Mljekarski list 9-1993

24

Sa međunarodnog

poljoprivrednog

Sajma u Rledu

šaj Austnja, održanog

E 0d 28. kolovoza db 5.

B rujna 1993. godine.

Ozime kulture siguran izvor kvalitetne

krme na vlastitom gospodarstvu

U nas su ozime kulturekao izvorvoluminoznekvalitetnekrme malo zastupljene.One dajusigurnukvalitetnukrmu u gotovo svim krajevima.Ako se u određenim uvjetimasijusorteismjese ozimih usjeva,one mogu osigurativoluminoznukrmu već od početka travnja u Mediteranu, a u kontinentalnimuvjetimaod sredinetravnja pa do krajasvibnja, a neke sorteismjese ozimihusjevajoš iduže (do krajaprve dekade lipnja).

Ozime kulture Prema potrebama: gospodarstva mogu se koristiti za zele' nu krmu u slijedu, ako su povoljnepri- like mogu se sušiti za sijeno(smjese trava, zobi i grahorica) vrlo dobro se siliraju, a neke se mogu koristiti za proizvodnju zrna (koncentrata), žitarice, grašak, te smjesežitarica i graška.

Osim zelene krme u slijeduneke ozime kulture i smjeseprikladne su i za silažu One dajuvrlokvalitetnu silažu u kontinentalnom dijelu,naročito u uvjetimaMediterana gdjenaknadni usjevimogu dati slabijiprirodili gotovo zatajiti, ako jeljetosušno kao što je bilo zadnjedvijegodine.Ozime kulture, ako se koriste za silažu,siju se sorte i smjesekojedajuvisoke i sigurnepri- rode mase, ali kojedospijevajuranije .za skidanje, tako da se naknadni usjev možeštoranijeposijati, damu se omo-

gućišto duža vegetacija i da iskorisu proljetneoborine Na tajće način naknadni usjevidati u zapadnimpodručjimasigurnije i više prirode.

Ukupno, s jedinicepovršinedva će usjeva(ozimi i naknadni)dati više mase nego, ako se koristi samo naknadni usjev.Korištenjem dva usjeva na istoj površini u jednojvegetacijibolje se iskoristi tlo,bolje se rasporedeposlovi, tlo se manjezakorovljuje,uvijekjepokriveno,bolje se koristi mehanizacija, a što jenajvažnijedobije se s jedinice površineviše mase i hranjiva. Time se povećavadohodak gospodarstva, oslobađajupovršine za drugekulture

Kombinacijomozimih i naknadnih usjevapostignuto jena pokušalištu u Zagrebu,netto zelene mase za zelenu krmu u slijedu.

Korištenjem u stadiju za silažu postignuto jepo hektaru netto prinos

oz pšen + grašak kukuruz

ukupno

Od ozimih usjevamogu se koristiti krmne repicePerko,Starška i Petranova (uvjetno)kojedolazevrlo rano za korištenje za zelenu krmu Nakon njih na istu površinusije se kukuruz za zrno, zelenu krmu ili silažu Zatim dospijevaju za korištenje u proljeće za zelenu krmu ili silažu ozima raž (krmne sorte),tritikale, ozimi ječamviše sorte, kojejačenabusavaju.Navedene vrste mogu se i silirati Ako se siliraju u ranijemstadijurazvojatreba ih provenuti jernemaju dovoljnosuhe tvari Ako se koriste za silažu u početkumliječne zriobe, one dajuviše prirode,alikasnijeostavljajutlo,krajsvibnja pa naknadni usjevima manjevremena i vlage za razvoj.Stogakao naknadni usjev treba sijatiranijehibride (kukuruza, sirka).Kasnijesijaninaknadni usjev dajeniže prirode i prinose od ranije sijanog.

Za zelenu krmu i silažu odlični rezultati postižu se smjesamaozimih žitarica ilepirnjača(ozimigrašakiligrahorica).Smjesestoka radijejede,duže se mogu koristiti za zelenu krmu,neke se mogu sušiti i za sijeno(grahorice) u vrlo suhim uvjetima. Sve smjesemogu se silirati i dajuodličnu silažu, ali za tu se svrhu koriste smjese s nešto većim udjelomžitarice u početkumliječne zriobe žitarice sijane na početkuroka sjetve.

Ozima raž

Količina sjemenaza sjetvužitarice iznosi: 180 220 kg/ha

Tritikale 180 220 kg/ha

Ozimi ječam 170 220 kg/ha

Ozime smjesesiju se u slijedećim količinama sjemena:

Ozima raž 40 100 kg/ha+ozimigrašak 80 150 kg/ha

Tritikale 40 100 kg/ha+ozimigrašak 80 150 kg/ha

Ozima pšenica 40 120 kg/ha+ozimi grašak80 150 kg/ha

Količina sjemenaobične ozime grahorice u smjesamaza zelenu krmu ili silažu iznosi 70 100 (120)kg/ha, a dlakave grahorice(V.Villosa) 30 60 kg/ha dok panonskegrahorice(V.panonica) 60 90 kg/ha.

U navedenim smjesamaozimih žitarica i lepirnjača niža količina sjemena 40 80 kg sjemenažitarice sije se ako se usjevplanirakoristiti za zelenu krmu u normalnim rokovima sjetve.

Ako se zakasni sa sjetvom, ili za silažu koriste se količine sjemenažitarica 80 120 kg kako jenaprijednavedeno

Za zelenu krmu sije se gušćisklop lepirnjača 90 150 zrna po metru kvadratnom što iznosi 100 150 kg/hagraška,a obične grahorice 80 100 (120) kg/ha.Količina sjemena za sjetvuovisi o krupnoćisjemena i iznosi 1000 zrna Ona varira ovisno o sorti, godini i gustoći usjeva.

Ako se želi sijatikombinacijažitarica i graškaza zrno (koncentrat) tada se koristi 80 120 zrna graškapo metru kvadratnom odnosno 70— 100.kg/ha sjemenaovisno o roku sjetve i 80 120 kg/hapšenice. Kao nosač graškukoriste se niske sorte pšenicekojeimaju čvrsti bus (manjepoliježu,Sana,Žitarka,Dukat i Žitarice,dr.). te smjesežitarica i lepirnjačatreba sijati na početkuroka sjetve za nosač žitaricu da do zime stignu nabusati.

Lepirnjače što imajukrupnijesjeme siju se dublje(5— 8 cm).Dubina sjetve ovisi o težini tla,mogućnostiizmrzavanja(dubljasjetva),vlagi u tlu, te roku sjetve. Na lakšim tlima sije se dublje. Osnovna obrada tla i predsjetvena priprema, te gnojidbaozimih žitarica za zelenu krmu ili silažu, te ozimih smjesaista jekao i za proizvodnju zrna

Prof dr Zvonimir Štafa

Hranidbene i gospodarske vrijednosti stočne repe

Napredno stočarstvozahtijevadanas od ratarskeproizvodnje dovoljnukoličinukvalitetnevoluminozneikrepke krme s visokim hektarskimprinosimana oraničnimpovršinama.

Među ratarskim kulturama nalazimo i stočnu repu, kojajevrlo značajna voluminozna krmna kultura na malim i mješovitimgospodarstvima u područjima s vlažnijomklimom, na težim i kiselijimtlima Posebno je značajna krmna kultura u brdskom području i u sjevernijimkrajevima.

Primjenomsuvremene agrotehnike dobivaju se visoki prirodikojipo količini hranjiva ne zaostaju za prinosima ostalih kultura U prilikamagdjese mogu postićivisoki prirodi, te potpuna mehaniziranost procesa proizvodnje, stočna repa jejednaod jeftinih, a vrlo kvalitetnih i zdravih sočnih krmiva za zimsku ishranu

O značenjustočne repe navode se podaci u zemljamanaprednogstočarstva u ZapadnojEuropi. U ovim zemljamajenezamisliva proizvodnja mlijekaili svinja, a da se na farmama u prifarmskomplodoredu ne nalazi i ova kultura. Zbogtoga,danas u Europiradi veliki brojinstitucija na selekcijikvalitetnih i prinosnihstočnih repa, pa se stoga i na europskomtržištu pojavljuje sve veći brojnovih kultivara (sorti), od diploidnih do triploidnih, višekličnih i jednokličnih. I kod nas se radi na kreiranjunovih i poboljšanju gospodarskihosobina postojećihkultivara

Koristeći znanstvene spoznaje i pozitivna iskustva zapadnihzemalja (Belgija,Danska,Njemačka),gdjese stočnarepa koristi kao izuzetno vrijedna komponenta za spremanjesilaže za ishranu muznih krava,uputnobi bilo razmišljati o povećanjupovršinapod ovom kulturom u nas za istu svrhu.

Višestrukokorištenje

Stočna repa se može koristiti na više načina ovisno o potrebama i opremljenostigospodarstva.

Jedan od načina jeobiranjedonjeg lišća tijekomvegetacije. Kod vađenja repe, glave i lišće služe za ishranu stoke, a viškovi proizvodne mase koriste se za siliranje s kukuruzovinom, šećernim sirkom i drugimkulturama. Vrijednost i prikladnost u hranidbi životinjabitno ovise o onečišćenjuzemljom. Hranidbena vrijednostbitno se smanjujestajanjemlišća i glava u hrpama na polju(za30 dana stajanja na polju izgubi se 25 30% suhe tvari, osobito NETa). Za siliranje lišća i glavastočne repe najprikladniji su betonski trapsi- losi.

Korijennakon vađenja se utrapi u trapili silos i tijekomjeseni i zime sukcesivno se dodaje(cijeli ili sasječkan) u obrok Sa 25 kgkorijenarepe u obroku uštedi se 2,5 kg koncentrirane hrane što podmirujeprodukciju od 6 1 mlijeka U silosu se stoka može i izravno hraniti Stočna repa ima vrlo visoku probavljivostorgansketvari, kojau korijenuiznosi 88— 90%, a u lišću 85%.

Korijen se može i pomiješati s sječkanom zobenom slamom,te davati stoci.

Siliranjerepe

Osim sa sijenom i slamom korijen repe se može silirati s kukuruzom u omjerupovršine1:2 4, što znači da se sa jedinicepovršinepod repom silira dva do četiri putaveća površinapod kukuruzom Za silažu su prikladniji

kultivarisadržajnestočne repe (sapreko 15% suhe tvari)čijikorijensjedivisoko iznad tla, te se lako vadi i manje ostajeonečišćen zemljom.Kukuruz kojisekoristi za takvu silažu mora biti u voštanojzriobi s povećanimudjelom suhe tvari (30— 35% pa i više) da bi mogao apsorbirati veću količinu soka iz repe. Silažni kukuruz sa iznad 30% suhe tvari može se miješati sa korijenom repe (15%suhe tvari)maksimalno u omjeru1:1. Prvo se unosi slojkukuruza na koji se nanosi slojribane (usitnjene)stočne repe u tankom sloju, a jošboljejeizmiješati repu s kukuruznom masom Tako pripremljenasilaža bogatajena energiji.Miješanusilažu stoka radijejedei više jepojede u dnevnom obroku u odnosuna silažu od kukuruza. Time se povećavaudio krme u ishrani stoke prdizveden na vlastitom gospodarstvu.U'ishranigoveda takvom silažom štedi se na koncentratima. Tako miješanasilaža može namiriti i do 13 kg suhe tvari u dnevnom obroku što osiguravapotre- bu krava muzara na energiji za proizvodnjuod 13 18 1 mlijeka(Sprengel).

Korijenvećine tipovaodnosno kultivara stočne repe ima relativno nizak postotaksuhe tvari u usporedbi s drugim krmnim kulturama, ali zbogvisokog potencijalarodnosti (visokihprinosa korijena)dobiju se redovno i visoki prinosisuhe tvari Prosjekprinosa suhe tvari današnjihkultivara stočnih repa iznosi 8 10 t/ha,što odgovaravisokojproizvodnjikukuruza od nešto preko12 t/ha zrna Zbognižegpostotka suhe tvari u masi stočna repa daje niže prinosesuhe tvari od kukuruza, ali ima malo surovih vlakana, pa sui prinosiškrobne vrijednosti vrlo visoki U brdskim područjimamože čak znatno premašitikukuruz po prinosima škrobne vrijednosti.

Repa stimuliraprobavu

Gospodarskavrijednoststočne repe ne očituje se samo u hranidbenom smislu nego i u njenojlaksativnoj vri-

jednostizbogčegase povećavaiskoristivost ostalih krmiva, a naročito koncentrata. Ona omogućavaishranu sočnom hranom,kojaispoljavapovoljno dietetsko djelovanje na probavnisistem svih domaćih životinja.

Poznato jenjenodjelovanje u poboljšanjuperistaltike,probavljivosti i boljemiskorištenju krme manjevrijed- nosti. Stočna repa može u ishrani stoke zamjenitidrugu deficitarnu ili skupljuhranu.

Stočna repa utječe na plodnostkrave i time jojprodužavavijekkorištenja. U masivnojstočnojrepiima manje šećera nego u šećernoj i polušećernoj koje su prikladnije za ishranu životinja jednostavnogželuca (svinje,konjii dr.).Goveda slabijeiskoriste šećere Gubitak na šećerima nastajerazgradnjomu buragukojuobave mikroorganizmi za svojepotrebe.Treba naglasiti da jestočna repa kao krmna kultura naročito važna u zimskom perioduishrane jertada jeona jedinakvalitetna i zdrava sočna hrana

Zbogsvega naprijedrečenog, u jednojorganiziranoj,osmišljenoj i valoriziranojratarskostočarskoj proizvodnji,naročito individualnogsektora, ova kultura bi morala zauzimati znatno veće površine, nego što ih sada zauzima.

Stabiliziraprinoseostalih kultura

*4

Stočna repa ima svojeznačenje i u ratarskojproizvodnji. Kao korjenjača ona nalazi svojemjesto u plodoredu, te pridonosistabiliziranjuprinosaostalih gospodarskihusjeva.Intenziviranje ratarskeproizvodnjepridonosipovećanjubrojastoke po jedinicipovršine i umanjujerizik obzirom da se gospodarstvo sastoji iz više grana proizvodnje.Velika količina relativno jeftine stočne hrane (porijeklom od stočne repe)omogućila bi držanjevećegbroja stoke, a time bi dobili i veću količinu stajskoggnoja.

Mr Milan Pospišil

Uzorci mlijeka za bakteriološku pretragu

Da bismo dobili rezultat bakteriološke pretrage,treba poslatiuzorke mlijeka u koji od veterinarskih zavoda. Uzorke obično uzima veterinarski stručnjak,jer,iako jeposao jednostavan, on se mora obaviti strogopravilno Uzorke mlijeka ili bolesno promijenjenogsekreta iz vimena treba uzimati tako da nikakve drugeklice ne mogu dospjeti u njihbilo iz zraka, s ruku, s nečistih epruveta,čepai sličnog,jer se onda te klice izvana mogu raširiti i prerastipravog uzročnika upalavimena, te dobijemopogrešanrezultat, a onda na osnovi njegapogrešnojei liječenje.

Kod uzimanjauzoraka mlijeka u prvom redu vime treba dobro oprati i osušiti, a neposrednoprijeuzimanja uzoraka sise dezinficirati razrijeđenim alkoholom (70%) i to tako da vatom natopljenomalkoholom najprijedobro očistimo vršak sise i vanjskiotvor sisnog kanala kružnim pokretima, a zatim ostali dio sise Kad smo dezinficirali sise,tada jedando dva mlaza mlijekaizmuzemo u posebnuposudui to kasnijeneškodljivouklonimo To radimo zbogtoga, da bismo uklonili klice kojese nalaze u sisnom kanalu i koje su došle izvana, a ne morajubiti uzrok upale.

Ako se uzimajuuzorci mlijeka od više krava,tada treba nakon svake krave opratiruke alkoholom

Uzorke mlijekastavljamo u epruvete kojesu sterilizirane na 120% C,a koje su začepljenesterilnim čepom.

Poslije tih priprema i samom uzimanjumlijekatreba posvetitiposebnu pažnju.Nijedobro uzimati mlijeko iz muzilice ili samo podmetnutiepruvetu podmlaz mlijekadok muzač muze

Uzimateljmliječnihuzoraka obično čuči s desne strane krave i desnom rukom drži epruvetunaopačke,tj. s če134

pom okrenutim prema zemlji.Epruvetu treba otvarati uvijek na isti način: epruvetuokrenutu naglavce u blizini vimena,treba otčepiti malim prstom i dlanom lijeveruke,između kojihčep ostaje za čitavo vrijemedok se ne izmuze mlijeko.Unutarnjapovršinačepa, kojakasnijedolazi u kontakt s mlijekom,neka jeza čitavograda okretnuta prema zemlji da na njune padaju klice iz zraka i sa krava. Pošto otčepimo epruvetu,ostavimo je u istom položajunaglavce i na istom mjestu, ali je sada uhvatimo slobodnim prstimalijeve ruke,kojusmo u tu svrhu pomakli natraške do sredine epruvete. Tako je epruvetapripremljena za daljnji rad Tada desnom rukom uhvatimo sisu, povučemoješto više iz područjadonje trbušne stijeneprema sebi i punom šakom izmuzemo u epruvetu 1 2 mlaza mlijeka.Epruveta u tom momentu nije više okrenuta prema zemljinego jeuzdignuta i leži koso,ali jeipakšto više položenahorizontalnoj ravnini da plo- ha otvora, na koji bi moglepastiklice, bude što manja.Vršak sise neka jeslobodan da mlaz mlijeka ne klizi po prstima.Uvježbaniuzimateljmlijeka često jesposobanjednimmlazom naPunitiepruvetu, a dovoljno ga jeredovno 10 ccm Ako muzač ne može s 1 2 mlaza izmusti dovoljnomlijeka, tadaon to pokušavapostići s više izmuzaja. No to ještetno,jeršto više i što duljebarata sisom tako i duljevremena drži epruvetu uz vime,što jeveća opasnost da upadnuu njenuunutrašnjost i klice iz zraka U tom slučaju boljejezadovoljiti se manjom količinom mlijeka, nego forsiranjemdaljnje mužnjeupropastitirezultat bakteriološke pretrage.Pošto smo u epruvetuizmuzli dovoljnomlijeka,začepimojei držimo na prvobitnommjestu i položaju, ali jeuhvatimo desnom rukom,a lije-

vu pomaknemo do otvora, kako bismo čep,kojijošuvijekleži ispodsavijenogmalogprstalijeveruke,utisnuli u otvor epruvete.Ljevacirade tajposao na isti način samo s izmjenjenomulogom pojedinihruku. jednostavan,Opisanijepostupak iako se to možda na prvi pogledtako ne čini, i treba ga se točno držati želimo li izbjećiupadanjeklica iz zraka u epruvetu, a to se lako događa,jermanipulacija oko vimena,suvišno diranjetrbuha,micanjekrave i repa, redovito uzrokujevrtlogeprašine, naročito u nečistim stajama.

Po završenom poslu na svaku epruvetu treba napisati ime i brojkrave, te

brojsise Četvrti,odnosno sise se obično označavajurimskim brojevima i to:

I prednjalijeva, II stražnjalijeva, II stražnjadesna i IV prednja desna četvrt. I mlijekojenajbolje uzimati ovim redom.

U popratnompismunavedu se svi podaci o promjenama na vimenu o općem stanjuživotinje, te o promjenama na mlijeku.

U rezultatu pretrage bit će navedeno o kojemjeuzročniku riječ ili možda O grupiuzročnika, te će vam savjetovati kojiantibiotik upotrebiti.

Dr. StjepanBanožić

Staje za mliječne krave

(Nastavak iz br. 8/93.)

Sustav držanjamliječnihkrava

Prema sustavu držanjamliječnih krava razlikujemo dva tipa: * Skupnismještaj u stajamaza slobodno držanje(»slobodansustav držanja«)

Pojedinačnodržanje na vezu (»vezani sustav držanja«)

Ovajtipstajaprikladanjeza farme s većim brojemkrava U njimasu kra-

ve ugodnije i udobnijesmještene. Grade se za farme s kapacitetomiznad 20 «krava Kod manjegbrojakrava pod jednim krovom treba predvidjeti smještaj za sve tehnološke faze od suhostaja do normalne laktacije. Kod većih farmi ove faze su djelomičnoodvojene.Staje sa slobodnim držanjemsasotavljene su od pojedinačnihboksova za odmor

Ležišniboksovi

Odnos između brojaboksova i kravaje1:1

Dužina boksa jeoko 225 cm (dijagonalna dužina trupax 0,922 + 0,2 m)

Širinaboksa za nebređe i niskobređe krave je130 cm (visinagrebena x 0,85), a u suhostaju 150 cm

Elastičnost poda:otpornost na izobličenja 5 bara, Toplina: 10 do 12 W/m? K Boksovi za ležanjeuzdignuti su od blatnoghodnika 15 20 cm, s malim zaobljenimpragom da zadržava stelju na ležaju. Pod ležišta izrađen jeod betona s termoizolacijom od usitnjene pečeneopeke.Stavlja se stelja od 1 2 kg na danpo ležištu Poželjan.jepodu ležištu od 1 2 posto.

Koliko dugoće krava ležati u boksu ovisi u prvom redu o građevinskom materijalu od kojegjeizgrađenoležište, a ovi podaci se mogu vidjeli iz tablice 4.

Tablica 4

Vrsta građevinskog materijala

Pregradeboksovaizrađene su od metalnih cijevi,čijajevisina oko 110

Blatnihodnici

Blatni hodnici služe za prolazkrava - u ležište ili ispodkrmne zabrane Širina blatnoghodnika ispredkrmne zabrane treba biti oko 340 cm, da iza krave kojajedemože proćidrugakrava Blatni hodnici između ležišta iznose oko 250 300 cm

U manjim stajama(do70 krava)

blatni hodnici mogu. biti na rešetkastom podu ispodkojihjekanal dubok 180 cm Kod većih stajablatni hodnici se izrađuju od betonske podloge i čiste se traktorskom daskom ili deltastim strugačima(krilničistač).

Krave se napajaju iz korita ili valova za vodu što se postavlja na čeonim stranama boksova za ležanje.Visina gornjegruba treba da bude od kote hodnika 60 70 cm, a dubina 30 40 cm Dotok vode u pojiluuređuje se automatski postavljanjemplovka za uređivanjerazine vode u kanti

Valovi(jasle)

Valovi se izrađuju u različitim oblicima, ali najmanje im jevanjskaširina 70 cm Zid valova jevisok od podastajališta 40 cm, širina prostora po kravi na valovu iznosi 60 cm

Hranidbenihodnik

Hranidbenihodnik prolazisredi-: nom staje, a s lijeve i desne njegove strane nalazese valovi Kao što mu i “ime kaže,služi kao prolazmehanizacijeza dopremukrme. Širinahranidbe: nog hodnika iznosi oko 250 cm Porodilište.

Za porodilištejenajprikladnije dugo ležište sa slamom. Dužina ležišta je oko 250 cm, a širina oko 230 cm. Širina hodnika za gnoji pomaganjepritelenjuu porodilištu je2,00 m Mužnjau porodilištuobavlja se u kante.

Smještajzasušenihkrava

Najprikladnijismještajzasušenih krava jeu skupnomslobodnom sustavu držanja. Ako se drže na dubokoj stelji bez ležišta,potrebnojeosigurati 6 m? kravi Ležišni boksovi za ovu namjenutrebajubiti dugački225 cm, a široki najmanje150 cm Kratkaležišta nisu prikladna za visokobređe krave ni za porodilišta.Prikladnija su srednjedugaležišta Staje za zasušene kra-

ve trebajuimatiobaveznoispustekraj objekta.Površina ispusta po kravi treba iznositi 20 50 m“ Ispustitrebaju biti ograđeni.

Mužnja u izmuzištu

Izmuzište je sastavni dio staje za slobodno držanjekrava Sastoji se od slijedećihprostorija:

čekalište, izmuzište, strojarnica za pogon izmuzišta, prostorija za smještaj i čuvanjemlijeka u laktofrizu do njegoveisporuke

Najširuprimjenu na farmama ima izmuzište »ribljakost« Krave su smještene pod kutom od 30 stupnjeva u odnosu na prostormuzača,okrenute stražnjimdijelomtijelaprema kanalu u kojemse nalazi muzač Ova izmuzišta mogu imati od 2 do 20 muznih mjesta Sastavni dijeloviizmuzišta su:

(Nastavak u broju10/93.)

hodnik za dolazak krava na mužnju(širina 130 cm), stajališta za krave tijekommužnje (širina 170 180 cm), hodnik za povratakkrava 1 staju poslijemužnje(širina 130 cm), kanal za radnika muzača (širina kanala iznosi 150—180 cm, dubina kanala 90 cm, dužina ovisi o kapacitetu izmuzišta).

U suvremeno izgrađenimčekalištima obavlja se pripremakrava za mužnju,kojase sastoji od pranjavimena pomoćumlaznica (tuševa).Poslijetoga u izmuzištu se po potrebidodatno pere vime, briše i muze pomoćumuznih jedinica U izmuzištu postojimogućnost dodatne hranidbe koncentratima.

Krave u izmuzištu borave 10 do 12 minuta (mužnjatraje 6 do 7 minuta). U ovom izmuzištu postojimogućnost mjerenjapomuzene količine mlijeka svake krave i može se uzeti uzorak mlijeka na analizu

Osim izmuzištaribljakost.postoji i rotolaktoriiunilaktori.

Dr Ivica Katalinić

Prikaz polugodišnjeg otkupa i prerade

mlijeka

Ulazeći u treću godinudomovinskograta očekivali smo smirenje: općegstanja i boljedane za proizvođače i prerađivačemlijeka, a naravno i za potrošače.

Svjesnigubitka25% matičnogstada govedaznali smo da iz vlastitih izvora nećemo moći osiguratidovoljnomlijeka za potrebetržišta, te smo, da bi zadovoljiliprogramiranepotrebe,predvidjeli uvoz mlijeka iz susjednihdržava (Slovenije,Mađarske,Austrije i dr.).

Posljedicateških prilikaizazvala je umjestosmirivanja sve veću i veću inflacijukojajeradi sustava plaćanja mlijeka(15. u mjesecu za proteklimjesec)smanjivalainteres proizvođača za predajumlijeka.Danom plaćanja umjestooko 30— 35 pfenigapo litri kod objavecijene za određeni mjesec,kod isplatemlijekaiznosila jesvega 24— 28 pfeniga, IT

a)Dinamika otkupamlijeka

Mljekare su po mjesecimaotkupile,kupile i izvršile rekonstitucijumlijekakako

Slijedi:

Ukupno

Od toga iz R Hrvatske van R Hrvatske

Iz navedenogprikazavidimo da je otkupu odnosu na 1992 bio niži za 15 17% ili ostvaren jesa 84.83%, a u odnosu na 1990 godinuotkupljenoje 30.67% manje,dakle za skoro jednutre-

b)Izvori otkupamlijeka

Izvor prometa otkup od seljaka

— otkupod DDiDP

Ukupnoiz R Hrvatske kupljenomlijeka uslužna prerada

Sveukupnoulaz mlijeka prodanomlijeka dato na uslužnu preradu

Izlaz mlijeka

Prerađeno u 1993 god

U prikazuukupnogulaza mlijeka u mljekarezabilježenjeporast od 14.22%, a izlaz mlijekajeveći za 33 63% u odnosu na 1992 godinu.

No kako razlika ulaza i izlaza čine ukupnupreradumlijeka u mljekarama, vidimo da jeprerada u 1993 (polugodište)ostvarena 11 68% manjeod polugodišta 1992 ili ostvarena sa 88.32%, ali promatrano sa godinomprijerata proizvodnjajemanjaza 38.55%,dakle ostvarena sa samo 61 45%

Najinteresantnije u ovom prikazuje učešće proizvođačamlijeka seljaka, 138

ćinu. Za očekivati jebilo padproizvod- njeod cca 25%,za koliko jestradao stočni fond muzara, no procjenjujemo da jenestimulativnost utjecala na proizvodnjuodnosno otkupmlijeka.

U preradi. Iz tablice konstatiramodaje

U preradimlijeka u mljekarama: mlijekoseljakasudjelovalo s 105.2 miliona litara ili 13 44% manjeu odnosu na 1992 godinuili 28.04% manjenego 1990 godine, a mlijeko državnihdobara od 14 5 miliona litara sa svega 5 4% manjenego 1992., ali zato 61.27% manjenego 1990 godine

Jedino rješenje za sankcioniranje postojećegstanjajestimuliranjeproizvodnje na seljačkimgospodarstvima.

Cc)Proizvodnjaproizvoda od mlijeka

Proizvod

1 Pasterizirano mlijeko

2 Sterilno mlijeko

3 Fermentirani proizvodi

4 Vrhnja

5 Svježisirevi

6 Polutvrdi sir

7 Tvrdi sir

8 Topljeni sir

9 Punomasni prah

10. Obrani prah

11 Sirutkin prah

12 Maslac

13 Ostali proizvodi

0/000 lit i kg

Ostvarivanjeproizvodnjeproizvodakako je u tablici navedeno,plodjeproizvodnjeproizvoda tržišne tražnje (R.br 1— 6) naših potrošača. Veća tražnjanavedenih roba utjecala bi na smanjenjeproizvodnje,posebnopraha,kako obranogtako i punomasnog i maslaca

Zalihe proizvodnjenavedenih roba koncem polugodištaiznosile su: 250 tona obranogpraha,450 tona punomasnog prahai 150 tona maslaca,ili viška proizvoda od prerađenih cca 7 miliona litara mlijeka(utabeli 2 vidimo da je uvezeno 31 milion litara).

Ove proizvode će vjerojatnootkupi- ti Državne robne rezerve, kako neke mljekare ne bi bile prisiljenesmanjiti otkup,što se sigurnoneće kao ni do sada dogoditi.

Mljekare će i daljeotkupiti»svaku ponuđenulitru mlijeka«, a eventualni viškovi proizvoda, kao i svuda u svije- tu,briga su države i mljekara.

Ipakmoramo navesti da se nekih proizvodatroši manjeod za zdravlje potrebnihkoličina (posebnodjecai starci), i da je,kako u tablici stoji potrošnjasmanjena.

Pasteriziranogmlijeka za 18.96% u odnosu na predhodnui 34 09 na 1990 godinu

Sterilnogmlijeka 7% u odnosu na prethodnu i 27 06 u odnosu na 1990 godinu

Fermentiranih proizvoda6.34% u odnosu na prethodnu i 41 75 u odnosu na 1990 godinu

Vrhnja 9 1% u odnosu na prethodnu i 44.85% u odnosu na 1990 godinu

Svježisir 12.00% u odnosu na prethodnu i 40.36 u odnosu na 1990 godinu

Polutvrdi sir 3 9% u odnosu na prethodnu i 37 54 u odnosu na 1990 godinu

Pad potrošnjeprema 1992 godini pokazuje da jepadživotnogstandarda građanaveći od padapotrošnje. Očekujemoda će socijalniprogram i subvencijadržave siromašnim slojevima gradana omogućitiveću potrošnju mlijeka i mliječnihproizvoda, a time osiguratidugoročnuperspektivu proizvođačima i prerađivačimamlijeka. StjepanDeneš,dipl.ing.

Nova cijena mlijeka u otkupu

Od posljednjegjavljanja u Mljekarskom listu broj6/93 do ovog broja na poljustabilizacijeotkupamlijeka dogodile su se dvijeznačajnepromjene o kojimaste već informirani

Najznačajnija jeodluka Vlade RepublikeHrvatske o »Zaštitnojcijeni mlijeka«(idrugihproizvoda) sa deviznom klauzulom kojomse dosadašnje obezvređenjecijeneinflacijomriješilo, NN 56/93 od 12 6 93

Od 12 6 93 godinecijenamlijeka sa 3,6%mliječnemasti je:

0,35 DEM za 1 litru na dan obračuna i to po srednjemtečajuNarodne banke

Dan obračuna dogovorenjeda to bude prviradni dan u mjesecu,odnosno drugi,ako jeprvog nedjelja.

Drugaznačajnaodluka za proizvo- đače jepromjenavisine premijaza mlijekokojaje:

u ravničarskom područjusa 28 HRD/I povećana na 100 HRD/I

38 HRD/I povećana na 120 HRD/1

u brdskoplaninskom području sa

Pokušat ćemo sve, da se i premija isplaćuje uz deviznu klauzulu,jerse i ona obezvređuje.

Primjer:

Za ravničarsko područje 1 7 /93 premijajeiznosila 0,541 DM a 1.9./93. 0,349

Za brdskoplaninsko područje 1 7 /93 0,649 DM, a 1 9/93 0,419 DEM

O eventualnim promjenamablagovremeno ćemo Vas izvještavati!

Prema objavljenomkursu (srednji tečajNarodne banke objavau »Vjesniku« na prvojstrani) DM za 01 09 1993 od 2,865 HRD cijenamlije- ka za kolovoz1993 godineod 3,6% m m iznosi:

Cijenamlijekaje2.865.HRD x 0,35DM = 1 002,75 HRD/1 ili 278,542 za masnujedinicu.

Cijenamlijeka po masnoći i premijiiznosi:

Osnovna Premija Premija Ukupno Ukupno

StjepanDeneš,dipl.ing.

Simentalska pasmina

Proizvodnja kćeri RUV

—MlijekoMast% Mastkg MlijekoMast kg

BBNNETNJEKKHATN

aBšJeosn

cašašsr

Broj Proizvodnja kćeri

RUV

REZULTATI PROGENOG TESTA MLIJEČNOSTI

Rieder Messe '93.

28. 8. W= 5. 9,

Sajam poljoprivrede u Riedu se izgodine u godinu povećava isada izložbeniprostoriznosioko 200.000m? slobodnog idjelomično natkrivenogprostora.Ovogodišnjisajam jejubilarni,125.,te je izuzetnobogat.

Ried jemalo mjestance,smješteno u sjeverozapadnom dijeluGornje Austrije u središtu svjetskipoznatog šarenoggovečeta.

Ove godinejeHrvatsko mljekarsko društvo organiziraloposjetsajmu,pa su se na sajmunašli mljekari,kooperanti »Zdenke«,»Slavije«,»Vindije«, »KIMa«, »Dukata« i »Sirele«

Skoro svi su došli na mjestopolaska iz Zagrebaoko polasata ranije,dobro raspoloženi, iako jekišica neumorno škrapala.Noćna kišovita vožnjaautobusom jedosta njihuspavala, no većina ih jeto vrijemeprovela u upoznavanjui razgovorima.

Oko 8 sati ujutrostigli smo u Ried, a tu jebila gužva,ljudi,automobila, autobusa no to jenormalna slika ovako velikogsajma.

Razišli smo se po sajmuu manjim grupicama,naravno sa raširenim kišobranima neki su se još u autobusu interesirali da li se mogu kupitikišobrani na sajmui kasnije su nam ih pokazivali.

Ja sam pošaonekako obrnutim redom ostavljajući stoku za kraj.

Prvo sam obišao dio poljoprivredne tehnike i mehanizacije, pa onda stručni sajamgraditeljstva, stanova i vrt Koliko zgodnihstvari i novotarija, kakvih rješenjačovjek bi se tu mogao zadržati jakodugo,ali treba ići dalje.

Izložba plemenitestoke jeuvijekbila od najvećeginteresa Naravno da je dat prioritetgovedu bilo jeprikazano više pasminagovedasa preko200 grla.Naravno da su tu bile zastupljene

i drugevrste stoke. U Austriji sve više raste interes za uzgojovaca i mesnatih svinja.Jedan od naših oduševljenopri- ča koliko jekunića i to kakvih,jedino jedosta kiselo komentirao kako ima svega nekoliko koza, a on jespecijalno radi njihponiofotoaparat.

I

Slijedećejutrosvi su bili odmorni, nijepadalakiša i raspoloženje jebilo na visini

Vlasnica hotela kaže da jošjednom dođemo, a na to jeing.Čičmakrekao: »Još tri puta!« nisam jošotkriozašto baš joštri puta.

Na putu kroz zaista prekrasne predjele sa planinama,malim rječicama, pašnjacima na kojima su paslagoveda, a negdje i koze,vidjele su se i srne u autobusu jeipakprevladava- la stručna diskusija. Prof Štafajeodržao nekoliko predavanja,doduše ne za cijeliautobus nego samo za njegove bliže, a Dr. Feldhofer jeviše raspravljaoizvan autobusa nego u njemu.

Na spavanje smo otišli u Frankenmarkt udaljen od Rieda oko 33 km Poslijevečere vidjelo se da bi svatko htio nešto reći o svojimdojmovimasa sajma, ali ipaksu se pokazaleposljedice prošleneprospavane noći,tako da su se svi dosta rano spremili na spavanje.

Stigli smo u Mariazell poznatoGospinosvetište,kojejegrađeno i dograđivanostoljećima, te su ispreplete- ni razni stilovi gradnje, a opetsve skupa jejednasavršena cjelina.Svetište je dobro posjećivatipoznatoHrvatima,kojiznaju ovo svetište u velikombroju. U Zagrebsmo stiglipunidojmova sa sajma, iz razgovora, stručnih diskusijadojmovaiz zelene Austrije i svi smo zaboravili na kišu,osim onih koji su kupilikišobran u Austriji.

Dr StjepanBanožić

Obitelj Stjepana Pisk iz Oborovskih Novaka proizvode

mlijeko, ali ne i ženski podmladak

Uz lijevuobalu Save skoro na domak Zagrebusmještenojeuzorno domaćinstvo Pisk, sa lijepomkatnicom suvremeno opremljenom,namještenom i na malom prostoruizgrađenim objektima,namijenjenimproizvodnji mlijeka. U kući osim Stjepana i supruge Marice,žive sin Stjepan,snaha Nada,te unuci Tihomir i Ivica

Stajskikapacitet za 16 krava,popunjenjesa svega 12 grla.Nema niti jedno grloženskogpodmlatka.Niska cijena mlijeku,visoke cijeneteladi za tov, nemogućnostostvarivanjakredita za uzgojrasplodnihgrlaiz vlastitoga uzgoja,razlog su prodaje i ženske teladi za tov Ex

Gospodarstvoposjeduje 13 kj.zemljišta, a u zakupuobrađuju11 kj.U ovojgodini u strukturi sjetvenajzastupljenijajepšenica sa 12 kj.(Prosječni prinos 3 t/kj.),kukuruza 8 k j.od čega 2,5 kj.za silažu,djetelinsko travne smjesezauzimaju 8 kj.,krumpir i drugo povrćeproizvode za vlastite potrebe.

Od mehanizacijeposjedujudva traktora »Zetor«, 35 i 75 KS,plug,tanjurače,frezu,sijačicu za kukuruz, utovarivač i rasipač. za stajnjak, rasipačza mineralna gnojiva,berač za kukuruz,silokombajn,kombajnza strna žita,samoutovarnu prikolicu za sijeno, običnuprikolicu,runilicu za kukuruz, mlin čekićar i dr

U gospodarskomdvorištu izgrađeni su objektizasijeno i slamu,silos kapa-

Izdavački savjet:

A Dakić, dipl ing mr M Devčić, dr M Hadžiosmanović, dr 1 Jakopović , T Kolak, ing , T Mesarić, dipl ing , S Pehal, dipl ing , B Sunajko, dipl ing , mr 1 Šegota

Uređivački odbor:

S Brlek, dipl inž , F Lončarić, dipl.inž , Ž Ljubić, dipl vet

Glavni | odgovorni urednik:

S Deneš, dipl ing

Tehnička urednica:

V Volarić, dipl. ing.

citeta 100 m“, septičkajama(iakojesuho izgnojavanje).

Uvedena jestrojnamužnjai izgrađen rashladni uređaj,kapaciteta 200 litara U 1992 godinipredali su »Dukatu« preko40 000 litara;momentalno isporučuju120 litara dnevno

Nisu zadovoljni sa cijenommlijeka, umjetnimosjemenjivanjem, pa niti sa uzgojnoselekcijskim radom kojijeizvjesnovrijemebio zapostavljen, a sada ponovno obnovljen.

Zadovoljni su sa poljoprivrednom službom,kojaim jena raspolaganju kod sjetve.krmnih kultura i siliranja.

Obrok jeza ishranu muzara sastavljenod silaže i djetelinskotravnih smjesa sijeno.Ranijekad su bile stimulativnijecijenemlijeka,obrok je avansiran sa kukuruznim šrotom i odgovarajućimkoličinama bjelančevinastih komponenata posije idr.

Piskovi uredno vode osnovnu evidencijuulaganja u proizvodnju kao i “realizaciju tih proizvoda, a posebno mlijeka. Već nekoliko godinaproizvodnjamlijekastvara im gubitak. Kompenzacijunalaze u prodajiteladi, što jei razlogda nema vlastitog remonta

Izgrađeniobjekti,zemljišnepovršine, mehanizacija i drugoomogućuju znatno veću proizvodnju,međutim izostaju:realnijecijenemlijeka,paritet cijena i vrijemeisplate,nemogućnost realizacijepovoljnijihkredita,posebno za uzgojjunica iz vlastitogauzgoja. StjepanBrlek,dipl.ing.

Uređivačkikolegij:

ožić, M Božičević, ing , S Brlek, dipl ing , S Deneš, dipl ing , dr S Feldhofer, dr I Jakopović prof dr Z Štafa

Vlasnik i izdavač: Hrvatsko mljekarsko društvo

Uprava i uredništvo:

Zagreb, Ilica 31/III,tel 424-420

Cijena 1 primjerka otkupna cijena 11 mlijeka

Tisak:

Grafička škola u Zagrebu

HRVATSKA

KNEZOVI, KRALJEVI

Višeslav je prvipoznatihrvatski knez, a ime mu jezapisano 800 godine na glasovitojkrstionici

Vladar Primorske Hrvatske,oko 820. godine,jeknez Borna Bio jeveliki protivnikprotufranačkogustanka LjudevitaPosavskog.

Najslavnijiposavskohrvatski knez, kojemjesjedište bilo u Sisku,knez je LjudevitPosavski.Ustao jeprotivFranaka,kojejei više putapobijedio. Vladao jeod 810 822.

Knez Mislav vlada Hrvatskom deset godina od 835 do 845.podvrhovnimpravimafranačkogkralja.Štitećiinterese Hrvatske,sklopiojemir s mletačkim duždom.

Poznatu vladarsku kuću Trpimirovića,utemeljio jeknez Trpimir, u čijoj se darovnici (Trpimirovadarovnica iz 825.)prviputaspominjehrvatsko ime Knez Trpimirpotukaojenamjesnika Bizanta u Zadru, te tako nezavisno vladao Hrvatskom od 845 864 Trpimir

jepozvao iz Italijebenediktince, te odlučio sagraditisamostan i crkvu na kneževskom posjedu u Klisu On jepoticao kulturni razvoj u Hrvatskoj.

Trpimirjepozvao iz Italijebendiktince, te odlučio sagraditisamostan i crkvu na kneževskom posjedu u Klisu = jepoticaokulturni razvoj u Hrvatskoj.

Trpimirovnasljednik,vladar od 864.—876., knez je Domagoj,kojije Hrvatsku oslobodio od franačke vlasti Mlečani ga nazvaše »najgorimknezom Hrvata«, a papa >»slavnim kneZOmr«

Uz pomoć Bizanta,čijujevrhovnu vlast priznavao, na kneževsku stolicu sjedaknez Zdeslav, te vlada od 878 do 879 kada jepoginuo u uroti kneza Branimira.

PobijedivšiZdeslava, knez Branimir vlada od 879 do'892.oslobodivši se svih vazalskih obaveza prema Bizantu Knez Branimir,osnivač hrvatske poli-

tičke nezavisnosti, najuže se povezao s papom Ivanom VIII., da tako ojačasvojuvlast i potpomognevraćanjedalma- tinskih gradovapod papinucrkvenu vlast 7 VI 879 na blagdanSpasova služeći svetu misu na oltaru svetog Petra u Rimu, papa je blagoslovio hrvatski narod

Osamnaest godina(892.— 910.) knez Mutimir,sin kneza Trpimira,vladar je Hrvatske Njegovoime zabilježeno je na natpisuoltarne pregrade u mjestu UzdoljkrajKnina

Tomislav, od 910 godinevlada kao knez

925. godinabitna je u povijesti Hrvata, jersu Hrvati dobili kralja.Dakle, prvihrvatski kraljjeTomislav okrunjenna Duvanjskompolju.Kao kralj vladao jetri godine do 928. Poznat je po tome što jeojačaoHrvatskudržavu, pobijedivši Mađare i Bugare.

Tomislavov nasljednikvlada od 928. do 935 To jekraljTrpimir II lako njegova vladavina trajesedam godina malo jepoznatjerne postojepisaniizvori o njemu.

KraljKrešimir I uspijevasačuvati moć Hrvatske u vremenu od 935 do 945

Sin i nasljednikkraljaKrešimira I jekraljMiroslav Vlada od 945 te posliječetiri godinesvojevladavine pogiba nakon urote bana Pribine i svog brata kraljaKrešimira II Mihajla,koji jevladao od 949 do 969. Hrvatskom i neko vrijemeBosnom. *.

Sin Krešimira II i kraljiceJelene je kraljStjepanDržislav. Bio jesaveznik s Bizantom koji mu jei priznaonaslov kraljaHrvatske i Dalmacije.Vlada od 969 do 995

StjepanDržislav imao jetri sina: Svetoslav Suronja(995.— 997.), Krešimir IIL (997.— 1030) i Gojoslav (997.— 1020.) koji su međusobno vodili rat za prijestolje, a to su vrlo lukavo iskoristili Mlečani, te zauzimajučitavu hrvatskuobalu.

od 1030. do 1058 U tih dvadesetosam godina uspio je ponovo zavladati hrvatskim dalmatinskim gradovima, osim Zadra

I napokon,kraljPetar Krešimir IV., jedanod najvećihhrvatskih kraljeva, obnavljajedinstvodržave Za njegove vladavine sređuju se i crkvene prilike u Hrvatskoj,razvijaju se hrvatski gradovi Petar Krešimir IV vlada dotada najvećimhrvatskim teritorijem i to od 1058 do 1074

KraljDmitar Zvonimir kojegaje okrunio izaslanik pape GrguraVII., vladao jeod 1074 do 1089 Iz Zvonimirova kraljevstvapotječeBaščanska ploča,nađena u seocu Jurandvor kraj Baške na otoku Krku. Baščanska ploča najstariji jehrvatski spomenikpisan glagoljicom.

KraljStjepan II sinovac Petra Krešimira IV poslijesmrti kraljaZvonimira izabran jeza kralja od protivnika Zvonimirove udovice Jelene.

Posljednjikraljhrvatske krvi je “kraljPetar Svačić kojijevladao od 1093 UspijevaujedinitiHrvatsku do Drave Sjedište mu jebilo u Kninu, a pogiba1097 na planiniGvozd,kojaje po njemui nazvana Petrova Gora Nakon njegovesmrti Hrvatska za mnoga stoljećagubisamostalnost

I odonda majkaHrvatska pjevažalopojku, ali i molitvu sve do danas u vrtloguovoga strašnog i nesmiljenog rata, o velikom ranjenomsrcu Hrvatske i naraštajimagaženimatuđinskom nogom kroz dugastoljeća... Gaženim,pokoravanim, ali nikada pokorenim!

Njihovupogrešku i nemar ispravlja kraljStjepanI., sin Svetoslava i vladar

Jer kako rečeveliki pjesnikMatoš:

Samo tebevolim,draganacijo, samo tebislužim,ojKroacijo, Štosiduša,jezik,majka, a ne znamen, Za teživim,samo za te,amen! -

Kako svladati artritis?

Upalazgloba se stručno medicinski zove artritis Postoji više oblika upala, kojemogu zahvatiti jedanili više zglobova Bez obzira što svaka od tih upala zahtijeva neke specifičnemjereu liječenju,postojeodređene osnovne mjere liječenja, s kojimagotovosvaki bolesnik s artritisom može započetikontrolu svojebolesti Te se mjeremogu primjenjivatisvaki dan i s njimamožete početikontrolirati bolove i ukočenost, te spriječiti da vam artritis ograniči vaše aktivnosti. Jasno, sve te mjerevalja sprovoditi tek nakon konzultacije sa liječnikom. On treba biti tajkojiće dati osnovne upute i pomoć.

U čemu se sastojifizikalna terapija?

Toplina.Toplinajetemeljni dio liječenjagotovesvake vrste artritisa. S primjenomtoplineukočeni zglobovi i mišići se opuštaju.Toplina, u kombinaciji sa vježbom,omogućujelakše pokrete zglobova,pomaže u smanjenju bolova,oticanja i ukočenosti za vrijeme rada.

Preporučljivojeprimjenjivati vlažnu toplinu, kao što jetuš,vlažne ručnike ili kupkeu kadi ili bazenu. Vlažna toplina se može primjenjivati kroz 10 do 15 minuta,svako jutro i večer Temperaturamora biti ugodna za tijelo. Suha toplinamože biti dobra,ali onda kad jeveć postignutopoboljšanjeartritisa. Važno jeda se postignesmanjenje bola,tako da se vježbemogu lako provoditi

Drugiodličan način primjenetopline, kada upalazahvaća zglobovešaka ili stopala,jeprimjenatoplemješavine parafina i mineralnogulja.Liječnik ili fizikalni terapeutpokazatće vam kako se to radi i oni će odlučit da li jeza vas tajoblik primjenetoplinebolji nego toplavoda Onajoblik toplinekoji vam čini najbolje i kojijeza vas najlakši,treba nastaviti primjenjivati. Kad

bol jednomnestane, onda se toplina može primjenjivati samo kad je potrebna, a ne više dva putadnevno I led može pružitiolakšanje kad ga se stavi na akutno upaljenizglob,kroz 10 do 15 minuta, nekoliko putadnevno Međutim,led se ne smijestavljati direktno na kožu Većina bolesnika sa artritisom, ipaknalazi da je vlažna toplinamnogo djelotvornija.

Vježba.Vježbe su važne u većini oblika artritisa Ustvari, one mogu biti najvažniji dio programa liječenja u mnogihosoba Vježbepovećavaju snagu mišića i održavajupokretljivost zglobova. Kao rezultat toga,aktivnost i dnevne funkcijemogu biti nastavljene Osobe kojeredovno obavljajuvjež- be imajuveću vjerojatnost da poboljšajusvojestanje,ostanu aktivni i liše se bolova.

Nekad su potrebni i tjedni da se dje- lotvorno nauče vježbe i da se postane sposobanobavljatiodređeni brojponavljanihvježbi, dva putadnevno To neće biti posebnoteško ako zatražite svog fizijatra,reumatologaili fizikalnog terapeuta, da vam pokažekako se točno izvode vježbe,odgovarajuće baš za vas Ako za vrijemevježbeosjetite ozbiljnubol,valjaprestati sa vježbama Kod slijedećegvježbanjapokušajte samo sa jednimili dva ponavljanja.

Bez obzira da li ste raspoloženi ili ne, morate svladati eventualnu svoju bezvoljnost i započeti sa programom redovne tjelovježbe, dva putadnevno, svaki dan. Međutim,kad se vašartirits poboljša,nemojteprestati sa programom vježbi.Svakako,ako jeupalavaših zglobovaozbiljna ili ako niste naviknuti na vježbu,započetćete tajprogram polagano i postupno.Držite na umu da dob bolesnika ne može biti izlika za izostavljanjevježbe iz liječenja. Vježbaće biti prilagođenadobi pacijenta i svakako jujepotrebnoprovodi- ti U početkuće se vježbevjerojatno morati obavljati u zdravstvenoj ustaII

novi uz pomoć liječnika ili fizikalnog terapeuta.Kasnije,kako se stanjepoboljšava,bolesnik će vježbevjerojatno moći obavljati i kod kuće, s povremenim posjetamaustanovi, prema potre- bi.

Dnevni odmori mogu bitiod velikepomoći

Odmor. Kad jezglobotečen i upaljen,obično ne pomažepokušavati ga normalno upotrebljavati.Dapače,čak postojimogućnostda artritis uznapredujeako se upaljenizglob,kao što je recimo koljeno,nastavi upotrebljavati i nastavi opterećivatitežinom tijela. Odmor se može osigurati za pojedi' načni zglob,dok se upalane smiri ili, ako jezahvaćeno više zglobova,vjerojatnoće biti potrebno i mirovanje u krevetu

Periodi odmora tijekomdana mogu biti od velike pomoći.Odmori (recimo ležanjekroz 15 do 30 minuta) u kasnije prijepodne i kasnijeposlijepodne,mogu uvelike olakšati bolove i učiniti ostatak dana lakšim. Neki uredski radnici odmore se uz svojstol i nakon toga nastave raditi. Nijepotrebnospavati ili biti totalno inaktivan. Kako se bol i otok smanjuje,periodiodmora postaju manjepotrebni, pa mogu biti i skraćeni ili dokinuti

Lijekovi.Zajedno s toplinom,vjež- bom i odgovarajućimodmorom,lijekovi mogu znatno ublažiti bolove,ukočenost i otok oboljelogzgloba.Postoje

mnogobrojnirazličiti lijekovi,počevši od starog,dobrog i pouzdanogAspirina, do novih nesteroidnih protuupal- nih preparata. Samo na osnovu konzultacije sa svojimliječnikommožete biti sigurni da ćetepronaćilijekkoji će vam pružitimaksimalno olakšanje, uz minimalne nepovoljnenuspojave(koje,uostalom,posjedujesvaki lijek).

Uobičajeneaktivnosti. Kombinacija vježbe,vlažne topline ili leda,odgova-, rajućegliječenja i periodaodmora (kadjepotreban),obično dovodi do poboljšanjaartritisa. Da bi nastupilo poboljšanjeobično treba nekoliko tjedana, a nekada i do dva mjeseca.Kako se s vremenom aktivnost poboljšava i kako osoba postupnopostajesposobna da se vrati svojemuobičajenomposlu, možda će biti potrebnorazmotriti kako prilagoditiodređeni prenaporni rad ili pretjeranuaktivnost Primjerice, osoba sa ozbiljnimosteoartritisom u koljenumožda će trebati izbjegavati često penjanjestepenicama.Ovakva osoba će također imati koristi ako izbjegavačesto čučanje,jertakav položajizaziva velik pritisak na koljeno. Dugotrajnostajanje ili hodanjetakođer može pogoršatiosteoartritis u koljenu.

Osobe s ozbiljnimartritisom u križima preporučljivo jeda izbjegavajudu-go stajanje,savijanje i dizanje:teških tereta

Jednom kad je nastupilopoboljšanjei kad se redovno provodiprogram vježbi,većina se ljudimože vratiti svojimuobičajenimdnevnim aktivnostima

Vaš liječnik

Sami napraviteocat

U dvolitrenu bocu ulijte 2,5 dl bijelogocta, a do vrha jenapunitebijelim vinom Otvor prekrijtegazom Neka stoji 3 mjeseca.Ocat prelijte u boce, a »gljivu«(octenognijezdo)ostavite u boci, dolijte samo vino i za tri mjeseca imat ćete opetocat

Sačuvajtekrumpirod klijanja

Stavite krumpire u košaru,.među njihpomiješajtenekoliko jabuka i prekrijtestarim novinama

Urednik PRILOGA I IV: Ing.Mirna Božičević