OD.
XXVIII
ZAGRE
PROSINAC
1991.
Zaštitagoveda izloženih utjecajuzime vrste i Današnje goveda p asmine uzgajane lekcionirane visoku za U tom dosta visoka proizvodnju. jepostignuta genetska osnova, ali da visoka intenzivan rast tepostigne proizvodnja, tjelesne visoka i treba žine, proizvodnja mlijeka, zdravlje plodnost, životinjama pružiti to i stočara To znači da o pogodneuvjetepovećati brigu životinji. životinje imati dobro dobru moraju izgrađene objekte (staje), ugodan smještaj, hranu, i dr. njegu Zimi teško pružiti vije najpovoljnije potrebne uvjete životinjama soku Često i zdrave hrane dobre hranidbene proizvodnju. ponestaje prirodne nisu velikim a sada ošvrijednosti, staje uvijek izgrađene, najbolje dijelom i U nedostatku hrane i materinovca, tećene, negdjeporušene. građevinskog često ni to ne jala, prilike dopuštaju, životinjama mogućepružati nije najbolje i zima i loše oborimnogo zoohigijenske smještaj hranidbu, uvjete, vrijeme i i vlageutječu smanjenje proizvodnje uzrokuju reprodukciji smetnje i zdravlju životinja. Zimi treba teže života i na privikavati uvjete lošije zoohigijenske prilike. treba neke fiziološke činioce osnovne i Stoga upozoriti koji p omažu od da bi zimi lakše štićuju životinjehladnoće, preživjele. te obŽivotinjedio prirode, najuže prirodu, posjeduju rambene sustave i cikličkim kao što u premapojavama promjenama prirodi, su: klimatske i meteorološke doba, promjenegodišnjih (topline, promjene i tim vezi sastavu i u hladnoće, kiše, snijegadr.), količini, promjene kvaliteti hrane i dr. su
udomaćene
većinom
se-
se
za
sve
za
su
a
na
s
na
u
se
na
za-
su
vezane
a
s
za
u
Suvremene
sve
na
pasminegoveda, modernim uvjetima držanja, uzgoja stabilne hormonalne i fiziološke procese, tako i cikluse i imaju spolne svim dobima. U suvremegućnost oplodnje tijekom cijele godine, godišnjim nim zaštićena od većine su i klimatskih utdržanja uvjetima goveda vanjskih kontinuitet razliku od srodnih za jecaja, imaju hranidbe, životinja prirodi, su i često što izaziva i koje izloženije promjenama moraju prilagođavati, hormonalnih i fizioloških i često na propromjene nepovoljno procesa utječe i izvodnjureprodukciju. Goveda žive izložena klimatskim nau koja prirodi promjenama imaju određeno vremensko glašeno razdoblje plodnosti, kojeodgovarauvjetima vrste i To najpovoljnijim održavanje prehranu ujedno o dređuje p otomstva. i visinu razdoblje proizvodnje životinja prirodi. Cikličke i obliku se mogu promjene reprodukciji proizvodnji blagom i kod kod tome što se im opažati goveda kojih usprkos pruženi najbolji hranidbe i ovisno o klimatskim držanjanjege, jeti javljaju uvjetima razdoblja i i slabije bolje plodnosti proizvodnje. Dakle, životinje posjeduju svojoj prirodi ostatke fizioloških i bioloških također i refreakcija predaka, potisnute leksne obrane od i u prirodi. nepovoljnih prilika promjena U suvremenom stočarstvu o preuzeo čovjek brigu čuvanju j e ž ivotinja, uzvrat i dr. vunu meso, koje dajumlijeko, (demestikacija). Međutim, kad iznenada nađu stočari ne mogu životinje nepovoljnim uvjetima, i svu doći će do ili izospružiti brigu zadovoljiti životinja, potrebe smanjenja tanka kao i do i proizvodnje, oštećenja zdravljasposobnosti reprodukcije. zaštite od treba odmah reći da imaRazmatrajući utjecaje zime, goveda fiziološke obrambene mehanizme prema nego jubolje razvijene hladnoći, velikim vrućinama. niskih prema Čak i kod temperatura mijenjaju fiziološke kao mnogo reakcije organizma pod utjecajem topline, kojoj pri i se krvi i aktivsastavu smanjuje apetituzimanje hrane, n astaju promjene nosti hormona sl. i (toplinski stres). i
u
a
mo-
u
u
se
za
u
u
u
su
uv-
u
a
mu
se
za
u
a
veoma
ne
se
u
178
i duže
dlake
govedaprotiv je gušće koja mi refleksno od hladnoće. i čini dobru zaštitu Životinjanakostriješi vanjsku zaštititi od zime, treba radom mima, mogu koje kretanje, omogućiti jer šića cirkulacitvari hranjivih (glikogena), pojačava sagorijevanje pojačava krvi i stvara i organe. toplina koja tijelo Dakle, životinje ja zagrijava pojedine izložene hladnoći držati treba da slobodno kreću: po odvezane, želji i o stvara Toplina energetskim hrane, organizmu sagorijevanjem hrani treba zimi Hrana sadržavati više posebnubrigu. povesti energetskih masti i više žitarica i konsastojaka (ugljikohidrata, škroba, sl.), šećera, hrane centrata. stvara Energetskim sagorijevanjem bogateugljikohidratima naročito što služi se masti, toplina, potkožnomtkivu, stvaraju naslage kao ali i kao izolator od hladnoće. Na veće stvarezerva, energetska toplotni hladnom okolišu masti i hormoni. ranje utječu Osim i hladnim za toplinenepovoljnim poticaja stvaranje uvjetima treba sačuvati da da držanja, gubipreviše topline tijelaokoliš, životinju olakša i način prehlade tjelesne održavanje spriječe taj temperature tj. ili u cjelini. hlađenje pojedinih dijelova tijelaorganizma zrak ili okoliša Toplina tijela gubi prenošenjem topline predmete ako zraka napose propu(kondukcija), (izloženost tijela pojačano je strujanje hu ili vjetru konvekcija). dolazi ako Do utroška okrui velikog odvođenja topline tijela ježivotinja žena vrlo vlažnim ako vlažni okolni ili ako zrakom, predmeti, ležaj, stelja mokro i treba tijelo (mokradlaka, koža,pokrivačsl.). Stogaživotinje je redu zaštititi od oborina nadstrešnicom od i im prvom omogućiti sklanjanje kiše i treba zaštititi od Ogradama prekomjernog strujanja snijega. vjetrova, zraka bale slame kood Za to veoma mogu dobro poslužiti propuha. ižaštititi i vlagu dajuosjećaj topline. jeupijaju treba suhom biti neki i Pažnju toplomležaju, koji posvetiti od čin i odvojen prostora kretanje Vlagajeopćenito prostora hranjenje. veliki zimskim i i Stoga, prostoneprijatelj ljetnim organizma uvjetima. biti dobra boravi stoka dobar odvod mokraće i gdje kanalizacija, i odmor stoke biti suha zaležanje oborina, prostoru uvijek stelja. stoke zimi voda se a smrzava, Napajanje zbog jeposebnootežano, jer hladne vode hladnoće vode češćim razmacima. Pijenjem govedapiju manje hrana i ako više oduzima Isto'se i hladi događa još toplina organizam. je biti: povlažna ili smrznuta silaža i sl. mogu repa, npr. ako Posljedice daje sl. i probave, upaleželuca, ermetnja crijeva U nedostatku tehnike vode i kojasprečava pojilicama smrzavanje rada i treba češće utrošiti više u lovima, valja ljudskog govedima nuditi, vodu. Nakon vodu treba isi malo svježu njimobrocima, zagrijanu napajanja, da Isto treba hraiz valova i i pojilica spriječi pustiti smrzavanje. postupiti nakon te treba očistiti iz valova. nom, hranjenja je malo hre sočne Zimi krave dobivaju suhu, piju manjevode, količine i što mlije općenito smanjenje manjetekućine, utječe mliječnost može i &ka. S obzirom da na se činioci, padmliječnosti mliječnost utječudrugi ili žitarica ublažiti ako kravama dnevno 1—2 kg posija mljevenih daje više tekukrave nekoliko litara mlake što vode, potiče Rk uzimanje Prirodna
se
obrana
zime
rast
se
zi-
ne
se
se
se
u
mora
se
u
u
u
ne
se
u
na
se
na
—
su
u
mora
za
na-
za
u
ru
na
u
u
mora
a
u
mora
u
se
se
:
u
va-
ma-
se
s
a
vei
veoma
na
raz-
se
na
u
-
ćine.
2
bi-
držanja ipakglavna briga smije uvjetima ekonomski lako se ne može zanemariti ti interes, mlijeka. proizvodnja potrei be stočara treba i zdravog očuvanju tržišta,pažnju organizma posvetiti buduću stada i za osnovnog reprodukciju. kapitala čuvanju Feldhofer Dr. Stjepan U
veoma
lošim
zimskim
ne
svu
'
179
Mogućnosti gnojidbegnojovkom i efektina poljoprivrednim kulturamapšenici, kukuruzu, krmnom biljuitravnjacimau bližojokolicisvinjogojskih farmi mineralnih
Primjena proizvodnji, gnojivabiljnoj je skupniz lja, donijela je negativnosti. nakratko i cikVraćanjemstajskog prekinuti gnoja, gnojnicegnojovke, dobiva važnost imala. ponovno lus, organska kojujeoduvijek materija ima ali i Stajski najveću hranidbenu, drugevrijednosti, gnoj upotrebi kultura. Iza i gnojidbi poljoprivrednih stajnjaka slijedi gnojnica kraju Obratno s ovog gnojovka. materijala. Najlakša je manipulacijom jemanipulagnojovkom. cija tekući dobiva stoke bez steGnojovka je stajski držanjem gnojkoji Prema raznim iz sadrži različite količine 2lje. podacima literature, gnojovka suhe tvari što ovisi o vrsti načinu načinu stoke, ishrane, spremanja, itd. U sadrži suhe tvari i siromašniupotrebe prosjeku goveđagnojovka 5,59% od sadrži suhe tvari. Treba da koja 6,87% jaje svinjske, napomenuti gnojov ka sadrži mineralne tvari što su i Stuvrijedne kao dušik, fosfor, kalijkalcij. mineralnih tvari iz odnosu 80 do 90% panjiskorištenja gnojovke približno je reakVrlo važno da ima izričito alkaličnu na mineralna gnojiva. je gnojovka od 8 do 8,5. To važno radi a se kreće dijeneutralizacije je privremene ciju,pH aciditeta kiselim tlima. na la što
osim
u
sve
u
u
na
se
vremenu
-
u
Ozime
strne
Iako
žitarice
daleko
opravdanija gnojovke je primjena okopavinama, krmnom oranicama i na dati i ozime strne se može bilju travnjacima, kao žitarice i raž i to naročito u pšenicu, ječam predsjetvu jesen slučaju i slamom užegplodoreda ponavljanja prethodnog tj. unošenja njem. Prva mineralnim se proljetna prihrana obavlja gnojivima, jerdopuštekoličina m? po ha ne dušika. U 20—25 dovoljno proljećegnoosigurava može dati sredine jovka poslije veljače. tzv.
na
ona
za
u
sa
zaorava-
na
Jare
se
strne
žitarice
tla za a primjena Mogućaje gnojovke predproljetnu pripremu sjetvu, tom Visina doze 25 do 30 m?/ha pogledu jenajzahvalnija jarupšenicu. je i 20 do 25 m*/ha Ova se goveđe svinjske gnojovke. primjena obavlja veljači i ožujku. u
za
u
Kukuruz ili 60 m*/ha
svin-
goveđe Preporuča se'daU obroka. više da i to u jednom rasporedi pod g nojovke, jske uvjetom i to od 40 m/ha količina zatanjuragnojovke, prije prekoračiti vanju smije ako ili ona predsjetvu. proljetna, brazde, je vanja zaoravanja međuredno i unosi Ako dodaje kultivaciji, gnojovka primjenjuje ima kukuruz tlo kada atoje5do7,i7do9razpotrebe dušikom, najveće može fazama ovim količina u listova. Maksimalna ukupno gnojovke .vijenih se
maksimalna
količina
od
80
m*/ha
se
ne
se
za
u
iznositi
180
se
u
30
m“/ha.
Krmno bilje na
oranicama
vegetacijcijelog travnjaku vrijeme primijeniti Gnojovka se se kad dušika ali prirod dobije inajveći djelovanje skograzdoblja,najbolje livada u kod To proljeće prvom je vegetacije. dijelu primjenjuje gnojovka i livada kod kada se ili drljanje obavlja vegetacije, kretanja kretanju “prije kad se Visoki tratine. gnojovka postiže iskorištenja stupanj prozračivanje lakše način na sloj površinski ako prodire vodom,jer taj razrijedi jegusta, amonise i gubitak tla. Radi temperature) smanjuje (niže primjene toga ranije jaka. KRUMPIR Za hektaru. podo 80 m? gnojovke po nije podnosi Travnjak se kvalitetu. još Gnojovka negativno gnojovke jerutječe dodavanje željno zatim za vrste određene za gnojidbu može povrća, predsjetveno upotrijebiti i voćnjakavinograda. izostavimože da misle se Obično gnojovke primjenom poljoprivrednici To mineralnim p reporučenim ti Gnojidbom pogrešno. je gnojivima. gnojidba kulodređene određeno kvalitete količinama prosječne reducirati do 50% vrijeme gnojovke Samineralne može način ona gnojidbe. i ria određeni ture obilno tla* vrlo kod kao prethodno iznimnim u tla, mo plodnog slučajevima to su i fosfornim uglavnom kalijem, bogatim prirodno gnojivima do gnojenog mineralnim gnojitla tzv. g nojidba godine dvije jednu sektora, društvenog ušteda. velika što izostaviti, može se vima je može
se
za
na
u
u
se
u
na
.
za
u
a
gnojovke aspekti Higijenski do dolazi i Kod samozagrijavazrenja spremanja prilikom gnojovke da poznači To način. klasičan ako se sprema kao kod stajskog gnoja,zaraznih bolesti nja Ako virusi i da uzročnici prežive. bakterije mogućnost stoji bolesti zaraznih od bolesne utvrdi da slinavka, šap, (bruceloza, životinje i obaviti i mora gnojovke. (bazena) se laguna dezinfekcija kuga dr.), svinjska ili lužina koristi kao sredstvo da Budući natrijeva najčešće dezinfekciju takva poljopklorno gnojidbi u potrebljiva vapneno gnojovka nije mlijeko, ne
na
se
su
se
za
u
;
rivrednih
kultura.
Dr.
Ante
Lončar
181
.
Gnojidba livadai pašnjaka U
nizu
između govora, napisa popravljanju pašnjaka je o Rečeno da osstalog, najvažnijoj agrotehničkoj mjeri gnojidbi. je postoje i ovna zatim da osnovna od dopunskagnojidba, gnojidba sastoji unošenja i vapna odnosno te na stajskog zemlju, gnojiva vapnenih kraju g nojiva fosfornih Ta strukturu što svega gnojiva. gnojiva prije popravljaju zemlje, je te služe kao hraniva. primarno važno, biljna
livada
o
bilo
i
—
se
u
a
Gnojidba fosfornim gnojivima Ova i zove zadatak da tlu gnojidba fosfatizacija, joj još j e osigura količinu fosforne kiseline. Ona onim livadovoljnu obavlja prvenstveno dama nalaze kiselom odnosno nizinskim livakoje podzolastom tlu, dama šumskih Osnovna fosfornim i priosnivanju pašnjaka. gnojivignojidba ma onim sadrže fosfor i provodi pretežno vapno, kombinacijama koje tako istovremeno i fosfor i pa unose zemlju kalcij. Prema nekim fosfor i tlu važni i su što vežu autorima, kalcij zbog toga te štetno izražava u aluminij paraliziraju njegovo djelovanje koje vrijeme i trava. nicanjabusanja Za se koristiti sirovi zatim Tomasovo mogu gnojidbu fosfati, brašno, nekim i slučajevima superfosfat. fosfornim obično Gnojidba gnojivima obavlja kraju proizvodnog odnosno procesa, livada ili Prije jesen. početka r asipanja gnojiva, pašnjak dobro Nakon se Količina moraju prodrljati. toga počinjerazbacivanjem. četvornom metru ovisi količini po odnosno jednom gnojiva koncentraciji fosfora od 100—200 se
a
u
se
se
na
na
na
se
uz
se
u
u
se
ovu
a
u
se
na
na
se
s
o
g.
kako bi Poslije razbacivanja gnojiva prodrljati opet dobro Ukoliko se gnojivo pomiješalozemljom. obavlja podsijavanje livada, onda se osnovno i odmah mladodaje gnojivo koje gnojivo je pristupačno Ukoliko smo osnovnu onda će lidojbiljci. gnojidbu obavili pravilan način, vada biti fosforom nekoliko Unutar osigurana slijedećih godina. toga samo lako doblja provodi prihranjivanjerastvorljivog gnojiva. novoosnovanih livada Gnojidba
livada
se
mora
se
sa
uz
na
za
raz-
se
Za
kao se, gnojidbu pri osnivanju pašnjaka upotrebljavaju što već osim i fosfornih i te komvapna je rečeno, gnojiva, još stajsko gnojivo Ova dva livada i post. posljednja imajuprizasijavanju umjetnih pašnjaka veće mnogo osnovnu livada i nego značenje gnojidbu postojećih pašnjaka. Ovom i gnojidbom p ostiže f izičkopopravak bioloških te hrane duže vremensko bina, stvaranje biljne razdoblje. kemijskih Dopunskagnojidba ili već se livaDopunskagnojidba prihranjivanje obavlja postojećim dama i Svrha da ove trapašnjacima. je gnojidbe biljkama,ovom slučaju tvari kako bi se od pružepotrebne hranjive pristupačnom stanju njih dobio što veći i stočna hrana što kakvoće. tu se naprinos bolje Zbogtoga brzo sama mjenuupotrebljavaju koja gnojiva djeluju, gnojidba provodi ili više vrijeme jednom vegetacije puta. obliku vrlo trava, Gnojidba prihranjivanjapovoljno utječe razvoj time i visinu te kakvoću stočne prinosa bez obzira to da li na hrane,
livada
novih
i
za
se
oso-
za
:
na
se
vama
u
u
za
a
-
se
za
u
na
182
na
a
se
upotrebljavaju prihranu vegetacije. puta Od mineralnih jednom obavlja NPK i mineralna primjenjuje gnojiva organska gnojiva. komod a raznih manje gnojnica, organskih najviše kombinacija, gnojivo Za proi i gnojidbu prihranjivanje. ljetno proljetno Postoji stajski gnoj. postsluže Kod fosfor. dušik i su zatupljeniji kojima gnojiva, kombinacije ljeće više ima kojem gnojivo upotrebljava prihranjivanja drugogproljetnog fosfora. i dušika manje kalija, ili kosidbe i to po prve se samo poslije jednom, obavlja gnojidba Ljetna Ovim ako se postiže prihranjivanjem p ašnjak. gnoji ispaši, prvoj završenoj NPK služe Za otkos. ovu trava kombinacije prihranu drugi razvoj pojačan fosfora i kalija. dušika, zastupljenošću jednakom! iriž. Željko dipl. Lukaček, Za
tokom
ili više
se
se
a
u
u
u
se
a
se
za
s
u livadarstvu stremljenja i Načiniiskorištavanja
stvaraju prihod (meso mlijeko) proizvodi ciklusu nalaze Goveda — domaćinstvima. zemlja (kruženju) seljačkim izbi potrebna je unaprijedilo, bilDa govedarstvo jka—govedo—gnoj— i dobivamo livada S i dobra najjeftiniju najbolju prehrana: jeftina dašna, zemlja. i Pod nikad nema pašnjacima) samo (livadama travnjacima dovoljno. je krmu, nastaLivade oko nalazi površina. poljoprivrednih polovine Hrvatskoj bi desetak bismo ih i ako ne šuma le postale godina njegovali, krčenjem i šume. šikare opet su stoke. i stočnih od će i živio dugo Travnjaci proizvoda živjet Seljak je za su osnova zelene uređene dobro bili zanemarivani, površine (stoljećima) stočarske Dobri stočarsku proizpojeftinjuju travnjaci proizvodnju. uspješnu i krme kakvoća i slaba niski mlijeka proizvodnju poskupljuju prinosi vode, stoku. i da hrane teret ostao sav oranicama na mesa. obitelj je tad i Uslijed toga, nazadovati. loša i nema hrana Ako moraju najbolji uzgoji dovoljno, je je nećemo Ako stokom. i uvezenom često To proizvoplemenitom dogodilo iz izvući moći nećemo kvalitetnu osnovnu diti najveću goveda genetkrmu, i mesu. sku mlijeku proizvodnju (nasljednu) i livada Za razvitak pogodan zemljište klima, potrebni odgovarajuća rastu samo tu dobre biti kiselom vode. Na režim mogu livade, jerklima vrlo zemljištu Naša i trave je drugo). preslice žabnjaci, sitovi, loše,kisele (šaševi, livade Za i oborina količine i što se tiče rasporeda je temperature. kolebljiva oborine 1 oko 500 litara vode količina velika moraju m?), (čak potrebna vlaži suhih 24 24 bilo 100 U Križevcima biti godina je raspoređene. pravilno oborina količina »normalne«. bile 52 nih godišnja Srednja godine godina, Važno 1 litri 1 oborina milimetar 880 prim). je odgovara (jedan je od 2000 mm. više ni od 600 oborina mm, da nema livada nose manje trati10 cm vode samo razina Previsoka površine ispod (npr. podzemne dobivamo takovih da Utvrđeno male površina je prinose. ne)uzrokuje kod lakih tala vode razina 30—60% je podzemne Najpovoljnija mlijeka. manje tratine. do 110 cm 80 tala teških kod 60—80 cm, površine ispod 5—6 i mokro tlo oborina I hladnije je jer prinose, snizuje preobilje ima oborina i zaduši Tlo Najviše ukiseljuje. kapitare) (začepe stupnjeva. Inače oborine livaPrevlažne rast na VI. i X livada. utječu povoljno mjesecu. drenažnim ili kanalima otvorenim osušiti de moraju Najmanje cijevima. Stoka
UVOD.
stalni
i
i stočni
u
u
se
se
su
se
u
za
a
s
se
u
su
ne
a
na
u
su
a
na
mm
za
a
s
a
za
se
se
u
se
183
To kritični sušni Ako u za mjesecu. mjeseci. vrijeme suše može iskoristiti livadi na korijenje biljaka podzemnu vodu, prinosi jako opadaju. oborina
VII. i VIII.
ima
su
ne
KAKVE
SVE
IMAMO?
LIVADE
Livada
močvarne, nizinske, brdske i Prema tla i režimu sastavu vode na planinske. njima uspijevaju pojedine vrste trava i Na određenim tlima određene samo vrste bilja. uspijevaju i trava, djetelina zeljanica (korova). Na močvarnim toku u zadržava gdje staništima, godine dulje voda, raste šaša te razni šaševi i sitovi biljna zajednicalivadnog (kareks) (juni vrste kao busika i S takve zakus), žabnjaci (ranunkulus) lošije trava, druge. loše i 1 ima oko samo hranidbenih jednice sijeno kg je sijena D,35 jedinica. Kod busike tlo zajednice (dešampsietum cespitoza) pokriveno je dom samo i kasnu se i stvore džomu proljeće a r aspuca jesen, ljeti zemlja be. Osim i vribusike, rastu kojaprevladava, ž abnjaci, preslice druge manje trave. To slabo ima hranidbenih 0,4 jedne je koje sijeno jedinica. krestaca vlažnim se stanišZajednica (sinosiretum kristati) razvija tima s visokom vodom. Osim krestaca raste podzemnom vlasnjača, stoklase,' i razni korovi. šaševi, Čestosu livade krestaca jakozakorovljene. djeteline Obično livadama na 1/2 dobrih i loših 1/3 korova i 1/6 ali je trava, djetelina, ima livada čini korov. krestaca ima hranidbe0,5 gdjepolovicu raslinja Sijeno nih jedinica. U nizinama terenima stvara se rane ocjeditim zajednica pahovke to su naše livade. Osim rane (Arhenateretum raselacioris); najbolje pahovke te zlatožuta razne i stoklase te ovsika, klupčasta oštrica, vlasnjače, vlasulje razne i malo korova maslačak i To vrlo dobro sidjeteline (ivančica; drugo). je i ima hranidbenih 0,6 jeno jedinica. Otave svih obično kakvoće. su bolje zajednica imamo
se
vo-
se
na
“
na
KAKO
SE
zelenom ISKORIŠTAVAJU?Ili se obavlja hranjenje može se sušiti ili ili od trave učiniti krmom, sijeno silirati, povenule sjenaža ili se livada može iskoristiti za Silaža i kod nas dosta ispašu. sjenaža rijetke. sistemom. Najbolje jeiskorištavanje košnoHranidbena vrijednost livada iskorištava i stoke zelenom travom. Jedna najbolje pašom hranjenje pašnim tona zelene ima mase oko 250 hranidbenih Ako se silira masa jedinica (HJ). imamo 185 samo ako osušimo 108 HJ. samo sušeHJ, sijeno dobijamo Dakle, njemsijena nastaju najveći gubici hranidbenim jedinicama. va Kod zelenom krmom trebamo krmu svakodnevno hranjenja stajama kositi ili kratko uskladištiti i razastrti tankom da je vrijeme sloju, spriAko zelena se masa ječi ugrijavanje. ugrije previranjem mikroorganizama, može ona dovesti do i Kod probavnih (prestanak smetnji preživanja proljev). zelenom krmom da se duže tako hranjenja to se nastojati što godini hrani, zelenim krmni Da bi postiže kontinuikonvejerom (zeleni slijed). osigurala rana hranidba zelenom zelenu (povezana) po krmom, valja planu proizvoditi krmu na i to kao kulture oranicama, glavne (lucernu, djetelinu, d jetelismjese i i silažni i naknadne zimske trava, kukuruz) postrne (ozima usjeve r epica, zelena ozima raž i zeleni i stočni pšenica, repe postrni kukuruz, postrne kelj). Krava može oko 8 do 12 zelene krme svakih na 100 vlastite pojesti kg kg težine. Zelena krma biti ni Ako tjelesne zelena smije premlada prestara. je krma do 15 krma u sebi ima previše vode od premlada (visine cm) (više 85%), malo suhe vlaknine. surove Kod takvom zelenom tvari, premalo hranjenja LIVADE
za
su
se
a
u
u
na
u
se
u
a
se
na
ne
a
184
na
suncu
gubi
se
90%
stvara karotina, koji tijelu u
ta '
vitamin
A,neophodanza
u slijedećem (Nastavak broju) D. dipl. vet. Premzl, 185
na privatnom Hrvatskoj i krava Brojno stanjeplotkinja selekcijskim uzgojno obuhvaćenih sektoru i udio krava radom“ m Zea pi a i krava Udio Obuhvaćeno uzg. = pod Ukupan sel. radom selekcijom pik: broj Općina u
Plotkinja
Bjelovar Čazma Daruvar Đurđevac 3Jarešnica Grub. Polje
Koprivnica Križevci Pakrac Virovitica Klanjec Krapina Pregrada Zabok 21. Bistrica
Duga
Resa
Karlovac Ozalj Slunj Vojnić Vrginmost D.
Lapac
Gospić Gračac Otočac T. Korenica B. Manastir D.
Miholjac
Đakovo Našice N. Gradiška
Osijek P. Slatina
Sl. Brod Sl. Orahovica S]. Požega
Valpovo Vinkovci Vukovar Županja Buje
Buzet Crikvenica Čabar Delnice
Labin Ogulin Qpatija 186
MB
Krava
18895 15683 5152 6207 7600 6308 12800 10624 5100 4233 6241 5180 14344 11905 13446 16200 3818 4600 3984 4800 3200 2656 4500 3735 3486 4200 5500 4565 8172 6783 3071 3700 9794 11800 3700 3071 5890 4889 2300 1909 8120 6740 2250 1867 5860 4864 4432 5340 7360 6109 4731 5700 1494 1800 1900 1577 2905 3500 1617 1948
12
3 4
6
Z Krava
Ukupno
3775 990 908 1609
1469
5244
222 185
1212
1821
17,14
309 200 323 951
1024
24,19
1594
30,77 14,71
715
3
1394
3
1428 1309 704
5
2 2 1
413
l
94
1
26
—
1
—2 _1
4500 3120 2590 2926 3526 8553 7099 819 987 10000 8300 1025 851 3200 2656 1396 1682 4820 4001 848 1022 1142 1376
1 1
151
2
1
177
180 267 322 766 923 1277 1539 3370 4060 96 80 149
>
22 —
—
2
654
1
591
108 70
1
552 649
290 700
— 2 _1
—
579 T
1
18
— 1 _1
— 497 _ 197
1
40
— — _ — _ — _1 _1
— _ —
—
—
72 29
—
168
85 — — _ 250 _ 229 23 — _ — — — _ 147 _31
1277 436 141
3,40
24,91
15,23
41,58
8,92 7,39
—
330 — 993 _ 229 342 153 199 — 762 _ 661 842 1349 — T47 _92 18
— 747 _ 426 63 —
_
14,34
27,19
—
—
11,55
—
11
130 72
27,00
—
982
—
_
16,81
1,87
70
— 114 _ 99 270
2
460 381
1080 — 216 _
—
3735
2260 1031
1873
793
1
1751
231 765 1492
1
1
1093 17,33
221 337 825 468 403 139
1
1
23,52
—
—
428 667 809 33 2.
1
33,44
—
—
10
1
327 47 44
—
—
212
287
—
—
%
Krava
— _ — 219 _60
6,78 —_
16,25 4,84
22,89 9,70
6,85 —
20,40 25,92 28,78 19,00 —_
9,00
10,81
0,68 —_
18,67 50,23 5,52 —_
—
—
—_
6,50 75,00
Općina
Dvor
.
«
na
2448
670 1517 402
1100
2032 556 1259 334
'
Varaždin D. Stubica
D. Selo
Grad
Jastrebarsko Samobor Sesvete V. Gorica
Vrbovec Zagreb Zaprešić Sv. I. Zelina
Sveukupno
1
301
332 761 632 4250 3527 8000 6640 l 4300 3569 5976 1 7200 13695 16500 4 1300 1079 70 84 3500 2905 1200 996 — 3500 2905 _ 3200 2656 — 1053 874 _ 1200 996 1000 830 — 7500 6225 2400 1992 _ 702 846 — 400 332 _ 570 473 10574 1 12740 7013 1 8450 1 6091 5055 1 6340 5262 1 7004 5813 5895 4843 3200 2656 — 2 4400 3652 _ 8715 1 10500 3 3500 2905 1 2713 2252 2800 2324 — 1 3300 2739 _ 5421 7 6531 12695 5 10537 1 3700 3071 3050 2531 — 5714 1 6884 _ 428553 356528 107 _
—
—
-
—
_
—
—
—
—
—
—
66 1031 185 79 344
293
240 598
250 — — _ _ _
—
—
—
_
177 119 223 — 163 _ — 105 468 225 41
_
_
-
_
_ — 6,72 _ 10,01
=
— — _ _ — _ — _
=
_
ž
—
—
=
— 35 _ 166 45
432
_
—
—
_
205
-_.
=
_
=
—
40,90
515
_
_
_
11,15
—
-
—
<
62
—
—
—
a
214
—
205 — — _ — _ _ — — _ _ — _
pod k selekcijom % Ukupno RUpNO ZAR JŽ
_
_
_
-
Novska
62
— — _ _
Udio krava
_-
1
—
913
Z Krava
m
_
Marof
Kutina
Krava
—
Dubrovnik
Ivanić
MB
_
'
uzg.
sel. radom
_
Glina Kostajnica Petrinja Sisak Benkovac N/M Biograd Drniš
Novi
OPganiz:
401
Uni
Imotski Knin Metković Obrovac Omiš Sinj Split Šibenik Vrgorac Zadar Čakovec Ivanec Ludbreg
Br. uzgoj.
broj Krava Plotkinja
EV Pazin Poreč Pula Rijeka Rivinj Senj Vrbovsko
Obuhvaćeno
_
— — _ — _ — _ _ — _
_
—
—
—
66 1208 304 302 344
1,82 —
— _ — _ —_
_
_
_
— — _ _ — — _ 13,95 _ 11,42 —
4,33 5,97 6.54
356 7,84 _— oc — — 317 422 11,55 _ _ 12,71 640 1108 578 353 19,90 149 8,44 190 — — 49 148 5,40 99 _ _ 1343 1236 107 24,77 39,76 3300 890 4190 112 53 165 5,37 — — — 312 16,10 608 920 _ _ _ 31752 45797 14045 12,85 _
_
—
-
_
—
_
bilo
428553
je
356528
odnosno
plotkinje,
krava.
godine krajuprošle ili krava 45797 obuhvaćeno 21,85%. bilo radom Od je s lekcijskim daletogauzgojno potreban je Za gnojidbenog programa ciljeva ostvarenje uspješno novom će se organizacikrava, aktivne postići ko veći postotak populacije koji terenske rada službe. selekcijske jom Na
Bolić
Dr. Milan
*
Izvod
iz godišnjeg
izvještaja
o
uzgojno selekcijskom
radu
u
Hrvatske Republike govedarstvu
1990.
za
godinu.
1991. XII od 1. mlijeka Nova cijena sastanku
od
25.
11. 0.g.
do-
mljekare inflacije, porasta naglog te će od 1. 12. za 11. od 1. 30%, poveća da d/) (10,00 mlijeka govorile cijena iznositi: 0.g. cijena mlijeka m. m. din/1 ili 13,00 mlijeka. 3,6% za dinar 3,6111 jedinicu ista iznositi će kako ostaje tome, koja Prema premiju, mlijeku cijena slijedi: na
su
Radi
se
za
m.
uz
Hrvatske
Republike područje a) Dee PR NNZA Ao vj I Osnovna cijena Masnoća Ravničarsko
11,5555
3,2
11,9166 12,27T77 12,6389 13,0000
3,3 3,4 3,5 3,6
13,3611
3,7
13,7222 14,0833
3,8 3,9
4,0 4,1
sure
4,2
a i...
Brdskob) ng gig Soo APV E planinsko Masnoća
0,8202 0,8438 0,8672 0,8906
13,4591
13,0746
0,7969
0,9141
14,8055 15,1666
.0,9609
Republike područje ore s g Osnovna
cijena
3,3
11,9166 12,2777 12,6389 13,0000
3,5 3,6 3,7
13,3611
3,8
13,7222 14,0833
3,9 4,0 4,1
188
12,3055 12,6900
0,9375
11,5555
oi+2Ms a
0,7500 0,7734
13,8438 14,2283 14,6128 14,9974
.
15,3819 15,7664
0,9844 +
16,1510
Premija
Ukupno
1,000
12,5555
1,0625
13,3402 13,7323 14,1250
U
an
g
Hrvatske
34
ue
Premija
or Ukupno
14,4444
3,2
4,2
I
nj
1,0313
12,9479
>
1,0938 1,1250 1,1563 1,1875 1,2188
14,4444
1,2500
14,8055 15,1666 o I
1,2813 1,3125 i
14,5174
'
*
,
14,9097
15,3021 15,6944
16,0868 186,4791 = inž. Deneš, dipl. Stjepan
Kompjutorsko mjerenjekoličine mlijeka više koristi elektronika sve u svijetu progospodarstvima pri izvodnji mlijeka. susSredišnjim povezan kompjutorskim sklopom je mjerni tav muznim i nosi svaka krava. Tako uređajimamagnetskomogrlicom koju se elektronskim svake krave i putempovezuje proizvodnja mlijeka prehrana prema ovisi o količini koncentratom stvarnoj potrebi koja proizvedenoj mlijeka. Tako znatno olakšava rad stočara u potpuna automatizacija gospodardo hranidbe stvu, od mužnje koncentratom. Za sustav da svaka krava ima spomenuti mjerni potrebno je magnetsku s matičnim hranilište ogrlicu središbrojem. povezano Nadalje, posebno je sustavom nadzire koliko krava može dnevno njimkompjutorskim koji pojesti i tu količinu odobrava i nadzire. Količina se smjese prema određuje smjese količini krava U hranidbena mlijeka koju proizvodi. gospodarstvu poznata je
Danas
.
€
se
u
s
sa
đu
LEEEJEZEĐIEKI LJERAS ZINID
zelena
kukuruza, primjerice: obroka, vrijednost svake krastvarnim tako prema dr. se i potrebama pa sa, paša dodaje smjesa ovisi o proizvodnji mlijeka. koja za modela dva izradila »Miele« mužnju Tvornica gospodarstva, je kod isti: modela i i kod je i izmuzištu. je princip drugog jednog No, staji k oju ogrlicom m agnetskom sklopom, povezano kompjutorskim središnjim hraniliautomatiziranom te muznim i krava svaka nosi mjernim olakšan uređajem hrastočarima u rad znatno Tako gospodarstvu za com smjesu. je dnevno prokoličini izbalansirana prema krava nidba mlijeka koju potpuno silaža
osnovnog
trave
ili
ma-
ve
u
za
sve
a
izvode.
Zlatko
Mašek
lista« »Mljekarskog igre Nagradne kola III izvlačenja Rezultati referent samostalni Zoran sastavu: otkupa dipl. ing, Martić, Komisija radnika Vera Zagreb, mljekarskih Udruženje dipl. »Dukatu«, Volarić, ing., utvrdila radnika Mirna je: Zagreb, mljekarskih Udruženje Božičević, ing. 100 ukupnojeprispjelo odgovora 8 III kolo je zgoditka. osigurano Točni odgovori: 503.000 lista odgovor 7/91. iz grla a) p od Mljekarskog broja litre 1.922 lista 8/91. iz podb) Mljekarskog odgovor broja 28 lista 9/91. iz godina. p odb) odgovor Mljekarskog broja II kola nagradneigre Sponzori Hrvatske radnika Republike mljekarskih Udruženje »Sirela« Bjelovar »A. Bohnec« Ludbreg Mljekara »Agrariacoop«Zagreb Franc Šebenik Ljubljana »Krmiva« Zagreb dobitnici: utvrđeni Izvlačenjem zgoditaka slijedeći DD. E E= air“ Naziv oda Mjesto nagrade u
u
“
—
za
—
—
—
—
su:
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
—
su
T...QjQj/...j/./////—__//_/_—_—___————
D. Selo
Lupoglav, = Kolekcija proizvoda Nova KEŠERAC JANJA telad 50 2. Kapela = Smjesa kg Ludina DRAGA krave 3. SVILIĆ = Pojilice IVAN Bohnec« »A. 4. KOŽARIĆ Bjelovar = Kolekcija proizvoda STJEPAN Gornja Rijeka FURMEG telad 50 kg 5. = Smjesa Petr. Selo St. MARIJA Kanta 6. MATIJAŠEVIĆ = mlijeko Ivanska JOSIP 7. TARITAŠ =Nagrada »Agrariacoop« KRNJAK Varaždin JOSIP Kanta 8 mlijeko i... uta sj m i i dobitniće radnika svakog obavijestit mljekarskih Udruženja Tajništvo i načinu ka nagrade. podizanja mjestu iz obuhvaćeni će Mljekarskog biti odgovori kolom IV. nagradneigre 1992. goće biti kola IV dobitnika krajemsiječnja lista 10, 11 i 12/91. Izvlačenje »Sirela«
1.
KAŠNAR
ANA
za
za
za
za
za
o
Vaše
Očekujući
želimo
odgovore
Vam
puno
sreće!
uredništvo
Komisija i
Godišnja skupštinaUdruženja mljekarskihradnikaRepublike Hrvatske Bez
obzira
okolnosti radnika
ratne
Udkojima Predsjedništvo Hrvatske odlučilo se da održimo ruženja mljekarskih Republike goi da će biti dišnju skupštinuove godine, dolaskom sa deleznajući poteškoća istu. To iz na da se ne gata razloga prekine kontinuitet. Kao i u normalnim i to: uvjetima podnijetiuobičajeni izvještaji Izvješo tajPredsjedništva Udruženja; za Izvještaj poslovanju mljekara prošlu g odinu; Izvještaj o Nadzornog i odbora; Izvještaj izvršenju plana prihoda rashoda; o o radu Izvještaj izdavačkoj djelatnosti; Izvještaj sekcija mljekarskih radnika, i »Litra nagradnoj za humanitarnoj igri prognano akciji mlijeka dijete«. Svi od su na bez izvještaji delegata Skupštini prihvaćeni,ozbiljnijih prina
u
nalazimo
se
su
——
i to: iz
mljekare »Vindija« Varaždin D ragutin Drk, iz dipl. direktor, ing. »Sirela« mr. Kirin mljekare tehnički Slavko te iz »Sladirektor, Mljekare na
—
—
—
Izabrani
su
Josip, dipl.
ecc.
odbora: članaNadzornog Slavko
i tri
i mr.
mr.
Kirin.
Tratnik
Maligec Ljubica,
predsjednika. Donesen i da se nastavi radom oko je zaključak izdavanja Monografije. Za su interesanti proizvođače mlijeka posebno slijedeći zaključci SkupŠtine: '
—
izraditi
program
razdoblje;
za razvoja poratno proizvodnje otkupamlijeka
i
Uredništvo
čitaocima
Našim proizvođačima
»Mljekarskog
—
čestitamo
mlijeka
godinu
i Novu
Božić
lista«
krugu proslave godinu iduću da željom u sa domovima. svojim i obitelji svojih u Uredništvo SR
BA
rane Ro
RA u
tat o
AA Pm
KUPON
NAGRADNI IME PREZIME PROIZVOĐAČA I
-
I
ADRESA POŠTA
KOME PREDAJE MLIJEKO PROIZVODI MLIJEKO
MLJEKARA KOJA PITANJE: NAGRADNO ZBREGOV? Rijeka »Mljekara« a) Odgovori: Karlovac b) KIM c) »Vindija« Varaždin točanodgovor! Zaokružiti
=
—
—
i
—
a
i o
urednik:
Tehnički Vlasnik
i izdavač:
Uprava
i uredništvo:
pretplata
Mjesečna
Volarić, dipl. inž.
Udruženje
mljekarskih radnika
Zagreb, Nica za
Republike
Hrvatske
31/III, tel. 424-420
privredne organizacije i ustanove
kao
i za
proizvođače iznosi
12,00 dinara
primjeraka mjesečno
Tiraž:
45.000
Tisak:
Grafička
Rješenjem
Vera
škola, Zagreb
Republičkog
ski list oslobođen
sekretarijata
je plaćanja poreza
za
prosvjetu, kulturu
na
promet. [4
i fizičku
kulturu
R. Hrvatske
broj 5249/1-1872.,
Mljekar-