m.
amo
boo
m
si
ud
>
BILJNA PROIZVODNJA NA VLASTITOM POSJEDU, KAO RACIONALNA ISHRANA GOVEDA, OSNOVNA NA DRUŠTVENOM 1 PRIVATNOM SEKTORU specifičnost poljoprivrednog gospodarstva činjeNajvažnija jest sredstvo rentabilnost i upravo da poproizvodnje nica, jezemljište najvažnije iskonašim ovisi o mnogome ljoprivredne proizvodnje uvjetima stupnju proizvodnih kapaciteta zemljišta. rištavanja nedostatni tom bili načini biljne proizvodnje pogledu Dosadašnji bez kokroz duži ili kraći što period ostavljeno toliko, jezemljište korinedostatka zamisli realizacijom rištenja. Uklanjanjem neprestanog tog i hranidbenih znatno ukupneprinose jedinica štenja zemljišta, povećavamo trebalo nebi ha oranične sir. po proizvodnju Biljnu prob. proteina površine. kaže kako ako zatvorena Čižek reprociklusu, jer predimenzionirati nije i stočna biti da »Načelo proproizvodnje poljoprivredne jebiljna (1970.). kao da bez prograne poljoprivredne izvodnja nedjeljiva, jedna druge glavne svih grana danim mogu prema Proizvodnja izvodnje, uslovima, postojati.« time kako bi koristila međusobno drugoj, uskladiti, jedna jer i rentabilnu visoku cionalizira i stvara osnova proces proizvodproizvodnje ekonomska U neophodnost, kojaje poljoprivrednoj proizvodnji, nju. takvoj ili bilo kao grana. sporedna govedarstvo glavna pojavljuje gotovo uvijek što i Važnost napose govedarstva putemstajskog stočarstva, je tome, održava i pomineralnu i i zelenu agrotehniku gnoja gnojidbuneophodnu većava proizvodnost zemljišta. da se iznađu Zato naše osnovne najekopreokupacije ovojdiskusiji vlastitom hrane stočne načini i posjedu, nomičnjii proizvodnje spremanja kako bi da bi jednog (goveda), zadovoljile potrebe optimalno životinja 15.000 hektara 1. 2000 ili oko izazov proizvelo kg mlijeka. Upravoovaj budućnosti tehnološkom otvara nove perspektive agronomskom inženjeringu reprociklusu zemljištebiljka životinja. Suvišno isticati da gozemljišta jednimusijevom je je korištenje bez ovakovim osobito skupaproizvodnja dišnje prilikama navodnjavanja, donašim Ovo neimenovno koji prosječno prinosima postiže zemljištima. krmnim žitarica i induvodi do račun sjetvenih povećanja površina biljem, niska i strijskog bilja. Nadalje, nedovoljna, nekvalitetna, skupaproizvodnja loša hranidba krmnogbilja uslovljava držanje manjegbrojagoveda, očituje finalnih Veliki izbor i se proizvoda mlijeka. manjom proizvodnjom tj. i različita klimatska novih kultura i sorata njihova područja, prilagodljivost da na vlastitom nas krmnog potiče zemljištu redosljed proizvodnje organiziramo ili zeleni i Krmni prema Šibaliću biljakrmnogslijeda konvejer. slijed (1980) treba da bude tako da proizvodno zahtjevima pravilne organiziranodgovara što duže ishrane da zelene mase životinja, osigurava ravnomjerno postizavanje trenutku tokom iskoriste i da biljke najvećeg godine, periodu prinosa i kada odnos im vrijednost najveća, hranjivih jedinica probavjehranjiva sirovih ovih ljivih potrebno je proteina najpovoljniji. Upravozbog činjenica naknadnih intenzivno oranične i površine. uvođenje usjeva međuusjeva kvalitet Eberhardt da ovi navodi zemljišta, djeluju (1975) usjevi pozitivno iza žetve dobru strukturu ako ga koja gubi održavaju jer zasjenjuju, svakako
u
u
su
u
u
vremena
u
mora
ne
mora
ra-
se
se
za
se
se
u
a
uz
su
u
na
se
se
mesa
u
u
—
—
samo
s
u
na
se
na
a
mesa
na
se
u
u
a
na
na
se
82
ono
s
m-----
P=.
E
o.
ostane
=
.-
_——
a.
izloženo
>
>
dida
py
'
vi
“
=>
'
'
..
,
ak
obi
vjetru oplemenjivanje toga tla i to masu humusom,jerostavlja bogatuhranjivu leguminoze, uglavnom fiksira može reducirati i utrošak dušičnih pa dušik, skupih gnojiva rednu kulturu. Budući da iza relativno čisto tlo od može njihostaje korova, reducirati i utrošak herbicida narednu prazno,
i oborinama.
suncu,
Pored
se
za
na-
se
kulturu.
za
oranicama
Na
proizvoditi slijedeće
možemo
krmne
kulture:
švedska a)višegodišnje lucerna, djetelina, bijela djetelina, djetelina, zatim smiljkita travnodjetelinska smjesa (TOS), vrste stočnih kao i šeć. repa, stočna repa b)jednogodišnje mrkva, jara i stočni grahovica jari grašak, kulture dolaze iza kao naknadni ili €)kratkotrajne glavnih usjeva postrni. to usjevi, ozime ozimi zelenu bob. grahorice, graškovi, soja krmu, lupina, Ove kulture obično raži svega mješaju žitaricama, prije ozimin,. zobi ozimin pa čak i ječmom. Kao nosilac kukuruz silažni ili d) glavni energetskog hranidbenog dijela je pak kukuruz kulture tlo do 15. ili do 25. (iza postrni koja napuštaju svibnja Osim kukuruza tu sirak šećerac može i lipnja). jejoš (koji sijati kasnije od sil. vrlo kukuruza), uspješno. Kao stočna krmiva koristiti stočni stočni kostočna mogu e) kupus, kelj, rotkvica bundeve i dr. raba, uljana repica, ogrštica, uljana (ranola), Sve kulture ako im mogu mase i silirati, pododaju kultura, koje škroba suhe tvari pravljaju sadržaj (odnosno uspješno vrenje). Iza sorte Iza ozimih krmnih kultumogu ozimog ječma sijeti ranije soje. ili oranicu do 30. ili 15. mogu njihovih smjesa kojenapuštaju travnja svibnja kulture kao kukuruz kukuruz zrno, sijati glavne silažu, soja i sirak i suncokret silažu, bob,grašak, jaragrahovica, silažu, i silažu i dr. crv.
—
—
sve
—
—
a
su:
za
se
sa
a
sa:
sa
se
a
se
ove
—
se
se
za
se
ra
se
za
za
za
Primjeri Varijanta
krmnog
zrno
za
zrno
za
zrno
—
10. V
slijeda
I
Sjetva
Kultura Ozima
raž
ozima
grahovica
Žetva
+
10.
—
15. IX
15.
20. IX
20.
IV
30. IX
25.
IV
15.
15. IV
30. IV
—
ili Ozima
raž
ozim
igrašak
+
10.
—
—
10. V
—
15.
V
15.
V
ili Ozima
raž
ozima
zob
+
20.
—
ili ozima
uljana
ozima
raž
Iza
repica + 10.
može
ovoga
se
sijati vremenski
kao
—
IX
—
slijed: 83
i
I ei
i
i
i
i
i
in
i
i
a
o
i
i
i
a
ii,
i
o
a
i
jn,
o.
či
a
do,
ik,
ii
a,
jj
i de
Pa
|
po
15.
suncokret
Krmni Kukuruz
silažu
za
šećerac
Sirak
25.
IV
25.
IV
—
15. V
—
VIII
20.
10. VII 30.
IX
V
15.
—
—
15. VI
30. IV
—
II
Varijanta ozima
uljana
ozima
raž
repica + 10. IV
—
30.
15. V
15.
IX
20.
IV—
10. X
25.
VI
—
IV
—
10.
V
10. V
ili raž
ozima
sama
15.
—
20.
25.
IK
—
15.
IV
ili
ječam za zrno iza njih u proljeće ozimi
Suncokret
ili
krmu
za
silažu
—
15. VI
10. VII
ili 20. IV
silažu
kukuruz
za
Šećerna
repa
—
20. IV
raži)
(iza ozime
—
— silažu čitava
15. V
20. VIII
10. V
(za
30.
ka
korijen lišće)
sa
IX
biljgl.
+
ili
soja
15.
repice
uljane
iza
30. 4.
—
10.
—
V
—
10.
IX
20.
ili
soja iza jarog ječma (ranije sorte .000,00, 00)
20. X
25. VI
10.
grašak
25. VI
1.—
15.
rujna
bob
25.
VI
1.
10.
rujna
20.
VIII
20.
IV—
15. V
10.
IX
20.
IV—
15. V
—
ili
jari krmni ili
jari krmni
III
Varijanta
uljana
ozima
—
čista
repica
—
IX
10.
ili
ulj. repica +
ozima
oz.
raž.
—
IX
15.
ili
ozima
+
zob
ozimi
grašak
stočni
10. IX
10. V
10. III
20.
10. III
20. VI
ili
jara
zob
+
grašak
jari stočni
VI
ili +
jara zob + jara grahorica jari stočni grašak ili kukuruz
za
iza
silažu
uljane
IV
repice
20.
graškom)
početak
—
V
15.
20.
VIII
—
10. IX
ili kukuruz
za
Stočni
kelj
silažu
uz
silažu (iza zobi za
sočnu
dodatak
hranu
sa
X
— VII 1.
kraj X
ili 25.
kulture
druge
VI
VI
4
84
ai.
o
ra
ep
u
up
e
a
poe
|
Ka
Prema
sorata, naprijed varijantama potrebno je kako bi dužina krmnom vremenu njihove odgovarala vegetacije raspoloživom slijedu. da vodom upozorava Šoštarić Pisačić (1954) snabdjevenosti zemljišta može biti vrlo faktor visinu dok limitirajući prinosa naknadnog međuusjeva, faktori su drugi manjeutjecajni. kao i i Proizvodnja krmnogbilja naknadnog međuusjevakomparacija okviru istražili Blaževac su i dr. glavnimusjevima prifarmskog plodoreda Oni svom (1980). istraživanju potvrdili prednosti korištenja višekratnog visinu na hranidbenih i sirovih i kao zemljišta prinosa jedinica prob. proteina ekonomske Ukratko ćemo prednosti ovakvogprifarmskog plodoreda. prenesti ostvarene rezultate: njihove Urod zelene mase i ozime i sadržaj hranjiva mješavine (ozime g rahorice i kukuruza odnosu lucerne i ozimog ječma)postrnog glavni usjev silažnog kukuruza. (Orlovnjak) navedenim
vršiti
izbor u
—
na
s
u
su
u
u
na
i
am
—————==EIIIIIIIINLNLlMđĆČ'--_-_A
nan
prinos
zelene
mase
dt/ha
suha
tvar
h. j.
kg/h
%/o
sirov.
i prob.
protein
kg/ha
Mješavina
597,50
17,27
9560
1087
Postrni
292,73 890,23 544,57
24,40
7318
363
16878
1450
8713
1743
14771
640
kukuruz
UKUPNO: Lucerna Silažni
kukuruz
đa
20,00
492,35
—
———=—EEEEAČČČnnn_ČČČČŠČN
ČALE
oči razlika u visini Analizirajući posebno u pada priU prvom nosa. redu zelene mase + ozime kukuruza prinos mješavine postrnog više 65% od odnosno 90% od kukuruza. je prosjeku lucerne, silažnog Pozitivne razlike hranidbenih ozime “F poprinosu jedinica mješavine kukuruza i iznose odnosu lucernu odnosu strnog glavnih usjeva 90%, silažni kukuruz na kao krmivo 17% što se tiče isključivo energetsko prinosa sirovih lucerna i probavljivih proteina, zbogvećegsadržaja proteina pored zelene mase veći od ozime ovog nižeg prinosa ,ima prinos hranjiva mješavine i kukuruza ovi no 200% veći od sipostrnog 21%, imaju preko prinos kukuruza kao Da bi ostvarili visoki važno lažnog glavnog usjeva. prinosi je da ozimi naročito naknadni toku usjevi, (postrni) usjevi dobiju vegetacije oko 300 kiše. Zatim da Važno da pripazi sklop b iljaka. je sjetva, naročito bude roku. rada treba žetva, obavljenaoptimalnom Organizacija biti tako da dana ili sutradan nakon provedena istog najkasnije skidanja usjeva zemljište pripremi drugi usjev. U krmnih razmatranju zastupljenosti sjetve međuusjeva našoj zemlji do naročito navedeni moramo i analizirati sadašnjeg trenutka, period istaknuti nekoliko bitnih elemenata od su Osim koji posebnog značaja. iscrpnih znanosti i stručnih Pisačića i Š oštarić podataka manjegbroja drugih autora o krmnim u ne baš nas, mnogo međuusjevima raspolažemo odgovaradomaće literature i vlastitih iskustava i Polazeći juće objavljenih podataka. od te ustvrditi moramo da smo u literaturi na činjenice, znanstvenostručnoj
rezultate
u
iz tabele
u
za
za
u
u
na
a
u
a
za
za
se
a
u
mm
se
na
a
u
se
za
-
u
a
za
—
s
85
| i
i
ča
a
kai
a
dk
i
i
i
in
i
Boca,
Ve ča
<del
a a
do
a
a
No
i
ota
i
a
aim.
Čin,
i
i
id :
i
a
i
Boi.
mč
Šo u
i
Bo
a
-
a.
>
-
a...
.
d
oskudni, jevjerovatno još području i faktore malo odgovarajući utjecaj primjenu praksi. relativno
ovom
a
to
na
Potrebe
neke
uz
značajne
u
hranom
svježom iz (konvejera) zelenog krmnogslijeda hranidbe
i važnost
krava
zelenom
isko-
biljna obilježje svježe jeta, oranične nakon krava hranidbu rištava skidanja površine. neposredno od hranom zelenom hranidba ovakva predstavlja jedan svježom Upravo načina i goveda(naravno pašu), najprirodnijih najekonomičnijih držanja ovih tvari kvaliteta tvari i koje gubitaka izbjegavanja hranjivih zbogvisokog voluminoznih i neminovno konzerviranju pojavljujuprinajbrižljivijem krmnim vrlo što proslijedom postavljenjem važno, pravilnim krmiva, je toku čitave oranicama krmiva izvodimo vegetacije. potrebna da može zelene krme i jako vrijednost svježe Konzumiranjehranjiva dati krave količina i mogu pa mlijeka koju varira, je zbogtoga zelene Es Van različita. Prema hrane konzumirane konzumacija (1974) jako od 8—17 vrlo različita i kreće krme košene date ad libitum kg (preraje od 15—20 davale od 600 težinu krava suhu čunato kg, koje tvar) krme iz zelene suhe tvari dan. (kao svježe Konzumiranje kg mlijeka vezi ostalom i koja prolovljivošću, je njihovom drugihkrmiva) uskoj voditi da navode i dr. Rohr 60—80%. kreće između posebnu jepotrebno (1974) kod Osobito krmom. zelenom kod ishrane vrijedi svježom goveda pažnju obroka nakon krmu zelenu prekojem dugogzimskog prijelazasvježu navodi autor krmiva. U suha tom pripotrebu postepenog slučaju vladavaju zelene obrok bi trebao dana. od 7—10 otpočeti mješanjem vikavanja Proljetni suhom hranom ili i iz stočne hrane (sijenom slamom) dodavanje konvejera koncentrata radi izbalansiranosti količine obroka, Pri ovakovom pripotrebne krmu kako bi se bitno da se mikroflora buraguprilagodi jelazu je poremetnjeprobavi. izbjegle krave ih oranica Mlade veoma hlapljivo jedu proljeće sočne, biljke dolazi do zelenom i ako ishranu neugodnih proljeva hranom, naglopređe ovakav Svaki ab ruminis acutus i nadama ingestis). tympania (Meteorismus i mlijeka. poremećaj smanjujeproizvodnju iz zelena krmiva Osnovno da sva krmnogslijeda svježa je mišljenje rok koridonekle hranidbu ali im limitiran (konvejera) pogodna krava, je okus i miris kultura ili kod nekih neugodan zbogogrubljivane stabljike štenja krmiva da zelena neće rado žderati. U mogu pa ih krave pohraslučaju niti u konzerviranja (siliranja) pomoću svježemstanju postoje mogućnosti krmiva. konzervansa ili pomoćugljikohidratnih odmet oranicama Kada krmnogbilja nije govori proizvodnji ratarske vrlo i velike količine nusprodukata proizvodnje koji spomenuti krava neracionalno koriste sektoru). društvenog (zbog malogbroja svake Na način nepogospodarskog ekonomskog gledišta godine taj količine hranidbenih stočarsku vratno gubeznačajne jedinica proizvodnju i i i lišće šećerne ostaci voća repe, (glave kukuruzovina, povrća dr.). krme
zelene
i bitno
Glavno
da
masa
se
s
za
sa
uz
*
se
a
u
na
na
osnovu
se
su
a
na
na
u
na
se
s
u
ovo
u
na
sa
na
u
novu
u
u
s
su
na
se
s.
su
za
ne
se
uz
na
na
o
se
se
na
se
s
za
L
I.N.,I.K,A. 86
KAKO
SUZBIJANJE | SPREČAVANJE JE ORGANIZIRANO NASTANKA MASTITISA U KRAVA krava
Suzbijanje sprečavanje organizirano jeprema »Uputazdravstvene i te nadzora otkrivanje, suzbijanje liječnje mastitisa, ispravZakona donesene 1982. nosti mlijeka godinu«, premijakoje i »Naredbe radi 1980. od (skraćeno) god. sprečavanja mjerama mlijeko 1982. zaraznih i nametničkih bolesti i životinja god.«(N. pojave otkrivanja Novine br. 1/82. g.). i da sažetku iznosimo njimaupoznajuposjednici »Uputa« Sadržaj da krava obavezni muzara, učestvuju, sprovođenju mjeraneposredno koji interesu. što to čini i njihovu razloga prvenstveno i uzoraka i način mlijekadrugog uzimanja postupak Uputama utvrđuje muznih vimena radi krava, čije oboljenja dijagnostičkog materijala otkrivanja Veterinaskih te način koristi zavoda, suradnje mlijeko javnupotrošnju, krava i vlasnika veterinarske veterinarskih inspekcije priobavljanju stanica, togposla. dva zavodi uzimat će četiri 1. Veterinarski po najmanje putagodišnje, uzorke sabirsvakom mlijeka svakog polugodištu, skupneprosječne puta somatskih radi stanog laboratorijskog utvrđivanja (otkupnog) broja mjesta krvnih i nica žlijezde bijelih tjelešaca) mlijeku. mlječne (stanica uzorkonakon 2. Ukoliko uzorci mlijeka sabirnog mjesta, dvokratnog 1 od 500.000 stanica sadrže više somatskih polugodištu, vanja, pojedinom uzorke sabirnom tom zavod uzet će ml nadležni veterinarski mjestu mlijeka, radi od pretrage mlijeka pojedinačno svakogproizvođača laboratorijske somatskih stanica; a)ukupanbroj b)ukupanbrojbakterija; uzročnika specifičnih mastitisa; c)prisutnost mlisvrhu da bi ustanovilo antibiotika proizvođači koji d)prisutnost higijenski mlijeko. jekaisporučuju neispravno 3. Kada način higijenski proizvođači isporučuju pronađe koji taj stanicu veterinarsku veterinarski zavod tome obavještava mlijeko, ispravno veterinarsku i općinsku inspekciju. Veterinarska stanica dužna krave jepregledati staji denih kliničkom metodom i mastitis testom. proizvođača viOd krava kod ovim ustanovi pregledom poremećena sekrecija kojih uzorke sekreta dužna uzeti vimena iz svih čeveterinarska stanica mena, je tvrti. Uzorke veterinarski zavod radi uzroka šalje utvrđivanja poremećene i izoliranih antibiotike sekrecije osjetljivosti bakterija (antibiogram). 4. Nakon što su, utvrđeni uzroci vilaboratoriju, poremećene sekrecije veterinarski zavod tome stanici mena, predostavlja podatke veterinarskoj sredstva i načina tome veterinarporukom liječenjaobavijest općinskom skom inspektoru. 5. Veterinarska kad i stanica, primipodatke proizvođačima oboljelim dužna muznim odmah skladu dobivenom kravama, je pristupiti liječenju zavoda. preporukom veterinarskog i
ma
mastitisa
u
za
su
za
ma
na
o
osnovu
o
za
u
se
u
u
su
a
se
s
s
u
sve
se
za
se
sa
u
u
sa
u
u
na
na:
u
se
se
-
ne-
na
o
muzne
sve
u
nave-
se
u
na
u
o
s
uz
o
o
u
s
87
ore.
nv
(liječenja), provođenja terapije radi četvrti vimena uzorke iz svake uzima laboratorijsku liječene pretragu, uspjeha liječenja. utvrđivanja ustanoviti 7. Veterinarski zavod će osnovu laboratorijskih pretraga instanicu i veterinarsku zultat veterinarsku i tome liječenja obavijestiti spekciju. će nadzirat 8. Veterinarski sanacijskih sporovođenje mjera inspektor izdat će o i krava a po muzara, potrebi rješenjeprivreraženoj stajiliječenje i te zabrani mlijeka promet, poduzetidrugemjere koje stavljanja menoj zakonu ovlašten. po je zbirnih uzoraka svim 9. mjeotkupnim(sabirnim) mlijeka Uzimanje sabiruzoraka od svih kao stima i pozitivnog proizvođača mlijeka uzimanje radnici mogu ugoposao nog veterinarskog zavoda, kojitaj obavljaju mjesta, stanici. i veterinarskoj povjeriti 10. Ukoliko mlijeko higijenski neispravno nijeisključivo posljedica djelouzročnika i razlozi muž(higijena mastitisa, utvrđuju drugi vanjaspecifičnih način način i se mlijeka)daju preporuke njihovog uklanjanja. čuvanja nje, uzoraka tih 11. Troškove i troškove laboratorijske uzimanja pretrage veterinarska
tjedna
nakon
6. Tri
stanica
za
re-
na
o
u
za-
za
u
na
s
vorom
se
za
uzo-
raka
veterinarski
snose
zavodi.
sekrecije pojedinih dijagnostiku poremećene uzoraka i laboratorijsku domaćinstvima, uzimanje slanje pretragu Zakona zaštiti kao i snosi zdravstvenoj liječnje posjednik životinja br. čl. i (Narodne novine, 11/79. 28). veterinarskoj životinja djelatnosti dužne laboratoveterinarske Naredbe stanice 13. Na su poslati oni i od sekret vimena pozitivnih sumnjivih krava, koje otkriju rijsku pretragu iz od krava kao i sekret vimena mastitis reagensom, prilikom testiranja bez obod dobivenom domaćinstava prema zavoda, popisu veterinarskog njivih 12. Troškove
zara
terensku
za
mu-
na
u
na
osnovu
o
na
osnovu
sum-
s
zira
na
rezultat
mastitis
testa
u
tom
domaćinstvu.
W.
M.
UZORAN
STOČAR
IZ KUČAN
JOSIP VRBANIĆ
MAROFA
Marof.
selo
je neposrednoj 130 ulici kbr. U i ratarima. stočarima izvrsnim po Varaždinskoj poznato 19 U nalazi Vrbanića. se modernojstaji Josipa posjetili gospodarstvo baka brinu: O krava i 2 bređe supruga djedAndrija, Tereza, junice.njima dnevno Radmila. Radmila i kćerka preko Mljekari »Vindija« isporučuje U dnevno. litara 100 »Varaždinka« kombinata prošloj mlijeka Zadružnog litara 12 krava 25.000 od 1981. proizvedeno je za.»Vindiju« godini mlijeka. silira kukuruza obrok silaža. Sa 9 do 10 Osnovni jutara je silaže odnosi Poteškoće 15 vagona pomanjpripremi približno tome da će selu pomoćiMljekara »Vindija« Vjeruje kanjesilodonosi Jer svaki dan i »Varaždinka«. u siliranju značajne gubitke. zakašnjenja kombajna. blizini
U
Varaždina
nalazi
se
selo
Kučan
To
smo
se
se
samo
muzarama
—
na
se
u
mase.
se
u
se
88
up
ve
ze
a
a
e
na
smjestiti njoj jeprikrajugodine i dva ležišta ali Za sada 23 dugo,jernastoje slobodna, i bi bila Tako baviti propopunjena staja punoj dvijerasplodne junice. izvodnji mlijeka. traktor. nafte Trenutačna Septička jama je poteškoća je nabavka časa može kanal već i rešetkasti i samo ona, puna, Svakog staji. da će ta naVrbanićevi i u se poteškoća Nadaju preliti staju. gnojnica svih stočara. traktore brzo bavci riješitizadovoljstvo goriva staja
1980.
U
ne
za
su
muzare.
može
se
na-
u
za
u
ne
se
se
u
na
za
Radmila
Josip Vrbanić
i
djedaAndriju, kojega gospodarstvu je i ih Redovito i stoku rekoše da pazi njeguje. goveda. je zaljubljenik konU odmah i stoci može To zapaziti. izvrsnoj rasplodnoj samoj i čiste dlake. diciji, sjajne Z. M. tako i treba Sa muzarama postupati. Žao
nismo
što
nam
zatekli
u
za
u
nam
se
su
na
samo
NAPREDNIH POLJOPRIVREDNIKA XIV ZBOROVANJE ZAGREBAČKE REGIJE Šenkovcu Zaprešić travnja regionalno je 12 iz područja općinaZagrepoljoprivrednikavanjenaprednih bačke regije. takmičara Tamičenje općinama: jeorganizirano U
održano
10.
—
Zboro-
14-to
u
89
|
i
završena
Moderna
o
a
ii
I
a
i
i
ini
a
al
i ii
a
a
si
a
oi
Bi
ka
i
o
i
ča
ži
ma
di
m
ča
a...
no
a
an
a
a.
o
i
Pe
oka
Proa|
-_-
—————Z>
1. D.
Stubica
2. Dugo
Selo
4. Kutina 5. Pregrada Gorica
—
4
kluba
6
klubova
3
kluba
5
klubova
—
8. Vrbovec 9. Zabok
Zaprešić
li. Zelina 12. ZI. Bistrica
kluba
"7 klubova.
—
=
1 klub
—
4
kluba
—
10
klubova
—
3
kluba
—
8 klubova
63
871 —
1.236
—
3.721
—
318
—
1.655
—
995
—
3.197
—
3.501
=
1.745
—
2.233
=
1.977
—
3.356
proizvođač proizvođača proizvođač proizvođača proizvođača proizvođača proizvođača proizvođač proizvođača proizvođača proizvođača proizvođača
24.805
proizvođača
—
—
—
6. Sesvete
10.
4
—
3. Jastrebarsko
7. V.
8klubova
—
kluba
—
Takmičenje nijeorganizirano Gradu,Klanjcu, Krapini, i Samoboru. grebu 200 Zborovanju je prisustvovalo preko proizvođača-takmičaraveći brojpoljoprivrednih stručnjaka, društvenoradnika, pojedinih rekordera, radnih i organizacija, općina, regijarepublike. političkih Uvodni referat kao i rezultatima i u značaju takmičenja, problemima i Vlado inž. opskrbi repromaterijalom problemima udruživanju podnioje Ivanić
u
Za-
N.
\
o
u
Buršić.
Najveći broj jeuključenproizvodnju mlijeka selekciju stočarstva i vina kukuruza silaži i 18.205, grožđa 2.679, 2.335, tovu tovu tovu junadi 835, svinja 294, proizvodnji peradi 253, brojlera i 24 — proizvodnji pšenice proizvođača. U kukuruza bilo svim proizvodnji takmičenje je organizirano općinama 80, osim Vrbovcu. od dt/ha maksimalni proPostignut jeprosječni prinos 70,7 od 142 rekorder Jurkas Ivan dt/ha sječni prinos ukupnoj proizvodnji je iz Harmice PZ »Sutla« Šenkovac. U učestvovali iz proizvodnji pšenice pojedini proizvođači Kutine, i vina iz D. Sesveta i grožđa Stubice, Pregrade, Kutine, Zeline, Jastrebarskog, tovu teladi iz svih osim V, tovu iz Zlatar Biopćina Gorice, svinja Zaprešića, D. Zeline i strice,Stubice, Kutine, Vrbovca, Jastrebarskog, proizvodnji peradi iz tovu Zlatar Bistrici i Sesvetama. jedino Zaprešića, brojlera U svih proizvodnji mlijeka takmičenje jeorganizirano području općina i Vrbovcu. selekcije govedarstvu svinjogojstvu jedino Na ima 120.000 od području Zagrebačke regije preko plotkinja čegaje U.O. obuhvaćeno 74% bikovima plotkinjaosjemenjivanje pedigriranim 2%. Nekontrolirano 29.320 prirodnom pripustu daljnjih osjemenjuje plotkiili 24%. rezultati Vrbovcu 99% nja Najbolji osjemenjivanja postižu 34%. najslabiji Krapini Pod tretmanom nalazi 8.199 krava ili od selekcije 8,07% ukupnog broja krava. Preko 20% svih krava nalazi podselekcijom području Zagrebačke Vrbovca 2.398 što čini na tih regije području 29,25% grlaregije. Od krava bikovskih 266 ukupnogbroja majki području Z agrebačke ima 77 Vrbovec 69 što čini svih bikovskih u regije općini 28,95% majki SRH. takmičara
bio
i
u
—
u
—
—
zrnu
—
—
—
—
u
u
a
u
—
—
su
a
u
na
a
u
u
a
u
se
se
u
a
u
se
se
na
a
na
a
u
Robna
proizvodnja mlijeka organizirana je području cijele regije. 5—10 krava 250 10 krava 61 projedini proizvođači posjeduju: preko preko 1.120 1981. između li8—15.000 g. izvođač,preko proizvođača isporučilo je tara 15.000 1 362 mlijeka,preko mlijeka predala mljekarama proizvođača. Po-
na
a
a
u
a
su
90
aa.
4...
moo.
a.
a
>
E
pa
e
staamo+
a
Zapaženi dodijeljenapriznanjaproizvodnji mlijeka to rasplodnih uzgoju goveda, rezultati
su
i
su:
a
br.
—
X
i
prezime
br.
općina
krava
predano mlijeka
Ledina Brezine Vrbovec
15
65.479
4365
12
58.148
4845
Vrbovec
8
56.650
7081
12
53.566
4463
14
49.745
3553
:
ime
i
mjesto
1.
Pavliček
2.
Bukel
3.
4.
Ivan Podrugać Pisk Stjepan
Poljana Oborovo
5.
Mužinić
Križevčec
Cvetko
Vrbovec
—
Anka
—
Josip
U
i
u
su
—
—
Selo
Dugo Zelina
—
=
po
kravi
selekciji proizvodnji rasplodnih junica postignutislijedeći 1. Vrbovec 11 krava 5 bikovskih Žabnica Mikulaj Stjepan majki, 11 rasplodnih junica 2. Ivan Marenić Vrbovec 14 krava 5 bikovskih Šoda majki, 10 rasplodnih junica 3. Ivan Vrbovec 12 krava 3 bikovskih — Poldrugač Poljana majki, 9 rasplodnih junica 4. Marković Vinko Prašćevac Vrbovec "7 krava 4 bikovskih — majki, 6 rasplodnih junica 5. Mačan Fuka Vrbovec 6 krava 3 bikovskih i 5 Franjo majki rasplodnih junica U veći stručopširnoj sudjelovao raspravi brojtakmičaraje i među Stanivuković i Stevo član njaka društvenoradnika, kojima proizvođača te Predsjedništva konferencije republičke SSRNH, predsjednik Zajednica općipolitičkih Vinko Brlek i dr. 53 Zagrebačke regije proizvođačaprimilo je i Zlatnik likom Tita izvanredno rezultate Diplomu druga postignute takmičara te Mladen Zelina. iz PZK pojedinim proizvodnjama, Lendvaj dipl. ing. i
rezultati:
su
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
na
sa
za
u
S. B.
STANJE GOVEDARSKE
PROIZVODNJE
Prema
U HRVATSKOJ
g. podacima Stočarskog selekcijskog SRH bilo 555.972 oba sektora od području je plotkinja čega individualnom 98,28%. Od 1977. g. i na krava individualnom sektoru od stalnom broj padu, je 587.791 1977. g. 1981. g. odnosno pao plotkinja brojje taj 546.437, 41.354 ili odnosno plotkinja 7,04% godišnji padje1,76%/o. Kvalitetna UO stalnom od 1977. g. kada oplodnja putem je je porastu iznosila 61% 1981. g. 63%. kvalitetnih bikova porasla je Brojplotkinja stalnom i od 13% 1977. g. prirodnom pripustu jepadu oplođenih plotkinja 8%. U 1977. g. 622 bila pao tajbrojje zemaljskom uzgoju pedigrirana bika 1981. g. svega 343. Tako jebrojnekontroliranog oplođivanja porastao iz 26% 1977. g. 29% 1981. g. Nekontrolirana znatno oplodnja utječe kvalitetu podmlatka pojedinim područjima. Tako nekontroliranim 1981. bilo g. po je rasplodnjacima oplođeno pojedinim regijama slijedeći brojplotkinja: 73%, Rijeka Gospić86%, Split centra
na
SR
Hrvatske
1981.
u
na
na
u
u
u
na
za
za
u
u
na
u
u
u
na
u
su
a
u
na
u
na
na
u
u
91
——a
zo čio o Si či
ooo
ie
<
sk
eli
a
mai
oja
i do1
a
REa dm.
1
ih
i
i
a.
oka. o
e
čit
KOJ
moe
40%, 21%,Osijek Zagreb24%,Bjelovar sak 10%. razlika i unutar Velika i kreće od je Zajednica općina Bjelovaru do 43% Lici 58% od Otočca do u u Karlovcu Čazmi, 15% 98% Korenici, 2% do 73% Sl. Brodu do svega svega 2%, 43%, Ozalj Vojniću,Osijeku Belom nekontrolirane Manastiru, Rijeka Čabrugdjeuopće oplodnje do 79% Sisak od Novi 100% do u 5%, Kostajnici19%, Ogulinu Krku, od Benkovcu do 100%, Metkoviću, skoj, Split 25%, Obrovcu, Omišu, Vrgorod Varaždinu do od 1% Vrbovcu cu, Varaždin 8%, 50%, Ivancu, Zagreb do 66% Krapini. krava stalnom tretmanom i od Ukupanbroj selekcije pod je porastu 28.980 krava 1977. g. 39.242 krava što čini svih 8,6% tajbrojjeporastao SR krava Hrvatskoj. krava nalazi broj Najveći podselekcijom Bjelovarskoj 11.868, regiji RiZagrebačkoj 8.199, Karlovačkoj Varaždinskoj 4.989, Osječkoj 4.722, 3.959, 164 krave. ječkoj 2.536, Sisačkoj 1.722, Gospičkoj 1.093, Splitskoj Organiziranausmjerena proizvodnja mlijeka potreba jeopskrbe tako 1981. g. bilo SRH 3.138 5—10 SRH, proizvođača koji posjedovali je od do 286 10 krava 30 krava i više od 10 krava, čega preko preko odgovarajućim brojempodmlatka. U 1981. g. bilo 4.616 8—15.000 litara mliproizvođača koji isporučili je 1.213 više od 15.000 1 do 160.000. takvih jeka Broj proizvođača je porastao odnosu 196 I ako 1980. g. proizvođača. jebrojkooperanatapovećanim krava različit i količinama neznatnom brojem isporučenim mlijeka porastu, čak i opadanju. je pojedinim regijama najznačajnijima je 41%,
Karlovac
Varaždin
13%
i
se
i Si-
u
u
u
—
u
u
u
u
u
nema
u
u
u
u
u
u
u
u
u
u
u
na
u
u
se
osnov
—
u
u
su
s
su
a
u
na
sa
za
u
u
a
u
u
Broj kooperanata
višeod10krava
krava
56£—10
proizvođača
—
1
8—15.000
više
od
15.000
Regija
1980
1981
1980
1981
1980
1981
1980
1981
1. Bjelovar
1213.
1006.
67.
93.
1488.
1314.
319
349
60
81
3
76
79
4
7
89
105
242
283
2. Gospić 3. Karlovac
5829558.
Osijek 5. Rijeka
383
4
380
128.14.
6. Sisak
41
21.
20.187.208.
0
8. Varaždin
62
608
9. Zagreb
604 3.055
I unatoč
izvjesnih
individualnom
teškoća
—
968.103.
5
8
197
998
26
61
2.852
207
286.
ukupne
1129
2
523
količine
sektoru:
LOT
21
5
na
58
1314.17
Split
7.
8149.583
9
7
41.
43
468.
41
1
5
15.81.
4511
35
1.120
289
362
4.616
1.122.
1.213
mlijeka porastu u
iznosile
su
Index
— 391.158,000 1979.g. _ 397.610,000 101,65 1980. g. — 413.321,000 105,67 _ Pored ima u proizvodnje mlijeka, ulogu proizvodnji —govedarstvo značajnu stanovniku 13 izvoz žive i mesa, po čija jepotrošnja porasla kg, junadi do 40% izvozu stočarskih i junećeg učestvuje proizvodagodišnje izvozi oko 20.000 tona mesa. junećeg 1978.
100
g.
—
na
mesa
u
a
se
92
ae
e
če
a.
>.
.-_——
«4
dna
inicijalnih zajedniceosiguranju političke Mjere te bi došle momentu stočarske ovom pravo vrijeme, proizvodnje razvoj učešćem fondovskim i vlastitim bankarskim ih potrebno usmjejezajedno stočne te i riti opreme, proizvodnju objekata, njihove adaptaciju izgradnju svih vrsta postoke, podmlatka mlijeka, rasplodnoga hrane, proizvodnju koristiti i dr. mnogu Za tov sebno postojeći goveda, svinja govedarskog. objekti. inž. Brlek dipl. Stjepan, društveno
sredstava
o
za
u
u
sa
za
u
za
se
U 1981. GODINI
IZLOŽBE ODRŽANE
STOČARSKE
dvije rasporedu biti održana trebala izložba izložbe. Za je Bjelovar općina Zajednicu regionalne Do Virovitica. i PIK-a općine Skupštine pod pokroviteljstvom Virovitici, izložba održati ili ne, da bi pokrovitelj znalo da li će časa posljednjeg nije sredstava. radi nedostatka izložbu konačno i financijskih otkazali, organizator uzgabile izvršene već Kako mnoge su po općinama pripreme angažiranje izložbe izazvalo mnoga i stručne nezadovoljje službe, otkazivanje jačaotkako 15 unazad Ovo i revolta. stva slučaj prvi regiji godina posljednjih je stočara odbila da stočarskih SAS održati općina jedna izložbi,je održavanju postoji izložbu. stoOvu nadomjestila je stočarskoj regiji prazninu najintenzivnijoj 32. čarska zasjepovoduodržavanja godišnjeg kojajeorganizirana smotra, stočarsku proizvodnjuZagrebu. zajednice danjaEvropske Križevcima 1981. 2. IX održana Smotra u Stočarskog organizaciji je instituta i centra kolekcije prikazavši Križevci, Poljoprivrednog selekcijskog iz i naučnika Bio to i skupstručnjaka svinja konja. je impozantan goveda, od domaćina dočekani 17 autobusa iz Zagreba stigli koji cijele Evrope, izložbi
stočarskih
Prema
u
1981.
trebale
su
biti održane
u
se
se
uz
na
o
na
u
u
za
u
u
su
srdačno
i svečano.
do-
konja kolekcije gostima prikazane lijepom vlasnici članovi i udruga konjogojskih čiji lipicanca, maćeghladnokrvnjaka 30 smotri Đakovo. i Centar sudjelovalogrla, Ukupnoje konja selekciju što ili kobila. . pastuha veliki tri i to Kod landras, jorkšir pasmine njemački prikazane svinja sunčanom
Po
su
vremenu
su
na
za
su
i švedski
landras.
8 krmača
3
vlasni-
i 9 nazimica
prikazananerasta, Ukupno domaćih i štvo zavoda životinja Križevci, razmnožavanje uzgoj Središnjeg stanici i KPD Sl. priPoljoprivrednoj Bjelovar. »Orljava« Požega uzgajača simenGovedarstvo kroz programa uzgojnog jeprikazano prezentiranje bikovskih od Na smotri talsku majki, kolekcija pet je prikazana pasminu. i 4598 Hazdrubala 1740 te bika Hektusa Manija junicakolekcije linija vlasnici Srekrava i 25 su 4757. čiji junica Ukupnojeprikazano grlabikova, kćeri i Vrbovec. iz i stočari zavod Križevci Bjelovar organizacija uzgojnih dišnji i domaći tako da kvalitete vrhunske Prikazana posjetioci gosti goveda Svi vlasnici i bili programom. konja, svinja goveda, oduševljeni prikazanim učestvovale smotre kao i aktivno organizaciji primili organizacije koje centra selekcijskog Zagreb. prigodne plakete Stočarskog su su
smotri
na
za
za
su
su
u
su
—
93
dok
o
o
di
i
Po aii
a
hi
ča
i
im
PR
o
a
i
Ve
oi.
a
M
O
2
dn
hi
ie.
o
m
——---
Pored
značajne manifestacije Ludbregu j e 8. stočarska za Varaždin. Doregionalna izložba,petopćina Z ajednice općina maćin izložbe bila SO PPK je Ludbreg pokrovitelj »Bednja« Ludbreg. Pored izložbi su zečevi i goveda prikazane svinje, konji, golubovi, čevi. stočarske
ove
20. 9. 81. održana
u
a
na
ner-
izložbe bio vrlo Programodržavanja regionalne Ludbregu je interesantan i Izložbu otvorio i i uzvanike opsežan. je brojne p osjetioce pOozdravio SO »VinpredsjednikLudbreg. Prije p redvođenja goveda predstavnik Varaždin robnim uručio tvorničku U dije« proizvođačima mlijeka je premiju. programu defile svih krava prvo po općinama predvođenja goveda je obavljen komentar nivou svakoj općini,brojnomstanju goveda, stanju oplodnje, te kvaliteta krava kojem provodi selekcija koje prezentiraju svoju o pćinu im vlasnici. Defile krava kao vrlo interese po općinama .itko p okazao je santan i i vlasnici dobiti uvid mogu koristan, jer posjetioci stoke, stanju i kvaliteti stada svaku trenutku. matičnog općinu Kako izložbi bile i 3 bikovske to krave zastupljene majke komentar simentalsku posebno programu predvedene pauzgojnom sminu i rezultatima od 1974. do 1981. Tom istog period godine. prilikom ukazano mali bikovskih ovo stočarsko je broj majki značajno područje, što rada 1960. To i opojeposljedica prekida selekcijskog godine. je ujedno da do sličnih mena više bi doći. prekida smjelo Na 8 vlasnika izložbi je od 10.000 bikovskih po majki primilo premije dinara telad su stanici do starosti od čija testnoj uzgajana godinu dana, nakon od naših centara preuzeti čega poslije komisijske ocjene umjetno osjemenjivanje. U programa dijelu prezentiranja uzgojnog predvedene dvije k olekcije steonih kćeri bika EGON Hb 4344 i bika ELI Hb 4759. Sve junica junice bile vrlo kvalitetne te budući izvor bikovskih propredstavljaju majki novih bikova izvodnju generacija o plodnju. umjetnu Na izložbi bilo 45 steonih vlasnici je zastupljeno ukupno junica, čiji i novčane Posebno primili diplome sudjelovanje vlanagrade. nagrađeni snici 6 i bila iz pratilja šampionka junica, kojaje Čakovec. općine Krava bilo 57 komada vlasnici također je ukupno čiji primili diplome i novčane Posebnim novčanim vlasnici nagrade. nagradama nagrađeni krava i krava bila iz domaćina pratilja šampionka koja je općine Ludbrega. Kravi Stočarski centar tradicionalno šampionki selekcijski dodijelio je što vlasniku zvono, i čast. šampionsko predstavlja posebno priznanje Izložba što veliki Ludbreguje potpunosti uspjela, potvrđuje broj momentalno stočarske prisutnih koji željeli vidjeti stanje proizvodnje ovom području. U 1981. održana i prva stočarska izložba Mikleušu Podravje općinu ska Slatina. izložbe oko Pokrovitelj jeSkupština općine, svoj doprinos puni i izložbe dale gotovo radne organizacije financiranja organizacije Posebno treba istaći MI »Zdenka« Veliki području općine. Zdenci, koja je maxsimalno da izložba i stočarske ogroman angažirala uspijepokaže napredak U sastavu RJ »Zdenke« iz Podravske Slatine nalazi proizvodnje općini. ovoj služba formirana 1974. preselekcijska kojaje godine, koja jeodigrala sudnu fonda Danas ulogu stvaranju kvalitetnog goveda području. ima 230 150 te općina podselekcijom krava, junica, poredumjetneoplodnje i novčane krava grladodijeljene diplome nagrade, šampionka nagrađena stočarske
uz
o
na
u
o
se
su
a
o
za
su
u
ovom
na
su
uz
o
o
ove
za
za
na
za
a
ne
u
su
za
su
—
su
za
za
su
za
su
su
su
—
u
u
su
na
u
za
a
su
sve
na
se
u
se
a
u
na
su
ovom
a
94
o
da
eo
dk
o
toa
do
o
a
m
e
dd
dd
a
i dd
dn
a
a
i
i
ito
=
a
-
--
-
=...
.r
a
-.-
>=
—__
a
>
—
-—
m
| j
rasplodu djeluje pedigriranih i novčane krava grladodijeljenediplome nagrade, šampionka nagrađena i centra. zyonom je šampionskim Stočarskog selekcijskog Pored izložbi izloženi i ovce, vlasnici su goveda konji, svinje čiji također i novčanim Uložena sredstva nagrađeni diplomama nagradama. izložbu da će višestruko će izložba dati novi sigurno je vratiti, jer i stočarsku poticajpovećanujoškvalitetniju proizvodnju. U 1982. održati izložbe i to: predviđa dvije regionalne Križevcima Zajednicu općine Bjelovar i 15
u
kvalitetnih
bikova.
su
Vlasnicima
izloženih
a
na
su
za
ovu
se
za
se
—
u
—
u
za
Buzetu
za
Istru.
NAJBOLJIH
OD
JEDAN
jevrijeČrešnjevica stažu dan Grlica. Iako po sabiračkom i sabirač pripada marljiv mlijeka Stjepan među mlađe sabirače od jejedan najboljih otkupnompodručju PoljoU
Velika
selu
nedaleko
Pitomače
od
on
Sabirno
Podravini
u
vrlo
na
mjesto
u
Velikoj
privredne zadruge Poljoprivredna zadruga.
»Pitomača«.
Črešnjevici kod
Proizvođači
Stjepana
mlijeka su
sa
Grlice
njimezadovoljni Ivan Begović kao
i
AKNE Acne
glatko dića
vulgaris
ili tzv. mladenački
mogu i trećina
prištići, normalnim smatrati mladenaštvu. Skoro stanjem svih te kožne djevojaka promjene. trpezbog tako
su
česta
kožna
u
bolest
da
se
polovica
mla-
95
R RE a
aii
vi dini
i o
i
čik
di
ii i i
a
o
a o
i
če e
a
i
a
a
dia
a
i,
i
ml
ak
o,
o,
o
alt
kh.
adio
_-
tih bolesnika
funkcija postoji pojačana žlijezda lojnica Bolest i kada dolazi do rada svih žlijezda počinjepubertetu, pojačanog trašnjim lučenjem. koži i leđa i zato tu ramena Žlijezde lica, lojnice najbrojnije najčešće i ti tih izvodni kanalići javljajuprištići. Zbogpojačanog lučenja loja, vrlo lako male ciste u koži. žlijejda začepe, žlijezdepovećaju formirajući tih malih cista može inficirati raznim stvase povremeno Sadržaj bakterijama kože. i mogu rajući nakupine koje slojeve Međutim, gnoja, proširitidublje bolest uzrok U većini akni jošnijepoznat. slučajeva polakospontano pravi oko 25. života. nestaje godine faktora dovesti niz može do akni. Na Čitav pogoršanja stanja primjer: kao što kronična itd. u poremećaji probavnom začepljenost, sustavu, gastritis tok te kožne bolesti. I ishrana ima veliki Uzinepovoljno djeluju utjecaj. hrane hidratima zatim manje bogatemastima, ugljičnim (slatkiši, čokolada), alkohol i začini skoro dovode do akni. Kod kava, čaj, jaki uvijek pogoršanja nekih žena akni. pojavu menstruacija uzrokuje Emocionalni stresovi također ali daleko važmogu pogoršati izgled kože, akni emocionalni mladi One stres niji je kojizbog doživljavaju ljudi. djeluju mladića i na psihu djevojaka izazivajući komplekse manjevrijednosti. Zato momentu tom punu liječnik posvetiti pažnju. Kod
znatno
u
su
u
se
u
koži.
s
unu-
se
se
u
se
su
na
—.
mora
LJETI
Akne
—
redovno
POBOLJŠANJE
REDOVNO
nestaju vrijeme ljeta jedan najboljih jerjesunčanje načina obzirom akne da im točan uzrok nisu liječenja. Međutim, nije poznat, danas sredstvima može znatno izlječive. Ipak, potpuno raspoloživim poboljšati Ja ulaziti sredstva i metode ne sva mogu njihovo stanje. ovdje koje obzirom da želim istakpragu primjenjuju liječenju, međutim, jeljeto klima nuti da suha dovodi do mnogo vidljivog poboljšanja. Nemojte nekontrolirano istiskivati time da opasnost prištiće, prstima jer povećavate pojave ožiljci. Danas i su od neke upotrebi brojne paste tekućine, kojih sadržavaju Također i neki antibiotici. se sumpor. prilično uspjeha primjenjuju Onima od akni dosta boravite bavite kojipate preporučujem: prirodi, i izbacite čokoladu se iz regulirajte probavu sportom, prehrane. Vaš liječnik od
za
s
se
u
u
se
s
s
na
sunca
se
u
s
u
UREĐUJE
Šime
ODBOR
dipl vet., Nada Erhatić, dipl 1nž.,Dragutin Franulić, inž., Petar Jelenčić, Tomislav dipl Kolak, dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl inž, dr Berislav Majić Glavni i odgovorni urednik: Zlatko dipl vet. Tehnički urednik: Vera Volarić, dipL inž. Vlasnik i izdavač: radnika i uredništvo: Udruženje SRH. mjekarskih Uprava Zagreb, Ilica 31/III, telefon 440-476 10 dinara, a za Mjesečna pretplata za privredne organizacije i ustanove proizvođače mlijeka 5 dinara. Đapo,
inž,
.
UREDNIČKI
Mašek,
Tisak:
SOUR
»Vjesnik«
—
TM,Zagreb
OOUR
96
ze
—_b
—
bode
bo
oi ua
nasi
o
o
i
i
i
na.
i
i
in ariel