“pala
pau
ok
o.
Daj jeko“ Petar
vj
tv
E
Slane
Uzgoj
telad iu
w .O x g b
4 s)g
too wWn & o o e 4) g
>
POLJOPRIVREDNI CENTAR HRVATSKE R. J. STOČARSKI SELEKCIJSKI CENTAR
—
TEHNOLOGIJA: bilo
broju je prošlom broju
U hrane
a
nama
tekuće
u
HRANIDBE
govora ćemo zadržati
ovom
i othrani
hrane
TELADI
o
othrani se
na
teladi
velikim
othrani
teladi
tekuće minimalnim količinama
tekuće
količinama
količi-
ograničenim hrane.
manjimkoličinama telad teladi. Kako radi hrani odbijanju polu Zapravo koncentrahranom: krutom do pune prohtjev sitosti,pokazuje mlijekom što ubrzava hranidbe način i tom predželuca omogućava razvoj Ovaj sijenom. to krmiva voluminozna brži raspolažu, najviše gospodarstva kojim prelaz da smatrati Može vodi i ovaj je proizvodnju. najracionalniju koji je put hranidbu hrane tekuće količinama othrane sistem najpogodniji smanjenim Prednosti tov koristiti će kao i.za teladi junadi. telad, koja rasplod robni količini vrši ušteda što zato proizvođači mlijeka (koje očituju fiziološku sistem ima da što više realizirati i ovaj drugo, tržište), nastoje način telad i ubrzava osnovu, ranije postaju predželudaca taj razvoj jer preživači. i metabolički funkcionalni organa, Za probavnih razvoj anatomski, Poznata teladi. hranidbe način ročito je značajan odlučujuće predželudaca, hranidbi da razvoj h ranom) (tekućom mlijekom dužoj je činjenica,je pri “ usporen. predželudaca je fizičkim povekrmiva Kruta stimuliraju utjecajem svojim (koncentrati) i mišićne i molitet stijenke buraga razvoj (pokretljivost) ćanjevolumena, sistema kod našim U aktivnosti. ovoga fiziološke postoje uvjetima njegove količinama vrši hranidba punoda smanjenim varijante, mogućedvije količinama ili masnog mlječne izdvojena mast) smanjenim nije mlijeka (kojem zamjene. količinama punomasnog teladi Hranidba mlijeka. smanjenim a) 8 kroz lit. dan 6 od količini Telad tjedana. mlijekom napajasadrži količini tvari količina Ova je koja hranjive esencijalne mlijeka dnevOstatak obroka. biološke vrijednosti potrebne neophodna osiguranje tvari i količini nih nadomješta h ranjihiv drugih proteina energije, potreba žitaricama Jednostrano i starterom po prihranjivanje sijenom volji. i vitaminima mineralima bi do deficita dovodilo proteinirna, periodu rezultatima. slabim odražava što proizvodnim teladi muške othranu sistema rasplod ovog preporučljiva Varijanta krava NP. ovoga i BM od »bikovskih Drugavarijanta nadprosječnih majki« količinama teladi othrana sistema ( ili mlijeka regeneriranog ograničenim je zamjene). mlječne hrane od tekuće teladi također (mlječne odbijanje planira Ovdje žensistema starosti. 8 ovoga pogodnaje uzgoj Varijanta mjene) tjedana tov telad kao i junadi kasniji namijenjenu materijala, rasplodnog skog dva U farmama. teladi prva koristi tjedna industrijski uzgoj Mnogo sloboddrži nakon kavezima suhim drži telad života toga steljom, iz. od teličarnicima, većim Nije zgoregponoviti prošlog no skupinama teladi
Hranidba
se
hrane
tekuće
s
ne
se
ranom
o
za
ona
a
na
se
u
za
za
se
za
na
se
se
a
na
na
se
:
“
a
na-
sa
se
:
sa
na
u
se
u
za
u
samo
se
sa
u
ovom
se
.
za
za
za-
se
za
s
za
za
se
..
u
114
na
za
se
sa
u
u
a
se
broja, krmivo zamjena) ako
netko
odluči
varijantujeregenerirano mlijeko (mlječna od masti sastavljenoobranogmlijeka prahu, ž ivotinjske i dodatka vitamina, antioksidanata i minerala, antibiotika, emulgatora. Prije hranidbe vodi. Prema iskustvima i toploj otapa istraživanjima najbolje ako 15% vode kroz iskorištenje postiže, jekoncentracija otopine (6,6 k g 1 suhe Plan hranidbe količinama kg tvari). jeograničen regeneriranog mlijeka kod odbića 8 (mlječne zamjene) tjedana. dob reg. otopina lit "starost tjedana mlijeka (kg) 1—2 s 0,10 2—3 6 0,30 6 3_4 0,50 5 4—5 0,70 4 5— 0,90 .6—7 3 1,20 6 7— 1,5 1,50 8— — 1,70 8 9— — 1,75 9 _ 10— 1,80 10 _ — ll—12 1,95 11 12—13 — 2,00 _ i vode Sijena daje _po volji. Do težine teleta od 120 utroši 20—25 kg kg suhogregeneriranog mlijeka litara 100 oko startera i 50—60 (200— mješavine), kg kg sijena. 250 Othrana teladi se
za
da
ovu
u
se
u
se
s
|
—
se
se
minimalnim
Kod
količinama
tekuće
hrane
odbija tjedana, fiziološki od tekuće hrane. Količina granicama najranijeg mogućegodbijanja utrošene tekuće hrane kreće između 70—100 lit vrlo kvalitetnih dopunu kako bi telad konzumirati. Prema telad startera, mogla ispitivanjima pred odbiće trebala bi konzumirati 350 grama startera. Pri tako ranom najmanje odbiću doprirasti neizbježno maleni, zbog nemogućnosti konzumiranja suhe hrane i sistem pa voljno najkvalitetnije. Ovaj nije pogodan uzgoj teladi kod individualnih iako uvrstio da ga proizvođača namjerno znanstvenih proizvođači upoznaju određenim .stremljenjima preokupacija bih tome dodati da da tako znatan području. Mogao nijeisključeno nema dobi. Osim zastoj porastu nepoželjnih posljedica kasnijoj toga ovaj sistem nema niti ekonomske sadašnjim prilikama znatnije prednosti. Ivica Dipl. KATALINIĆ ing. ovoga
sistema
telad
se
od
starosti
u
se
3—5
dakle
u
uz
su
one
za
sam
se
s
na
ovom
u
u
u
NOVA
GOVEDARSKA
FARMA
U ČEPIĆU
otvorena od ČEPIĆU,krajLabina, jejedna najsuvremenijih govedarskih farmi farme 500 Slobodno Hrvatskoj. Kapacitet je grla. držanje 12 26 boksovi telad do 7 dana 15 i veteporodilištem grla, razdoj grla, grla rinarska ambulanta. i boksovima individualni Izgrađen je teličnjak 56 kao i boksovi 200 Izmusmještaj grla grupni smještaj kapaciteta grla. zište 32 te cisterne za 10.000 litara dvije jedinice, (2) prihvat mlijeka. U
u
sa
za
sa
za
za
sa
muzne
115
a
>
onom
mama
o
u
a
oko
400
sistem
izđubriva-
dvodjelni kapaciteta Nadalje krute tekuće i materije. od izdvajanjem g noja pročišćivaćem njetekućeg doiz uvezene, holstein krave a U dijelom dijelom pasmine, uzgoju dana 305 litara 6.920 kravi Planirana po proizvodnja je uzgoja. maćeg. dinara ili 13.350 dinara po iznosi 36,675.000 investicija Ukupna laktacije. učestvovali > kravi: KJE U kreditiranju sa". banka 40,20%: Riječka %o fond sa. 20,9 Samoupravni %/o 20,9 banka Međunarodna %/o Pula sa 13,6 »Puljanka« te i Pula Fondovi Labin, %% učešće vlastito 4,4 z 100,00%4 OOUR Rabac proUTPP farme Investitor Labin, »Poljoprivreda« je U Varaždin. izvodi radove a »Hidroing« Zagreb, »Agroinžinjering« jektant je ženske i i 236 krava od 311 farma farme okviru junica rasplodnih postoji smeđe teladi pasmine. 3.435 iznosila 1977. po Naturalna kg je godini mlijeka proizvodnja masti. 4.192 iznosila 305 kravi, dok 3,64% laktacijska; kg dana, je Uz dehidraciju ranije kapaciteti odgovarajući izgrađeni objekte što kao svi lucerne, postoje preduvjetiS. B. području proizvodnju čiju i dr. klima zemljište, POLJOPRIVREDNIKA NEKI UDRUŽIVANJA PRAVNI ASPEKTI OOUR-a S.RADNICIMA PROIZVODNJU ZAJEDNIČKU U silos
betonski
vagona,
za
sa
su
."/
u
su
-
-
sa
-,
—
.
ove
ove
M
u
na
u
za
su
ove
na
za
ovom
naU
su
radnika
udruženom
rad udruživanja Dosadašnji od strane određena da ukazao i radu bojaznost je postoji poljoprivrednika odnosa a građanskog kooperantskih naslijeđen iz koji je poljoprivrednika, udruženom Zakona forma bili pravna radu. prava, do donošenja koji elemente neke i ćemo kratkim Ovim objasniti iznijeti pokušat izlaganjem koji proizvodnje, zajedničke kod zasnivanja udruživanja koji pojavljuju sl. RR prave fes sumnjui lemenat 1. prvo Ovajpojam »trajnosti« odnosa. trajnosti Kao to je odobveza iskazati hoće kao nego treba shvatiti kao vječnost pojamkojim odnosa obveza iskazati hoće ti ZUR-u po trajosnovi; trajnijoj Pobiti ti ZUR-u godine. po odnosi trebaju preko jedne osnovi; trajniji nijoj neodređeno odnosi se vrijeme. da zasnivaju t umačiti treba jam »trajnosti« društvu našem biti odnosi Ni stalnost. kao mogu kom Ni jedni slučaju odnosi mogu stalni. kao zabetonirani proizvodnje zajednićke Utemeljeni neodređeno zasnovani ako i otkazati vrijeme. mijenjati uvijek utvrđen odnosa sporasvaki element može samoupravnom se Mijenjati ili Prijedlogizmjene dopune proizvodnji. zajedničkoj tj. udruživanju radu. udruženom ili radnici može dati poljoprivrednik i može Otkazati poljoprivrednik sporazum proizvodnju zajedničku odnosno od dana dana radu“ po udruženom i radnici'u zaključivanja. godine proteku obveze i stečena nužno treba prava rok Otkazni trebaju postojati; jer.se stečena otkazu O otkaz. izvršiti bez obzira u.pravilu utvrđuju uvijek odi obveze Stećena rok i oblik i prava i prava razriješavanja. obvezenjihov rada
oko
..
i sredstava
u
.
nam
o
su
,
a
se
s
|
'
.
ih
ne
se
nosa
na
se
na
na
u
ne
u
se
na
su
u
za
o
zumu
u
dia
:
ne
na
se
116
<.
_
<
en
o
o
sooo
m
ra
Poena |
se
udruženih
amortizaciju je ispunjavanje Po obveza iz stečenih sporazuma. prava zaključenog godišnjeg razriješenju i obveza iz svaki odnos tim zajedničke proizvodnje. No, poljoprivrednik prestaje kroz odnose pravo ugogubi suradnje kratkotrajne tj. mogućnost godišnjih i ad hoc odnosa i izv. pa varanja (otkupa) uključivanja organizirani otkup ako selu odnonso sela skupini kojejeorganiziran. postoji 2. oko element vlasništvo i strahokojeg pojavljuju Drugi je sumnje U članu 281. Zakona udruženom radu da zadržava stoji poljoprivrednik vanja. tim misli svako pravo pravo vlasništva, pod (stvarnopravni odnosi) i sredstvima rada zemljištu kojejepoljoprivrednik uključiofunkciju zajedničke proizvodnje. radi fizičkom ili udruživanju tih sredstava izvan Ovdje udruživanju i funkcionalno nego poljoprivrednika gazdinstva njegovog (interesno, vrijedulazi u živim rađom sa svojim nosno). Poljoptivrednik zajedničku proizvodnju i i sredstvima rada. Sva tri elementa Čim svojim zemljištem nerazdvojiva. i sredstva rada od rada porazdvoje zemljište (temelji minulog. rada) živog više osnova Ako ljoprivrednika zajedničkoj proizvodnji.se razdvoji tako da ta sredstva ili na način vlastitim raddrugi putemprodaje pravnim društveno njamapoljopnvrednika pređu vlasništvo, poljoprivrednik udruženi rad u odnos), primiti (radni jer protivnom slučaju postaje najamni radnik osoba ima živi što Ustavu samo i Zakonu koja tj. rad, jesuprotno radu. udruženom Ako vlastitim ili bilo poljoprivrednik .pravnim radnjama p roda koji način otuđi sredstva rada izvan rizike snosi i vlasništva, zemljište društvenog ta raspolaganja svojomimovinom. ima imovinom. U to prava uvijek Poljoprivrednik raspolaganja svojom dira što stvar hoće i da zajedničkoj proizvodnji. Druga je nastoji očuva u samo gazdinstvo poljoprivrednika ukupnosti, njegovoj jer očuvanjem se da cjeline gazdinstva stječu uvjeti ostvarivanje temeljnih postavki je dohodovna i poljoprivredno gazdinstvo temeljna proizvodna, organizacijska sustavu rada. To ali s jedinica udruženog nastojanja, njima prejudicira pravo da i sredstvima rada z emljištem poljoprivrednika raspolaže svojim teretima i sl.) (prodaja, nasljedstvo, darovanje, zamjena, opterećenja pravnim 3. Točni element i dosta izagospodarenje jeupravljanje gazdinstvom koji ziva kod nedoumica odluke da ići li poljoprivrednika prilikom donošenja ili Odmah da iznesemo da sam zajedničku proizvodnju poljoprivrednik i radne i upravlja gospodari svojim gazdinstvom organizira procese gazdinstvu. S radnicima udruženom radu zajedničke osnove dogovara proizvodnje radnici OOUR. a svog koje primjenjuje organizacijigazdinstva, svojoj funkcicnalno fizički. Svako Zajednička proizvodnja ostvaruje tj. radnici udruženom radu i izvršava poljoprivrednik svoje preuzete obveze iz rada Ako tako izvrši podjele zajedničkoj proizvodnji. preuzetu obvezu i pravovremeno snosi kako to utvrđeno potpuno odgovornosti je upravnom sporazumu zajedničkoj proizvodnji. Odnosi i sl. ali to adnje, obavještavanja, dogovaranja obvezni, da OOUR ima znači na naročito ne nekogprava gazdinstvu poljoprivrednika i | rukovođenje upravljanje. Kako iz ničim iznijetog vidi, gazdinstvo poljoprivrednika nije o pterećeno novim osim obveze i elemezajedničkog dogovaranja izvršavanja dogovorenih nose
na
sredstava
ako
ih
bilo
i
ne
u
za
u
on
se
o
a
se
na
—
u
se
ne
o
su
se
nema
ono
s
u
se
mora
u
a
o
na
on
za
se
ne
u
se
se
za
u
su
se
ne
u
ne.
sam
u
svom
u
on
u
u
se
u
ne
sam
u
ne
u
samo-
o
sur:
su
ne
se
117
biti. Udruživa-
bi trebalo
proizvodnji. strahovanja zajedničkoj smisao dobiva g ospodarstveni pravi gazdinstvo njegovo poljoprivrednika njem suvremenom to kako svijetu. gazdinstva poljoprivredna prav. dipl. Kartal, Josip nata
Nekih
u
ne
u
su
U ISTOČNOJ
MLJEKARSTVA
RAZVOJ
SLAVONIJI
godina Županji postoji industrija Mljekarska Počela i šire. pa nosilac i Slavoniji govedarstvaistočnoj razvoja glavni je litara 3000 oko i dnevno 1952. radom mlijeka, prerađivala je godine je Pokriva dan. litara 200.000 od da bi danas podkapacitet preko dostigla čime sabirališta 155 vrši iz tri 11 je otkup republika, općina ručje MI »Pionir« 13.000 oko obuhvaćeno otkup garantuje ljudi kojima suradnjom viškova tržnih mlijeka. rashladni instalirani su sabirališta 155 svih Na kojiomogućuju uređaji Kod većine tvornicu. zdravo dođe da aparati p ostoje mjesta sabirnih mlijeko uvid licu ima donosilac na i svaki masti mjesta mlijeku određivanje PPK Samo kvalitet »Županja« području mljekari. predaje kojeg mlijeka I da 1000 krava. farmi oko 100 mini ima nabrajamo. slika bi Da Slavoniji istočnoj mljekarstva upotpunila današnjeg kada 1929. vratiti nekoliko u godinu točnije unazad, desetljeća i Sikirevcima u Babinoj prve Gredi, preteče zadruge mljekarske osnivaju Poljoprivrednih zadruga. današnjih Martin i čika Sikirevcima osnivača od Jedan je zadruge Mljekarske i kaže: tih dana iz se Živo sjeća penzionerOsijeka. Radovanović, selu bilo dosta krava, našem pašprostranim uvjetovano »Oduvijek je samim količinama sa velikim i livadama pa tim sijena, »utvajima« njacima U što bilo više nego i počeli s ituacji takvoj potrošiti. moglo mlijeka je korist od bila velika unovčimo da te količine kako jernije razmišljati i što žene onoga pijacudangube. osnovali i Posle dužih zadrugu Mljekarsku priprema dogovora bio Prvi sedam članova. 1929. Živić, Ilija predsjednik je kojajebrojala godine uhodavali Prvu učitelj. godinu Ljubomir Pleša, tajnik poljoprivrednik, bila su sredstva Glavna rezultati. naročiti i nisu posao zadruge postignuti bio članova i pojedinih članova,poštoje broj upisninaudjeli članarina, kada 1930. nisu bila velika. ni sredstva mali uvidjeli ljudi godine Iduće, Pristui da dobro šanse ima da učlanjivati prilaziti počeli posluje, zadruga novih članova Na osnivačka pa je skupštini skupština. pilo jejoš odbor i izabran »Pravila donesena su predsjednik. upravni određeni zadruge«, Mljekarske zadaci i rada donesen Na zadruge, planrazvoja skupštini je člana te i odbora posebno. svakog predsjednika, Upravnog da bi kroz 500 litara U mlijeka dan, prerađivali početku (1929.) idućih“ tokom 150 litara i imali radili sa tri naredne članova, 3000 godine siRadili smo i količina članova uglavnom mlijeka. povećivao broj godina i maslac. ES »Imperijal« »Trapist«, Dutržište imali naše Za Zenici, Sarajevu, organizirano proizvode i nikada kvaliteta bila Roba brovniku i Crikvenici. nijedogodilo dobrog je kada U danima nekvalitetni. kao vrate da se jemlijeka ljetnim proizvodi Pavao Stubbe, višak nam što bilo više nego jeotkupljivao moglipreraditi, »Pionir«
i
u
već
radi
26
u
s
na
na
se
a
2
u
u
za
na
u
ne
sa
se
ramo
mo-
u
se
se
.
u
u
se
smo
nose
na
smo
smo
a
a
su
se.
sazvana
osam
na
smo
a
se
reve
:
smo
u
se
nam
smo
118
Baal
štje
|
Pranje
kanti
u
Mljekarskoj
zadruzi
Sikirevci
godine
1938.
veletrgovac poslove obavljali primitivnim zimi led po barama i čuvan jevima, hlađenje je sakupljan ljeto. i i Uporedo otkupom preradommlijeka prodajom gotovih proizvoda, vršila muznih i bikove je zadruga selekciju krava, nabavljala rasplodne junice i vidne rezultate sastava postigla pasminskog izmjeni goveda. Siromašnijim članovima telad tako dolazili na pa davala zadruga je besplatno uzgoj, do dobrih također od telad i kod krava, je članovaotkupljivana ostajala vodilo računa nabavci rasnih muške teladi njih uzgoju, svinja, uzgoju itd. otkup imala veterinarom dolazio selo i ugovor Zadrugaje kojije liječio bolesnu stoku davao kako da raznim ljudima savjete postupe slučajevima. Imali i bili od koristi ugovor agronomom čiji savjeti neprocjenjive do tada obrađivali način. ljudekoji zemlju primitivan Sikirevcima ni radom toku u Mljekarska zadruga nijeprestajala kanalima slala i rata,tajnim je proizvode svoje partizanima Dilju Papuku što korišteno bolnice. je uglavnom Odmah način i po oslobođenju prešli socijalističkiposlovanja rezultate i naše za postizali zapažene osvajali nagrade proizvode. Puštanjem rad 1952. radom zadŽupanji mljekare godine, prestaje Mljekarska osniva i danas samostalno ruga, Poljoprivredna zadrugakoja posluje, vidno zauzima mjesto poslovanju otkupmlijeka.« To bilo čika Martina Radovanovića iz o kazivanje je vrijednim zadrugarima naših za Sikirevaca, težnji ljudi udruživanjem, udruživanjem kojeje ZUR-u dobilo što svojpravismisao, jer nekadašnjim zadrugarima bili snovi« danas stvarnost. »pusti je iz Đakova.
a
Sve
ručno
smo
stro-
na
za
za
sa
u
su
a
na
se
o
za
sa
u
1
u
smo
sa
za
su
su
na
s
a
u
na
za
smo
u
na
u
a
sa
se
a
u
o
novom
u
su
119
čitaocu, tadašnjoj zadruzi bila ćemo predodžba jasnija iznijet član doslovce broj4 »Pravila« koji glasi: rasi zadaća Član4. zadruge »Zadruzi zadaća Emovčenjem proizvoda da i je mlijekamliječnih zadrugada vlastiti članovi dođu do što većih dohodaka od postigne naprednog njeni naročito stočarstva, te.da goveda, unapređuje stočarstvo, gojenje svinja i Da tu zadaću po uzmogne najproduktivnijih grla. živine, selekciji svoju. uveliko će u štovećoj raznakrmiva, mjeri, nabavljat ispuniti sjemena, gnojiva, naročito bikove nerastove, priplodnu stoku, mliječnim pedigreom, dobitka. Preuzimat članove i bez dakako. će zadruge ikakvog mlijeko od izrađivati te i proproizvode zadrugara,premaprilikama mlječne davati i i Prema vlastita osnivat će na jedno drugo. potrebi zgodnim mjestima da već u samom i i prodavališta početku sagradi potrebne nastojati zgrade nabavi inventar. Posredovat će i potreban mljekarski. prikupnji prodaji osnivat će po će onda rasplodne selekcijske stoke, potrebi zadruge, kojima stoke.« i poslove ustupati gojenjaselekcije ovih »Pravila« da imala zacrtan pravac Iz proizilazi jezadruga jasno rezultat danas vidi. vojastočarstva, Današnji proizvođači mlijeka toga Sikirevcima pravi nasljednici svojih vrijednih utemeljivača naprednog stočarstva. Oni danas i oko stado od +600 krava »Simentalki« 50 posjeduju nekoliko mini neki već muzu krave muznim junica, imaju farmi, aparatima. Isto tako dobri im obrađene po uzgajivači svinja,njive najsuvremeniSikirevcima danas jim agrotehničkim Poljoprivredna zadruga oslonac Brine da na nabavi kvalitetno poljoprivrednika. jeglavni vrijeme kredite nabavu i razna sjeme, gnojivo, kmriva, dajepovoljne junicakrava, farmi i dr. Sve mini tržne viškove gradnju poljoprivrednika svojih otkupljuje ima mrežu i vrši a u po povoljnim cijenama, djelokrugu trgovačku niz Pokriva sela Novi Grad i drugihuslugamještanima. područja Jaruge, Kruševicu i nikada do sada U četiri sela nijeposlovala gubitkom. i litara 1.750.000 otkupljuje predaje županjskoj mljekari mlijeka godišnje. U lista bit će slijedećem broju našeg riječistvaranju mljekarske zadruge Gredi i »Pionir« oko Babinoj industrije naporimaMljekarske stvaranja sirovinske baze selima komune. Dušan Miličić županjske OSNOVE LUČENJA PROIZVODNJE I MLIJEKA Da:bi
o
.
Ca
|
ra
samo
a
samo
rasne
sa
za
razne
raz-
a
u
se
su
a
su
su
a
normama.
u
se
za
svom
sa
ova
o
u
u
goveproizvodnju proizvodnja mlijeka predstavlja darske biološke i proizvodnje. Zbogsvoje prehrambene vrijednosti, mlijeko i nenadoknadive namirnice premlječni proizvodi predstavljaju pravilnoj hrani naročito stanovništva, njegovih pojedinih kategorija (djeca, bolesnici, Osim ekonomski unosna. starije stanovništvo). toga, mlijeka proizvodnja je su što većih količina ove Stoga smjernice proizvodnje dobivanje što niže troškove po kvalitetnog mlijeka mliječnom grlu, proizvodnje. Pod dobiveno se kvalitetnog pojmom. mlijeka, podrazumijevamlijeko ispravi zdravih i krava muzara, higijenskom mužnjom pravilno hranjenih izvršeni obrade nakon i u kojem pravilno postupci mužnje dopreme bakteriološke i mljekaru, cilju očuvanja njegove preradbene ispravnosti. nekoliko narednih U.ovom.i bit će iznijeti elementi osnovni nastavaka, te i obrada nakon lučenja mlijeka, mužnje, postupci mlijeka mužnje.“
Uz
osnovni
mesa,
u
osnovne
,
uz
nom na
su
u
a
u
120
Epin
vid
Mliječna žlijezda —
vime
prvotnu Mliječnu žlijezdu životinja, koje hranu koriste One imenom tu i mlijeko. skupnim sisavci, spada lučevina ženskih po čovjek. Stogajemlijeko, žlijezde mliječne organizama, mladunčadi prvenstveno danima života prirodi namijenjeno prehrani prvim do oblike hranidbe. U na nakon pa prelaska druge prirodnim uvjetima, tog kao udomaćivaprelaska (odbića), lučenje mlijeka obustavlja. No, posljedica i nja ekonomskogiskorištavanja, lučenje (sekrecija) mlijeka m užnjom Budući da mladih sisavaca nastavlja. jeopstanak funkciju mlječne uvrštava se sustav sisavaca. Danas žlijezde, mliječna žlijezda rasplodni ekonomski iskorištava i ćemo obrakravljekozjemlijeko. prvenstveno Stoga đivati prvenstveno vime i krave, odnosno lučenjedobivanje kravljeg mlijeka. nalazimo
kod
svih
onih
vrsta
se
kao
zovu
a
u
se
se
vezan
uz
u
Građa
se
smještaj krave nalazi između udova. Mliječna žlijezda trbušnoj stjeni zadnjih Ona kožnu ima predstavlja znojnužlijezdu kojazbogsvoje građe sposobnost lučevine. Zato naziva i od uskladištenja svoje još depoSastoji dva i čine funkcionalnu dijela, žlijezdanog sisnog, kojizajedno jednu jedinicu žlijezda. sisni ili četvrt Kod krave četiri takve koja kompleks (Slika 1.). postoje čine vime. vimenu su i funkcionalno i četvrti, Četvrti kojezajedno građevno dio četvrti od tkiva Žlijezdani potpuno odijeljene. izgrađen je žlijezdanog koje stromu tkivo od većih i vimena. Ž lijezdano jeugrađeno sastoji manjih lučevnih alveole Na tih režnjeva mjehurića koji (Slika 2.). stijenkama lučevnih nalaze stanice vrši mlimjehurića mliječne kojima stvaranje Te stanice košaraste mišićne stezajeka. mliječne obuhvaćaju stanice, čijem Iz njemproizvedeni sastojci. mlijeka istiskuju šupljinu lučevnog mjehurića. malim stvoreno mlišupljine, kanalićima, koji objedinjuju veće, odlazi cisterne vimena. kanalića jeko žlijezdanog dijela Stijenke mliječnih i cisterne također stanica U mreži kanalića i imaju sloj lučenje mlijeka. cisterni izlučeno između U cisterni uskladištuje mlijeko dvije m užnje. može 400—500 Iz cisterna gr. deponirati mlijeka. žlijezdanog dijela, prelazi sisni dio sisa. Na vrhu sise nalazi sisni kanal kroz četvrti, koji koji izlazi Dužina kanala iznosi oko 10 S strane kanal mlijeko. tog unutrašnje taj zatvara mišićni prsten, iz vimena. jedan koji onemogućava istjecanje mlijeka Kod obilno tlaka znade napunjenog vimena, uslijed velikog mlijeka, ovaj prsten što dovodi do iz vimena. U popuštati, nekontroliranog istjecanja mlijeka stjenci sise nalazi sustav limfnih i venoznih krvnih žila nabreknuće koje omogućuju time vimena. Vime krave dobro sise, olakšavaju pražnjenje je opskrbljeno Krv vime dovode tri do Venoznu krvlju. arterije, koje račvaju kapilara. krv iz vimena odvode tri vene. Po trbušne može razvijenosti potkožne Kod kroz vime prosuditi mliječnost grla. visokomliječnog grla, procirkulira oko 20 1 krvi odnosno 25—28 000 1 krvi dan. Osim minuti, krvnih ž ila, u.vimenu nalazi i dobro sustav limfnih žila. Isto vimenu razvijeni tako, nalaze motvrična živčana i kod prenose vlakna, koja podražaje sudjeluju vimena. Vime krave bazom okrenutom pražnjenja prema jezvonolikog oblika, rastresitlim vezano vezivnim.tkivom. U tkivu trbušnoj stijenci, koju je nalaze velike krvne limfni čvorovi.i dio masnog tkiva. Izvana žile, izvjestan vime tankom i nalaze je fine pokriveno pomičnom kožom, kojoj rijetke te i U sisnom koža čvrsto srasla dlačice,lojneznojne žlijezde. dijelu vimena, je i ni ni dio četvrti obložen podlogom lojnih znojnih Žlijezdani žlijezda. i
se
na
se
se
se
zove
u
u
se
se
zovu
se
u
se
se
u
ove
se
u
sve
u
za
u
se
se
u
se
zove
se
mm.
se
a
u
se
vene
u
se
na
se
u
se
za
ovom
se
na
sa
se
nema
121
a.
Žlijezđano tkivo
Mliječna
Sisni
Slika 1. Presjek,četvrti
cisterna
kanal
vimena
Mliječna
Slo
mišićnih košarastih stanica
stanica
Alveolarna
šupljina
Odvodni kanalić Slika
2.
gradje.mliječne
prikaz
Shematski
alveole
ulazi
i stvara
vime
produžecima koja svojim kapsulom, obliku tkivo vezino-tkivnu žlijezdano vimena, kojuje ugrađeno lučevnih veći ili sadrže Oni i (alveola). mjehurića broj manji režnjića. režnjeva i vlakna živčana limfne krvne i nalaze osnovi U žile, ovojvezivnovimena Kod tkiva. količina određena masnog postoji građenog pravilno tkivnoj Kada vimena. i vezivno-tkivne između odnos dijela žlijezdanog mjeran Kako vimenu. »mesnatom« dio vezivno-tkivni govorimo razvijen, naglašeno je i desne i 4 od krave vime već dvije l ijeve dvije četvrti, sastoji je spomenuto, i desne četvrti dvolisnim i ligamenodvojene strogo Lijeve zadnje. prednje da dokazano sraštene. međusobno četvrti i dok je No, zadnje prednje tom, biti znade Nekada sisom. završava četvrt Svaka funkcionalno i odvojene. izrakožne One i predstavljaju pasise. nazivaju koje broj sisa, prekomjeran zavisi sisa dužina i nefunkcionalne. sisnih kanala. sline bez Izgled Zbogtoga bređosti starosti i od grla. stadija pasmine, Kirin Slavko dipl. ing. vezivno-tkivnom
je
sa
u
u
osnovu.
u
se
ravno-
osnove
o
se
su
su
su
one
se
su
122
ae.
-
a
i
i
a
i
ii
=
U STOČARSTVU
KOOPERACIJA
NA PODRUČJU
BARANJE
zajednica kooperativne organizator te je poljoprivredne proizvodnje području općine, proizvodi 10 i 4 OOK-a 1106 te 8 OOUR-a i putem zadruga proizvođačča, »Belja« Poslovna
odnose
za
Belom
u
Manastiru
na
a
se
sa
stručnih
službi.
zauzima stobiljne proizvodnje području značajno mjesto čarska U 1977. rezultati u proizvodnja. godini postignutiznačajni proizvodi Na imade 3000 krava i za nji otkupumlijeka. području općine rasplod od 60% dok dospjelih junica, čega osjemenjuje putemumjetne oplodne, 40% bikovima ili Pod tretmanom osjemenjuje porijeklajejalovo. nepoznatog nalazi 151 krava i 57 selekcije junica ženskog p odmlatka. U 1977. 4000.000 litara izgodini otkupljeno jepreko mlijeka. Ukupno je ili 48 krava. 10—25 po građeno adaptirano staja U također rezultati. svinjogojskoj proizvodnji postignuti značajni ili 94 15—84 krmača. U po Izgrađena adaptirana objekta rasplodnih imade 2380 krmača od 1977. samo remont kooperaciji čega je uključeno 1230 nazimica. Na osnovu i rezultata 1977. postojećih kapaciteta postignutih svi da će 1978. ta nastaviti godini postoje preduvjeti godini proizvodnja daljnje povećanje. i i zadržat će Proizvodnjaotkupmlijeka ovojgodini preko litara. će 5 novih i 5 112 4,000.000 Izgradit adaptirati objekata stajališta i nabaviti 205 rasplodnih junica. Za tov kod individualnih 3500 se junadi proizvođača planira grla. U 78.000 od 25.000 kod indise proizvodnji prasadi planira komada, čega vidualnih 35.000 kod OOK-a. Ostala tov proizvođača, prasad potrebna nabavit će farmi i slobodnom na »Belje« otkupu. Ova će se i 50 novih proizvodnja postići izgradnjomadaptacijom objekata kod individualnih udruženih i nabavkom 1750 nazimica i 100 kooperanata nerastova. Tov dostići će 90.000 kod OOK-a ostalih i svinja poljoprivrednika PZ-a. putem U i tov od 300.000 komada. Osnovni zadaci programu je pilica bit će i ZUR-a. programa ovojgodini usklađivanju razvojaprimjene će se radna Obrazovanju proizvođača posvetit posebna p ažnja, mjesta zadružne će veći i organizacije uključit brojpoljoprivrednih drugih S. B. stručnjaka. Pored
tom
na
su
cca
se
se
se
sa
su
su
sa
u
u
u
u
u
se
se
na
sa
za
a
za
se
S
cca
u
na
na
a
u
se
REKORDER U PROIZVODNJI MLIJEKA OBITELJ JERKOVIĆ IZ KOŠKE, NAŠICE. —
U
novoizgrađenoj staji pasmine, obitelj ković što spada najveće proizvođače mlijeka dijelu Slavonije. Staja, nedavno 16 muzne je izgradili, stajališta krave, izgrađenim dijelom toku tov, bit će ove 16 još godine adaptiranajoš stajališta isključivo funkciju proizvodnje mlijeka. mehanizirana automatskim sisteStaja jepotpuno vezovima, pojilicama, mom sistemom kao i vlastitim laktoizđubrivanja, najsuvremenijim mužnje, frizom. kao osnovni silaža, U ishrani, obrok, učestvuje spremljena silos, kapaciteta 22 vagona, će čiji kapacitet, dogledno vrijeme, duplirati. sa
16
krava
domaće
u
u
su
sa
šarene
Jer-
ovom
za
za
u
za
za
pu
sa
i
u
se
u
123
s
. a
i
či
i
lk
in
i
a
i
m
a
a
i
da
-.—
-_——-.
—a—.--
a3
021
ova proizvodnju hrane, drugih kultura, obitelj posjeduje od obrade tla do osnovne žitne silažne kompletnu mehanizaciju: kombajna, odvoz cisterne i dr. U šta i tri traktora da tekućeg gnojiva funkciji više, bi se, roku dva silos 22 vagona. dana,napunio kapaciteta obrok Osnovni ishrani krava čini silaža 15—20 obroku učekg, ovisno odnosno redovito stvuje kapacitetu svakoggrla, proizvodnji koja rukovodstvom IPK OOUR Našice. ispituje stručnjaka Osijek pod Uz dodatak čini kukuruz vlastite superkoncentrata glavnukomponentu proizvodnje. Ovakav obrok i do 25 litara kod osigurava proizvodnju mlijeka pojedinih dnevno masti. grla 3,95— mlječne Uz ishranu i ova teladi djelomično snabdijevanje najbližih susjeda, obitelj 4,2% 1977. je godini isporučila prekoOOUR- Kooperacije Mljekari Osijek p reko 45.000 Momentalno u nalazi 10 tako samo da mlijeka. laktaciji a krava, ispodnevno 135 litara Većina ručuju ovihgrlanabavljena mlijeka. je OOUR-u stočarstvo i danas Jerković. Našice, čiji stručnjaci surađuju obitelji Kad veća od 100.006 drugapolovina popuni staje, očekuje proizvodnja litara S. B. mlijeka.
Za
stočne
kao
i
za
su
u
u
sa
o
a
u
o
se
ugo
Ki
*
sa
u
'se
samo
u
s
se
se
3%
PROIZVOĐAČI KVALITETNOG SA PODRUČJA SLAVONSKE
MLIJEKA POŽEGE
litiraž posljednje vrijeme »Mljekarskog dokaz da i čista«,raste, što ga jenajbolji taci To rezultat i i Reprihvatili. je nagrada tiraž lista«. “dakciji »Mljekarskog (Momentalno lista 50.000 i No da ima iznosi komada!) . nekih iz možemo primjedbi vidjetikratkog Šimun zgovora, koji jevođen Stjepanom laboraniom OOUR-a vićem Šišom, Mljeiz Slavonske Šimunović Šišo kara»Zvečevo« Stjepan Požege: imade 1.000 čitača Samo našem (Slavonske Požege) preko području i informativnih dosta lista«. Čitaoci nađu u zanimljivih, njemu »Mljekarskog biti da bi list mogao jošbolji. poučnih stvari, mišljenja Ima li poznatih mlijeka? proizvođača ima ih Na teško to mnogo, posljednje vrijeme odgovoriti, jer je Karlo da Samo bi spomenem: Kapl napisati. mogloponekariječ kojima i Mato Zadražil Vladimir Delić Ivan (Kaptol), Adam, (Trenkovo), (Toranj), Dušan Milan Pero Kundačić (Šumanovac), .Vuković (Tomi(Graberje) Majetić Mitrović Stevo Sudić i Antun Kovačić (Kujnik), (Drenovac), novac), Dragan Zvonarić i Ivan Mirko Ivica Blažević (Podgorje) Stjepan Filipović Selo), (Vilić većinom To Souček proizvođači količina kvalitetnog značajnih (Jakšić). mlijeka. U
su
cca
ra-
o-
sa
—
—
na
—
sam
no
—
o
u
—
se
su
:
SILI
124
,
>
“e.
2.
Ps
i.
i
tai
Bio
je
kratki
Šišom, popularnim ŠimunoStjepana laboranta iz Slavonske ni čudo zovu. što toliko vića, Požege, Nije poznaje deset tim poznatih mljekarakrstario jer je preko godina selima oko Slavonske svi dobro pa ga i Požege, poznaju, jasno proizvođača, njih. Zar bi bila čitaoca lista« i iz zanimljiva mišljenja »Mljekarskog Jasno tu mislimo drugihkrajeva. prijedloge, mišljenja, kritike, pohvale i Jer na svima da list« bude domaće zapažanja. je kraju cilj, »Mljekarski štivo kući svakoj mljekarskih proizvođača. to
razgovor
kako
sa
on
on
ne
nam
na
nam
u
A.
|
“BOLJE SLIKATINEGO VRIJEME GUBITI
“x
Da
T.
TRAČOM
domaćice, koje vogla i da im Prihiži«, uvijek zaposlene nije lako... ali da nam neka zadovoljne, su Katice Frtalec, posluži primjer domaćice iz Šemovaca, krajVirja. I mi nosimo mlijeko sabiralište Šemovcima,ali nismo najbolji ih selu mljekarski Ima prozivođači. mnogo boljih. »drže«
su
tri
na
—
u
u
—
Žena
na
selu?
Pogotovo tamo Najte pitati. kući sama. Da kuhala, zdjeje li:bi pospremala, prala, mlad mela, šivala, i sto krave dojila Katice hranila, Frtalec još... »Napajanje« ne? drugih poslova! Kaj — Vi i neobičan hobi? ipakdospijete jošjedan Pri malo nas lakše šest: suprug, kćer je (iako je djed, b aka, sin, i Kada uhvatim malo kista vremena, ja). god slobodnog primam (crtanje staklu i mi hobi od te staklo uopćeslikanje je još malena)...pomalo seoske motive i naš život. Tu ima tema uljanim bojamaprenosim seljački pretek? Kako ukućani hobi? gledaju taj S puno i kada trebam dovršiti razumijevanja. Mnogiput zamjene, mala kći već i sama vidla žaba po sliku,moja poprimakist, onoj: kovača, i ona pak digla nogu!!!. Da li to se isplati? Ja sada radim to već Zar novca, zbog zbogzadovoljstva.nije da li da po selu tračam i nego bolje slikam, vrijeme gubim? ni
—
u
“
au
“'
na
'
nas
—
se
na
na
na
na
—
me
—
a
vam
—
—
za
ne
A.
T.
125
is
i
i
a
s
4
i prezime
Red.
Ime
br.“
prozvođača
1.
Klobučarić
2.
Šofić
3.
Ferenčić
4.
Bahal
F.
5.
Bmić
M.
S.
I.
proizvođača
stokom
rasplođnom
Promet
=
V.
Selo Orehovica
Žabno Mački Lov.
R. J. STOČARSKI
CENTAR HRVATSKE SELEKCIJSKI CENTAR
POLJOPRIVREDNI
—
Veliko
Nevinac
kooperanata
mjesecu
u
lipnju
1978.
pb.
Kategorija
Kupac
krava krava
2457.
Polj.
5029
Stručić
S, Hlebine
bik
5271
Vet.
Vrbovec
bik
7050
Jambrek
bik
4296
SIZ
Koprivnica
st.
st.
g.
J., Prečno
polj.
unapr.
za
Kutina.
Sirač
krava
6.
Demeter
J.
7.
Demeter
J.
8.
Demeter
J.
9.
Hanzl
A.
Ljudevit
10.
Patek
S.
Trojeglava
li.
Vanjaus
I.
Orlovac
12.
Vanjaus
I.
Orlovac
13.
Pušić
J.
D.
Kovačica
krava
14.
Pušić
J.
D.
Kovačica
15.
Đeri
S.
16.
Đeri
S.
17.
Kudumija
18.
Carek
K.
M.
1683
TP
Križevci
1689
TP
Križevci
Sirač
krava
Sirač
ž. tele
10331
TP
Križevci
junica
9933
TP
Križevci
junica krava
4284.
TP
Križevci
928
TP
Križevci
9546
TP
Križevci
366
TP
Križevci
ž. tele
2526
TP
Križevci
Budronac
ž. tele
13114.
Budronac
ž. tele
Đurđevac
junica
— Kovačić 12791. _ Grabovnica A,
Đurđevac
junica
s.
ž.
tele
I., Višnjevac
Fertalj
13079
Fertalj
12779.
Kovačić
I., Višnjevac
A,
Grabovnica 19.
Bobovčan
20.
Čižmar
21.
Čižmar
22,
Brnić
Đurđevac
bik
12962
—Taborište
B.
Stražanac
bik
4972
Lesić
A., Lesinovac
B.
Stražanac
junica
4938
Lesić
A., Lesinovac
4274.
MA
S.
M.
bik
Nevinac
Domitrović
Varga
24.
Ferenčić
V.
25.
Domović
K.
26.
Đ.
Domović
S.
Orlovac
bik
Mački Dežanovac
krava
Dežanovac
bik
Dežanovac
bik
bik
'
-
»Zdenka«, Zdenci
V. 23.
S.,
15682
Carević
J., Lukavac
599
Nemčić
Đ.,
4364.
Brida
P., Vel.
Vukovac
Banovac
4334.
Bauer
Vinko,
Vel.
Miletinac
a
27.
Čokanić
S.
Pero,
Bruneta
41389
Ploštine 28.
Dupelja
P.
29.
Dupelja
P.
Dežanovac
ž.
tele
4450
krava
336
Josip, Bušetina Brlas
— Bušetina Brlas
Josip,
>
30.
Varaga
Špišić
krava
511
Špišić
krava krava
685
Knežević
Kata, Lozan
860
Popović
Dušan,
B.
I.
Milan,
Vizi
Grabovnica
i
31.
Arapinac
32.
Bubanj
B.
L. M.
Brezovo
p.
Nandova
126
2
i.
i
ie
i
dr
——SB—
_—a
a
ot
BT
m
o
S
an
i
o
a
e. e
ooo
Red.
br.
i
Ime
pre
zimes€l9
Kategorija
Kupac
548
Šporer Gačište
6382
Šporer Gačište
pb.
33.
Bubanj
M.
Brezovo
p.
krava
34.
Bubanj
M.
Brezovo
p.
ž.
35.
Rekić
36.
Vujčec
F.
37.
Srbljan
D.
Segovina
38.
Čižmak
V.
Đelekovac
S.
39.
Panić
40.
Miklečić Miklečić
42.
Goleš
M.
krava
Gola
krava
-Čemernica — 904. Dlaka Franjo, 620
junica
— Čukovec
bik
2923
—Bradić
krava
1001
Ban
Vladimir,
Miholjac V, Šušnjar
junica bik
_
Lj.
Sjeverovac
45.
Pavičić
M.
Zavnica
ž. tele
Dragovci
junica
Narta
bik
Kovačić
49.
Ištak
Gradusa
P.
Đ. I.
V.
na
Savi
Stanković
I.
Tkalec
1706
SIZ
S.
888
Ban
Vladimir,
Lalić
52.
Žilbert
S.
Maslenjača
Tkalec
Vrginmost
bik
549
SIZ
S.
O.
Sisak
bik
533
SIZ
S.
O.
Sisak
junica bik.
3311
2635
Pavičić
Blaž,
__
Đaković
Vlado,
Batrina st. Čazma
10134.
Vet.
1998
— Roždani
15680
bik
Kozarevac
15710.
Patkovac
bik
3712._
Jalševac
krava
1459
J.
O.
G.
Pavković
Milan,
MI
»Zdenka«,
V.
Zdenci
»Zdenka«,
_MI
V. 51.
Đurđevac
G.
.
50.
O.
Šiščani
Orlovac
J.
27
S.
Dragaš
48.
Tomo,
Fond
44.
Bakić
Karan
Milko
4810
I.
47.
Jagodić
Bregi
.
Marić
Štimac
Jozo,
4643
43.
46.
Modrić
bik
J. J.
Nandovac
Drago,
Koprivnica Miholjac
A.
41.
tele
Drago,
Zdenci
Kljunić Franjo, Čemernica
—Samoborac
Bunjački
Ivan,
v
Zena
dom
i
MALI SAVJETI DOMAĆICAMA Da
čovjek pravilno zdravlje razvije mješovitu hranu kojoj potrebne hranjive sastojine (bjelančevine, ugljikohidrati, vitamini i rudne masti, tvari). ima i nekom Bjelančevina najviše (ribi), mlijeku, jajetu povrću: i (grah, grašak, soja sl.). Pod obično kuhanu i sl. ugljikohidratima podrazumijevamo tjesteninu Masti biti i od mogu životinjske biljne (bolje ulje životinjske je masti). One vrlo kalorične vrlo količinama. pa ih treba uzimati ograničenim i sačuva
se
u
su
mora
uzimati
sve
s
u
—
mesu
i
—
—
su
u
127
o
-——_—__
a
ab
sm
kare
tvari
i rudne
Vitamini
nalaze
se
nizmu.
voću
u
i
Vrlo
povrću.
su
orgapotrebni <
primitak jepotrebno tako da slabi hrane čovjeka postaje deblja,premalo Prekomjerno uzimanje i ostale bolestima. organe. prema opterećuje Debljanje neotporan da
toliko
uzimati
Hranu
—
i izdatak.
uravnotežimo
on
a
srce
kuhanja uzimanja Preporuke pripreme,
hrane
i
kod
vrijednost. probavlja manju Bijelo ribe ili Sto ili kalorična Riba grama nego jaja. (100) nije manje nekim Ne kalorićnu ili 2 vrijednost.smije pripremati jajaimajujednaku iznutrice i ostali začini. suhomesnati kao što proizvodi, jelima kruha treba svesti ograničenu mjerujerdeblja. Uzimanje živčani Alkoholna umjesistem. Uzimanje djeluju pićanepovoljno iza obroka količine vina povoljno djeluje probavu. sati: ako nekoliko bit će ga meso pripremanja, prije ukusnije, Svinjsko hladnom. ostavite da sokom od limuna i malo vlažno stoji poprskate dodati Da riže kuha, dobro nekoliko je kojoj vodi, zgusne Zato limuna. j e koliko onoliko, limunrazrezati, kapi da istisnemonijepotrebno negosamo par kapi. potrebno tek kad što treba ga bi Da reš, posoliti. je krumpirposlao prije prženi pržen. potpuno bude ili želite da Ako kuhate juha sočna, (goveđe kokošje), bude li da reš hladnu zatim kuhati. treba ga staviti Želite pile vodu, mast. ga jakozagrijanu pečeno, stavite lako I hladno mlijeko probavlja. neki već redovito obrok .Nemojte preskakivati tj.izostavljatiobrok, svaki obrok. uzimajte Doručaktreba da jeobilan (kruh, mlijeko, jaje, marmelada). Nijedobro tašte kavu. piti da treba brzo vodi. Staviti Povrće (podmlazom), dulje stoji prati Povrće treba lonac vrelu ga ga poklopljeni vodu,nije uputnopodgrijavati. rđa. nožem čistiti i ljuštiti koji Voće dobro mlazom vode nego pod smijemo ljuštiti, oprati, jerje tada hranjivije. Da bi hrani sačuvali brže dobro služiti te da vitamini, ju skuhamo, je zatvorenim loncima Time ćete uštedili i (pretis). ujedno gorivu meso
—
kaloričnu
i ima
lakše
se
..
mesa
meso
s
se
su
—
na
na
—
na
rene
—
na
zrno
—
u
u
ne
se
—-
a
meso
—
u
vam
vam
a
u
se
—
—
crnu
na
:
a
—
u
ne
u
u
ne
samo
ne
se
u
na
se
vremenu.
D.
UREDNIČKI
Uređuje
ODBOR
Vlasnik i izdavač; SRH. i Udruženje mljekarskih radnika Uprava ACE Ilica 31/III, telefon 440-476. d 6.— pretplata i ustanove Mjesečna privredne organizacije i odgovorni
Glavni
dipl. inž. Dinko
urednik
Kaštelan
:
za
a
Tisak:
NIŠRO
za
proizvođače
»VJESNIK«
—
128
Go
RR
oO
Va
ra
one
K.
mlijeka d. 3.— TMG POGON OOUR —
VŠ
Zagreb