti 6.100 dinara. Već 1969. i šnjih Čitaona godine p rima V irje p riznanje nagradu »Pavao Markovac« od odbora Saveza sindikata Hrvatske. Republičkog Vijeća U 1977, zauzima HrvatČitaonica godini knjižnicomVirju drugo mjesto i dobiva od 5.000 dinara. Te i _ skoj nagradu godine prima priznanje »S. Đurđevac. Da i i svibnja« općine nabrajamodrugaodlikovanja priznanja, da kako može i selu bazi dovoljno je vidi, Čitaonica jedna amaterskoj dobro raditi i imati i te kakav uspjeh. Koristi od bilo To znadu Virovci mnogo. i priznaju Čitaonice je poljoprinadaleko stočari. i vrednici, koji poznati Njihovi rasplodni bikovi, junice krave simentalske i odvedene mnoge rasplodne kupljene pasmine krajeJugoslavije. Ako dođete večer Čitaonice pred (18.00 22.00)prostorije knjižnicom naći ćete istaro i mlado. Uz novine i te beletristiku Virju, štampu, časopise, vrlo rado novine i Virovci čitaju gospodarske knjige, jer sviesni činjenice, da bez ništa. kada sei i praksa teorije nije Najbolje je teorija praksa ni da radi Tu su i rezultati. od zajedno Nije čudo, Virju jedan najaktivspoje. Klubova mladih Dio ima nijih poljoprivrednika Hrvatskoj. svojih zasluga su
se
čitale
su
se
u
samo
u
za
u
s
u
u
ne
se
na
na
su
su
—
u
ve
u
—
s
U
se
su
u
u
152
memo
—.—.d.deo
m...
Čitaonica knjižnicom, kojoj redakcija »Mljekarskog zaista Stotu rada i rijedak vrijedan jubilej: obljetnicu aktivnog Čitaonice Tekst: A. Turković knjižnicom! Snimak: M. Šobak
i
i mi
s
lista«
čestitamo
s
ODOBRENI Na
KREDITIZA STOČARSTVO
U 1978.GODINI
stočarstva sjednici Upravnog unapređivanje razvoj odobreni krediti su za stočarstva u SRH, održanoj nedavno, unapređivanje iznosu od 72.090.000 dinara. SRH, Za "7.000.000 dinara. dodiSredstva uzgojjunica dodijeljeno jepreko jeljena slijedećim organizacijama: 6.
odbora
Fonda
i
za
u
su
R.
br.
Organizacija
kom
din
1.
PIK—Vukovar
200
1.000.000.—
2.
PPK—Kutjevo
200
1.000.000.—
3.
PIK—N.
100
500.000.—
4.
MI
70
350.000.—
5.
PZ—Senkovec
50
250.000.—
6.
PIK—Vrbovec
70
350.000.—
7.
PZ—Dugo
30
150.000.—
8.
MP
9.
PZK—Čakovec
300 50
1,500.000.—
Gradiška
»ZDENKA«
»Dukat«
11.
Mljekara
12.
»Jadro«
13. 14. 15.
V.
—
Zdenci
Selo
Zagreb
—
OOUR—Boričevac
10. »Stočar«
Zadar—Lovinac
—
OOUR—Sinj »Dalbih« Split Pula »Puljanka« »5. Oktobar« Vrginmost —
—
—
UKUPNO:
250.000.—
100
500.000.—
50
250.000.—
30
150.000.—
50
250.000.—
50
250.000.—
58
290.000.—
1.408
7,040.000.—
5%
dvije godine je i nabavu odobreno Za rasplodnih povećanje junica 11,500.000 je dinara, kredit dodijeljen slijedećim organizacijama: je Kredit
a
iznos
odobren
R.
br.
na
uz
IPK
2.
PIK
3.
PIK
4.
MI
»Zdenka«,
5.
PZ
6.
PZ
Virje Šenkovec
7.
PIK
Vrbovec
8.
PZ
9.
KIM
10.
PZK
11.
»Stočarsx
12.
Mljekara
Kooperacija Osijek »Belje« TMP Kooperacija N. Gradiška—Kooperacija
din
500.000.—
80
800.000.—
50
500.000.—
70
700.000.—
50
500.000.—
30
150
300.000.— 1,500.000.—
Selo
30
300.000.—
Karlovac
70
700.000.—
50
500.000.—
50
500.000.—
50
500.000.—
60
600.000.—
70
700.000.—
150
1,500.000.—
80
800.000.—
100
600.000.—
1190
11,500.000.—
Dugo —
iznos
50
—
V.
Zdenci
polj.
—
Čakovec Boričevac
—
14.
Zadar, »Dalbih«. Split PPK Kutjevo
15.
UTP
Rabac
16.
MP
»Dukat«
17.
Vet.
st.
13.
kom
Organizacija
1.
kamata.
—
Lovinac
poljoprivreda
Varaždin,
UKUPNO:
(test)
153
a,"
")>
>
o
s
m
maa
Ovaj kredit je također stanici rinarskoj Varaždin, odobren
5
na
godina,
osim
uz
5%
testiranje bikova vete-
za
u
kamata.
povećanje rasplodnih svinja slijedeće organizacije: Za
je6,000.000
i
R.
Organizacija
kom
iznos
br.
odobreno
dinara
nabavu
din
1.
IPK
Šenkovec
.390
975.000.—
2.
IPK
Miholjac
131
327.000.—
3.
IPK
Našice
4.
IPK
Koop.
Osijek
5.
Vet.
st. SI.
Brod,
6.
PIK
»Belje«
7.
PPK
Kutjevo
8.' Posl.
zaj. za
80
9.
PIK
N.
10.
PZ
Virje
11.
PIK
Ilova
12.
PIK
Vrbovec
13.
ZZK
Zelina
14.
»Sljeme«
15.
PZK
svinje i nerastovi
—
stoč.
Gradiška
Beli
Manastir
Zdenčina
OOUR
469.000.—
40
300.000.—
350/50
837.500.—
100/10
197.500.— 135.00.-—
60
koop.
—
395.000.—
250/14
koop.
—
Daruvar
—
200.000.—
:
200/20 koop.
Čakovec
za
100/5
186.250.—
150/20
307.500.—
150/75
431.250.—
150/10
285.000.—
90/5
168.750.—
200
350.000.—
?
.
16.
Vet.
st. Čakovec
17.
PZ
Dugo
18.
PIK
100/15
Selo
Ilova
—
krediti
odobreni
52.000.—
30
Grub.
20/20
Polje
UKUPNO: Ovi
283.750.—
su
307.500.—
2980
3
na
godine uz
6,242.250.—
5,0%
kamata.
adaptaciju izgradnju, opremanje objekata koji odobreno dinara. Krediti plodnih grla jepreko21,000.000,00 jedećim organizacijama: i
Za
Red. 1.
br. IPK
služe
namjena
Organizacija staja
Našice
su
za
iznos
krave
rekonstr. Ovčarnik
IPK
Našice
3.
IPK
Šenkovac
4.
IPK
Šenkovac
oprema
5.
IPK
Šenkovac
krmačarnik
6.
IPK
Miholjac
krmačarnik
za
ras-
odobreni
sli-
din.
4,144.997.—
.
2.
uzgoj
za
283.000.— .
ovčarnik
530.000.— 97.000.—
1,055.000.—
rekonstr.
800.000.— =
7.
PIK
Đakovo
8.
PIK
N.
9.
PZ
Trnovitica
10.
PZ
Virje
krmačarnik
Gradiška
—
koop.
rekonstr.
-
rekonstr.
staja
krmačarnik krmačarnik
3,000.000.—
*/
.
742.000.—
-2,000.000. — 200.000.—
154
omeo
|
11.
PIK
Ilova
12
PIK
Virovitica
13.
ZZK
14.
»Sljeme«
15.
Vet.
“16.
/“
krmačarnik“ krmačarnik krmačarnik ''— krmačarnik
Daruvar
—
Zelina
Zdenčina
-—
st. Varaždin
krmačarnik
“>
»Stočar«, Boričevac' PK
17.
Zadar OOUR
III
Vrana '
Lić
18.
PI
19.
Vet.
st. Sisak
20.
PIK
»Belje«
'*
staja 40
450.000. 250.000.— — 140.000.—
=
3,000.000.— 1,535.000.—
1,000.000.—
krave
za
izgr. centra svinjog.
250.000.—
675.000.—
silosi
'
—
:
>
farme
faza
“
za
svinja
-
600.000. 500.000.— * —., 21,852.497.—
krmač.
rekonstr..
razvoj povećanje linije sektoruizgradnji objekata proizvodnju mlijeka privatnom kredit odobren cija, je koopera1. KIM—Karlovac 3,500.000. | — Kredit odobren II kreditne Međunarodne jeuvjetno praćenje linije banke i i opremanje mljekara izgradnjuopremanje punktova otkup nakon što nivou mlijeka, sekcije mljekarstvo postigne suglasnost stočarstvo i to Poslovne zajednice slijedećim organizacijama: 1,275.000. 1. Mljekara Zadar — 2. MP »Dukat« 12,907.000.— Za
I
Međunarodne
kreditne
u
za
banke
obnovu
za
i
na
za
za
za
se
na
za
za
3.
PIK
N.
Gradiška
—
»Slavija«
1,765.000.—
ar
UKUPNO
15,947.000.—
,
i
Pored
kredita
pojedinim bespovratna organizacijama stočarskih izložbi ostalim i 1978. godini Vrstva, među u financiranje bovcu, Buzetu i te smotre Koprivnici,Đakovu, Sinju, konjogojske Sunji, zatim držaoce čistokrvnih pasbikova, premiranje proizvođača rasplodnih i stanice i dr. bikova nabavu rasplodnih kobila, financiranje tuha, testiranje odobrena
sred-
su u
za
u
za
za
S.
NEPOKOŠENO MEKOTO I NEJE LEPO VIDETI
NEOBDLANO
B.
SENOKOŠO
stočarima. Kakonaprednim je doje poznato usta, musti. ćeš i hraniš takovo hranom mlijeko Zbog toga kravu— od domaćinstva što prikupiti jedna glavnih briga svakog poljoprivrednog jeste: muzaru, i boljekvalitetnije sijeno. i treći Ako prvu pa čovjek uspije pospremiti travu, otavu, ponekad Znate kak Ni otkos stočare livade, to najvažnije. seljake je! je krave varati. I vrlo dobro kvalitetno kojeje daju poznaju, sijeno, bez više kojejesijeno pospremljeno kiše,kojejesijeno puta»splajano« (poDa
se
krave
svima
kroz
vom
a
—
za
sa
se
ne
nas
—
one
a
155
završi.ne kao već kao kaže nam kišnjeno).sijeno hrana, nastor, Ivan iz Peski. Patačko, poljoprivrednik Cijene sijenu? Obzirom da većibrojpoljoprivrednika orijentira mljekarsku krava i da p a muzara, broj proizvodnju, povećan je je normalno, jepotreba veća. To i po Istina: sijenom osjeća cijenama. najjeftinije je sijeno i ali nažalost i zimu. Tada ljetojeseni, sijeno najčešće kupuje proljeće i do 50% i iznosi 150 180 dinara metrički cent oko je skuplje jedan To
većini
u
—
se
—
za
sve
sve
na
se
U
se
u
za
—
sijena.
Ima
—
li
još
neiskorištenih
livada?
snage, Zbog starijih koja je otišla i inozemstvo ima livada su ili gradove rad, koje nijejednom dnom To šteta. Osim više sve prava pokošene (!). je toga ljudi o rijentiraju mehaničku obradu. Više nema da u odlaze kosci na livade. Tu kosijutro lice i mebaničke to ide brže i i lakše. pa a grablje, bolje, Zbog još toga imade raznih livada može kosilica da kosi. I to nepokošenih breg« gdje šteta da iskoristi. I tu naše kako to znadu rezerve« je »unutrašnje popularno govoriti. Vaša poruka? kada vidi neobrađena se oranica ili kako mi Najžalosnije je mekota, Al' borme Podravci videti senokošo govorimo. neje lepo nepokošeno (livadu). ne? Tu treba više da ni zemle Kaj zajednica još založiti, jeden peden ostane obdelan! Od bomo onda imali si koristi: I i i toga pojedinec zadruga ne? zajednica! Kaj
domaćinstava
mnogo
—
u
i nestašice
radne
na
samo
se
na
su
sve
»nuz
se
ne
ne
su
—
—
ne
se
nam
ne
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
—
Promet
rasplodnom
ie
S
ša
1
Babić
T.
2
Kovačević
3 5. 6.
7.
8 9. 10. li. 12. 13. 14.
15. 16. 17.
18. 19. 20.
21.
A.
Obrovnica Kozarevac G.
o
St.
32
V,
.. Predojević
— Hajsol —
D.
Žeželj I.
_
I.
o. Kašljavac
S.
krava . 2
tele
krava tele m.
krava ž. tele krava z.
ž tele
Farkaševac
ž. tele
Gradec
krava
Cirkvena
Dražica V. Trnovitica Daruvar Utiskani >
mjesecu
kolovozu
Kategorija
"
=
— Gredelj N. —Plijestić M. —Bačak T. —Pokorni D. —Đuričić F. Kalinski
Diklenica
Gudovac
S.
.-
Fučec
N.
u
pb.
m.
Kovačica
S
Frančić
kooperanata
Mosti >
A.
Mraz
proizvođača
Selo
M.
Buterin
4.
stokom
R. J. STOČARSKI
junica > “
.
. » > Z
— 2342 920 483
3638
2349 16022 655 3162 331
373
1978. godine
kupac »Sirela«, Bjelovar -
N » =
> ša . = =
4421 5470 809 2992
»
3046 24491
>
2300 8625
9943 9983 10024
s
2
pa
. m
=
> »
prezime proizvođača
Red.
Ime
22.
—Fridrih
br.
23. 24. 25.
26.
27. 28. 29.
—
32. 33.
34.
35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42.
43.
46. 47.
48.
49. 560.
51.
N.
—“Majcan
“V.
nz.
Korenovo
D.
Habijanec
F.
Špoljarić Debač I. —Kos J. A.
pa
junica -
;
X
Orovac
Grginac Staričevljani Daruvar Predavac Babotok St. Rača
—Tkaličanec —Hamonajec — Grgić M.
Orlovac
Kapelac Primjer
D.
I.
S.
Stanići Nevinac V. Pisanica Daruvar Dežanovac
M.
D.
A.
— Domović —Pehaček —
Semjanec Stojko F.
= Oskoruš —
»
D.
L.
15419
_ =
53.
54.
= Dent —
S.
N.
Boltičar
S :
=
4196
2
2193
>
9932
E
4341
z
_
2312
a
_
5233
=
krava
>
918
s
886
S
'junica
om
2171
OOUR
AIPK
Poljopromet Omarska 2947
2
Pisanica
>
2211
»
Prgomelj
M.
Dubrava
15409 1502 3383
:
Kupinovac
Đ.
»
ITPK
:
Parković
u
me
:
562.
"
15399
»€E
m
Pisanica
V,
z.
3343
=
aa
Mački Kapela Preko brdo
M.
15411
6643
*
S
Kovačica
»
3322 9914
»
o
a
»
2936
=:
>
Mlinarić N. Častek A.
Jurišić
s
:
D.
z
3073
'
—Sabolek D. - Živković G. = Fridrih M. —Mikulić I. — S. Mučurlija
>
3414
3
St. Rača
,
»
4176
S
Tuciljevac
*
»
15442 2174
"
Jabučeta
«<
s
6690
S
Gudovac
S
4211 4192
pm
Pisanica
V.
a
2200
.
Predavac Orlovac
kupac
6719
»
Prgomelj
*
L
Kuruc
44. 45.
Predavac V. Pisanica
M.
Mlinarić
Kategorijapb.
Selo
Curaj_A. Boltižar P. =Bosanac V. ——Ištak J.
30. 31.
i
.
4221
Z
-
POLA MLIJEKA »SIRELI«A POLA TELIĆIMA hrane, koje skupa, je nije da »snalaze«. Neki stoku tove poljoprivrednici rijedak primjer, pšenicom, neki što i sl. Evo tom rekao Ivan mlijekom je problemu Kovač, iz Ivanca: poljoprivrednik Koprivničkog napredni Koliko imate krava muzara? staji Tu momentalno: Malenka te dve i bik. Beba,Lisa, Cveta, junice dobivam Dnevno 30 do 80 litara. Sve ovisi o kada krava teli. Pola koja tome, dok koristim vlastite mlijeka predajem»Sireli«, drugupolovicu potrebe dio i telići. To hrana i tako vrlo brzo mlijeka potroše jenjimaipaknajbolja napreduju. Da li bi imati više krava-muzara? mogli još Vidite i sami da ima bi se komot Tu naći i desetak staji placa. moglo krava. ih nemam? To leko Da hrani i Zakaj je pogoditi! cijene stočnoj snim da bi se i mi lakše proizvodima stabilnije, vjerujem poljoprivrednici još U
doba
stočne
nestašice
ne
samo
da
nema,
već
i
se
nam
o
u
—
su
—
se
za
a
—
—
u
su
me-
157
-
+
—
=...
a
-.—_
--
-
--
—_——-——
>
-_
-
=
---
-
————I]
orjentirali . proizvodnju. preuređenje staja nisu da uđu u veće pa najpovoljniji,ljudi boje, materijalne investicije. Ivancu dosta Koprivničkom poljoprivrednikaU poznatih skih proizvođača? mljekarda spomenem: da ih ima. Samo Valenta Dakak ŠimuStjepana Kenđel, Slavka Punek Andro i jošn. Stjepana Dolenec, Jakupčić, Josipa it nić, kojih momentalno i nemogu da sjetim. robnu.
na
Ni.krediti
baš
za
se
ima
—
—
se
krava
krajsvojih
Kovač
Ivan
muzara.
»mljekare«? Ivise ubrajate bolje Ana, snaha Tu mi sin ukućani: supruga pomalopomažumoji Josip, kak svaki Znate Ružica i tetka kod Marija. poljoprivrednika: svoj je ako hoćeš i stoku nahraniti. obraditi posel napraviti, vrijeme rad. vi ste i Uz poljoprivredu uključeni društvenoobitelj može? Zar to jedanpoljoprivrednik politički kad hoće! I Po ja poslovici: može, narodnoj onojstaroj Ivanec. dužnosti bio par Koprivnički predsjednik mjesnezajednice godina selu može da i Da organizirati Vjerujem drugazadruženja. spominjem naša i zabavni susreti. To dokazuje akcijamjestu najbolje društvenosvi kresovi«. To »Ivanečki Koprivgdje uključeni mještani manifestacija, je politički Ivanca. ničkog T. među
—
—
mora
sve
na
i
—
se
sve
—
u
sam
se
na
se
ne
na
u
su
A.
158
aNnaavađnađv"aa<—
o.
—
STOČARSKE
:
IZLOŽBE
započeti mnogobrojne što »vratima«, znači da će uskoro Rujanjepred rasplodne ih ima stoke. U tom stočarske izložbe ili smotre pa Gea mjesecu i nazivamo stočarskih zato izložbi. mjesecom rujan produžuje izložba Vrbovačka i 9. IX. Izložbe Vrbovcu. Sunji započinju .To će i svečano će i 10. IX. kada šampioni. pobjednici proglasiti uložen biti veliko vlasnike dugogodišnji trud.u priznanje grla pobjedničkih rad. uzgojnorromren jedan običaj. ružan “Krave i Na našim izložbama zapažamo selekcijski da vimena tako da nabrekla redovito otežavaju mlijekom doje, biti otvore. curi kroz sisne i nego mogu Posljedice mlijeko kravama, kretanje zademože zlo vimena vimena. teške i opasne po zdravlje Upala jenajveće koje vimena krave. A krava siti te naše i:vrijegubi cijeni upalom rasplodne dnosti. da stočarskim upozoravaju stočare -izložbama komisije Ocjenjivačke ali pomuzene, poštuje. rijetko muzaremorajubiti taj zahtjev: u
se
za
se
na
za
i
se
ne
ne
samo
na
s
'
.
na
'
se
Sa
i
Zena
stočarske
izložbe
u
Vrbovcu
dom ISKORISTIMO U JESEN VOĆE!
Poslije mogućnosti jeseni, proljeća i lubenica marelica, šljiva, dinja bresaka, višanja, ribizla, jagoda, trešanja, i dr. smokve kasne stiže kruške, grožđe, jabuke, jesen hrana Zdrava i ukusna i starce. izvor Voće zdravlja pogotovo djecu je sirovom voće svakom stanju Najbolje jejesti pogledu. krijepi organizam ili barem napitcima. voda U voću kojoj zastupljene hranjive je glavnasastojina Od
pa
da
imamo
do
koristimo
voće.
u
za
u
u
u
:
u
su
razne
tvari.
159
kod pa Šećerje voća, igraglavnuulogu prerađevina nalazimo U voću šećer kao voćni i ga (pekmez). (fruktoza) grožđani (glikoza). Brzo Količina šećera voću ovisi odlici i upija tijelo. položaju vrsti, terena voće raste. na kojem ima voću malo. Bjelančevina važan
sastavni
dio
u
se
u
o
u
Pektinske
tanini se
-
tvari
u
voću
izluče
tako
Od
Mirisne
količinama
raznim
u
zavisno
vrsti. Pektini
o
i
pomažučišćenju bistrenju voćnog (npr. vinu). da sobom mehaničke i mute tvari vino. povuku druge koje tvari voću ima i fosfora. kalija, ponajviše natrija nalazi kožom i kod te ga pod prešanja prelazisok, djelomičsoka
U
u
vinu
za
u
voća
no
voću
u
i
rudnih
Boja oboji.
ima
se
u
(eterična ulja) daju prerađevinama poseban okus i miris. i kad Zato prezru. Stvaraju vrijeme dozrijevanja gube je vrlo važno brati voće upravo vrijeme. U voću tvari
voću
se
i voćnim
za
se
na
važni
su
vitamini.
Navodimo
kemijski nekog Jabuka: 81—89% 8—12% 4—12% vode; šećera; tanina; kiseline; 0,02— 4—6*/v rudnih tvari. bjelančevina: 2— 4%/o Kruška: 80—86% 8—13% 3—6% vode; šećera; kiseline; 0,02— 2,5%/ tanina; 3—6% oko 3% rudnih tvari. bjelančevina; 4%/o Grožđe: U bobicama ima 65—85% 10—30%%e nedušićastih eksvode; šećera; traktivnih tvari dušičnih tvari tanina 15— 0,2— pepela 0 ,2— kiseline vinske kiseline vitamina tragovima; jabučne 0,1— 0,4— 35%; 0,5%; 0,6%0; A,B,C,E,P. 0,2%; 0,8%; Vitamina E ima malo 100 gr mg grožđu 1— grožđa. Mineralne tvari od soli kiselina i grožđu s astoje organskih (tartarata 12,5 i soli mineralnih kiselina sulfata i kasu malata) (fosfata, klorida). Najvažniji i fosforna kiselina. lij, kalcij, Navodimo neke od vitamina voću: najvažnijih A nalazimo vitamina Najviše marelicama, trešnjama, breskvama, limunu, vitamina dovodi do noćne narančama, greipPomanjkanje tog sljepoće, koži i rast izaziva slabost. promjena fruitu. probavnim organima, zaustavlja opću B: vitamin nalazimo bademima i B:» treorasima, lješnjacima. ribizlu, bademu i orasima. B Vitamini važni normalno šnji, kompleksa živčanih utiču i aminokisefunkcioniranje stanica, mijenu ugljikohidrata lina. tih vitamina dovodi do Pomanjkanje ozljeđenja očiju, promjenama koži i dr. sastav
voća:
u
u
na
u
se
u
u
na
u
u
su
za
na
na
vitamina
E
ima
najvišelimunu, naranči, greipu, jagodama, ribizlu, breskvi i nama, borovici, kruški, trešnji. Iz gore velika važnost voća navedenog jevidljiva očuvanju z dravlja, zato da svaka domaćica vodi pa tome računa. Voće otpornost je potrebno daje ishranu dodatkom voća pa neke organizmu je pravilnu mogućespriječiti D.K. bolesti. mali-
u
u
o
uz
sa
o
VV
VV
UREDNIČKI ODBOR Uređuje Glavni i odgovorni urednik dipl. inž. Dinko Kaštelan i izdavač: SRH. radnika Udruženje mljekarskih i uredništvo: Uprava Ilica 31/1II, telefon 440-476. Mjesečna pretplata za privredne d. 6.— i ustanove organizacije za d. 3.— a proizvođače mlijeka
Vlasnik
Tisak:
NIŠRO
»VJESNIK«
—
OOUR
TMG
—
Zagreb
VS
POGON
160
mm
mp
a
=>
<
en.
a
oo
po
-
a
—
o
di
ia
2