GOD. XXIV
SIJEČANJ 1987.
ZAGREB
500.
jubilarni prodajni
simentalaca sajam 25 1.1986.)
u
Riedu,
Austri
ja
sajam simentalaca 500.jubilarni gradiću Riedu, GornjaAustrija, jubije studenog simentalaca. Rieda km laran od Područje prodajni (80 sjeverosajam danas smatra simentalaca i to se Salzburga) najboljim uzgojnimpodručjem istočno Sva i u tom ne samo na nego ususjednojAustriji goveda svijetu. uzgojena što na se prodaju isključivoorganiziranim području (aukcijama)je sajmovima Prvi simentradicija prodajni dugogodišnja togpodručja. organizirani sajam talaca u Riedu bio Sada 1939. 47 a to se spogodine godina. jegotovo prije je simentalaca održava menuti prodajni (aukcije) jedanput sajmovi mjesečno velikim prodajnih grla. Organizator spomenutih brojempredvedenih sajmoStočarsko simentalsko čuveno Riedu va udruženje govedo. jetamošnje bilo za simentalaca Na 500. predvedeno prodajnomsajmu jubilarnom je bilo vrlo mnogo i 363 teladi. 63 340 19 Kupacaje prodaju krava, bika, junica Za bez dobro i tekla nadmetanja organizirana jegotovo zastoja. organizacija svako simentalaca otisnut svaki s za grlo prodajni jekatalogpodacima sajam očeva Zato te za i i s za se majki. proizvodnim podacima roditelje, roditelje kakvoće razrede svako razvrstava za u prema podacima proizvodnim grlo bi neka bila svrstana Da 2. i mamu u razred, (baku). majku majčinu junica 4400 4600 trebala u II. a u I. majkaje proizvestilaktaciji kgmlijeka, laktaciji kg biti niža od masti 4800 ne III. a količina mlječne lakatciji kg mlijeka smije baku odnosno i Određene za za norme su majčinu 3,9%. brojneproizvodne masti. i u mlijekamlječne majku proizvodnji održan
U
25.
1986.
500.-ti
"
—
s
za
u
a
u
wa
pr
po
vo
o u
š#
parna“ qk
23 SRED
Bik
nae
:
apop
»Hirt«, prodan
za
Lak pa
ra ej
vreve psvj 159.000
# E
a
a
o dmr ovi, sipe
šilinga
dA
2
do
a
a uzgobik »Hirt« star 17 nadmetanju postigao mjeseci je Najvišu cijenu iz Gottfri u kraj Rabensberga ga Wimmesberger gospodarstvu jio je svojembik »Hirt« nešto to a 159.000 Rieda. Sch., austrijskih je prodan je Spomenuti osCentar za »Hirta« Bika starih dinara! više od 500 miliona umjetno kupioje oznaPrema iz Landshuta u SR p odacima Njemačkoj. uzgojnim jemenjivanje 6. lak»Hirta« bika čenih u u proizvela (»Elba«) je majka k atalogu prodajnom da i masti. s 6.960 podatak Zanimljiv je 4,44% m lječne mlijeka taciji kilograma i baš u bika »Hirta« doživila deset laktacija očeva laktaciji d esetoj toj majka je masti. s i to 5.160 i kg 4,38% mlijeka najviše proizvela i su simentalaca 500.-tom Jubilarnom prisustvovali sajmurasplodnih iz »Dukat« iz veterinar Zlatko naše iz Mljekare dipl. Mašek, zemlje stručnjaci Hrvatske SR centra i direktor AuslenDrago StočarskoZagreba Stočarsko-seleks inž. Tom predanajeplaketaposvetom prigodom der,dipl. selekcijskog Ivaslikara osobni slike i Hrvatske SR centra poklon umjetničke dvije cijskog slika na i Plaketa Croate. Lackovića na predano jednaumjetnička (ulje staklu) u.Riedu a simentalsko za Stočarskom umjetničku drugu govedo udruženju je dr direktor dobio sliku udruženja Stočarskog spomenutog crtež) je (originalni u s vrlo dobro Otmar z emlji. našoj s tručnjacima brojnim surađuje koji Fčger, i Rieda su s naši simentalci nadmetanabavljeni područja potiču Brojni ti da Riedu. su stoke u upravo na Zapaženo je rasplodne sajmovima njem simentalci kod i mesa Riedu mlijeka proizvodnju poboljšali osjetno kupljeni simentalca. našegdomaćeg u
za
-
u
Bat
:
>
Ki
*
T
a
e
Kiši
; :
P.
Za
K
ME j
a4.
Direktor
*
be
do \
š
pi
BKE:
%
Y
Ke
*
;
EZ
e
a
š
+
E ta
RK
s.
e
<
.
<
5
2
k
di
te
Auslender, dipl. inž., SRH, Drago Stočarsko-selekcijskog u Riedu dionike 500. jubilarnog sajma simentalaca centra
;
.-
-
a:
2
:
pozdravlja su-
3
Stručnjacima, udruženju dalje rad simentalaca. uspješan priuzgoju bi bilo da ostane da su troškove na s Dobro kraju zapisano plaketegraviračun RO »Dukat okvire slike nabaa za ranjemišle Mljekara Zagreb« vila »Sirela« iz Posebnu zahvalnost Bjelovara. jeMljekara upućujem glasovinašem Ivanu tom slikaru Lackoviću Croati datom na poklonu! stočarima
i Stočarskom
na
Riedu
u
želimo
i
Zlatko
Mašek
—
što tražiti
nema stoka ostala U goveđim štalama
posmjesti goveđu gospodarstvima Nerijetko nekim svindio štale i se krmača. neka problem Pregradi rasplodna najčešće svinja, i se zimi. osobito po krmače jaslama Nerijetko suprasne riješen, je jca Kunići u kunića ni a i štali r ijetkost. ondje nije držanje kokoši, gnijezde šetaju nastale se nogama u pa ležištu i u padajući goveda, kopaju jame podjaslama i Danas sve su i ozlijediti. štale, konjske jerje konjamalo; rupe, mogu rjeđe bi Uz to štalu. sve u gosredovito se ako se i nađe smještagoveđu konj, poneki i i rasne i želio tako čini, goveda stoke, mlijeka proizvođač postati podarkoji drži u krmača rasna kako se Imao sam b ijela ponegdje vidjeti prilike svinja. i hrani iz korita, domaće kao i obično, u šare štali svinjcima, svinje, goveđoj sadvostruko vodi tu se na i redovito knjigovodstvo, Očigledno ispašu. tjeraju se
seoskim
u
štalu
u
u
za
.
a
bez
mo
pravog
računa.
u razdobljima događa prijelaznim i iskoristiti više što i se intenzivnu na nastoje prelazi proizvodnje postupno ali se zaTo na štala i dobro, eksploataciji. je ekstenzivnoj još kojeje zemljište se čine Tu osnovne prološe. se čini štalama u to sa istoj greške, jer goveđim U i meso, pa istovremeno istoj prostomogu jaja. mlijeko, proizvoditi storiji To i telad i se proizvodnje tehnologija mogu prasad. uzgajati uspješno riji i telad i smješteni kunići, perad prasad, pai konji, Goveda, s vinje, dopušta. Tu bilo jedni druge. isključuju proizvodnji kakvoj s točnoj prostoriji, jednoj svaku za činioci »klimatski« obzir redu se koji štale, prvom uzimaju i tvari način štali poklimu Na vrstu tijelu u izmjene utječe drugačiji. životinja i hrane, hrana vrste prosipanje mokrenje, baleganje, disanje, životinje, jedine i vlažnost na to sa i sve zagađetemperaturu, utječe isparavanjem njihovim i time na a na što u zraka nost produktivutječe organizam, štali, negativno Zaboravku vrste nost jednoj prostoriji. zajedničkom pri pojedine životinja i na zatim na će redu u prvom zdravlje, nepovoljno utjecati smještaj jednički Svi ti po i ostalih ali i uvjeti negativni životinja. svinja goveda, produktivnost borazličitih razvitak i na organskih utječu pojavu životinja osjetnozaraznim zdravlje su bolestima bolestima, i Jesti, a pogodujumnogim čiji pogotovo i motuberkuloza Tako se vrste sve ročnici goveda ptica životinja. patogeni tuberzaraziti lako se i obratno; goveda mogu i na že ptičjom prenijeti svinju, svrbežu renesnosnom u se Bolest i kulozom. govedaočituje koja Aujeszky, i obratno. na sa može smrću završava dovito govedo, životinje, prijećisvinja zaozdraviti. i bolešću tom zaražene mogu rečeno, Kolibaciloza, svinje bolest i teladi i Usput i po ima inače razni goveđim koje prasadi, zajednička proljev, svidrže istovremeno se štalama može se i i štalama goveda gdje svinjcima, i bolesti i veoma a osobito brojna teške prouzročiti zakomplicirati prasad, nje, Sve
se
kada
to
sa
se
ekstenzivne
stočne
ne
ne
ne
u
u
su
u
u
u
a
uz-
za
u
*
u
4
u goveda štalama, kojima teladi, p rasadi uginća zarazne i širiti imnoge ostala stoka i mogu bodruge javljati kunići, svinje, štalama. češće također se krava vimena u lesti. javlja mješovitim Upala i zato u boraviti za samo štala Goveđa goveda moraju njoj jepredviđena To se ne U se krave muzare. samo mlijeko. njoj proizvodi govedaprvenstveno i dobro može da se ono treba sve i zato zaboraviti nikad osigurati uvjete smije svaka da se stočne način stručno zahtijeva proizvodnje Današnji proizvoditi. uređenim drži vrsta prostorijama, namijenjenim životinja posebnim, njih i dobro se što da u mogu »proizvoditi«. osjećati boraviti, ugodnije njima dr. M. Winterhalter ako
i
štali. U
su
se
u
drže
uz
i
se
u
za
u
26.studeni
—
dan Mljekare »Dukat«
mljeproslavili svoj Zagreba Mljekare Tom slave. svečano svake n agrađuju prigodom kare 26. 11. godine kojeg S 10 i 35 30 25, 20, »Dukat« 15, 10, u su godina. radnici se proveli koji mljekari radni33 15 s 10 rada primilo nagrade j e godina radnika, nagrađeno je godina 30 25 25 čak 46, ih bilo rada radnika, 20 s godina najviše je stažom od 35 ka, godina ih rada bilo 7. S prinagrade je godina najdužim godišnjaka je imena: SeBranko Slavica Josip Gašpert, milo 4 i evo Švigirnjihovih i ver Varga, Sever MijoVukelja. od rekao: radu O je Josip nagrađenih jedan svojem biulici u raditi 1949. godine gdje prije je Branimirovoj današnjoj Počinjem lita10—15.0000 se u prerađivalo la Gradska kojoj kapaciteta malog mljekara se onda i kantama, u pa zapregama, se ra prevozilo Mlijeko grad mlijeka. bio Nisam tko htio koliko ili kupiti. po je više, litruprodavalo trgovini sabiralište Siščani odlazim na Već 1951. kraj u godine Branimirovoj. dvije dugo radio se Sav radili sir posao sabiralištu smo rukama, U tome trapist. Čazme. u to loše bilo ložili vatru, a mlijeko vrijesmo kotlovima je kvalitete, jer je pod Križeodlazim službe Tada Čvrstec kraj bio obavezan po me potrebi otkup. bućsir Radio sam bio također trapist, pogon m lijeka. prerade vaca, gdjeje na odlazim Iz Križevce. slali smo Čvrsteca i radio kao kojega maslac, vrhnje nisam kratko mogao zadržao naći se sam Odra sabiralište jer vrijeme, gdje konbio To sabiralište u odlazim te Šarampovo Gornje. je stan, Ivanića vlakom u slao konzumno sam Zagreb, Neko zumni mlijeko pogon. vrijeme Grad, Zatim kamioni. dolazili tada su vozni po malo kada potrebi park popunjen je konzumni bio Crikveni U pogon Crikvenu u sam je vlakom slali RokrajBjelovara. premješten ili kamionima smo smo koje mlijeko pasterizirali kojemu Ponovno sireve. po potrebi ga višće u prerađivao koji je Miloševiću, Andriji obdana na skoro radio sam kod selim u godinu službe gdje Kostajnice Majur dokotlove za i radi terena mlijekajednomvatrogasnom sirenje postavljao tri do nakon uhodao, Poljoprivredna Kada se tu dobro godine posao mu. dvije radio u i inventar koji u čovjeka j e postavlja c ijeli zadruga Majurupreuzima i bio mljekaposao vijeka za kratkoga Taj je zadrugu. Poljoprivrednu mljekari sabirau sam a odlaska zatvara, nakon premješten šest mog se ra ja mjeseci sva Tada su 1970. do radio sve sam »ugasila« lište godine. gdje Dugo Selo, raditi odlazim i Zagrebačku sabirališta na području mljekare Zagrebačke do danas. radim sve gdje mljekaru »Dukat«
Radnici —
svečano
iz
dan
su
—
s
—
a
—
u
u
u
u
u
u
u
u
se
u
>
Josip Sever
prima
nagradu
35
za
godina
provedenih
u
mljekari »Dukat«
na na i Zagrebačkoj mljekari ponajprije rampi m lijeka prijemu da ću izdržati sve do mirovine. Osim radio sam obvjerujem mlijekom, veznom radne poreza, snage«. otkupužita, svinja, utjerivanju
U
radim
s
na
Kako je danas raditi u mljekari? »U
odnosu
sada raditi tena početke moje je preporod. je bilo asvaltiranih renu, već smo i jerprije nije puteva ljeti sanjkama prevozili velikom blatu. po mlijeko radnom z bio vijeku doba se u otkuNajzanimljiviji doživljaj obveznoga su da se pa. Kada uzorci kvalitetu za mliproizvođači mlijeka vidjeli uzimaju su jeka, mnogiproizvođači»slučajno« prolili mlijeko«. A poruka? više bez rada nema a danas Što kada ih rada, jer ništa, mladi, usporedim rada
na
to
Lakše
u
:
s
vlastitim
smo počecima m anje bilo to 8, 10, 12 ili više sati, a danas vili, toliko raditi.« potrebno
rade.
Mi j
morali
raditi dok
tako. Sve
nije
posao
je
ne
bismo
automatizirano
oba-
i nije Z. Mašek
6
proizvodnji poljoprivrednoj u bilje Sijanokrmno dvi-
k oji dio, onaj proizvodnje, krme poljoprivredne je »Proizvodnja u i stočarstvo jedinratarstvo povezuje proizvodnje: poljoprivredne iskazuTe glavne Jan dr. je Čižek. riječi rekao prof. prilikom stvenu jednom cjelinu«, i jetome dalekosežnu vrijednost. bitnosti po imaju juspoznaju i to
dio
od
jednoga je goveda, strane, krupna S stoka, rama. krme druge voluminozne bez osnovne, voluminozne izvora krme,tj. dva najvažnija a gnojiva, m ineralnih upotrebom Osim potisnut gnoj s oranica. stajski je toga, teretom. nepoželjnim j e postao prostirke nedostatkom ili stočare. osiromašen bilo za takvo ratare okriviti isključivo bi stanje su Pogrešno zarade pa i na proizvođače, mnopoljoprivredne utjecala je Mogućnost u osobito istočnim, plodoreda, konjunkturnog zahtjevima podložni gipostali ostala
osobito
bez
*
tako
podijeljena je godina: dvadesetak prije javljene Nakukuruz. iza ha lucerna, 25 pa a na kukuruz, ha 75 opet da nje na sijan je toliko bio lucerne nakon kukuruza da dokazano više kon je jeprirod kukuruzu godina čak i kao lucerne onda, isplatila da bi se predkulture sjetva veći, u takvom Ako stoci. hrna kao bi bila upotrijebljena gospodar ne kada uopće s samo i troškovima na mlijeka prirasta proizvodnju optereti primjer, slučaju, ne krave na zeleili računajući lucerne, pašu pusti zaoravanja prije krmljenja i na i na kukuruzu i će na zaradit prirasmlijeku masu u cijenu nu proizvoda, oranica
tu.
veličine
100
ha
kao
hranu
sto-
upotrebljavamo najčešće bilja Nadzemnedijelove krmnoga strn zaorava kulturu ratarsku pokotla za gospodar ci. U slijedeću pripremi razlažu Zaorani mase i dijelovi biljni krme šene korijenja. ukupne glavninu humus. nazivamo i sloj, kojeg se u tlu tvoreći bogat hranjivima biljnim prhki i vrsti ovisi o nego bilja masa krmnoga zaorana Naravno, jednaka, uvijek nije ili kulturi, o li krmnoj višegodišnjoj o tome, jednogodišnjoj postrnoj, riječ je do nalazi livade 10 cm Tako se kultura. odnosno p ovršine ispod prvih smjesi livadu. tu čine dje(grahorica, lepirnjača 95% Korijenje koje biljaka korijenja Sada iz Lazić dr. Prof. i mnogo Novoga telina, lucerna dublje. prodire td) -
u
7
20 m. Iako takvo izmiče biljku je korijenjem korijenje hvatu doseže do ono vode i hraniva su, pluga, slojeva koji inače, nedostupni Rastvorbom života po čine biljkama. prestanku korijenja ostaju koje praznine tlo Takvo tlo ima veću i rahlijim. sposobnost (kapacitet) zadržavanja primitka zraka i vode. Površinski tla nitima povesloj bogato protkan j e korijenja koje, čestice tla i vodom. zujući tla, priječe odnošenje (eroziju)vjetrom Ne nalaze inozemnih istraživača o strnišnabrajajući hranjivoj vrijednosti ta i za navest ćemo rezultate istrakrmnoga korijenja bilja slijedeću kulturu, dr. On utvrdio da u strništu od i Čižeka. živanja prof. je korijenju dvije ostaje do sedam suhe tvari po ha. Suha tona, pa i tvar nakon što se više, ostatak, je od težine strni i količina vode. To odukupne korijenja odbije bi, p reračunato, količini od 10 do 80 tona ha do 57 460 po govaralo zreloga, stajskoga (od gnoja mtc po kat. jutru). U korisnom vrsta korijenju lepirnjača živi, zajedništvu (simbiozi), jedna koristiti dušik iz a mogu bakterija koje (N) zraka, koji mnogim nedostupan j e vrstama koriste dušik u tvrbi Tako lese bilja. Bakterije svojih bjelančevina. a strništa i tlo bo"pirnjače snabdijevaju dušikopm, zaoravanjem korijenja je tim hranivom. se strna se po gatije Stariji proizvođači sjećaju pravila kojem žita nisu iza dušika sijala lepirnjača, jerjezbogobilja postojala poliopasnost na te se Mjesta kojima jeganja. bakterije nakupljaju izgledaju izraslina, poput kvržicama. pa ih nazivamo korijenovim Unatoč tome svemu ne zanemariti dodatnu i smijemo gnojidbu prihranu su za i koji potrebni postizanje odgovarajućeg priroda prinosa krmnog bilja. bi ostao »kratkih rukava« bi računao da su navedeni težinski Stoga onajkoji tvari strni i dostatni. tome, dijelovi hranjivih korijenja krmnog bilja Nasuprot kada bi u ratarskim s kulturama kao lis pogledu prihranedrugim postupali bili bi kruha. iako točne su, vadama, gladni Stoga teške, potpuno riječi prof. dr Šoštarićda naš s livadama nego je postupak sličniji »raubovanju« gospodarenju. Pisačića, će (nastavitse) Dr. Željko Magdić
imao
lucerne
do
s
za-
.
u
Gnojidbom travnjakado većih prinosakrme (nastavakprošlog broja) Ako tla su i ako ima dvokosne livade dovoljno plodna dovoljno oborina, se intenzivnom mogu u četverokosne ili inu gnojidbom trokosne, p retvoriti tenzivne se koriste određenom sistemu. Tako po pašnotravnjake koji se tratine i porast postiže najbolji njenaupotreba. košne intenzivno se koriste su s Travnjaci koji najčešće područjima najvećom stočarskom sve na što proizvodnjom, jerje usmjereno proizvodnjuveće količikrme. ne U takvih u iako bi ih svježe Jugoslaviji najviše je travnjaka Sloveniji, vrlo lako biti i u SR i ostalim su odmoglo Hrvatskoj krajevima, gdje uvjeti govarajući. Za intenzivnih veće su količine hraniva. U gnojidbu travnjaka potrebne važan na količinu i kakvoću gnojidbi travnjaka posebnoje dušik, jerutječe prinosa. iz
u
u
8
dušika
Dodavanjem mijenja smanjuje potiskuje udio trava; trave a veća djetelina (leguminoza), povećava porast jeveći, joj j e Takvu kositi na i masa. tratinu i pravovremeno potrebno početku je cvatnje, dozvoliti da dođe kad su količine tvari ne u fazu a hranjivih smanjene,prevlase
sastav
tratine,
se
udio
i
a
dava
celuloza.
postavljen pokus, Kranju, pokazuje jednu zivnu i sa gnojidbu travnjaka srednje koncentracije gnojivima (Ivarijanta) i KAN-om. visoke ureom koncentracije gnojivima Demonstracioni
Gnojidba
Vari- Seja janta ag/ha 1. 350 350 350 350 100 Ukupno:
demonstracionog
Vrsta gnojiva
2.
131310131012 1310KAN 27%N 12 1012 12 846%N UREA 26- 46%N UREA UREA 46%N 26 KAN 27%N
600 100 100 100 150 1.050 Ukupno: 3. Negnojeno 4. 650 10UREA 100 30UREA 100 UREA 100 20 UREA 100 1.050 Ukupno: .
varijanta 2. varijanta 3. varijanta (negnojeno) 4. varijanta
košnje:
intenzivnom
Vrijeme primjene
Čistih
Rano
proljeće Iza I upotrebe Iza II upotrebe Iza III upotrebe Iza IV upotrebe
Tada
—
hraniva_ ——
P.O:
46. 46 46
27
Rano
Iza
—
proljeće 46 upotrebe
48
u
IzalI
upotrebe _IzallI upotrebe Iza IV upotrebe
46 46.
kg/ha K.O.
46%N
46%N 46%N 46%N
Rano Izal
— Izall upotrebe — IzallI upotrebe — Iza IV
tvari
u
46
5.740 6.274 3.640
3.997 3.997 1.920 4.301 (24.7.)
2.875 3.086 1.416
količina dušik
156
—
—_
—
—_
—_
156
—
—
—
—
—
—
—
—_
195
130
kg/ha II
(7.6.)
168
130
46
II otkos
5.717
—
195
249
suhe
42
==
46
upotrebe
42
e
65 46
proljeće upotre
42
—_
— 226,5 _ 156
u
42
—
40,5
I otkos
data
35 35 35 35 — 140 _ 156
46
u
211
proljeće. je ukupna ke dodavan samo daljnje upotrebe je no
N
travnjaku
_
“Prinos
Datum
na
pokusa
inten-
|
1.500
1.
takvu
u
otkos
3.896 (10.9.)
fosfora iz uree
IV otkos
1.087 1.100 607
1.910
— Ukupno 13.702 14.457 7.583
15.822
(30.10.)
(K:O). Iza sva(P:O:) kalija i
ili KAN-a.
pokazuje koncentracije travnjaka gnojivima Gnojidba količine količinom se veće dodaju biljnjih Manjom gnojiva opravdanost. svoju tratine od i ratroškovi su a prilikom gubici gaženja prijevoza hraniva,manji sipanja. da bez nema dokazano Pokusima visokog gnojidbe sigurnog prinosa, je u proizvodnji. stočarskoj potrebnog intenzivnoj inž. Biserka Stojić, dipl. visoke
mineralnim
.
tekao
je
Kako
kukuruza
otkup
u
Podravini
Sve je manje »malihtvornica«mesa, mlijekai rasplodnestoke (1986 god.) urodio, je i što količine viška: potvrđujuotkupljene tržnog Kop-, rivnica 2.000 7/8 od vagona preko (odčega privatnog blizu Đurđevac 1.200 vagona sektor sektora!), (privatni dao 3/4 vršen i viškova). Otkupje Bjeloje otkupljenih Virovitici i varu, drugimgradoKriževcima, Ludbregu, vima ovog kraja. bilo Nažalost i ove na godine jeprimjedbi otkup Kukuruz
“
i ove
sezone
dobro
u
kukuruza
u
Podravini.
Samo
da
neke:
spomenemo Svaki
Ot-
otkupni kup nijepočeou vrijeme. stočarZašto toliki tržni višak imao drugecijene. je nreodnoskom kraju? nano poljane Evo što Bilo i »šverca« kukuruzom. je Ranko referent otome u Kalinovac zadruge, poljoprivredMatijević, govori zadruzi Kalinovac: noj kukuruza tamo Za u su Đurđevcu, poljoprivrednipohvalit jer jeotkup odnosu desetak dana u na ci kukuruz, drugaotkupna predati mogli prije star što se tiče ciali ne kao Bilo repova, prijašnjih godina. Drugaje mjesta. je jene. isto
centar
"BEE
u
nam
—
—
to mislite?
Kako
pa povlažnosti, Mnogi poljoprivrednici previsoki 30% vlažnost nisu zrna, akontacijskom (za ljoprivrednicizadovoljni cijenom 34 isplaćeno je dinara!) Ima i na različitost pritužbi cijena? bi više kukuruza da im iz na Ludbrega priotkupili još Koprivničanci To centrima. konkurirali. Slično bilo i višim nisu drugim je cijenama mjer da ne kažem nemeđu stvara a takovu nervozu poljoprivrednicima, »gužvu« kukuruz odvoze koriste i »šverceri« vrlo rado u mnoge po koji (jasno noći) red, može zaraditi koliko naše noći ne u pa profesor krajeve zemlje, jednoj zarade, ni dva mjesecal(!)
žale
se
—
obračun
na
—
—
u
—
Zašto
toliki tržni
višak
sko
domaćinstvo
ke, a
10
Više
sada
mnoge
u
Podravini?
je glavni Nekada svako pa i proizvodnja mlijeka. podravje i stobila »mala tvornica« mesa i dvorište rasplodne mlijeka, staje prazne!!! zjape zasađeno
jepovršina stočarska što razlog, opada —
kukuruza
kukuruzom
na
uštrb
žitarica
a
tu
i
kukuruz
stoku
kupovat svoju Slavoniju svi. I stočari, tržnih viškova. i sami sada Šteta, mljekari, kojomgubimo imaju a i ratari, zadruge zajednica. A. Turković Prije su
odlazili
Podravci
u
za
a
domaćicama džeparac glavni »mladina« Mlijekoi Nekad
—
išle
smo
(separato»vrcaljke« Vrhnje re) mlijekom. smo mljekaprodavale ostalo nama a rama je za bezmasno mlijeko Sada hranu. stočnu je i Svako jutro drugačije. nosimo na veče otkupne je stanice svježemlijeko,ug i se ka koje mjeri privremeu laktofrino Pig? pohranjuje
na
z
ki
PRE
f
m.
<?
i?
sA
X
* x
i
E.
Ci
s
#
Ša.
mo
to
danom
Svakim
ze.
Pam. EE
a
a
specijalnim »Siodvoze cisternama u ili već karelu« Bjelovar Makaže nam mo treba, 70Topolčić, rija iz Đurđevca. domaćica godišnja »mladosta mlijeko
u
Imate
—
perad
dine«, kako
zovu
Podravini?
u
ulica, jelijepa ne se gdje djeca igraju, dvorište, gdje niti seosko Niti
—
ne
pevec
gde
ran
kukuriče ne
i pu-
»brbučka«!
Marija
Topolčić, domaćica
iz Đurđevca,
sa
svojom
mla-
(živadi) mlijeko i i prodajajaja peradi troše za veće izdatke: poreze, i bikovi krave dok se telad, glavni jedžeparac, domaćinstvu. većih i nabavku potreba pri drugih g nojiva, sjemena umjetnog li se hraniti perad? Isplati tu Em tu em bez mladine. bi ne Mi je jajce, je mogli poljoprivrednici ud ili u Dok ili na raca. tu kokošetina, pura radi, polju staji jeguska, pišćetina, mesnicu ili na čas iti se nema plac. dvorištima? kvočki Već u našim nema dugo kvočka dosta na uzima vremena a puno oko nasada sjedi puta Briga kvalitetne Sada dvadeset a izleže se svega par pilića. nabavljamo piliće jaja ili »Koke« Varaždin. Tako dođemo veterinarske naše zadruge službe, preko
Za
nas
dinom
domaćice
—
se
v
—
—
ll
mesnatih i vrste pura, kvalitetnih nesilica, kokoši, druge To i ali Još dok doda tome hrana se mladine. jeljepšebolje, jepreskupo. koju da naraste onda u tu mala No za nas pile pojede, kokoš, računica. je starije to oko uz posao domaćice, jeipakglavni brigu kuhanja. iz slično bi nam Takorazmišlja 70Marija Topolčić Đurđevca, i domaćice iz naših oko odgovorile drugegodišnja sela, koje kuhanje, brige mužnje i ishrane i Ne kaže se badava Podravini: dobra peradi imaju drugeposlove. žena drži tri hiži! vuglapri do
do
kvalitetnih
'
.
a
uz
u
...
A. Turković
Aujeszkyjevabolestu goveda
—
Lažna bjesnoća
rijetka bjesnoćom, je osebujna bolest, je Aujeszkyjeva znanstveniku mađarskom dobila Ime vrlo slična po Aujesbjesnoći. je bolest, uzročnika i 1903. grupu koji pripada opisaopronašao kojejujegodine zkyju i mnoge domaće oboliti sve Od te bolesti mogu divlje životinje. herpesčesto i masovno. velikim se u gospodarstvima svinja, najčešće Pojavljuje virus. 40 do 60% dok kod može i drugih ozdraviti, životinja oboljelih svinja Međutim, velikim bolest na od te bolesti nema. Ipak, Aujeszkyjeva svinja ozdravljenja velike štete često velik ugibaju, ipak problem, jersvinje gospodarstvima je osim male i krmača i prasadi, togasvinje uginuća nastajuzbogpobačaja rastu. sporije ali sasdomaćih Od životinja goveda, imaju oboljevaju najčešće drugih slika u veoma oseKlinička kliničku sliku nego vim govedaje svinje. drugu neće to bolesna vidi kako se netko i ako samo ponaša, životinja jednom bujna, nesnosni karakteristični znak Kod zaboraviti. nikada svrbež, govedajeglavni češe o o o i vratu obično na uporno jasle,plot, govedose plećki; licu, njuški, će stalno dohvatiti može ga a ako nogom koje svrbi, mjesto stražnjom stablo, liže. dohvatiti može ako ustima, uporčešati uporno Češanje ga nogom; ga je do odere kožu sve na da tako no, kostiju. govedo oboljelim mjestima oboljelo maše revratnih Pri tom se zubima, govedoškrguće mišića, javljaju grčevi striže ušima, udara nogama, ždrijela pom, zbogparalize liježe, posrće; ustaje, slinom to i zato slinu može ne kojaje pokrivena pjenom, jest jegubica gutati zarazna. jako ni ne ali nikad Govedo ljude napada a gresivno uzbuđeno, nije jako je dršće i slabost stoku. ni nogu, jako stražnjih životinja Poslije nastupa drugu nešto 24 sata. 12 do za disanje tijela jepovišena, Temperatura najdulje “ugiba 100%. Smatsmrtnost ubrzano. bilo nema, otežano, a u vijek Lijeka je gotovo je i ali zaraziti da dokazano se i premogu ra se, a preko goveda svinja, svinje je, boravi stoci u štalana da se bolest ko koja najčešće javlja goveda. Opaženoje da širedokazano stoke. sabirališta i klaonica oko mlinova, ma u Sigurno je životida slina štakori. Dokazano te bolesti veliki udio oboljelih je je imaju nju drulako na može bolest da slinom i se zarazna veoma prenijeti umjetno nja U svih tih i ovce. oboliti ge životinje. rjeđe konji mačke,kunići, psi, Mogu bolest neznak nesnosni a i u karakteristični svrbež, njih je je glavni, životinja da »ludim svrbežom«. tu bolest U Americi Zanimljivo je jenazivaju izlječiva. svrbeža. nema dino u svinja a
zovu
ali
i lažnom
u
na
u
a
u
'
—
12
sluznice u 6, najdulje dana, preko prodiretijelo Inkubacija je kičmozak virus mozga ili kožnih i upalu uzrokuje ozljeda, dospijeva 3 do
nosa
virus
8
u
moždine.
mene
zarazila
goveda Aujeszkyjevom nisu da same a rovale smetlištima, su po Svinje oboljele. koje prekosvinja Tamani ni nema za zaštitno lijeka. cijepljenja mogu zaštitnog goveda cijepiti; čistoća od glavne štalama, govedđih štala, udaljavanje svinja štakora, njenje kao U bolesti. te su upotrebdezinfekcija b olesti, slučaju pojave mjereprotiv lužina 3% se ljava topla natrijeva (soda). Zakonu za određenim Bolest se prema republičkom mjerama suzbija bolesti. stočnih nastanka i zaraznih spriječavanje suzbijanje dr. M. Winterhalter Kod
nas
su
bolešću
se
u
nekoliko
navrata
se
u
u
:
sajmovi rasplodnihgoveda Organizirani 1987.godini službama
selekcijskim Dogovorom utvrdio centar je sa
terena
u Hrvatskoj SR
u
selekcijski
PCH-Stočarski
KALENDAR simentalske
SR
Hrvat-
pasmine goveda organiziranih sajmovarasplodnih 1987. za godinu skoj :[|] [])])mmmp mass o državanja Mjesto Datum Red. Dan sajma broj u
.—.—.-.——;,.;.,.;,:.;,
srijeda utorak utorak srijeda četvrtak utorak srijeda utorak srijeda četvrtak utorak srijeda srijeda utorak “srijeda srijeda četvrtak utorak srijeda srijeda
1 2 3 4. 5.
6 7 8 9.
10. 11.
12. 13.
14. 15.
16. 17.
18.
19. "20.
....-.;._-.;.zZ—>—D—>—.-;———..—o.
Rovišće
24.2.87. 10.3.87.
Vel.Gorica
12.3.87. 24.3.87. 6.5.87. 26.5.87. 10.6.87.
Čakovec
Koprivnica Rovišće
11.3.87.
Vel.Zdenci Rovišće
Vel.Gorica
Koprivnica Čakovec
11.6.87.
23.6.87.
Vel.Zdenci
24.6.87. 2.9.87. 15.9.87. 16.9.87. 30.9.87. 1.10.87.
Rovišće Rovišće Vel.Gorica
Koprivnica Vel.Zdenci Čakovec
10.11.87.
Vel.Gorica
11.11.87.
Rovišće
18.11.87.
Koprivnica
e
aammpaaeaani
rasplodnih govedapočinje zakazanog Prodaja sajmovima na
sati.
14.1.87.
dana
u
10
13
selekcijom kupcitrebaju prijaviti ih interesira. O i formidana za kriterijima klasiranja prije sajamkoji ocjene, će biti to žele. Pored navedenih na kupci upoznati sajmuukoliko ranja cijene centar Stočarski prema selekcijski želji pojedinih kupacaorganizira sajmova svih kategorija rasplodnih goveda. dogone Zainteresirani
Stočarskom
se
PCHZAGREB STOČARSKI
centru
SELEKCIJSKI Kačićeva
—
tel. 041/277-626
20
CENTAR 9/III
i 273-309
Trovanjehranom vrlo
zagađenom pokvarenom, jetrovanje namirnica svakodnevni orgaoprez opasno, prilikom unošenja potreban je tisku čitamo dnevnom o S vremena na nizam. slučajevima trovanja vrijeme hranom
izazvano
da
S obzirom
u
.
u
hranom.
uslijed nepažljivog pripremanjačuvanja, zagaditi otrovne tvari. Osim i brzo se vrlo toga, razmnožavajuispuštaju koje terijama ili od namirnimože biti otrovana hrana kemijskim sastojcimapripremljena Namirnice ili otrove. sadrže ca porijekla životinjskog biljne životinjske koje i od ambalaže Otrovi izazivači su mogu potjecati najčešći trovanja. ponekad osobito razili konzervirana. hrana pogodno Mlijeko je upakirana kojuje bi se Kako kad i pa toplije. opasnih klica, različitih, pogotovo jevrijeme voj kuhati oko bi se klice uništile i kako mlijeko valja novih, spriječilo stvaranje čuvati od minuta ga valja hladnjaku. 100%, temperaturi pet osobinu ali hranom su naglogizbijarazličita, imajuzajedničku Trovanja sustav. vezani uz bolesti i znakova su poMučnina, probavni uglavnom nja niz da Treba trbuhu su i bolovi upozoritipostoji najčešćisimptomi. vraćanje da kao i istim znakovima bolesti se Međutim, činjenica trovanje. koje očituju ili neke članova više isto u ljuskupine obitelji oboljelo iznenadno, vrijeme, je žiU skoro svim hranom. da o većini slučajeva jeriječtrovanju di,ukazuje tri vrste ali zasad samo nalazimo namirnicama vežnim bakterije, poznajemo entereTo su: uzročnik na mikroba botulizma, ukazuju trovanje. kojesigurno Hrana
se,
bak-
može
ili
u
za
u
a
na
u
u
toksični
stafilokok
i salmonele.
Botulizam pojedemozagađeproizvodi Bakterija i otežano povraćanjeproljev. proširenje zjenica, hranu,nastupa gutanje, iz hranu zato i svu konzervirano meso pa povrće, pogađa Bakterija najčešće treba baciti. ili miriše konzerve izgleda, kojasumnjivo botulizma
nervni
otrov.
Nakon
što
nu
Stafilokokni toksin Uzročnik
stafilokok
osobito
mlječnim proizvodima, te
14
u
se
dobro
namirnicama
izlučuje mlijeku razvija od Stafilokoki i mesa. žive jaja i
toksin
i
u
na
Sla-
hranu.
čovjekaživotinje, dospiju ždrijela vrlo takvom uzrok često su i nastupaju Simptomi trovanju. čevapčići doleg 2 do 3 sata. nakon u brzo, prosjeku hrane Izvori salmonele. su uzročnika Treća grupa togzagađenja trovanja za nečisti su pribor priprezemlja, voda, insekti, kliconoše, ljudi, životinje itd. mu jela kobasice, slaninu, masne treba obratiti na Osobitu prerađevine: pažnju su ili užeženost, miris neobičan Svaka dovoljni šunku. izgled, gnjilež, plijesan, znakovi pobaci. Ako se odmah razlozi da se hrana potražite bolesti, javeprvi moć liječnika. dobrom zaštita Svakako se l iječsuradnjom ostvaruje potrošača najbolja radu i mesa kontrolom ničke i veterinarske higijene pri održavanjem službe, koži
i sluznici
i
i
nosa
pa
lako
u
—
živežnim
sa
namirnicama.
hranom
je trovanje organizacije, Svjetske podacima izostanka kao dišnih bolesti odmah organa, na razlog poslije drugommjestu, s posla. zdravstvene
Prema
Pomoc farmaceuta lijekove dobijete temelju recepta, kupujete što se odnosi vaše na o svemu farmaceuta za de teško lijekove. savjet upitati da vam zato Farmaceuti su pomognu. ljekarni već trošite neki od na koji spriječavaju zgrušavanje lijekova Vi, primjer i on otišli krvi. Nedavno proste, zbogiznenadne liječniku je upaleuha, zaboravili ste antibiotik. Tom kojelijekoprilikom potpuno napomenuti pisao kučestih Ili ste, na već uzimate. ve dana, glavobolja posljednjih zbog primjer, nastati i U prvom bez mogu ozbiljna drugom slučaju pili aspirin recepta. krvarenja. unutrašnja često što se već niste rekli Ako liječnici mijenjaju), (osobito liječniku stoga i uzimate već farmaceutu ga reći morate svakako onda upitati lijek otprije koji dodatne i nove, uzimati istovremeno bez da li možete preparate. problema samo na oni što neki lijekovi (i koji dobiju potreban stoga, Tajjesavjet ukoliko istovremeno, se bez i oni se mogu uzimaju recepta), kupiti koje recept, to takozvanu izazvati u kad se mogu interakciju, promijest organizmu, spoje i izazvati na opasznatno nepoželjne, terapiju utjecati d jelovanje, jeniti svoje više među su učinke. Što lijekova trošite, lijekovima. interakcije Brojne rezultat su nastanka ća interakcija koje nepoželjnih pojava, jevjerojatnost među lijekovima. bez reda i farmaceuta lijek (uslučaju kupujete liječnika Stogapodsjetite komda u zamolite i uzimate vas već na upute bezopasno likoje cepta) lijekove teško Ako vam isto više u koje zapamtiti je vrijeme. biniranje preparata i svom ih i u uzimate, popišite pokažiteljekarni. liječniku Napomenite jekove bez obično kupujete recepta. kojelijekove biti izloženi. biste rizike znatne ćete izbjeći način Na kojima mogli taj ili ih
Kada
na
neka
vam
bu-
ne
u
vam
se
ve-
ne
sve
15
Slobodno postavljajte pitanja Navest
ću
neke
još
češće
moguće interakcije lijekova. primjer od sredstava za i istovremeno ste se jedno (trankvilizator) umirenje prehladili i Odlučili ste Možda ste baš takav kokašljete. kupiti kašlja. sirup protiv kupili sadrži neki antihistaminik i će vas u s trankvilizatorom ji koji kombinaciji (na već učiniti To apaurinom), koji odprije primjer uzimate, pospanim. nije ugodno. farmaceutom. se sa On će vam izabrati Stoga prije posavjetujte k oji sirup sadrži ili malo antihistaminika. nema uopće bolesnika uzelo neki tetraciklinski ih nitko a da Mnogo je antibiotik, nije da za to sa proizvode, preparate izbjegavaju upozorio vrijeme mliječne željeili antacide zom želučanu Neki (sredstva kojaneutraliziraju kiselinu). lijekovi učinak alkohola. mogu razumno alkoholna pojačati Stogaje izbjegavati pića bilo za vrijeme kojeterapije. Bez straha i slobodno i u ambulanti i neugodnosti postavljajte pitanja radi se o vašem ljekarni. Uostalom, zdravlju. Na
trošite
*
u
Vaš
liječnik
m >»
.. io
ad
e
ti
a
i
a aa
aa
ača
ača
Šime .
Erhatić, dipl. inž., Zlatko Pavljak, dipl. inž., Petar Đapo, dipl. vet., Nada dipl. inž., Josip Ljubešić, dipl. inž., dr Berislav Majić Glavni
i odgovorni
Tehnički
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Mjesečna Tisak:
SOUR
urednik:
Zlatko
Udruženje za
»Vjesnik«
i
Jelenić, dipl. inž., Tomislav
Kolak,
dipl. vet.
Volarić, dipl. inž.
Vera
pretplata
Mašek,
o
mljekarskih
privredne —
OOUR
radnika
organizacije TM,
Zagreb
SRH.
i ustanove
Uprava kao
i za
i uredništvo:
proizvođače
Zagreb, Ilica 31/III, tel. 424-420 mlijeka
iznosi
40.-
dinara
nh