GOD
XV
ZAGREB
Govedarska
farma
SRPANJ 1978
u
Iranu
_.---.
m.
——-—
+
+
—
R. J. STOČARSKI
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKICENTAR —
TEHNOLOŠKI
TELADI
SISTEM HRANIDBE
kolost-
držanja uvjetima okviru hranidbi teladi. Potrebno ovog problema slučaj napomenuti je kolostrum tele kada obolenje krave, raspolaganju majke(uginuće iste krave treba dati kolostrum tada i vimena druge pasminekojeje sl.), Ako tada i to isto pripremi nijemoguće oteljenapribližno vrijeme. lit. doda 1 žlica Razmuti kolostrum«. jednojaje 0,3 vode, mjena tele. i time lit. punomasnog i mlijeka napajati Naime,ispitivanja ulja 0,6 bez toku resorbirati albumin može da prva razlaganja pokazala jajeta sluznicu. 24 sata kroz crijevnu da ga tele što iskoristiti i Kolostrum treba što zbogtoga nastoji bolje zavisno od načina više konzumira. Računa da tele simentalske se pasmine, ili od Nakon kolostruma. utroši 25—35 kolostralnog perioda hranjenja, kg hranidbe. starosti koriste sistemi drugogtjedna početka da li čemo tele ostaviti koristiti ovisi od sistem hranidbe će Koji toga krmiva. tov ili također od vrste i količine raspoloživih rasplod, U osnovi teladi i to: hranidbe tri sistema postoje broju prošlom
bilo
U
ruma
je
govora
teladi
o
i važnost
u
u
na
nema
mu
se
u
se
u
se
za
»za-
su
u
se
se
se
se
za
za
—
—
—
a
količinama
velikim
othrana
teladi
othrana
teladi
ograničenim
othrana
teladi
minimalnim
hrane
tekuće
količinama
tekuće
hrane
količinama
tekuće
hrane
mlijeko, svježe napajanje obrano i zamjena). Manjejepogodna mlijeko (mliječna mlijekoregenerirano siromašna ili obrano sirutka kao puno mlijeko, energiji jerje zamjena sirutke većih količina i mineralne tvari. Kod laktozu sadrži i proteinima, sirutke izazvati kod teladi mogu Upotreba proljevi. mlijeko zamjeni kada teladi od tri do četiri hranidbi tjedna preporučuje, mlađoj balanserima koristiti treba (tj. smjesombogatomproteinima dopuniti počinje i energijom) Kao
hrana
tekuća
teladi
za
koristi
se
punomasno
na
za
a
u
u
se
za
se
se
a
ne
se
Sistem
hranidbe
teladi
velikim
tekuće
količinama
hrane već
privikavamo sisanje je prošlom broju selu sistem dudice. telad Nažalost, ovaj da preko napajamlijekom stado 3 do odbića da tele siše tako tj. mjeseca primjenjuje, jošuvijek lit. ili 700—100 8—12 lit. dnevno tele rosti. Za to mlijeka mlijeka vrijeme posiše dobar i sistem vrlo kroz tri prirast jedino je skup nerentabilan, je Taj mjeseca. Za li se to i odlična kvaliteta mesa, sisanja plaća?). vrijeme (da (1— kg) i krmu. i voluminoznu koncentrate male telad ima sl.) (sijeno prohtjeve 1,2 Nakon nefunkcionalan. i vrlo spor napose buraga je Razvojpredželudaca, dolazi do rastu, ođbića neadekvatno zastoja predželudaca razvijenih zbog česti i veliki trbuh telad slučajevi čupavudlaku, poprima gubi težini, bilo
U
govora
da
telad
na
ne
se
se
na
sve
za
u
na
a
su
98
-
mineralnih i vitaminskih nestašica hipokalcemije drugih (deficibilo hranu bio jencija). Nije postepenog razvoja buraga,prelaz drugu je i većinom voluminozne obroke od i nagao krumsijenakorijenjača (repa, nešto kukuruza. sistem dobrano pir) posija prekrupe Ovaj kojijejoš prisutan kod selu treba ekonomski proizvođača napustiti, jerje neopravdan. Osim sistem hranidbe teladi punomasnog može se mlijeka ovaj provesti velikim količinama način hramliječne zamjene(regenerirano mlijeko). Ovaj nidbe teladi koristi tov teladi meso«. »bijelo Regenerirano mlijeko ili krmivo od mliječna zamjenaje sastavljeno obranogmlijeka prahu, masti i dodatka antioksidanata i životinjske vitamina, minerala, antibiotika, Prema emulgatora. postojećim propisima (JUS) regenerirano mlijeko državati 70% 26% 4% najmanje obranogmlijeka, sirovih proteina, masti, 8% 1% sirove 7% mineralnih tvari. vode, vlaknine, Suho hranidbe vođi. Dobivena regenerirano mlijeko prije otapa toploj Obično otopina odgovara punomasnog približno hranjivoj vrijednosti mlijeka. hranidba teladi vodom 1:9—10 regeneriranim mlijekom m iješa omjeru znači 1 9—10 lit. (što kg regeneriranog mlijeka miješa tople vode). Kod sistema hranidbe teladi 1 ovoga utroši oko kg prirasta 1,5kg Telad tovi od 10 do oko 100 dana tri suhogregeneriranog mlijeka. (oko Dnevni Na tova telad teži mjeseca). prirast prosjeku 1,2— kg. kraju 140—160 tovilištu biti otkg.Higijena besprijekorna. 1,4 Zbogoslabljene česta dišnim kao pornosti organizma (anemija), oboljenja organima, i takove mesa teladi ružičasta do uzrokoprobavne Boja poremetnje. je bijela, deficita jakomanemijomzbogjakog željezamlijeku. i
deficitarnih
a
na
na
uz
na
se
za
—
u
mora
se
se
u
s
se
sa-
u
s
za
se
se
u
u
mora
su
na
vana
u
Preporuke
za
količina
rege-
sistem
hranidbe
teladi
za
»bijelo
meso«
—_____————_
tjedan tova
neriranog mlijeka po grlu
Pa
:
otopine po grlu dnevno
ah
(lit.)
dnevno
Omjer regeneriranog mlijeka
i
vode
E
780
5,22
6
1:7,20
PROSD
980
6,02
7
1:7,15
1200
6,80
8
1:6,65
1440
7,56
9
1:6,25
1700
8,30
10
1:5,85
1980
9,02
11
1:5,55
2160
9,84
12
1:5,25
2280
9,72
12
1:5,25
2470
10,54
13
1:5,25
2410
10,54
13
1:5,25
oba om .
2660
11,34
14
1:5,25
hd3
.
2660
11,34
14
1:5,25
HRD oR ba
A_n
aaa
aaa
Ivica
KATALINIĆ,dipl. ing. 99
o
U ŠIRIM REPRODUKCIJSKIM
POLJOPRIVREDNIK
dohodovnim
nužno
odnosima
TOKOVIMA obuhvatiti
potpunim odnosi Ti odnosi odnose proizvodnje, proizvod. materijalni ukupne kao i proces samoupravno organizirani reprodukcije. prometa potražnje jedan i dorađivači nalaze fazi U prerađivači. sirovina, proizvođači proizvodnje fazi i dr. U skladišta fazi U potrošnje transport, prometa trgovina, i općinama, samoupravne z ajednicama, organizacije mjesnim njihove potrošači odnosima ovim itd. ishodištu je reprodukcijskim Poljoprivrednik gradu bave OUR-i sirovine. Do kao fazi koje njega proizvodnje proizvođač tj. veže robnu i doradom proizvodnju neposredno Poljoprivrednik svoju preradom. OUR-om po proizvode upućuje prometne preradi dalje prerade, tokove potrošnji. namjenjene Na vrlo složeno. rada sustavu Govoriti pokumjestu udruženog je što to udruženi slikovit način i što šat ćemo prikazati je jejednostavnije rad reprodukciji. utemetreba prvo tako i udruženi tvorevinu Kao i svaku u rad, društvu, rada kao organizaudruženog spada područje Utemeljivanje ljiti instituciju. rada odnosa. organizacija udruženog Podloga kojoj temelji cijskih ima tržištu smislu dohodovnom (potrošnji) koji proizvod je materijalni došlo do velike Kako podvrijednost. jezbogspecijalizacije svojuupotrebnu Za kod niz to rada proizvoda. izvršitelja pojavljuju materijalnog jele rad: udružiti da sirovog proizvođači svoj trebaju proizvode mlječne i prodorađivači prerade) (faza mlijeka prerađivači (faza sirovine), mlijeka odnosa metnici potrošnje aspekta (faza proizvoda mlječnih prometa U faza praksi vezivanjereprodukcijski opskrbe).dosadašnjoj organizacije faze faze sirovine rad vrši udruženi (poljoprivredprerade povezivanjem OUR faza i faza nici i OUR prerade) prerade prometa(OUR preradeudruživrši sporazumom trajnom samoupravnira prometa). Povezivanje treba odmah uteU ovim rada i sredstava. sporazumima samoupravnim vanju tada može i Ustav rad kako to udruženi postavlja ZUR, jer meljiti koliko stvar rad. udruženi da Drugaje (organizirao) utemeljio govoriti trenutku rad udruženi ostvariti će organiziranja. sadržajno uspjeti vriTo odnosi. dohodovni rada samoupravni udruženog Sadržaj utvrđivanačin način. utvrđeni odnosi na Samoupravni samoupravni jednosni treba ravnopravnosti temeljiti proizvoda materijalnog njavrijednosti ili rad počimbenika svih i samoupravnom neposredno čiji dogovaranju efektira sredno kojije predmet proizvodu materijalnom vrijednosno potrošnje. odnose dohodovne Za samoupravne potreban je reprodukcijske potpune susret samoupravno organizacije potrošnjom (samoupravne organiziranom rada. Ovim način vrijednost potvrđuje samoupravni kojom potrošača) klasični susretom samoupravno odstranjuju potrošačima organiziranim dohodovnih načelo tržišta i zakoni odnosa, samoupravnih temeljno ostvaruje bilo uložili su onih od nepootuđen da njega koji činitelja, proizvod nije kod tržištu živi rad. U klasičnom sredno ili prejoš koje posredno svoj od i zakonu težno po kupio ponude potražnje,proizvođača je vlada, trgovac bilo te ga, kad povoljno, plasirao vlasništvo, je njegovo proizvod koji jepostao rad
Udruženi
u
vezane
mora
su:
za
se:
su:
su:
u
u
u
su
u
a
s
se
u
ova
ovom
o
na
u
u
na
u
se
na
se
se
zna
s
-—
—
u
se:
—
—
—
o
se
se
samo
se
u
se
su
su
na
se
se
u
sa
s
se
na
se
sa
u
nas
100
U potrošaču pod uvjetima koji dozvoljavali. samoupravnim dohodovnim odnosima više može ne od i trgovac kupiti p roizvod potrošača time otuđiti OUR sada vrijednosno tajproizvod. Trgovačke trebaju s voju rada izraziti i tako vrijednost zajednoproizvođačima predstaviti zajedno kroz ne vid klasične samoupravnonego potrošačima prodaje kroz tako aspekt mogu opskrbe. Samoupravne o rganizacije organiziranim potrošača zajedničku rada ili odbiti. vrijednost potvrditi Ovim smo sustav rada kao izlaganjem htjeli prikazati udruženog uvjet dohodovnih odnosa. Kod kako i stvaranja samoupravnih odlučivanja gdje udružiti rad treba očima imati sustav rada i trapred taj udruženog njemu žiti interesa. samoupravnog rada ostvarenje preOrganizacije udruženog s kao rade, koje udružujupoljoprivrednicima proizvođačima sirovine, trebaju ne sustavom samo rada nego predstaviti svojim kapacitetima udruženog one dohodovni interes. kojem ostvaruju samoupravni kad ulazi u udruženi rad treba se boriti: Poljoprivrednik da robni ima definirani od faze proces a) njegov proizvod jasno počev sirovine pa do te da zna činbenike sve udružili rad radi su potrošnje, koji i prometa kao i bar načelno jedničke proizvodnje materijalnog proizvoda, s gdje proizvodi pretežno povezujupotrošnjom, da su točno mu definirane i obveze u prava b) procesu prozajedničke naročito izlazni te opseg izvodnje podjela rada, tokovi, proizvodnjevrijednost rada, njegovog da se i r avnopravno svim samoupravno c) osigura odlučivanje elementima rada i zajedničke proizvodnje, vrijednosti zajedničkih cijena, da i sustav bitnim o svim d) jeosiguran pravilan potpun informiranja stvarima sustav kontrole osobne konpo zajedničke proizvodnje, principima trole i samoupravne radničke i kontrole, da i u e) je osigurano neposrednoposredno samoupravljanje organiformama rada kroz se zacijskoudruženog koje proteže njegov interes. upravni pravnim kako već smo udruženi rad ulazi Poljoprivrednik, ranije iznijeli, komkao dohodovna i udrupleksno organizacijska, tj. proizvodna, trajna jedinica rada. Ova traži da i odnosi budu tako Treba ženog kompleksnost raspoređeni. odnose vezani su razlikovati proizvodnokoji poljoprivrednika kao i To odnosi su dosad smo trajne proizvodne organizacijske organizacijske jedinice. koje iznosili. dio odnosa zadire radniDrugi izjednačavanje poljoprivrednika cima udruženom u radu. treba dobiti kao i sve Poljoprivrednik sadržajno radnik radu dohodak radom, udruženomradu. Radnik u udruženom stječe i To susreće i kod samo upravljanjem privređivanjem. poljoprivrednika, to sve mu treba kroz samoupravne akte opće omogućiti. može odlučiti da ili više on iz domaćinstva Poljoprivrednik njih njegovog rade uđu radni odnos OOK u odnosno kojineposredno OOUR u neposredno ako OOK ne O tome sam odnosno postoji. Poljoprivrednikodlučuje dogovorno članovima sa domaćinstva. svog može odbiti da uđe Poljoprivrednika ne u radni odnos ako udružio rad i sredstva kao robni je trajno svoj proizvođač određenog proizvoda. su
mu
na
tržištu
s
se
u
—
se
se
sa
u
za-
se
-
mu
o
mu
X
mu
samo-
:
u
za
u
s
u
-
se
sve
u
se
on
101
ka
—;—>>
> om Mo
<
o
i
i
i
io
-
Ma.
——
————-——
formalnorada sredstvima društvenim radu udruženom Radnici stvarna. već pravna, dohotka i višem na podlogu stjecanje imajudovoljnu proizvodnosti, stupnju te i im zajedničkihopćihpotreba, osobnih, omogućujezadovoljenje koji takav malo Vrlo prostupanj poljoprivrednika kojiimaju razvoj. je daljnji i dohodak. To bi im izvodnosti dovoljan jenajvećinajbitniji osiguravao koji može On može se ne riješiti najednom. postupno riješiti koji problem, bilo O problemu jeriječi robnogproizvođača. vojempoljoprivrednika tiska. Na bit će i u narednim ovog poljobrojevima prethodnom broju, robnu da proizvodproizvodnju usmjeri svoju opredijeli, privredniku je Na što ima. rad onim i da udruži racionalno svoj gazdinstvo rasporedi nju, aktivnosti na da OUR-u poljoprivrednog gazdinstva razvoj usmjeri svoje je U što u svemu i da pomogne razdoblju jemoguće. prelaznom poljoprivredniku i shvatiti kao ali ih treba bit će mnogo uprkos njihkrenuti, nužnost; problema, što se želi. moći ostvariti način će na taj jer Kartal Pripremio: Josip koja
Problematika
se
i
nije ovdjepojavljuje
procesna
su
na
u
za
raz-
se
ovom
u
a
u
na
se
s
se
ono
samo
PROIZVOĐAČA »SIRELINIH«
USPJELO JE ZBOROVANJE MLIJEKA
bilo
mlijeka, je proizvođača zborovanje Ovogodišnje robnih blizu 500 se dvorani U vrlo okupilo (Bjelovar) Vojnovića uspješno. član i Stevo među i Stanivuković, mlijekagostiju, kojima proizvođača Hrvatske. SSRN-a konferencije Republičke »Sirelinih«
ANKICA
ČIŽMEKOVIĆ
robnih
REKORDERKA
(preko sela) otkupnih mjesta je prošloj godini li u 1976. 18% više nego što za litara 73 godini. mlijeka, je otkupila milijuna i više litara 10.000 novčanu Sirelinu primilo mlijeka je premiju predanih đurđevačke, iz 400 robnih koprivničke, križevačke, proizvođačabjelovarske, količine i virovitičke komune. čazmanske isporučila mlijeka Najveće vrbovečke, Plavnica iz Ankica kojaje Bjelovar), (općina Čižmeković Gornjih je Evo 4 vagona ili litara 42.279 1977. mlijeka. mlijeka, preko predala godini »Sireli« tablice desetorice Bjelovar mlijeka, koji proizvođača najboljih količine mlijeka: najveće predali Samo
»Sirela«
u
na
440
520
za
u
su
Čizmeković (G.Plavnice) Veličan 2. (Bobotok) Franjo Peroš 3. Podr.) (Novigrad Ignac Linski 4. Mirko (V.Korenovo) Lalić 5. (Patkovac) Stjepan 6. Podr.) Madjer(Novigrad Stjepan Veličan 7. Ivica (L.Brdo) 8. (Bukovje) MarijaJagotić 9. Mile Čudina(Lasovac) Iršak 10. Ivan (Križevci) 1.
Ankica
42.279
1
41.102
1
36.056
1
33.821
1
30.874
1
30.703
1
30.252
1
28.624
1
28.586
1
27.430
1
102
ii.
—
a
a—aa_—_io
išo o —<
i
a
i
>
some
>
mo...
dinara litri po kolipo Premije isporučene ključu: 0,15 isporučene čine od 10.000 do 20.000 litara Za 20.009 do 30.000 litara mlijeka. isporučenih dinara veće količine od 30.000 litara premira 0,20 isporučene premira od dinara litri. po premijom 0,25 su
za
se
a
za
se
BORBA
ZA
KVALITETNO
MLIJEKO
i čestitao im Nagrađeneproizvođače mlijeka pozdravio je uspjehu Vladimir direktor da Družinac, »Sirele«, kojijeistakao, je godine 42 više li no nego primilo proizvođača premiju prošle uvijek godine, još to nisu iskorištene Ako da »Sirela« mogućnosti. usporedimo podatak, otkupvišak iz 18.500 onda 400 robnih ljuje mlijeka domaćinstava, mlijeka proizvođača nisu mnogo iako 860.000 d (!) primili premije ukupnojvrijednosti preko Prošle »Sirela« više nego li (86milijuna dinara!). godine je kojegodine intervenirala slabe kvalitete istaknuto pa prije zbog mlijeka, je (slikovito) da iz »vode može sirll«... 34 nisu praviti zbogtoga proizvođača (Ill) iako više od 10.000 litara primili premiju isporučili mlijeka. «Na da interes i »Sirele« i zborovanju jezaključeno, je proizvođača mlijeka da što od imade korist i isporučujekvalitetnije mlijeko, jer toga proizveđač i tvornica i zajednica uopće. na
ove
su
u
s.
se
ne
su
se
A.
Turković
IZ RADA SAMOUPRAVNOG FONDA ZA UNAPREĐIVANJE I RAZVOJ STOČARSTVA U SRH Već
kod
formirnja
Fonda
upravnim štine i odbora. Upravnog sporazumom,
Zadaci
Fonda
bili
1972.
Pravilnikom
godine
utvrđeni
Fonda
kao
i
su
osnovni
zadaci
Samo-
kasnijim Skupzaključcima
su:
društvenom i kreditiranje uzgoja rasplodnih grla privatnom sektoru, i kreditiranje, izgradnje, adaptacije opremanje objekata proizvodnju i kao i mlijekauzgojrasplodnih grla njihovu nabavu, i kreditiranje uređajaopremanje preradbenih kapaciteta, i i kreditiranje financiranje drugih mjera akcija kojeutječu povestočarske čanje proizvodnje. Sredstva provođenje prednjih ciljeva osiguravana proteklom iz izvora: periodu slijedećih i nabave
—
u
—
za
—
—
na
za
—
—
doprinos doprinos
SR
Hrvatske članica
—
krediti
Privredne
—
otplata
kredita
—
kamate
na
UKUPNO
su
.
kredite
banke
133,322.610 1,447.500 80,500.000 119,357.693 12,997.049
u
38,4 */e 0,4 %/e 23,2 %/e 34,3 % 3,7 9/0
100,0 9%
347,624.852
103
i
o
nd
i
i
a
di
>
m
Stanje
i iskorištenih
odobrenih
kreditiranja
i izvori
kredita
u
Odobreni
Izvori sredstava —___>
iznos
din
000
"
iskorišten
o/:
/ :
iznos
-
A
fond
Samoupravni
korisnika
Sredstva
korisnika
Učešće
e
244.725
repromat.
100,0
834.098
UKUPNO
kredita
i iskorištenih
odobrenih
Pregled
195.911
31,9 26,9
266.499
'
u
203.789
29,5 30,6
664.874
100,9
namjeni
po
u
i
M
II 175.633 40.318
ovčarstvo peradarstvo konjogojstvo objekti i
22.968 1.214 92.698
aj
u
kreditima
međunarodnim
*
ugašenih
Pregled
33.074
kredita
dinara
0% 49,7 9,9 1,9 7,3 0,3 23,1 7,8
131.821
46,7 10,7 2,1 6,1 0,3 24,6 8,9
10.150
oprema
učešće
%/
Odobreno
000
Iskorišteno
.
Namjena —— govedarstvo svinjogojstvo
39,9
*
i
sredstva
bankarska
41,2
342.874
i PB
265.174
26.267
5.043 19.341 741 61.153 20.818
_.—..jQkQžQžQžQžQž
i
kredita
neiskorištenih 000 dinara
saldo
u
krediti
I
Namjena govedarstvo svinjogojstvo
krediti
ugašeni
'
učešće
3.195
10.256
2.061
3.046 3.627
—
oprema
u
tenju 18.235
peradarstvo
objekti
koriš-
25.517.
ovčarstvo
konjogojstvo i
u
54
419
“1.494
30.051
međunarodnim
200
kreditima zr ae
orao
.33.181
UKUPNO:
12.056
77.690 E
—_________———_/__———P_P//___
Pregled
broja
grla obuhvaćenih
u
i iskorištenim
odobrenim
kreditima
smao moa odobreno
—————
Namjena po
31.768
govedarstvo svinjogojstvo
29.269 21.838
ovčarstvo (000) peradarstvo konjogojstvo
O iskorišteno nm ažj/ izo 27.397 žžž 19.309 12.250 659
733 14
:
33
'
P_I
goveda rasplodnih stanja brojnog Pregled 1972. sektoru razdoblju pod selekcijom) (grla
na
u
—
privatnom godina. i
društvenom 1977.
104
s.
m
bi on
aaa —Đ2ĐB———Lk|ke|\,
ykj/j/'.-:..
Broj
Broj
krava
ženskog
podmlatka
—_m X...
“ag
Povećanje ili smanjenje Ku
Sektor .
1972.
1977.
1972.
Ša A đa
:
&
1977.
M
Društveni Privatni UKUPNO: Index
|
|
.
Ako
bi
10440.
10668.
.8484...
12434
28818:
228714.
39486.
100
.173
8273
228
8778
15783.
16384
17262
24056
16612
109
139
—2
El 4 & 17
7005
23389
6794.
23406
dolazi se do uporedili podaci brojemkreditiranih grla, da kreditiran veći li 4.191 nego zaključka je broj grla je povećanje grlo. Normalno da i ovo kreditirano. povećanje Štojenajvažnije nije govedarskoj dobna struktura krava oba na i proizvodnji jepoboljšana pa sektora, mliječšto naročito izraženo društvenom sektoru. Sada nost, je pak mlječpoznata kriza na viškovi se interesa kod mlijeka osjeć u opadanju proizvođača za nova robnu ulaganja proizvodnju. Podaci tretmanom selekkretanju brojnog stanja rasplodnih goveda p od i dolazila obzir za da cije koja jedino kreditiranje pokazuju je najmanje tih Koapsolutno povećanje broja grla području Like, D almacije, Gorskog tara i Istre. Ako analiziramo odobrenim realiziranim i kreditima za podatke tu dovode do nas da iz tih namjenu, jednostavnog zaključka područja nije bilo takovo za ili nabava ili ako ih bilo zahtjeva kreditiranje (uzgoj grla) je nakon što krediti odobreni nisu realizirani. ovi
se
sa
za
u
na
—
—
u
o
su
u
na
o
su
i tom na Što.je zabrinjavajuće, dalje područjupostoji o padanje u odnosu dakle nema broja remonženskog podmlatka broj krava, redovnog ta. Iz tih i sredstava po razloga je nedovoljno korištenje programu operativnom rezervi mesa stoci brdsko Grla kreditiranja živoj planinskim područjima. što se Like i Dalmatinske uvode nabavljaju područje Zagore to i dolazi u ne uzgojnu evidenciju njihov podmladak daljnji organizirani uzgoj niti se može kreditirati. na
u
na
za
ne
se
u
,
i unutar područja pojedine općine organizacije znatno sredstava. pokazuju povećanje grlaanalogno korištenju Ostala
Kretanje
i
robne
proizvodnje mlijeka
—-———— Regija
području
na
tih
značajnijih regija SRH
u
područja
1977. gođini
O G; ;oDeee aT an ok Broj Broj proizv. isporučenih proizv. otkupljeno otkup1 više e ire = Mlijeko 10.000 litara ljeno po 1977. 000 lit. domać, 1972. 1977. 1977. u ko 1976. __—_——— vo kv Bjelovar Osijek
= Zagreb
sa
E
30.253 <-
Varaždin
Karlovac
Sisak
aa
470122.
103.359
3.416
23.483
25
223
318
14
65.915.
20.339
57
347
487.
134
13.330
84.390
2
29
17
> 4149
58
24.395
7.290
1.830
28
68.117.177
20.073.
2.753
5.916
6
56 “> 93 |Iel I E,.L. DD 1216. 1417
16.596 ..——
2.805
314.728.
3.128
m—/_______Č____
UKUPNO:
101.385.
PPP
100,611.
PŽ LL 246.
EEEEELLLlRl\lMTMVkl1et
jj
M"
"
aaa
166 Nđšđavnv 121.
2.807
a
105
brojisporučilaca regija apsolutnom je porastu mlijeka litara i više osim kod 10.000 Varaždinske u preko regije gdjeje proteklom bila uvedena restrikcija najveća periodu olkupamlijeka. Kod
svih
u
iskorištenih
kredita
I. tranše
1. kreditne
i razvoj
(Kutjevo,
Karlovac,
Pregled
obnovu
Namjena
sa
kredita
Ukupno
i struktura
Objekti i mehanizacija Oprema Stoka
UKUPNO: Međunarodna Poslovne
banka banke fond
Samoupravni Vlastito
učešće
UKUPNO: iskorišteni
kod
linije Međunarodne Bjelovar, Zagreb)
banke
za
%/
26,413.514 21,040.955 4,593.131
51,3 40,0 8,1
52,560.600
100,0
20,092.500 10,516.280 10,952.250 10,718.070
38,6 20,2 20,9 20,3
52,560.600
100,0
domaćinstva.
Izgrađeno je adaptirano ili po domaćinstvu 2.762 stajališta 9,5stajališta. 1. kreditne Međunarodne Budući linije banke, jeprikrajukorištenje i 2. kreditne toku već linije čija mogućnost korištenja namjenajeslijedeća: je Krediti
su
292
ili
a
u
Međunarodna
Lokalne Vlastito
%%
82,800.000 17 34,331.500 17 34,331.500 25 50,457.500 41
banka
banke
Samoupravni
—
Društveni
sredstava
Izvori
fond
učešće
UKUPNO:
100
201,950.500
Ukupno
%/,
54,908.000 35 68,635.000 17 33,337.000 20 39,220.000
137,708.000 102,966.500 67,668.500 89,707.500
35
196,100.000
398,050.500
100
9
Kooperacija
28
100
sektoru
28 17
22
doinves-
predviđeno konstrukcije je kamiona-cisterni nabavu tirati mlijeka prijevoz mlijeka, mljekare prihvat dok i sabirnih stanica za planirana kooperaciju (laktofriza), je opremanje i za mlijeka, objekata proizvodnju adaptacija opremanje daljnja izgradnja, hrane stočne te nabavu i grla. rasplodnih proizvodnju spremanje većim trošiti samo će u sredstva Ova dijelom ovoj, najvjerojatnije našem i smislu U tom možda i 1980. financijskoin godini. dijelom 1979., od 20 iznos dinara. ovu godinu milijuna planujepredložen Prethodne ovih sredstava za prema informacijekorištenje dogovoru društveni sektor banci za u prikupljaju udruženoj Zagreb, poslovnoj zajedZadružnom Hrvatske. nici za u stočarstvo, kocperaciju i načine zatvori Nakon što elaborati, pojedine konstrukcija organizacije ostalih i našem Fondu. između će prema podnijetzahtijeve prednjoj konstrukciji Promet vršen rasplodnih goveda proteklom periodu jeputemorganizii i po ranih kao unutar rasplodnih organizacija godinama sajmova prometom ovako: izgledao je Od
navedene
u
društvenom
za
za
a
se
u
u
a
za
u
se
a
za
savezu
se
u
106
-.———
Godina
krave i junice
bikovi
:
ženski
podmladak
422 412
1.922
318
2.188
1975.
350
2.784
1976. 1977.
338
3.179
368
4.227
1972.
1973. 1974.
Ukupno
Index
1.342 3.153
100 231
1.268 1.247 1471
3.774
281
4.381
326
4.988
371
1.115
5.908
440
918
—
849
govedapokazuje Organizirani prometrasplodnih napredak razmatranom da od 1972. osim 200 za napomenu periodu godine grla i 50 društveni sektor holstein oberintalske pasmine pasmine grla kooperaciju našu isto nema, područje Dalmatinske u Zagore Republiku vrijeme i iz organiziranim sajmovima pojavljujukupci drugih republika. Ovakav stoke nameće i nužnost organizirani pristup aukcijske prodaje dvorane stoke hitnost za izgradnje aukcijske prodaju Bjelovaru. I također rezultati. su svinjogojskoj proizvodnji postignuti značajni također
vidan
uz
u
za
uvoza
za
a
u
na
se
u
u
Brojno
Godina
Društveni
sektor
2.190
1977.
4.500
Poveč
1.710
sektor
Privatni
proizvod.
mb
12.295 14.623 19.123 15.085
2.328
Ukupno
—————————————
proizvod.
mb
krmača
rasplodnih
Ukupno
1972.
Kao
stanje
579
4.038
6.300
2 Pno
6.879
21.964 42.503 20.539
580
18.000
23.380
1
11.700
16.501
jevidljivo broj grla je porastao svinjogojstvu ili 93% za 20.000 kvalitetnih nešto li više nego iskorišteno preko krmača, je sredstava tu namjenu. Naročito IPK krmača i PIK porastao je brojrasplodnih Osijek »Belje«. kao i kod većine bave se organizacija koje koopercijom. nazimica i nerastova farma Najveći proizvođač rasplodnih svinjogojska Sesvete samo 4.700 prošle godine potrebe kooperacije isporučila jepreko kvalitetnih Nešto trendom i u grla. manjim nastavlja ovojgodini. U i opremu udio iz sredstava 12% 1972 u objekte povečan je planiranih odnosno iskorištenih sredstava Za tu ovu nam24,6%, 23,1% namjenu. bilo i sada jenu jeuvijek, najviše zahtjeva. Od do sada iznosi odnose tu za upravo prispjelih zahtjeva najveći namjenu. što
kvalitetnih
čak
u
za
za
u
za
na
za
a
se
—
za
društveni
—
za
kooperaciju
sektor
38,667.000 4,775.000
UKUPNO:
43,442.000
sredsiva raspoloživa nedostaje sredstva
9,690.40U 33,151.600 107
———-—
m
-
—————_—
- mo
a
a
i
E
+2
a
di io
-
U opreme
veliko
kreditiranje
i
u
će
se
za
Plan
Namjena
i program
kreditiranja
Angažirano
govedarstvo svinjogojstvo ovčarstvo peradarstvo konjogojstvo
1578.
u
godini
Slobodno
Ukupno
%/o
750.000 18.250.000 8,250.000 8,250.000 3,500.000 3,500.000 5,000.000 5,000.000 1,000.000 1,000.000 15,290.400 5,600.000 9,690.400 19,000.000
objekti i oprema učešće
narednom
periodu uključiti proizvođači koristeći sredstva Fonda domaće što će u opreme kreditiranje u ove pomoći rješavanju zatvaranje konstrukcije. opreme
međunarodnoj kreditnoj liniji
19,6 8,5
3,6 5,2 1,1
15,8
u
UKUPNO:
24,159.600 20,000.000 44,759.600
46,2
31,109.60065,690.400 96,800.000
100,0
.
Programom planom godinunajveća predviđena II kreditne Međunarodne banke opreme praćenje linije kreditiranje mljci sredstava, objekata karama,transportnih laktofriza, izgradnjuopremanje te nabavu stoke kod individualnih kooperaciji proizvođača. i
za
1978.
sredstva
su
za
u
za
u
STOČARSKE
IZLOŽBE U RUJNU
OVE GODINE
Vrbovcu, (10.) rujna Devetog (9.)desetog te će učestvovati bjelovarske područja regije, općine proizvođači njoj Posebno i bikovi. Vrbovec. izložbi će se izložiti Na rasplodne junice krave, bikovske će sa po majke bikovima, predvesti kolekcije junica pojedinim te životnom kao i krave proizvodnjom, pojedine najvećom togapodručja, kolekcije tovljenika. odnosu izložbe bit će zastupljene rasplodne svinje, Značajnije ranije kobile i rasplodne pastusi. izložba održava Sisačke u a se rujna Sunji.za područje regije, Devetog izložit će se i ovce rasplodna goveda, svinje, konji. održat izložba Buzetu će u za Sedamnaestog (17.) područje Istre, rujna izložit će krave i rasplodne junice. Dvadeset i održat će izložba četvrtog (24.) rujna Sinju područje bit će izloženi i krave ovce, Dalmacije, rasplodna goveda, konji. Na svim izložbama će učestvovati veći brojproizvođača poljoprivredne i opreme kao i zaštitnih ummehanizacije ostalog repromaterijala, sredstava, stočne hrane i dr. će se jetnih gnojiva, Najboljim proizvođačima dodjelit novčane i naturalne će fond uložiti sredstva velik radnih nagrade čiji broj i Učesnicima će također uručiti i organizacija institucija. diplome. priznanja održat
i
a
će
se
izložba
stočarska
u
na
se
sa
u
na
se
se
a
se
u
za
a
u
se
S. B.
108
moo
SEMINAR SABIRAČA MLIJEKA SA OTKUPNOG OOUR »KOOPERACIJA | TRGOVINA« Za
dan
31.
rijama mlijeka. Doma
PODRUČJA ČAZMA
—
uređenim i u Čazmi, godine lijepo ugodnim prostozbor i održan seminar sabirače umirovljenika, je 3. 1978.
u
sazvan
Seminar
PIK
za
PIK OOUR je pozdravio prisutne ispred »Koopei Čazma Plevnik Roman racijatrgovina« ing. tehnolog primarne p roizvodi dnevni red njemlijeka, ujedno pročitao poziva: 1. Higijena sabirnog mjesta 2. Bakteriološka kvaliteta mlijeka 3. Tekuća problematika 4. i Pitanjaprijedlozi otvorio
i
sve
—
s
Prisutni
su
bili:
drugPavljak Zlatko, dipl. predstavnik ing. Bjelovar, ujedno i stručni seminara o vog predavač Ivan direktor OOUR i ing. Brkić, »Kooperacije trgovine«, rukovodioc službe istom OOUR-u ing. Tremljan Drago, selekcijske pri novinar radio stanice Željko drug Stipanović, Čazma, ispred »Sirele«
—
—
—
—
Seminar
sabirača
mlijeka otkupnog područja i »Kooperacija (rgovina« Čazma
PIK
sa
OOUR
—
109
o.
ooo
som ia
1
m
i mno
m
a
amoča,
a.
a
i
a
i
a
A
aa
i ma
m
i
i
i
a
m
AE
aa
a
u
te
—
sabirača
dva
trideset
odnosno
sabiračice
mlijeka (samo
dva
nisu
prisustvovali). »Sisastanak sabirača te to Bio mlijeka predstavnika je prvizajednički Ako i i OOUR u rele« Čazma ovojgodini. trgovine« »Kooperacije Bjelovar da svake inače već će održat zatreba praksa ustaljena jošjedan, je kako bi barem sastanemo probprodiskutiralo postojećim jednom, godine odnosno tište sabirače lemima preko mlijeka (njih proizvođače (njih 33) koji 28 sela. 34 punkta 1000) težine da obnovi to bila specifične prilika znanje mjerenju Ujednoje i nauči nešto vodom i dodanom obrano), čuje (normalnog, mlijeka svih kvalitete bakteriološke rezultati npr. punktova mlijeka ispitivanja vrlo slaba sabirnih nekih kao i mjesta kojaje higijena područja, šegotkupnog hitno i treba poboljšati pod stanje. trudio da nešto više od Rad seminara drugPavljak 2,30sati, trajao je ili bi iščezli. bi oni bili mnogo kako neke što manji bolje objasni probleme, Plevnik reda Pod točkom 3. po jednog ježnog dnevnog drug jeprozivao odnosno kaže do kuda da ovim sabirača stiglo izgradnji, skupom pred da stanica sabirnih i Upozorio je (kućica) mlijeko. uređenju adaptaciji malo tamo i da vrlo blizu rokovi gdje poslova (1.maj) dovršenje 21 12 Od 34 treba još jepotpunouređeno, napravilo požuriti. sabirališta, ća i malo sabiralište dok će proizvožaša jošmanjevolje zbog jedno uređuje, će nositi i od 1. 5. biti zatvoreno nešto mlijeko proizvođaši vjerojatno napravi Plevnik Na te drug jepohvalio koji drugipunkt. kraju prozivke i nisu i uredili sabirne predložio gotovi, podstakao kojijoš prostorije prvi komisilokalna izabere isteka kućica svih da po uređenju rokova) (iza kućice uređene i treće prve, otkupnom najbolje proglašenje druge ja da to isto učine PIK OOUR-a Čazma, trgovina« »Kooperacija području više bi onda kako svi lokalna) jedna(ne područja dobavljači»Sirelinog« »Sirele« kućice tri otkupnompodručju cijelom ocijenilanajljepše komisija Bjelovar. izmjenice i reda došla točka 4. Kada pitanja pljuštala dnevnog je onih i Plevnik uglavnom općezadovoljstvo odgovarali drugovi Pavljak i ostalih to ili slično i su pitati. htjeli koji (pitanja) kojih postavljali da sabirača većine Na zamoljen je drugPavljak opravdano upozorenje uzorke da svakako »Sirelinom« radne ispitaju laboratoriju ljude upozori vodu izričito sabirač mlijeku tražiisumnjana mlijeka gdje kod ili obranost naznačenog proizvođača. mlijeku odnosno kute i sabiračima Na po kape, dvije podijeljene kraju od strane bile Kako isti dan »Poljoopdemonstracije predviđene veći dio sabirača terenu skrbe« završenog jeposlije DonjemDragancu 30 male traktore da vidi istima seminara (18, KS),freze, djelu prisustvovao i ostalu mehanizaciju. kopačice, prskalice Referent otkupamlijeka Roman Plevnik ing. se
a
se
se
na
o
u
o
se:
s
novo
—
na-
sa
se
u
se
za
se
za
su
se
se
su
one
na
one
se
na
za
a
1
sa
na
na
su
na
su
su
u
u
u
marame.
su
su
za
.
na
u
na
110
=
_—_—_-— M.
m
—_
<.
i
i
i
i.
i
IB
s
i
LR.
LL
Žena
i dom
KORISTI, ŠTO NOSI LJETO Svako
iskoristiti.
godišnje
doba
Svaka
ima
karakteristike
svoje
i
čari, je potrebno to
pa
majka znati, omogućila svojoj d jeci, da više kreću vrijemeljetnih praznika, svježem zraku, s unčaju i kupaju. Na zrak tu čovjeka povoljno djeluje svježi slobodnoj prirodi jer struji neprestano (zračno kupanje), pobuđuje ugodno raspoloženje, osvježuje i čini ga ga i učvršćuje bolesti. ga prehlade protiv otpornijim protiv mnogih Zato kako bi zrak jepotrebno ljeti odijevatilaganomodjećom strujao po tijelu. sunčane zrake rad svih i u tijelu organa Sunčanje tj. pobuđuju djeluju Pod sunčanih zraka stvara koži zaštitni raspoloženje čovjeka. utjecajem vitamin rahitisa i protuotrov zaraznih bolesti. Kod protiv proliv sunčanja izlažemo sunčanim zracima. Ono ako golotijelo korisno, je pretjeruje. Za neke osobe kao napr. srčane bolesnijeuputnosunčanje tuberkolozne, nike i Za da ljude. njihjebolje ljeto provedu brdskim, planinskim i šumovitim krajevima. mora
tome
o
nešto
za
kako
se
bi
na
samo
u
on
se
na
se
na
se
ne
za
nervozne
u
Kod
sunčanja valja pridržavati slijedećeg: kod koža U i uveče naglog sunčanja upali. blagomslučaju pocrveni težem iskoče koži i Može doći i do peče, slučaju mjehurićiopekline. Da to namažemo kožu kakvom groznice. spriječimo prijesunčanja masti, vazelinom ili kakvom masti. uljem, posebnom ako sunčamo sunčanju potrebno je privikavati pogotovo ljeti sunčati do 10 sati i oko 16 sati. Kad Najbolje je ujutro poslije podne koža možemo nesmetano sunčati. škodi i potamni Pretjerano sunčanje najzdravijem organizmu. se
se
—
a
u
na
se
—
moru.
se
na
se
se
Kupanjeje, svjež sunčanje, očvršćivanje Kod u ili organizma. kupanja slobodnoj prirodi (narijeci moru)ljudi ujedno i izlažu zraku što sunčaju svoje tijelo očvršćuje organizam. Hladna voda slično kao i ali (od14— djeluje tijelo svježzrak, Ona i ga snagu. snažnije. učvršćuje protiv prehlada produžuje 16%C) kod skladno naročito Plivanje, kupanja, razvija tijelo, pravilno držanje zatim koša i zato prsnog tijela, povoljno djeluje razvoj pluća. Plivanje među što naučiti Svako spada najzdravije prije plivati. sportove. dijete možemo katkad život sebi i Plivanjem spasiti drugima. Kod kupanja paziti slijedeće: katkada te ni pretjerivati. Djeca ostaju predugo vodi, igri da im već hladno. Ne ostati vodi dok usnice i osjete je smije poplave zrak
uz
i
vrlo
snažno
sredstvo
za
na
se
na
mu
a
na
mora
moramo
—
na
ne
u
se
u
ne
u
lil
dok
nastupi
drhtavica.
izlasku —
iz
vode
ne
treba
jevrijeme hladnijevjetrovito dobro ručnikom i obući se. tijelo istrljati daleko od obale i nizvodno su kupati gdje virevi, Ako
i
treba
odmah
se
jeva
kanala.
nijeuputnokupati tj. punim treba već kupanja ostavljati kupaćeodijelo ispododjeće, ga preobuci tj. odmah
se
—
iza
ručka
od
želucem.
s
po
Nakon
odmah
ne
izli-
skini
se.
K.
D.
IN MEMORIAM IZGUBILI SMO VRIJEDNOG I DRAGOG DRUGA I RADNIKA Dana
29. V
nakon
1978.
bo-
teške
godine, VKV naš Ivan, lesti, je dragiŠiroki 56. proizvodnje tehnolog radnik, primarne života. godini ali težak i bio Životni bremenit, je put vidne rezulsvih teškoća usprkos postigao je kao i ličnom tate unauzdizanju poziva koji opredijelio. pređenju raditi U mljekari počeoje Zagrebačkoj 1949. 1. XI radnik nekvalificiran kao mlad, do 1. IX 1953. pa godine. godine, vrlo bio vrlo Kao stručnjakacijenjenkrugovima je majstorkao & kod sredini bio ga poznavali, k oji ljudi svojoj radnoj omiljen je sirara, sisar od Posebno bio € radnika mlijeka cijenjen proizvođača druga. je organizatora kao vrstan pedagog obučavanju otkupnompodručju kojijeorganizirao vrlo ii ovog pokvarljivog proizvoda. čuvanje proizvodnje i nagranekoliko rad bio Za ovakav je putapohvaljivan svojpožrtvovan i zlatnom 1976. đivan sa Zagrebačke mljekare plaketom god. diplomama, kolektivu. radu rad i za izvanredne u zasluge dugogodišnji rad i stvaralački kojeje ulagao Njegovsvjetli lik, napori onima svima će dobra ostat narav, vječnoj uspomeni radu,njegova znali i ga koji poznavali. umro
u
mu
na
na
svom
se
za
.
sve
u
su
u
u
na
a
na
za
u
neumoran
u
svom
su
UREDNIČKI
Uređuje Glavni Vlasnik
i odgovorni
Udruženje
i izdavač:
Mjesečna Tisak:
NIŠRO
dipl. inž. Dinko
SRH. mljekarskih radnika Ilica 31/III, telefon 440-476.
pretplata a
urednik
ODBOR
za
privredne proizvođače
za
»VJESNIK«
—
ll2
pne
Kaštelan
Uprava
i uredništvo:
organizacije i ustanove mlijeka d. 3.— OOUR
TMG
—
POGON
d. 6.— VS
Zagreb