OŽUJAK
ZAGREB
Josip
i Milica
Vranek
iz Oborova.
Bez
proizvodnje
dobre
kukuruzne
mlijeka.
silaže
nema
1984.
robne
---
=--
JOŠ NEKOLIKO
->-.—-.-.
-
.
=.
2
m
vo
a
+
on
s
2
<
i
SAVJETA O ISHRANI MLIJEČNIH KRAVA
proizvodne korištenje mogućnosti mliječne pravilnonajracionalnije kako kravu hraniti fazama znati krave pojedinim potrebno je njenog goja. ili ishranom bređosti Za moramo pravilnom junice krave, osiguvrijeme i stvoriti rati ploda potrebne potrebe pravilan razvoj organizmu dobru mliječnost. Naročitu trebamo ishrani trečini pažnju pravilnoj posvetiti posljednjoj tada dolazi do fazi treba U toj bređosti, najvećeg dnevnogprirasta ploda. jer ishranu tada pojačati bjelančevinastim krmivima, jer organizamugrađuje i stvara rezerve naročito vimenu bjelančevine najviše plod bjelančevina, proizvodnju mlijeka početkumliječnosti. Bređu kravu treba obavezno zasušiti 60 dana telenja. prije U to treba kravi ishrani u bređoj vrijeme dodavanja osigurati putem brašna količine fosfora i ostalih su koštanog potrebne kalcija, minerala, koji važni kao i rezerve pravilan p loda razvoj potrebne stvaranje za nastupajuću mliječnost. U krave vime odmara i nasturezerve za zasušenja vrijeme prikuplja pajućumliječnost. krave učiniti Nekoliko dana davati ne Zasušenje najbolje odjednom. je koncentriranu voluminoznu hranu i količinu vode. Ukoliko hranu,smanjiti nakon vime natekne i dođe do takvognaglogprekida mužnje jako pojave od treba odmah vime i vimena, izmusti opasnosti upale dalje potpuno opet već navedeni način i Kada prekinuti mužnjama, hranjenjanapajanja. za normalan se obrok i normalne vime, na prođeopasnost postepeno prelazi količine vode. Za ishranu krava vrijeme z asušenja ljeti najbolja paša je i dobro Ako obrok od i sijeno. dobrogsijenajednogdijela sastoji lucerne, onda koncentrirani dio obroka treba se od 30% kukuruza ili sastojati ječma, 30% 30% soli i 10% sačme. uljane posija, Naročito važno da je zasušenja dajemopšenične vrijeme posije, jer djeluju povoljno probavu. 10—14 dana obrok Iz koncentelenja prije postepeno smanjuje. smjese trata tada možemo kukuruz i i davati i zob. Preispustiti ječam posije dana 2—3 davati koncentriranu hranu poruča telenja prije namjerom da i prerano vimena. spriječi prejako nalijevanje Ako vimenom krava hrani nakon redu, je neposredno telenja istim obrokom kao i neposredno telenja. prije mlaka voda i dobro Za po volji, svježa topao telenja daje sijeno vrijeme od posija. napoj pšeničnih vimenu ukoliko zatim nakon dana hrani 2-3 Tako se, telenja, da i to tako obrok nikakove povećava postepeno poremetnje neprimijećuju obrok dan deseti koji telenja dajemopuni jepotreban poslije najkasnije za naziva od 2—6 Period krave. dotične nivo telenja poslije tjedana proizvodnje vimena obilne ishrane uz masažu tada i se se razdoja nastoji putem period maksimalnu aktivnost i češću proizžlijezde mliječne mužnjupotaknuti tako pojahrane utvrditi i iskorištavanja pri stupanj vodnjumlijekaujedno ishrani. čanoj Za
i
u
za
uz-
u
rezerve
za
u
u
za
u
veoma
za
za
se
.
sa
uz
za
se
!
za
one
na
se
samo
se
ne
s
se
s
sve
u
se
se
se
se
a
na
34
na
poslije telenja, tjedana periodrazdojapočinje hranidbe stabilizirane punog ciljem korištenja proizvodnog kapaciteta da dobrom i ishranom a sa kokrava, namjerom pravilnom opadanje što više ličine mlijeka uspori. Krava ima može uzimati velike organe pa probavne velikog kapaciteta Probavni količine hrane. do određene se organimoraju popuniti mjere. davat ćemo Kravama istu količinu ali kojedajumanjemlijeka hrane, dok onima više sa tvari, hranjivih kojedaju manjom koncentracijom mlijeka hranu većim koncentrirane hrane. udjelom dajemokvalitetniju Ishranom kvalitetnom voluminoznom hranom sa s maksimalisključivo količinama možemo krave nim 10—15 litara zadovoljiti potrebe kojadaje Kravama veće dnevno. obroku kvalitetnu uz mliječnosti potrebno mlijeka je hranu davati krmiva. i koncentrirana Koliko voluminoznu će krava pojesti ukusa i mirisa ovisi od vrste hrane, tokom obroka, hrane, broju hranjenja tipa krave. i veličine težine dana, krmiva krava može konzumirati količine dan pojedinih Koje pokazuju krava sto težine može dnevno na nam konzumipodaci: kg tjelesne slijedeći vrlo rati 3 2 2,5 dobrogsijena,kg dobrogsijena, kg odličnog sijena, kg 1,5. ili zelene hrane ili 6—7 10 silaže. Obrok u slabog slame, kg kg kg sijena je hrane stvari vrsta i količina kravi toku 24 sata. se koja daje Osnova obroka voluminozna kvalitetna hrana. volumiŠtoje (kabasta) je hrana više i sadrži to kvalitetnija hranjivih sastojaka jemanjapotreba obroka koncentratima. kvalitetna voluminozna dopunjavanja Manje hrana utiče na nepovoljno hrane, povećava uzimanje potrebu dodavanja Sa
završava
4—8
faza
i
sa
se
sa
sa
u
na
u
nozna
—
sa
a
više
koncentrata.
'
koncentriranih koju ovisi od količine i od količine voluminozne proizvodnje mlijeka konzumiranja hrane. hrana i sadrži više Štojevoluminozna kvalitetnija hranjivih tvari, koncentrata i i uzimadodavanja smanjuje potreba djeluje bolji apetit hrane. nje Osnovno da obrok krave bude količinski pravilo mliječne je dostatan, dobro izbalansiran tvari, raznovrstan, sadržaju hranjivih ukusan, jednoda stavan što više i manipulaciju,zadovoljava potrebe dotičnog grla je da moguće (jeftiniji). jeekonomičniji Za navodimo neka krmiva obzirom na orijentaciju, sadržaj pojedinih tvari. Voluminozna krmiva vrlo dobro hranjivih bogatabjelančevinama do odlično silaža lucerne i odlična silaža trave i djeteline, sijeno, konačno, navedenih krmiva. kombinacija Voluminozna krmiva kvalitetno košeno livadno su rano djeteline sijeno i i lucerne kao trava i navedenih krlucerne, miješano kombinacija sijeno Količina
krmiva
treba
davati
se
u
dnevnom
obroku
na
za
na
za
s
su
miva.
Voluminozna no
djeteline
krmiva
i lucerne
i repa.
sa
sadržaju bjelančevina obično livadno kukuruzna lišća, sijeno,
siromašna malo
na
su:
slabo
sije-
silaža
ugljikohidratna koja bjelančevina rezanci šećerne i kukuruzne repe kukuruz, zob,ječam, sirak, posije. koncentrirana krmiva sadrže 10— 20% Ugljikohidratna koja bjelančevina i lucernino brašno. Koncentrirana su: pivarski pšenica, pšenične posije, trop krmiva sadrže 20% su: koja preko bjelančevinauljane pogače, uljane sačme, suhi i konačno bjelančevinaste kvasac, industrijske soja smjese. Mr Mato Kvaternik Koncentrirana
krmiva
sadrže
do
10%
su:
35
---——
=
PAPKE VAŠE STOKE
NJEGUJTE
koliko
jerkonjjevrijedio konjaodvajkada pazilo, kopita Zato bez dobra i zdrava kopita konj«. kopita nije vrijede, je»konj jerpravilo Takove išlo se veterinaru. svako i brige goveda hramanje njegovalo ni i to način i goveda nije zahtijevao držanja bilo, jer papke govedanije duboko Nažalost tako brinulo. se za puno ukorjenjeno papaka nije njegu i mnonačinu i kad se goveda držanjakorištenju produžavalo shvatanje Evo zašto. U štetno. stočare veoma ono po go togaizmjenilo, intenzivnoj je kreće. stoka više drži i hrani u stoku manje stajama; proizvodnji štali i ne kreću stalno borave se, zimi kroz nekoliko Krave u pogotovo mjeseci štali rožina stalno borave čitavu kroz krave to u godinu koje vrijedi će stoka po i ako stalno raste prirodno kreće, pašnjacima papci papaka i netroše. sada ne a se predugački Zbog togapapcipostaju uopće trošiti, oblika. su nejednako tabanadijelovi Pojedini pristajanju pravilnog mekanih i do i dolazi su upale gnječenja zbogtogaopterećeni poplata posljedične često istovremenogu opterećenja tabanaZbognepravilnog dijelova stalno stoka ako i i tetive, no pa pa poredtoga kosti, zglobovi, oboljevaju poplata. kruni i među i kožu rožinu u vlazi i papaka prljavštini koji nagrizaju stoji čir tabana i po život i a naročito često opasni nastajugnojneupale, papcima nadovezati i može svih na a i koje dijelova papka, općaupala panaricij, krava teško krvi. sepsa stoji, papak jebolan, općeotrovanje Oboljeli slabo zato teže i se mliječnost jako jede, mršavi, leži, pretežno kreće, još teško Bolesti su, i ako jako zapuste, papaka govedadugotrajne opada. klati da ne bi stoku okasni se mora ako se sa a uginula. liječenjem liječe, do može iznositi Veliki 20%, koje mliječnosti gubici zbogsmanjenja težini. Jedan i znatno a smanjenje prirasta poteškoćereprodukciji, staju osnovu slovenski veterinar prikupljenih magisterskoj radnji, svojoj ukazao da zavodima kroz 10 Slovenije je godina Osiguravajućim podataka SR farmama krava na šteta Sloveniji osiguranih broj jenajveći krave bile su na vrhuncu Gotovo bolesti sve nastao zbogneizlječivih papaka. bile Bolesti zaklane. morale biti su dobne papaka prisilno mliječnosti, sinisu krava života od tih načina mnoge uopće držanja, jer posljedica ležišta. lazile sa svojih redovito zanemarena su bolesti Uzroci za njega, papaka nastajanje krei uslovi nehigijenski držanjanemogućnost prikladni smještajštalama, koristi. od izvanredne stočare za sve u Zato papaka goveda tanja. jenjega i upravo i zna to a ako dio stočara dobar zna, zbog zanemaruje Nažalost, bi trebalo Da bi to krave muzare. spriječili papke najbolje gubi ponekad toga tvrdom i ako stalno raste se Rožina po stalno kretanjem papaka njegovati. boravi stalno stoke U obrezivati. treba troši terenu pravovremeno koja je gobi to učiniti 3 do 4 trebalo u putagodišnje,najmanjejedanputa staji od obavio bi Da posao u pribora potreban j e goveda. taj pašnih dišnje treba obrezivanjem i rožine za Papak turpija. kliještaobrezivanje nož, kopitni taban dobiva time a oblik, pravilan papak tabanporavnati; skratiti, tvrde svim se na obrezivanja papke o pterećuje. Suhe, prije jednako dijelovima poplat omekšati obilno dan i treba obrezivanja prije najmanjejedan predhodno ili terenu vlažnom krave na bilo bilo vlažiti močenjem oblozima, držanjem vrše to u kupkama.Obrezivanje posebno posebnopripremljenim papaka Na
se
mu
noge
se
za
za
u
se
u
a
se
se
sve
sve
a
za
se
se
na
se
veoma
se
se
u
na-
su
u
u
a
u
na
u
u
muzara
u
su
a
za
ne-
u
ne
ne
a
se
s
za
36
a
s
izobraženi
stručnjaci
veterinarskim
i stanicama, volje obaviti i sami stočari. posao mogu u vježbe taj Obrezivanje papaka pravilu treba obaviti naročito a jesen, proljeće. Međutim treba da bi došlo do bolesti veoma važno istaći, papaka je održavati čistoću kože krune i kože između naročito meka papakakoja je i i veoma i nastanku osjetljiva podložna r anjavanjima, ozljedama posljedičnih To i i naknadinfekcija.postižemo povremenim čišćenjem pranjem papaka nim neutralnim sa mastima. Važno i omekšavapremazivanjem je spriječiti i to se nje truljenje rožine, postiže povremenim premazivanjem papaka finim tankom suhom čistim suhim ležištima. i katranom sloju, steljom nisu kako Hromosti papaka beznačajna govedazbogoboljenja pojava ostati bez krave. to da bi mogao Zato to signal je jošponekimisle, naprotiv bolnosti ili ako rožine svake kod se papku, prilikom obrezivanja pojave treba iz curi što zatražiti naiđe na raspuklinukoje pomoć gnoj prije papka veterinara. »krava kravu bolesnim i za Danas pravom reći, krava muzara.« papkom nije u
u
ali
uz
malo
dobre
u
ne
a
u
u
u
A
f
muzaru
se
s
može
sa
M.
POVODOM Početkom
W.
JEDNE TELEVIZIJSKE EMISIJE
se o siječnjajednoj televizijskih emisija govorilo robnoj i mesa. Jedan od slušalaca proizvodnji mlijeka koji krupn amjerava p ostati tržnim telefonom kako to može ostvanijim proizvođačem mlijeka jeupitao kravi treba riti,kada na i obradive. proizvodnju jednoj najmanje pol j utro ukoliko se radi većim ne krava. zemlje,proizvodnja isplati brojem On ne točno koliko se 30 do 40 krava. sa namjerava, sjećam reče, proizvoditi Trebao bi dakle imati daleko više obradive od dozvoproizvodnju zemlje iz može Jedan ostvariti pa ljenog maksimuma, razloga tog svoju n amjeru od stručnih sudionika biti složio sa takovim u emisiji rezoniranjem, jer i i seljačka jeusitnjena proizvodnja neekonomična, preskupa nesigurna jedan od što se stoku drži i ima sve iako sve proje razloga, manje je manje, sada da treba tražiti izvodnja mlijeka opada.Zaključak je rješenje krupnojintenzivnoj društvenoj proizvodnji. U i stočarske su u Hrvatskom ostalo, prikazane emisiji, prilike Zagorju tradicionalno sa velikim viškom sa radne snage, gospodarstvima, usitnjenim ali isto tako i sa hrane naročito i mesa. usitnjenom proizvodnjom mlijeka Sada ima više dobrih sve teladi i U ostalo uspješnih tovljača junadi.emisiji je i a i mesa mnogo u nedorečenog slušači, toga proizvođači mlijeka ostaju »Dukat« 100% od sitnih nedoumici, jošuvijek jer mlijeka gotovo nabavlja teladi tih istih a i tovilišta se sa A trebati će pune proizvođača, proizvođača. da velika društvena dobra i s njima krupnakooperacijska, robna i mesa i izrastu nosioce te isključivo proizvodnja mlijeka stasaju to li sitnih sve proproizvodnje. Ipak ostajevojska proizvođača čija j e neekonomična i društveno a i te kako izvodnja skupa, nesigurna,ipakje i korisna. potrebna i bez mesa treba tražiti Rješenje proizvodnje sigurne mlijeka sumnje zadružnom ili sa kokrupnojintenzivnoj društvenoj proizvodnji povezanoj sitnih uslovom operantskom proizvodnjom proizvođača, pod istovremenog
od
u
za
a
ne
se
sa
za
ne
u
za
se
ne
u
uz
vremena
vezana
u
uz
ne
u
37
proizvodnje cijenu realnog rješavanja koštanja proizvoto već i kukuruza. da kao što sa Uostalom učinjeno proizvodnjom pšenice je li od osnovnih što veća i stabilizacijskih mjera našojprivredi nije jedna što i mesa sa proizvodnja hrane, ekonomičnija mlijeka,geslom prvenstveno svi neka tu društveno to mogu, se povezanu proizvodnju uključe koji znaju koriste tu i hoće i tom sve se za mogu mogućnosti koje proizvodnju pri da se svima uslovom tu koristiti. Naravno se koji pod proizvodnju udružuju stabilizaciona Tu to i inače treba to i isplati, nije jer mjera. proizvodnju poi kožom ticati i stimulirati velike i biti jer potrebe mlijekom, ekonomičnosti
kroz
u
u
u
su
će
za
mesom
veće.
sve
isplati ipak danas, pitanje umjesnopostaviti i mesa, i s obzirom veličinu pa mlijeka proizvodnju optimalnu posjeda krava i nisu kojima proizvodi povoljni, kojim uvjetujebroj ipak robni biti ili i mora opisključivi proizvođač mlijeka proizvoditi, timalnim li Mogu poljoprivrednici uvjetima proizvodnju. drugepoljočak i biti pa privredne djelatnosti, dodatno, proizvođači usputno, i i uslovima da im to samo se mlijeka, dakako opet pod isplati. Za koristit ću izvode iz referata na ovo dr. O. odgovor pitanje dipl. ing. Hartmanna ministarstva održao savjetnika poljoprivrede Austrije kojegje 1982. izborom vezi u god. skupumljekara Austrije, goveda pasmine bi i i mesa u koja najvišenajbolje pogodovala proizvodnji mlijeka Austriji. Referat dobio od dr. B. Šimunića direktora korištenje umirovljenog veterinarske stanice Varaždinu. Smatram da će ovo i inače za izlaganje naše biti interesantno i isti mlimljekare korisno, jer problemi proizvodnji i mesa i neki od tih u su jeka Austrijikojoj postoje susjednoj problema već donekle i riješeni. »U 1981. držaoci krava krava. 5,6 po godini (uAustriji) imaju prosjeku 94% držaoca od 20 krava. ima ima malu do izrazito Austrija manje srednje 350 ima samo više od 30 krava. Ako posjedovnu strukturu, gospodarstava razmotri teladi se 10 po prosjek koji proizvodi gospodarstvuposljednjih vidi da može od teladi ili ne samo godina austrijski seljak živjeti produkcije osobito ako da se 50% muške teladi. samo jednomsmjeru, podsjetimo je i to intenzivno da Iz ovoga gospodariti seljak proizlazi austrijski te da obradi sredstvima i na i proizvodnju gospodarstvu, kapital zemlje da mora stado brzo obrtati. To znači to mora u producirati krava) spada (a ili intenzivno kad od zelenih (pašnjaci, livade) mlijeko živjeti površina domože obradivim kad toviti bikove (oranicama) proizvoditi površinama da drže mala hrane. stočne za seljake Ipakje mogućnost austrijske voljno od i da tov samo samo mogu goveda togaživjeti. kako ide na teret Povećana mlijeka, koja proizvodnja jepoznato proizbi odakle takovih bila bi mesa zapravo zbog prilika moguća.No, vodnje telad muška tov? tada dobiti za sposobna mogla ili mliSa proizvodnje mlijeka pakforsiranjem povećanomproizvodnjom do to dovodi više krava izlučiti iz treba sve proizvodnje, jekauvijek toga teladi tov i da se po proizvodi potrebnih gospodarstvu jošmanje proiztrebalo Radi bi već sada mesa. početi »općagospodarpoticati vodnju toga drže krave. smislu da se kao širem stva« usputno dobru da Kombinirano priliku gospodarstva privređuju, govedopruža označio kao simentalca bih kombinirano op. prev.) govedo(dakle ja nužnost za privredu. gospodarsku Zato
li se
bi bilo
iako
i
uslovi
na
za
na
se
se
se
mesa
za
uz
samo
mesa
na
a
sam
sa
sa
na
u
u
u
u
se
u
se
u
mora
za
u
u
mora
na
za
se
a
za
u
a
38
—
Općenito gospodarske površine, austrijske faktor poljoprivrede ograničavajući specijalizacije proizvodnji mlijeka. kombiniu budućnosti Konceptuzgoja govedapredviđa povećanje broja rane gove— meso, mlijeko preferirajući proizvodnje držanja mesnijih razvoj da i gospodarstvima područjima kojaodgovaraju predpostavspomenutim da
smatra
se
struktura
dakle
su
u
u
kama.
cilj proizvođača uzgojni pogledu proizvodnja krava kao dohodak stalno Ta mora mlijeka seljaka koji pritjeće... proizvodnja biti vezana i dohodak Ovome treba po masnoči bjelančevinama mlijeku. dodati tok i muznost, i vime ujednačeni laktacije prikladno mužnju. osobito muškom se Proizvodnja govedaiskazuje potomstvu, dobro izraženih i leđa mesa, uzraslosti, dobroj mišićavosti, vrijednih partija Glavni
mora
biti
tom
u
na
u
za
mesa
u
u
i butova.
Treba
da
napomenuti je Austriji
razliku
plasiranje teško. Prema tržište veoma istom autoru 1982. mlina jeka god.proizvođač tržište samo na konmogao jeka unaprijed godišnje jeisporučiti ugovoreni od 4 po (količinu)cijeni šilinga1 litru, isporučeno mlijeko tingent preko dakle se za 1,8 2,2 ugovorenog svega plaćalo kontingenta šilinga manje, lista u članku 12/1983. U stoMljekarskoga šilinga.broju »Posjet austrijskim čarima« također neko o obaveznom kontingentu mlijeka kojusmije govori U referatu Hofmann da iznosi 1982. tadasa gospodarstvo god. proizvesti. je krava 125% u i da pokriveno Austriji šnjimbrojem potreba mlijekom je višak od tim vezi ostao 180.000 ali zato dolazi u (samlijekom) goveda, i obzir stoke izvoz i smatra a da bi mesa, rasplodne proizvodnja »maksimalne trebalo izlaziti na »ekonomski proizvodnje mlijeka« postepeno optimalnu proizvodnju«. isplativu Pa to sve se u meso, ipak Austriji isplatiproizvoditi mlijeko, pogotovo drži u kada se a 5,6 pa i na gospodarstvima kojima prosjeku krava, tada dobar dio kaže i sa od 5,6 u prosjeku, je gospodarstava manje krava, ih da to sasvim da ih bi držali. a ipak drže, isplati sigurno je to su krave i i mesa rasa najproduktivnijih proizvodnju Samo, mlijeka obavezno svake telad su optimalnoj životnoj dobi, godinetele, jepotomstvo ženska ostavse su, najkvalitetnijih bikova, krupna zdrava, živa, ostaju muška odmah ljaju reprodukciju, kolju, najkvalitetnija ostaju da bi dala što više mesa bikove. u rasplod, ostala, izrastaju Računica dakle nađe i i malo kad se može se se ne ipak proizvodi veliko. Može li tako nešto biti i u nas li se i nama i može Držim isplatiti? u
za
nego
u
mli-
nas
u
za
a
za
se
za
s
u
za
se
uz
a
na
a
se
sa
se
ne
ne
za
u
se
za
se
ne
za
na
na
da
može.
M.
AUSTRIJSKO
SMEĐE
W.
GOVEDO
39
krave
i bika
proizvodna »Dagmar« opisuju svojstva razred kakvoće. svrstani najbolji (elitni) koji Tako su
Krava
se
»Nortona«
u
730 U I. »Dagmar« je kg. laktaciji proizvela 6.524 s masti. tri sve 8.753 kg je mlijeka 4,12%mlječne Prosjek laktacije je ili s maslaca: 403 Nakg mlijeka 4,61%masti preračunatokilograme kg! bila kada 11.376 jveća proizvodnja je trećoj laktaciji jeproizvela kg mlijeka s ili 583 masti maslaca. 5,12%mlječne kg
visoka
139
cm,
teška
u
u
u
40
|
a
i stare telenja
kg.Prosjek mlječnosti je imale kćeri u su 2,6 prvog (kod godina) mlječnost prvojlaktaciji odnosno maslaca. Povečao masti 170 od 4.223 kg kg 4,03%mlječne jemlječmaslaca iako i 19 kod 577 količinu za nost potomaka kgmlijeka kg jesmanjio neznatnih masti 0,02%! mlječne Bik
»Norton«
visok
169
cm
težak
kod
1.250
53
s
za
JOSIP I
MILICA
VRANEK
IZ OBOROVA
U uzgaja staji općini D ugo gospodarstvo je hranidbi Radi u 9 i krava 8 poteškoća rasplodnu junicu ukupno goveda. Obradivih 8 krava 11 morali su gospodarpovršina grla. broj smanjiti više od nešto na ima Vranekovih stvo 8,5 2 jutra, pšenice Djetelina je jutara. oranica. obuhvaća 3 kukuruz 2,5 jutra jutara, Za kukuruz za i Vranekovi ovogodišnju sjemenski sjetvu. pripremili B/C kukuruz hibridni odabrali su prema stručnjaka preporuci godinu silažu kukuruznu i B/C 588 za zrna 488 stabljikom. suhog proizvodnju B/C oznakom 555. kukuruz 1983. Prošle godinesijan je samo od 25 do 30 litara. ovih dana Dnevna Doji mlijeka proizvodnja je bređe. visoko 4 krave jer druge »Cifru« imali kravu da su u Vranekovi se kojajeprabaka staji Sjećaju nekada U Oborovu kravama nekim u marvogojska jepostojala staji. njihovim i radila na goveda konja. selekciji udrugakojajeuspješno Vranekovih
Poznato
Selo.
u
—
sa
na
na
su
ovu
sa
za
s
se
su
ZM.
OPĆINE
ZAPREŠIĆ
POLJOPRIVREDNIKA ZBOROVANJE zboredovito 1984. bilo održano U Šenkovcu ožujka jepočetkommjeseca Posu ga: Organizirali Zaprešić. poljoprivrednika općine naprednih rovanje Vete»Sutla« stanica Šenkovec, zadruga Poljoprivredna Zabok, ljoprivredna Zadružni i savez »Dubravica« Farma stanica rinarska odojaka Zaprešić, su poljoprivrednici napredni prisustvovali brojni Zborovanju grebačke regije. referata i Brežice. i uvodnog Izvjestitelj Zaprešić općina područja stručnjaci Zabok. stanice iz Sinković inž. bio Objavljujemo Poljoprivredne Stjepan je referata: neke dijelove tog bilo obuhvaćeno kukuruza visoke 1983. U je prinose takmičenju god. od 51,50 do 112,70 mtc/ha od 72 te 67 ha, prinosom površinom gospodarstava 35 učestvovalo kukuruza mtc/ha. od 86 ili U stabljike je siliranju prosječno silaže. U 1.829 tona te od 70 proizha, proizvedeno proizvođača površini 41 takmičilo se cijelom proizvedeno gospodarstvo, je je mlijeka vodnji 124 teladi učestvovalo U tovu 2,450.000 litara mlijeka. je proizvođača području U stočarsko631.257 i teladi komada utovili 6.948 su kg predali koji od ko277 krava matičnim obuhvaćeno radu knjigovodstvom je selekcijskom krave odabiru dok se kod 32 bikovi dvije najvišom ocjenom, jihje ocijenjeno »bikovske kao zato proza pa Nadalje, majke«. označuju rasplod daljnji i 32 nerasta. krmača 212 izvedeno rasplodnih je Prošlo kukuruza. »100« klub ima za puproizvodnju je Najdužutradiciju U tom na od nih 15 općineZaprešić. formiranja području godina njegovog iz od 15 vremenskom godinapostignuti godine godinu razdoblju ustvrMože i se i a time rezultati mlijeka. kukuruza, prinosima bolji za-
s
za
u
s
na
na
a
mesa.
se
su
u
u
sve
mesa
41
diti, je pomoć stručnjaka radnim baš visoke iskustvom, jednostavnu tehnologiju proizvodnje prikukuruza. nose hibridnog Možemo reći da su i 1983. bili klimatski prošle godine optimalni uvjeti visoku odnosno hibride proizvodnju hibridnog kukuruza, koji roku u Sjetva mijenjeni uvjete uzgoja. jeobavljenanajoptimalnijem što remetila inače u vremenu uslijed kiša, kojaje toga, sjetvu nije uobičajena roka kiše 20,8 agrotehničkog sjetve, jer jepalo travnju mjesecu Moramo da bilo se ipakpodsjetitijekiša, kojenije dovoljno travnju u na naročito mnogome mjesecu, kukuruznog jeutjecala klijavost s jemena, tlu i onim oranicama zimska pješčanijem kojima jeizostavljena brazda, takvim bio oranicama što svakako imalo pa rijeđi sklopbiljaka, je je i utjecaja manjiprinos. Na iskustava kukuruza i podosadašnjoj proizvodnji brojnih kusa stanica izvodi svake kojegPoljoprivredna godine području Zagreba, izabrani i hibridi već prema ili zrno preporučeni najbolji namjeni silažu. U tu svrhu dala stanica letke kratkim Poljoprivredna ještampati za visokih opisomkompleksnetehnologijeproizvodnju h ibridnog prinosa kukuruza Zagorskimuvjetima. da se hibridni kukuruz udomačio kod Svjedoci svakogpoljoprivredkod robnih a odnosno nika, posebno cijeni proizvođača mlijeka, Kukuruz ovom ratarska kako zasipo području najznačajnija je kultura, tako i po veličini pa stoga janimpovršinama, vrijednosti njegove proizvodnje, i osnovicu stočarstva. Povećana kukuruza kod indipredstavlja proizvodnja vidualnih sada biti kada radne poljoprivrednika počinje posebno značajna, P.Z. »Sutla« P.Z. Veterinarska Šenkovec, organizacije »Dubravica«, stanica, PDRO farma broKupljenovo, Dubravica, sprovode ozbiljnu akciju povećanja kvalitetne stoke području ja općineZaprešić. bi nužno bilo da S tu i društvenopotrebno akciju uključe toga kod i oko posebno političke uređenja zemljišta komasacije, organizacije, jer odnosno 1/3 livadnih visoku propodvodno, površina neosposobljeno je već da se te livade intenzivno za pa krajnje osposobe izvodnju, je vrijeme ratarenje. i faktora bilo U 1983. odnosno su ograkoji nepovoljno godini je utjecali, kukuruza. Naime ničavali visinu ta području općine, je prinosa, iskorišten gecijelom Zagorju, dovoljnoj još nije mjeri pojavaprisutna rodnosti hibrida. Računa da netski ta iskorištenost oko potencijal je jedva ako zadržati želimo što u 50%, značajno nijedovoljno mjesto proizvodnji kukuruza. Kontrolom kukuruznih utvrdili smo hibridnog parcela polju visoke da uzrok hibridnog kukuruza, prinose najčešći je nepostignute ili nedostatak fazi u sklopa biljaka kojajeposljedica dovoljna gustoća vlage i zimske i brazde ili uslijed klijanja izostavljanja plitkog nicanja tla, predubokom ili izostanku oranice sredstvima sjetvom sjemena tretiranja protiv štetnika i bio sovica, rovaca, zemlji (žičnjaka, grižicadr). Rijeđi jeslučaj uzrok sklopunedovoljna prerijetkom klijavost sjemena. ekonomska šteta ako Najveća je jebrojbiljaka zemljišnih manjiuslijed obično tim oranicama bila štetnika, predkulturajerje djetelilna ili takove oranice i su pa djetelinsko- smjesa, najplodnije sposobvišegodišnja visokih svaki ne za proizvodnju Znači, postotak umanjenogbroja travna se direktnoprinosa. i skoro već svi troškovi realisu biljaka, dohodak, umanjuje jer da
svaki
član
kluba
»100«
svladao
kao
uz
ne
i vlastitim
za
za
za
za
su
na-
sve
u
mm.
u
na
na
na
na
osnovu
u
na
su
—
za
sa
u
smo
se
mesa.
na
na
se
u
za
na
u
ove
a
u
se
na
za
ne-
u
na
za
42
buduće sredstva zaštitu od štetzirani visoki prinos, pa bi se biljaka nika svakako morala zemlji osigurati. korova iz kukuruzima-uskolisnih dosta bilo U 1983. godini je pojava ili nepranedostatka to roda a herbicida, pojedinih Muharika, jeposljedica Također i to vilna pa utjecalo umanjenje prinosa. je i stih, je primjena češćim preforsirano biljaka, slučajevima gnojidba jednostrana primijećena imalo što kod dušikom sa večegutjecaja teladi),nije tovljača (uočeno je Jednostrana takav kukuruz sazrio. i pa je lijepe uslijed jeseni, manjeprinosenekih teže nabave i donekle kod uslijed opravdana proizvođača gnojidba je kuhibridni svih tih teškoća NPK mineralnih No,pored gnojiva. potrebnih kukurubez nema kuruz se masovno, gospodarstva hibridnog praktično sije već i su za, majstoriproizvodnji proizvođači postali pravi jer poljoprivredni za
u
za
u
u
na
u
na
u
kukuruza.
proizvodnji, je god zadovoljavajući simboličan Silira samo broj proizvoda. kukuruznog iskorištenja gućnostima kukuruzne ha 70 Ove 35, svega površine ukupne njih godine proizvođača. troše za ishranu kukuruzno svi ostali a gube gotovo stoke, koji (2,8%) stočnu i do krmne pa postotak poskupljuju taj jedinice 30%, proizvedene meso. odnosno proizvedeno hranu, iskorištenosti o Kako potencijala genetskog god govorimo nedovoljnoj iskorištenosti možemo o isto tako govoritinedovoljnoj kukuruza, hibridnog tlu i obradivom oranicama kod nas tla. Dok se poljoprivrednih gospodardotle kao kultura koristi samo stava godišnje glavnakultura, jedna ili ozimom nakisti intenzivnim postižu prinosi postrnom gospodarstvima kulturom. ne nadnom sjetvom, glavnom kulture oranične sve dajuprosječno poljoprivredDrugim riječima, te kulture naših prenim (ako proizvođača poljoprivrednih gospodarstvima dok intenzivnim 4.900 na oko krmne računamo po svega ha, kg jedinice), krmnih 6.000 a samo jedinica, usjevdajenajmanje gospodarstvima postrni ha. više više ili 800 mesa litara oko 6.000 krma po to kg mlijeka je krmne Ako ha intenzivnom po gospopakusporedimo ukupne jedinice uzmimo kukuruz 13.000 i ozimom kulturom darenju (iotona kj) drugom ili ha 20.500 krmnih 7.000 4.900 u odnosu po dobijemo kj. ukupno jedinica, koliko dobivamo naših oranicama na Izlazi po ha prosječno poljoprivrednika. da oranicama intenzivne silažnim proizvodnjekukuruzom, kukuruzom, ozimim i stočnim 4 više repom, keljem, dobijemo puta jarimsmjesama, krj. Koliko
rezultati
su
obrnuto
u
u
mo-
sa
zrno
za
—
na
se
na
a
na
u
za
u
=
na
na
po
sa
ha.
li ovu
razliku
krmnih
jedinica Primjenimo postojeće oranicama na da poljoprivrednika proizvodnje općineZaprešić, proizlazije razlika kako kukuruz 15.600 zauzima a samo 2818 p o krj. ha, površinu ha, razlika iznosi 43,960.000. ukupna krj. Kada bi samo 50% tih oranica što mopriveli proizvodnji intenzivnoj je obzirom tla i da konfiguraciju proizvodnu guće vrijednost istih, proizlazi bi na više od dosapodručja općineZaprešić proizveli godišnje tojpovršini ili toliko litara ili ako prora21,980.000 dašnje proizvodnje krjed. mlijeka čunamo ili ako od 400 2920.000 kg mesa proračunamo junad kg bi više 7.300 komada takove Kada bi k tome težine, proizveli junadi. pribrojili iza i mogućnostpovećane proizvodnje uređenja zemljišta postrnom sjetvom, bi ovu što znači da i u tlu duplicirali povečanuproizvodnju, općine Zaprešić leže ogromne neiskorištene hrane. rezerve između
intenzivne
i
na
za
u
meso
u
43
obavljena jeprošle jeseni zahvaljujući ranijoj kukuruza i suhom bez večih vremenu, poteškoća. žalost pospreman večini na na stari u način No, je ogromnoj mukotrpan da bi nakon kruprekoberbe, lupljenja, prijevoza, pospremanja, sušenja, i dao kukuruzovina ili uništila ili stoci, njenja mljevenja pospremila klasičan stari način. stelju, To što vrlo mali silira zato, jošjedanputanapominjemo brojproizvođača kukuruz kukuruzovinom krave i tovnu kukuruzni sa za junad, klip svinje i iako već pune četiri junad, upučujemoproizvođača siliranje godine, jer toliko ekonomsko ima da bi morali tu siliranje opravdanje, akciju proizvođači svim stočarstvo masovno prihvatiti područjima gdjeje poljopriprimarna vredna proizvodnja. Prema možemo da tome, nedvojbeno i tvrditi, ratarskomože daleko ove više uopće poljoprivrednoj proizvodnji općine proizvoditi. stočarskoj nameće ta Upravo činjenica potrebu obuhvačanja krugapoljoprivredšireg nika sistem i »klubova svim propo takmičenjaorganiziranja rekordera« izvodnim Kod bi službe stručne trebala biti disciplinama. toga prisutnost od do i pa prostalna, početka proizvodnje završetka, uključujući realizaciju sudionik a svaki trebao bi naći interes. izvoda, povišenoj proizvodnji toj svoj To svakako nameće stručnih službi bi trebalo potrebu boljoj organizaciji koje tako da svako svaku i svaki zapokriva selo, postaviti mjesnuzajednicu Berba
kukuruza
zriobi
—
se
a
za
na
za
na
na
se
u
u
u
u
seok.
Najbolji proizvođači: Branko Šimunjakiz Luke proizvodnju mlijeka (28.513 litara). iz Pušće kukuruzne silaže sa za JosipVugec Donje proizvodnju stabljii .kom(234,5 tona) (142tone). Mirko Vrhovec iz Herendića kukuruza za zrna proizvodnju suhog (112,7 mc/ha). Mihalinec iz Dubrave tov teladi od 253 komada Stjepan (62.238 kg) Ivan Golub iz komaKrajaDonjeg proizvodnju rasplodnih (212 svinja za
zrnom
za
za
P—
—-
--_—
_
———
-
s
>.
—__
-
_—--
PRILIKE U VELJAČI
VREMENSKE
kraju prvoj krajemmjeseca Veljača je dosta 11 23. i bez a sredinom relativno (od 11) hladna, blaga mjeseca snijega, tlu. Prva trećina bila blizu 3*C sa iznad, pokrivačem mjeseca je snježnim dnevna bila većinom do 4*C Najviša ispodprosječne. je temperatura druga trećini /od dok dana 12—19. 7—8 OC iznad II/), jenajniža drugoj (osim i na —7*C do U 0"C bila 17— 18 dana noćna ispod (padala — je površin—1'C. Sunca bilo vrlo malo od T"C do tla se kretala skom u veljači je sloju 10%C). zimi. i u kao cijeloj osobito obliku Oborine su drugoj, snijega, unutrašnjosti učestale, i kiše obliku obalnom trećini i početkom pa pojasu mjeseca, trećoj I dok u količinama. dnevnim velikim sa Slavoniji je istočnoj krajemmjeseca, mm, 15—30 svega i 30 50 Hrvatskoj sjeverozapadnoj jugoizmjereno 100—200 i 150—200 (Gračac355) — primorju je palo zapadnimkrajevima bila
žitorodnom
našem
u
trečini
u
i
—
na
a
u
u
u
u
a
u
u
u
mm
mm.
bi novi
da
pao veljače, početkom pokrivač otopio Slavoniji Snježni U treće trećine do se dne 10. II i zadržao početka mjeseca.zapadnimkrajevišim do iz vima jugozapaddijelovima veljače, potkraj siječnja produžio je zadržao toliko ovom se U nih mjeSlavoniji nije krajeva ožujak.istočnoj od 1971. 1976, 1978. i 1981). secu god.(izuzev većite hladno vlažno i vjetrovito vrijeme tlo, previše pokrivač, Snježni radove nom (prihranu pšenice, trovanje poljoprivredne onemogućavali i rezidbu vode suvišne s oranica, voćaka, prskanje ispuštanje poljskih miševa, štete nisu Oni ozime štitio loza i te pretrpjeli usjeve. pokrivač je dr.). Snježni nikla. Dosta Pšenica vode. sva suvišne ni od niskih od je je temperatura i zaostala prorijeđeneujednačenog žuta, posebnokasnije sijana, razvoju, od zime, te iznurena dosta do od lista 3 fazi nog jojje busanja, sklopa, dušičnim gnojivima. prihrana potrebna te i obilne kiše učestale U obalnom početkom krajemveljače,jaki pojasu štete radove otežavali pa i pričinili poljoprivredne jugo) (bura vjetrovi ali ih bile ovo sorte voćaka Neke su kulturama. rane nekim počele pupati, je radovi zaustavilo zakašnjenju. Poljoprivredni kretanju. vrijeme do nevremena došlo trećini i prve veljače je velikog drugoj Krajem do orkanski našim svima sjeverozapadni vjetar Zapuhaojeolujni krajevima. sat. U 100 km i mahove dostizao od 9/10. središnjem preko II, kojije bilo i istočnom jakomsnježnom vijavicom. praćeno dijelu'zemlje je nevrijeme su niske i pao u potrajali zemlji. Snijeg temperature cijeloj Kasnije jesnijeg stanovvelike trećinu Nevrijeme jepričinilo poteškoće cijelu drugu mjeseca. su ceste, pa čak i neke pruge, ništvu, te štete. Zametene mnoge željezničke kidao Snažni većina zatvorena pomorski prekinut vjetar aerodroma, promet. stakla zatim do došlo vodove i PTT električne struje), prekida (paje je i otkrivao skidao drveće lomio i staklenicima, dimnjake crijepove, zgradama doodnosio sa krovove, zemlju(skupa pšenicom), položajima izloženijim itd. do posolice kiše obilne i učestale treće trećine Sredinom priolujno veljače jugo stanovništvu moru uzrokovali su mnogo i kopnevolje tamošnjem morju u kiše obilne Učestale prepravo npr. Sinjsko polje jezero, pretvorile buOrkanska ozimim i kinule usjevima. proljetnu sjetvuzaprijetile kanala započetu što većinu i odnosila II 10—12. od ra odvodnju, jezemlju zatrpala dovelo do dekade treće kiša sredinom obilnih Jerko Vukov poplave. je se
u
u
u
u
su
u
u
su
su
u
u
u
u
na
na
na
na
veo
u
na
su
nu.
za
za
45
SOLI
MANJE
ZDRAVIJA PREHRANA
—
ali
obično
nego neophodna organizmu, jepotrebno je štetna i tada po zdravlje. je Da mi trošimo više soli hrani to nego Jugoslaveni jepotrebno, Jaki konkuretni nikakve tome i u i Amerikanci i sumnje. Englezi narodi. Može slobodno reći da vlada se prava mnogidrugi pošast prekomjersoli štetna po zdravlje. kuhinjske (natrijevog upotrebe klorida), kojaje Taj višak soli ishrani faktor rizika za ateresje krvnogtlaka, pojavuvisokog i niza kleroze bolesti. Iz raznih stižu i drugih krajeva s vijeta savjeti da soli. preporuke stručnjaka upotrebljavamo manje Da normalnom sol se ljudskom razumijemo, organizmupotrebna je metaboličkih Bez klorida može ne procesa. odvijanje čovjek natrijevog živjeti. da dnevne Smatra između tri do deset se za grama, potrebe čovjeka solju osim onih rade teške dnevne u u poslove visokoj koji Svoje temperaturi. može raznih namirnica potrebe čovjek zadovoljiti konzumiranjem kojeprirodno sadrže dodatak neznatnih količina soli sol, jela vrijeme pripreme ili danas sol u znatno većim količinama jela. Međutim, prije uzimanja gutamo što što da na ne nego potrebno. Dosoljavamo je je stolu, uopće da artikliZaboravljamo jemnogim prehrambenim probamojelo prije toga. sol već dodana. Osim što sol sadrže i prirodno (mliječni toga proizvodi, mi »zasolimo« sve meso, pekarski proizvodi, prerađeno ribe, povrće), još i Premda sasvim kuhanja neposredno jela. jošnije dokazano, vrijeme prije da viška soli dobi smatra može lako dovesti do se dječjoj uzimanje povitlaka Ako već mi robovi te smo kasnije. šenogkrvnog postali nepotrebne navike od bar našu dosoljavanja, poštedimo toga djecu. Višak soli dodatno krvnih i sustava. srca, jeopterećenje žila,mokračnog Potiče otoka u osoba i u srčanoŠtetan starijih stvaranje proteklih ljudi. j e žilnih bolesti krvni kronična (visoki tlak, preboljeli infarkt), upalabubrega, čira želucu i bolesti reumatizma, sustadvanaesniku, centralnog živčanog kod stereoidnih hormona itd. va, glaukoma, uzimanja Vaš liječnik Sol
se
više
uzima
u
u
su
nema
nam
ne
u
nam
za
su
uz
za
nam
sve
a
ma
za
u
u
na
CENTAR
POLJOPRIVREDNI
Izvještaj sa
Red.
Ime
broj
uzgajača
sajma
rasplodnih
ET
RJ
pasmine junica simentalske godine u Velikoj Gorici
Prigojni Težina kg i klasa br. junice
i mjesto
Peternec, Podotočje G. 2. V. Kosović, G. Podotočje 1. V.
STOČARSKI
7949 7993
—
SELEKCIJSKI
održanog
Kupac Postignuta cijena
579/1I
153.800.—
»Kooperativa« Sisak
575/Ila
159.000.—
PIK
»Vinkovci«
OOUR
3. S. Koljenić,Ribnica
3005
5786/lI
153200.—
4. S. Kovačić, G.
5060
585/II
155.000.—
7928
520/Ila
148.000.
7940
625/II
163000.
46
II 1984.
:
I
Podotočje 5. S. Kovačić, G. Podotočje 6. S. Paljević,Staro Čiče
28.
=
»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak »Kooperativa« Sisak »Kooperativa« Sisak
PIK
»Vinkovci«
Čiče
7. S. Dražetić, Staro 8. S. Gmižić,
Č. Poljana
645/Ila
173.000.
570/II
152.000.
»Kooperativa« Sisak
—
PIK
—
»Vinkovci«
OOUR
9. S.
Perečinec, G.
Podotočje
545/Ila
10. J. Petračić, Rakitovec 11. S. Kovačić, G.
535/II
Podotočje
Obed
650/I 580/Ila
490/II 498/I
Špeka,
Drnek
17. L
18. S. Diminčić,
480/Illa
Veleševac
'672/Ila
19. S. Diminčić, Ruče 20. S.
512/III
Gregorec, 21. S. Bucina, Drnek
Veleševac
OOUR PIK
»Kooperacija«
»Vinkovci«
OOUR
»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak »Kooperativa« Sisak
— — 164.600. 180.000. — Sisak »Kooperativa« 160.000. — »Kooperativa« Sisak PZ Pregrada 136.000. — 159.600. — PZ Pregrada 166.000. — PIK »Vinkovci« OOUR »Kooperacija« 178.400. — PIK »Vinkovci« 151.000.
573/I
Rezek, 14. I. Rezek, Obed 15. N. Mandek, Bukevje 16. N. Mandek, Bukevje
—
166.000.
465/II
Čubanec, 13. L Obed 12. S.
»Kooperacija« 183.000. — PIK »Vinkovci«
—
135.400.
580/Ila
195.000.
500/II
158.000.
—
OOUR
»Kooperacija« PIK »Vinkovci«
OOUR
»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak
PIK
—
»Vinkovci«
OOUR 22. J. Majurec, Mičevac
475/lIla
150.000.
23. S. Turković,
617/II
161.400.
640/II
166.000.
24. J. Mandek,
Lekneno
Strmec
»Kooperacija« »Kooperacija«
OOUR
—
»Kooperativa« Sisak
—
PIK
—
»Vinkovci«
OOUR
Pavleković, Lekneno 26. S. Božić, Jagodno 25. L
515/II
156.000.
528/11
168.600.
»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak
—
PIK
—
»Vinkovci«
OOUR 27. N.
Bubanović,
Strmec
505/II
164.000.
»Kooperacija«
PIK
—
»Vinkovci«
OOUR 28. S. Poštić, Lazina
579/11
153.800.
>»Kooperacija« PIK »Vinkovci«
—
OOUR 29. J. Fištrić,Lazina 30. J.
520/1
169.000.
»Kooperacija« PIK »Vinkovci«
—
OOUR
Čehovec,
Čička Poljana
490/II
146.000.
»Kooperacija« »Kooperativa« Sisak
—
Milan
Mr
POLJOPRIVREDNI
Izvještaj sa
CENTAR
rasplodnih
sajma
Red.
Ime i mjesto
broj
uzgajača
crna junica simentalske u Koprivnici
= Prigojni br. junica i klasa Težina
Kovačić, Drnje 2. S. Horvat, Drnje 3. L Kvakan, Delekovac 1. B.
Šalamon, Legrad 5. S. Habijanec, Bregi 6. S. Kovač, Bregi 4.J.
STOČARSKI
RJ
3663 3849 3665 3653 8043
kg
= 520/lIla 605/Ila
=550/Ila =
540/lIla
6210
=
SELEKCIJSKI
održanog
pasmine
Postignuta
Benotić, Peteranec 8. I Lončar, Peteranec 9. M.
Manojlović, M.
Špoljar, 11. F. Gola 10. V.
Poganac
Peteranec
Cafuk,
6124. 6148
6016
—
29.
II 1984.
K upo
cijena 175.000. »Sirela« Bjelovar — 149.000.— »Sirela« Bjelovar — 153.000.— »Sirela« Bjelovar
164000.—
670/II
182000.—
650/II
178000.—
Veliki
Šiljegovac Varaždin
— PIK »Vinkovci« »Vindija«
RO 7. L
Bolić
»Kooperacija«
530/II
154000.—
592/Ila
172400.—
Šiljegovac PIK »Vinkovci«
177.000.—
»Kooperacija« PIK »Vinkovci«
Veliki RO
645/lI
RO 6132
580/lI
164000.—
»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar
11705
535/II
159.000.
PIK
»Vinkovci«
RO
»Kooperacija« 47
-—--—-_--.-_—
-—__-—
=
Pa \
12. S. Peroš, Gola
615/II
PIK
»Vinkovci«
565/11
»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar
Veliki
RO 13. J. Telic,Otočka 14. F. Mehkek,
Otočka
590/II
15. F. Mehkek,
Otočka
705/Ila
Šiljegovac PIK »Vinkovci«
620/II
»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar
700/11
PIK
RO
Lovković, Otočka 17. M. Kertez, Otočka 16. V.
»Vinkovci«
RO 18. L
Antolić, Otočka
550/IIla
19. L
Šlabek,
»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar
620/Ila
PIK
»Vinkovci«
RO
»Kooperacija«
Novačka
Šlabek, Gatalovo 21. F. Šestak, 22. M. Pobi, Gola 20. L
Novačka
Veliki
540/IIla
685/Ila
Pobi, Gola
23. M.
Šiljegovac »Sirela« Bjelovar PIK oVinkovci«
580/II
560/II
RO
»Kooperacija«
PIK
»Vinkovci«
RO 24. L Petričević, Gola
580/II
25. Z. Petričević, Gola
530/IIla
Živković, S. Gola
590/Ila
Parag,
640/II
S. Gal, Gola
585/11
J. Lukčin, Gola
580/Ila
I Lukčin, Gola Kertez, Gola
575/II
Gola
26. J. .
,
.
N. N. Kertez, Gola
590/Ila
N. Kertez, Gola
565/Ila
S. Pavlić, Gola
565/II
J. Salaj,Gola
690/II
P. Večenaj, Gola
585/11
Bjelovar »Sirela« Veliki Šiljegovac Šiljegovac Veliki
595/I
Zlatar, Gola
A
»Kooperacija« »Vindija« Varaždin »Vindija« Varaždin »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar
»Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar
»Sirela« Bjelovar PIK »Vinkovci«
530/IIla
RO
»Kooperacija«
PIK
»Vinkovci«
Sinjeri, LJ. Vujčec, Gola Svegović, D. Gola
555/II
»Kooperacija« »Sirela«
510/II
Veliki
J. Petričević, Gola
590/Ila
Crnjak, Gornja Šuma P. Ujlaki,Gola S. Kokša, Gornja Šuma S. Dorešić, Novigrad S. Petras, Novigrad Bogat, Miholjanec
635/lIIla
»Vindija« »Vindija«Varaždin
560/II 630/Ila
»Sirela« Bjelovar »Sirela« Bjelovar
RO Gola
D.
.
.
.
.
.
Šiljegovac Veliki
555/II
660/IIla
M.
»Vindija« Varaždin
635/II
PIK
»Vinkovci«
660/II
»Kooperacija« »Sirela« Bjelovar
540/IIla
PIK
»Vinkovci«
RO
»Kooperacija«
PIK
»Vinkovci«
RO
»Kooperacija«
RO
Virje 49. M. Juranić, Virje 48. P. Turković,
50. I. Jakopović, Virje 51. P. Turković,
595/Ila
Virje
Šiljegovac Šiljegovac Veliki
660/I
52. I. Hodalić, Durdevac 53. A.
Šiljegovac Veliki Šiljegovac Varaždin
550/Ila
M.
.
Bjelovar
Veliki
620/Ila
Stankir, Durđevac
»Vindija« Varaždin
655/I
Mr Di
iti
io i tisoil
UREDNIČKI
UREDUJE
Šime
Dapo,1 dipl vet, Nada
Erhatić, dipl inž, Dragutin
Josip Ljutešić, Berislav dipl Majić
inž,
Glavni
i odgovorni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Mjesečna Tisak:
inž, dr Zlatko urednik:
Mašek,
s
i
i
i
i
Udruženje. mljekarskih
pretplata za privredne SOUR OOUR »Vjesnik« —
Bolić
i
ODBOR
Franulić, inž, Petar
Jelenić, dipl inž, Tomislav
Kolak, dipl
dipl. vet
Rašpica
Nada
i
Milan
SRH.
Uprava
i ustanove
180,00
radnika
organizacije TM, Zagreb
i uredništvo:
dinara,
a
za
Zagreb, lica 31/1IL tel424-420 proizvođače mlijeka 800 dinara.