Posjedovanje ove vrijedne knjige zasigurno upotpuniti i osuvremeniti Vaše znanje s najvažnijim informacijama o kozarstvu, kao Jednoj od grana u Knjigaje sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja. itatelju je relativno brzo usvajanje znanja iz kozarstva.
Djelo je namijenjeno prvenstveno tudl':'ntima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, a može biti od velike koristi u praksi, nastavnicima i u srednjim gospoda:rskim školama, kao i izuzetno štivo našim vrijednim koza.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 120,00 KN
MLIJEKO od
prof. dr. se. Jasmina Havranek i prof. dr. se. Vlatko Ru111(·
Autorski pristup i raznolikost tema svrstavaju ovo vrijedno djelo u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je vrlo dobar izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim padacima i vrio dobi-oodabranim fotografijama te vrhunskim crtežima.
Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja. u kojim.a !:>Ut~matske jedinice, na jednostavan i opisane te St' mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svake dobro napisane knjige
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 250,00 KN
GOVEDARSTVO
prof. dr. se. Zvonimir
U izdanju Hrvatske mljekarske udruge nedavno Je tiskana kajiga GOVEDARSTVO, prof. dr. se. Zvonimira kojaje namijel\iena prvcn•stvcno - studentima, a biti i vrlo kon~no tivQ u praksi, farmerima i svima onima koji se ovom problematikom b w. l Tknjizi je ukazana na boljeg iskorištavanJa postoJ nnsJjedne osnove u našem govedarstvu. Istaknute su mjere i postizanja bolje reproduktivne efikasnosti bez koje nema i jeftinije proizvodnje mlijeka i mef\a. Opi!'Wlc !Ili tehnologije hranidbe i držanja svih kategorija govt:!dai po tu,PCJ uetreba provoditi u uzgoju i tovu goveda. Iscrpno su opisani spremanja kvalitetne voluminozne hrane bez koje se ne može veca proi1.vodn,14mlijeka i mesa. Istaknuta je važnost i postizanja bolje kvalitete mlijeka o kojoJovii;1nP samo prodajna cijena i prerade i izvoza mlijeka natržiite Europe.
CIJENA KNJIGE IZNOSI: 200,00 KN
I
PŠENICA
Mr. se. Darko Uher
Na niske temperature pšenica je osrednje otporna (ovisi o sorti, fazi razvoja i agrotehnici). Jake golomrazice
I
Pšenica je jedna od najrasprostranjenijih i ; najvažnijih žitarica u svijetu. Koristi se
u brašno, ali i za krmu nadzemni dio) i zrno kao koncentrat. Uvjeti uzgoja protežu se od aridnih do humidnih
bez snijega neke sorte ne podnose. Visoke temperature štetno djeluju na pšenicu u nalijevanju i u zriobi (prisilna zrioba).
Pšenica zahtijeva vlagu zraka i tla. Klijanje prestaje ako vlaga tla padne ispod 30%. Više vlage potrebno je pšenici u vlatanju pa sve do zriobe. Najbolje uspijeva na dubokim strukturnim tlima. Za razvoj joj treba 15 hranjiva. Produktivnost ovisi, uz ostala hranjiva, najviše o ishrani dušikom koji joj je osobito potreban u fazi formiranja klasa, 3 lista, te u diferenciranju u klasu (vlatanje III., rv.i V. etape organogeneze), te u klasanju sve do završetka nalijevanja zrna. Dušik produžava vegetaciju. Fosfor na bolje usvajanje dušika, razvoj korijena, otpornost na bolesti i nepovoljne utjecaje, vegetaciju. Kalij je manje važan od dušika i fosfora. Ako ga nema dovoljno, pšenica je slabije otporna na nepovoljne uvjete klime, a daje i lošije zrno.
Visoka i stabilna proizvodnja može se samo ako se osigura kompleks faktora o kojima proizvodnja pšenice ovisi: sorta i poznavanje njenih osobina i zahtjeva, agroekološki faktori, pravovremena i u potpunosti ovih zahtjeva (kako ne bi bilo umanjena djelovanje agroekoloških faktora) te organizacijska ekonomski faktori.
Mljekarski list ()2/2005.
Pšenica u pravilu ne smije dolaziti iza žitarica. Plodored ili plodosmjena je osnovni uvjet. Osnovna obrada tla treba biti duboka do 30 cm. Ako dolazi iza kulture koja ostavlja veliku
Pšenica cv. Sana u klasanju
biomasu (kukuruzovina), prije oranja treba dodati dio dušika u obliku ureje za razgradnju biomase. Predsjetvenom pripremom unosi se dio ili sva fosforna i kalijeva hranjiva i priprema površinski sloj za sjetvu. Taj sloj treba biti usitnjen i poravnan da klijanje, nicanje te razvoj biljaka.
Gnojidba za pšenicu je složen problem jer ovisi o nizu faktora. Prinos od 1 dt zrna s slamom iznosi iz tla 2-3,4 kg dušika, 1,2-1,85 kg fosfora i 1,8-3 kg kalija. Iskorištenje svih gnojiva nije jednako. Drži se da pšenica iskorištava: dušik 50-80%, fosfor 1520%, kalij 50-70% od dodane Iskorištenje hranjiva zavisi o tipu tla, vlažnosti, vremenu, i dubini unošenja. U raznim uvjetima i na raznim tipovima tala treba dodati hranjiva u odnosu 1:0, 6-1:0,3-0,6, što varira zavisno o uvjetima (od 60-140 kg/ha dušika, 60120 kg/ha fosfora i 60-100 kg/ha kalija).
Pola od potrebne mineralnih gnojiva treba unijeti u tlo u predsjetvenoj, a pola u osnovnoj obradi tla, te do petine potrebnog dušika u predsjetvenoj obradi.
Ostatkom dušika prihranjuje se u Prihrana dušikom je vrlo kompleksna. Prevelika dušika može nanijeti usjevu velike štete: · slabo se razvija korijen (pa ne može prehraniti nadzemni dio), polijeganje biljke, smanjuje se otpornost na niske temperature i bolesti. Pšenica se prihranjuje na kraju zime
Tablica 1: Kemt/ski sastav i krmna vrijednostpšenice
Probavljive surove
Stadij Suha U zelenoj U suhoj razvoja tvar% masi tvari
Zelena masa
Prije
16,1 1,6 9,9 klasanja
Sijeno u
84,3 4,5 5,3 zriobi
Zrno 86 8 9,6 11,1
vegetacije), u vlatanju (kad dobije koljence) i pred klasanje. dodanog dušika u prihrani zavisi o stanju usjeva, ekološkim prilikama, plodnosti i sposobnosti tla da ga zadrži. Pšenicu treba sijati u roku optimalnom za svako i sortu. Sjeme treba biti sortno, i bez primjesa, zdravo, dobre klijavosti i energije klijanja. Prije sjetve mora biti zaprašena protiv bolesti. Za sjetvu treba osigurati 600- 700 klasova/m 2 • Sorte koje slabije nabusavaju a otporne su na polijeganje siju se sa 600- 700 zrna/m 2 • Sorte otporne na polijeganje koje nabusavaju siju se sa 600-650 zrna/m2, a sorte koje jako busaju s 500 zrna/m 2 • Na tlima manje plodnosti sije se nešto manje sjemena. Norma sjetve se na osnovici mase 1000 zrna, željenog sklopa, osobina sorte, uvjeta proizvodnje i roka sjetve.
Sijati se može u redove od 10-12 cm razmaka, a u širokorednoj sjetvi razmak je 18-20 cm. Dubina sjetve iznosi od 3-6 cm, a zavisi o roku sjetve, osobinama tla i sorte, pripremi tla i dr. O dubini sjetve ovisi nicanje, razvoj primarnog i sekundarnog korijena, formiranje busanja, te kasnije razvoj biljke Njega usjeva sastoji se u valjanju, drljanju, zaštiti od bolesti, štetnika, korova (pesticidi) i prihranjivanju da bi se neprekidno dovoljno potrebnih hranjiva prema potrebama u eta-
Škrobna vrijednost
U zelenoj U suhoj masi tvari
pama organogeneze. Usjev se žanje u punoj zrelosti jednofazno (kombajnom) ili dvofazna. Nakon vršidbe sjeme treba doraditi. Za krmu se koristi u kulturi ili u smjesi s mahunarkama i drugim kulturama. O
ZOB
Zobi treba puno
Zob je muev prohladnog i vlažnog podneb(ja. Ozima zob je ofdet(jiva na mrazeve pa izmrzne kod -12 dol 4°C bez snijega. Jara zob podnosi -3 do -4°C. q vode. Transpiracijski mrazevi moguje lako oštetiti. koeficijent iznosi 400570. Voda je zobi najpotrebnija u busanju pa do ali se vode može smanjiti dobro izbalansiranom ishranom. Visoke temperature paraliziraju rad nakon nekoliko sati, stogaje zob u toplim i suhim nesigurna kultura.
Uspijeva na dubokim, strukturnim, svježim, vlažnijim tlima. Na pjeskovitim tlima slabo uspijeva. Na kiselim tlima uspijeva bolje od svih žitarica. Može se uzgajati i na novoosvojenim površinama.
Zob usvaja hranjiva bolje od pšenice, ali slabije od Prinos od 3,0 t/ha zrna i slame iznose iz tla 75 kg/ha dušika, 24 kg/ha fosfora i 96 kg/ha kalija. Razdoblje usvajanja hranjiva u vegetaciji dostaje ravnomjerno. Dušik valja davati ozimoj zobi u startnoj gnojidbi 1/3, a dvije u prihranama. Jaroj zobi potrebne su dvije dušika u predsjetvenoj obradi (zatanjurati), a jedna u prihranama. Zobi su veoma potrebni i
zobi slabije busaju i stradavaju od mraza a jaru zob na poljskih radova u Za sjetvu treba odabrati samo zdravo i krupno sjeme. Dubina sjetve je 3-4 cm a razmak 12-15 cm, 400-500 zrna/m 2 što iznosi 120-160 kg za ozimu i 120-150 kg/ha zajaru zob. Sortiment jare zobi na našem tržištu: Joker i Mustang (fakultativno ozimo/jare sorte), Explorer, Slatinka Šampionka, Haranja, Istra, Mura, Kupa, Zlatna grana (jare sorte). Ako je tlo suho nakon sjetve, treba ga povaljati. Usjev možemo povaljati ako ga želimo prorijediti, ili ga podrljati da se inicira Zrno zobi mikro elementi. Omjer NPK ~------------------------------. hranjiva za zob je 1:0,6:0,7. Treba joj osigurati 100 kg/ha dušika, 60 kg/ha fosfora i 70 kg/ha kalija.
Zob se uzgaja u plodoredu, najbolje iza mahunarki. Loš je predusjev za ostale žitarice. Osnovna obrada tla treba biti u jesen za ozimu i jaru zob, na dubini oko 30 cm. Predsjetvena priprema treba biti vrlo dobra a to tlo usitnjeno i poravnano bez depresija, osobito za ozimuzob.
Ozime sorte valja sijati u zadnjoj dekadi rujna i prvoj .__________________________ dekadi listopada (kasnije sijane Zob u
busanje. Ozime forme prihranjujemo samo dugnojivima dvaput u U prvoj prihrani potrebno je oko 40-45 kg/ha dušika, a u drugoj oko 27 kg/ha dušika ( 100 kg/ha KAN-a) u vrijeme vlatanja. Jare forme prihranjujemo samo jednom u fazi busanja s 27 kg/ha dušika (100 kg/ha KAN-a). U busanja do vlatanjajaru zob valja zaštititi od korova herbicidima: Lontrel 418 C 4 1/ha, Lentagran plus 3 1/ha ili Basagran DP-P 2,5-3 1/ha. Zob štititi od štetnika, uglavnom od leme koja je štetnik u usjevu jare zobi, i to sredstvima: Chromorel-D 1-1,51/ha, Karate 2,5 EC 0,2-0,31/ha, Sumialfa 5 FL 0,1-0,2 1/ha.
da zob neravnomjerno dozrijeva, žetve teže je odrediti. Žetvu bi trebalo kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost, a svakako prije osipanja zrna iz vršnih Žetva jare zobi dolazi nakon žetve svih ostalih žitarica, dakle krajem mjeseca srpnja. Prinosi zrna jare zobi se oko4t/ha. O
VIROVITICA•J.J. Štros~aje
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanj
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijevepe
• dijelovizazidane dimnihizvoda i vodovodnih prema želji kupca
NAPILJEVINUZA
CENTRALNOGRIJANJE
za grijanje prostorija, objekata I kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, farmi i prostora
Ovo je nova vrsta žitarica, nastala križanjem pšenice i raži. lako je tritikale (kao nova vrsta) poznata u eksperimentalnoj proizvodnji više od 130 godina, u širokoj se proizvodnji koristi dvadesetak godina.
Tritikale je gotovo intermedijarno naslijedila svojstva roditelja pšenice i raži, što po visini uzrasta, busanja, prezimljenja, otpornosti na bolesti, po urodu, vremenu zriobe i kemijskom sastavu zrna. Tritikale ima više od pšenice i drugih žitarica, osobito lizina, i to oko 20 %. Hranidbena vrijednost tritikale za ljudsku i hranu je od pšenice (i zrna i zelene mase). U smjesi s jednom od mahunarki, npr. ozimim graškom, kao i raž ili pšenica, daje vrlo kvalitetnu krmu.
TRITIKALE
IMr. se. Darko Uher
Po zahtjevima i tehnologiji manje
je skromna od raži, ali skromnija od pšenice. U nas je nekoliko sorti tritikale, a poznatije su: Clercal (Klerkal) i Mizar. Obje su introducirane iz Francuske. Kao i ostale žitarice tritikale se uzgaja u plodoredu nakon mahunarki, uljarica, DTS-a. Priprema tla je ista kao i za ostale žitarice: pšenica, raž i zob. Gnojidba zavisi o plodnosti tla, pa plodnijim tlima u osnovnoj obradi treba dodati 30 kg/ha N, 50 kg/ha P 20 5 i 60 kg/ha ~O, a prije sjetve isto toliko.Na u fazi busanja, prihranjujemo je s 20-30 kg/ha N. Na manje plodnim tlima treba N:P:K od 10 do 30 posto.
Norma sjetve je 500-600 klijavihzrnapom2, ovisno o roku sjetve. Tritikale sijemo od 5. do 15. listopada. Potrebno je posijati 180-250 kg/ha sjemena u kulturi, a u smjesi s ozimim graškom ili ozimom grahoricom oko 60- Zrno tritikale 90 kg/ha. U tom valja sijati 80-100 kg grahorice sitnozrne (Vicia villosa) i oko 100 kg panonske grahorice (Vicia panonica), te oko 130 do 150 kg/ha grahorice (Vicia sativa). Ako je u smjesi s graškom, sjemena i graška su 130 do 150 kg/ha. Žetvu obaviti kalendarski, 5- 7 dana po skidanju pšenice, ili usjev možemo upotrebljavati za krmu u svibnju ili lipnju, te za zelenu
hranidbu ili silažu. O
t3~0JIUIJA
Tritikaleu klasanju
TVAV~JAM
Korištenjem travnjaka (košnjom, ispašom ili kombinirano) iz tla se iznose velike bi'ljnih hranjiva, se tlo osiromašuje, odnosno gubi plodnost. Gnojidba travnjaka je neophodna mjera za: postizanje visokih i stabilnih prinosa, poboljšavanje kvalitete krme, otpornosti na bolesti i klimatske stresove, promjenu sastava travnjaka itd.
Ekonomski principi nalažu da se gnojiva sve dok je rast prinosa rentabilan. Racionalna gnojidba je primjena doza gnojiva koja odgovara potrebama biljke, stanju usjeva, plodnosti tla, a istovremeno vodi o klimatskim uvjetima i prirodu.
Mineralna hranjiva u tlu se nalaze u oblicima:
1) otopljena < 0,2 % - izravno dostupna korijenu biljke, nalaze se u fazi tla, 2) vezana 98 % - nalaze se u organskoj tvari, humusu, anorganskim spojevima, u
Mljekarski list 02/2005.
I Dr. se.Jos;pLeto I mineralima va mineralnih tvari u tlu),
3) adsorbirana 2%površinski vezana hranjiva na gline i organske
tvari. Jedna tona sijena iznese iz tla u prosjeku: 17 - 20 kg N; 8 - 20 kg P 2 0 5 ; 10 - 22 kg ~O; 6 - 10 kg CaO.
Najvažnija makrohranjiva
DUŠIK (N) osigurava brzi porast biljne mase i sadržaj a smanjuje postotak vlaknine u krmi. 1 kg N prinos sijena za 13 - 40 kg, ovisno o tipu travnjaka i kvaliteti tla. Doze N ovise o: korištenja travnjaka, tipu tla (plodnosti tla), planiranom prinosu i gnojenju ostalima hranjivima. Na travnjacima sa velikim postotkom (djeteline) treba smanjiti
apliciranog dušika na oko 40-60 kg/ha/god. N, jer su fiksatori N 2 iz zraka ( > 30% bijele djeteline u sastavu tratine fiksira oko 200 kg/ha/godišnje N). Kod ekstenzivnijeg korištenja travnjaka (manji broj otkosa ili turnusa napasivanja) okvirne N su 120-180 kg/ha/god. N, a kod intenzivnijeg korištenja potrebno je primijeniti (200300kg/ha/god. N). Puno N depresivno djeluje na djeteline u tratini.
Vrijeme primjene: najbolje prije proljetnog porasta, kad je tlo dobro opskrbljeno vlagom, a kiša ravnomjerno dušik u zonu korijenovog sustava (NPK 8:26:26 ili 7:20:30 i KAN), te poslije skidanja otkosa, odnosno turnusa napasivanja (KAN).
Ako gnojimo u jesen (rujan) koristimo NPK formulacije sa smanjenim sadržajem N.
FOSFOR (P 2 0 5 ) - nezamjenjiv je kod tvorbe Povoljno djeluje na širenje leguminoza i time dodatno poboljšava kvalitetu krme. Na kiselim tlima prisutna je inaktivacija fosfora (veže se s Fe i Al u biljkama nepriobliku). Naša tla su uglavnom srednjeg do lošeg nivoa opskrbljenosti ovim hranjivom. 1 kg P 20 5 prinos sijena za 15 - 50 kg. Vrijeme gnojenja fosfornim gnojivima: jesen ili (što ranije). teško bez analize tla, ali kod redovitog gnojenja 50 - 70 kg/ha/god. Kod intenzivnih pašnjaka znatno (80-120 kg/ha/god.).
KALIJ (~O) - sudjeluje u tvorbi ugljikohidrata i poboljšava otpornost na sušu, a pomaže i u održavanju u tratini. 1 kg KiO prinos sijena za 7 - 10 kg. Vrijeme primjene: jesen ili rano ovisi o sastavu i plodnosti tla, željenim prinosima: orijentacijski 80 - 160 kg/ha/god. Treba napomenuti da biljke iz tla iznose velike K, pa je gnojidba K redovita mjera.
KALCIJ (Ca) ima ulogu održavanja pH tla (smanjuje kiselost), indirektno na raspoloživost drugih elemenata (P,B,Fe, Mn, Zn,
Cu), popravlja strukturu tla itd. U biljci Ca je sastavni dio stjenke. Gubi se ispiranjem iz kiselih tala ili kod oborina od 600-700 mm godišnje. Kalcifikacija se vrši gašenim vapnom, dolomitom, saturacijskim muljem. Na travnjacimaje najbolje kalcifikaciju izvršiti rano u neposredno prije kretanje vegetacije, površinskom aplikacijom npr. FERTDOLOMITA (INA Kutina).
Poznavanje raspoložive hranjiva u tlu i potrebe biljaka za elementima ishrane dobru procjenu doze gnojiva. Vrijeme i primjene, te oblik gnojiva moraju biti sa stanjem usjeva i agroekološkim uvjetima. Kod izbora primjene i vrste gnojiva (element, kemijski oblik, agregatno stanje) moraju se uvažiti agronomski i ekonomski razlozi jer mineralna gnojiva mogu biti:
a) kruta, i plinovita,
b) koncentracije i formulacije hrahjiva, c) apliciranja, d)ponašanja u tlu (produžnog efekta, iskorištenja, utjecaja na tlo obzirom na njegova fizikalno-kemijska svojstva itd.) i e) cijene po jedinici aktivne tvari.
Oblik gnojiva diktira primjene:
a) gnojiva mogu se primijeniti po cijeloj površini prskalicama.
b) Kruta gnojiva mogu se primijeniti korištenjem po cijeloj površini, zaorati ili unijeti u tlo kod obrade, te bez unošenja u tlo kod prihrane usjeva.
Osnovna gnojidba: koristi se kod zasnivanja travnjaka, kada se prilikom obrade, gnojivo unosi u sloj. Koriste se kompleksna N-PK gnojiva s udjelima P i K, npr. formulacije: 7-20-30, 8-26-26 i sl. (okvirne oko 500 kg/ha 8:25:26 NPK).
Gnojidba u vegetaciji: u jesen (poslije predzadnjeg otkosa) i u rano koriste se N-P-K formulacije s malo N kao i kod osnovne gnojidbe, a poslije svakog otkosa ili turnusa
OSTVARUJTE SAMO "EKSTRA" ILI PRVU KLASU
HIGIJENSKOM MLIJEKA VAŠIH KRAVA I , V'
OMOGUCITE SI VISI DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA!
SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU MLIJEKA VAŠIH
KRAVA NA SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA, KORIŠTENJEM
NOVOG STAJSKOG TESTA
ODSAD, JEDNOSTAVNIM TESTOM
PROVJERAVAJTE HIGIJENSKU MLIJEKA U VAŠOJ
STAJI I UNAPRIJEDITE VLASTITU PROIZVODNJU
ZDRAVOG MLIJEKA.
Sa>maTesr - V A š No V I
NEOPHODNI RADNI PRIBOR, KAO SUVREMENOG MLIJEKA.
NOVIM MASTITIS TESTOM, POSEBNO PRIPREMLJENIM ZA
VAS, MLIJEKA, JEDNOSTAVNO I TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO
MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA
PREDAJTENA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO
MLIJEKO!
TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA
PRIHODA OD STADA:
JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
SomaTest® INDIKATOR
PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO
SREDSTVO ZA OTKRIVANJE
PRIKRIVENIH UPALA VIMENA
SomaTestKOMPLETSADRŽI:
er INDIKATOR
2 x 500 mi (za više od 80 testiranja svih vimena)
er ZA DOZIRANJE
er DOZATOR(pumpica za doziranje , indikatora u šalice testatora);
er TESTATOR(plitica s salice za testiranjtt svih vimena);
er PRAKTICNI PRIRUCNIK za mlijeka na seoskim gospodarstvima
er UPUTU ZA KORIŠTENJE
Napomena: zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela
PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA.
I N V 1 arucuJem: 79,80 kn* 1 D SGmaTest®Komplet- Cijena: ~kn+ troškovi poštarine 1 49 80 kn* t D SGmaTest®INDIKATOR (2 x sooml) - Cijena: ~kn+ troškovi poštarine I * promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju poštom
Ime i prezime: _________________ _ (obvezno ispuniti štampanim slovima)
Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________ (obvezno ispuniti)
Poštanski broj i mjesto: (obvezno ispuniti)
Telefon/mobitel: Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu: LJ
1 Mlijeko dajem u otkup: O Da O Ne. Naziv mljekare: _____________ _
Za dodatne informacije i eventualne izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659
Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: : FARM d.o.o., 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec : - - - ><- -
~======================KRMNE KULTURE
napasivanja koristi se KAN (npr. 200250 kg/ha KAN).
Travnjake možemo gnojiti i organskim gnojivima, a se primjenjuju:
Kruti stajski gnoj - najbolje kod zasnivanja travnjaka, DTS-a ili TDS, u 20-35 t/ha, a može se koristiti i u prije kretanja vegetacije i u jesen. Važno je da to bude zreli stajski gnoj.
stajski gnoj (gnojovka i gnojnica): gnojovka (smjesa balege, stelje i vode) je najpovoljnije prirodno gnojivokalijeva) u brdsko-planinskim
Doze 20 - 25 m 3/ha. Smatra se da 25 m 3 gnojovke sadrži 80-100 kg N, 25 kg P 20 5, 200 i više kg ~O i 48 kg CaO (korigirati fosfor). Neželjene posljedice redovite i katkada preobilne gnojidbe travnjaka gnojovkom: velike K, pa dolazi do gubitka Ca zbog antagonizma, nedostatak Ca u krmi, širenje
HRANIDBA
kalifilnih korova (divlja mrkva, neugodan miris, ožegotine po listovima i gušenje biljaka. Najpogodnije vrijeme za primjenu gnojnice je i ljeto, te jesen (ne na smrznuto tlo i na snijeg zbog gubitka N hlapljenjem amonijaka). Mirno, prohladna i vrijeme (pred kišu) pogoduje primjeni gnojovke, te umjereno vlažno tlo, jako sunce i vjetar ne, kao ni suho i mokro tlo. Na livadama tjedan dana nakon košnje ili pred vegetacije rano u a na pašnjacima prije kretanja vegetacije i nakon završetka sezone napasivanja. Gnojnica voda od pranja staja i oborina, stelje, te iscjedak s gnojišta) je gnojovki gnojivo. Sastav: približno 98 % vode, 0,22 % N, 0,01 % P 2 0 6 , 0,45 % ~O. gnojnice za gnojenje travnjaka: 10-20 tis.1/ha pa do >50 000 1/ha ovisno o sadržaju N. Najpogodnije vrijeme za primjenu gnojnice - kao kod gnojovke.
REZULTATIANALIZE HRANE
IMr. se. Goran Kiš
Ovim objasnit termine koji mogu biti na I
Kako razumijeti rezultate analize hrane?
Da bi analiza hrane (a i svaka druga analiza) bila osnovno je pravilno uzorkovanje bilo da se radi o voluminoznoj krmi ili koncentratima. Jednako važno je razumijevanje termina na rezultatima analiza dobivenih od laboratorija i da znamo što oni
rezultatima, ovisno o laboratoriju koji vrši analize i o analizi krmiva koji tražimo.
Vlaga i sadržaj suhe tvari Suha tvar (ST) je postotak ili krmiva. Ona sadržava sve sastojke, protein, mast, vlakna, minerale i vitamine, ali ne i vodu.
Postotak vlage je mjera koja nam kazuje vode u uzorku krmiva. Postotak vlage plus postotak ST uvijek mora biti 100. Ako znamo sadržaj vlage krme, tada možemo
Mljekarski li<Jt02/2005.
i postotak ST po formuli: ST = 100 - % vlage.
Pri sastavljanju obroka za životinje, sadržaj hranjivih tvari krmiva se na bazi ST.
Sadržaj hranjivih tvari krmiva na bazi suhe ili svježe tvari U rezultata osnovne analize krmiva, Tablica 1., vidimo daje sadržaj hranjivih tvari krmiva na bazi "suhe" i "svježe" tvari. Svježa tvar se odnosi na sadržaj hranjivih tvari krmiva i vlagom u njima Hranjive tvari
PONUDA VRIJEDI DO ISTEKA ZALIHA:
lo-Shield • 10 kg + 1 kg gratis
Oxy Foam • 10 kg+ 1 kg gratis
0 Blu Gard • 5 kg + 1 kg gratis
izražene na bazi ST odnose se na hranjive tvari u krmivu nakon što je sva voda sušenjem u uklonjena iz uzorka. Možemo sadržaj hranjivih tvari iz "svježe" u "suhu" formulu: svježa tvar = ST x (%ST / 100).
Izražavanje hranjivih tvari u ST usporedbu hranjivih tvari krmiva. Na primjer, želimo usporediti sadržaj proteina sjenaže (50% ST) i sijena (80% ST). Na bazi svježe tvari sjenaža ima 8 % proteina, a sijeno 9,6 %. Tako se da sijeno ima više proteina od sjenaže. Ipak, ukoliko usporedimo sadržaj proteina u ST, sijeno sadrži 12 % (9,6/0,80), a sjenaža 16 % (8/0,50 = 16) proteina, odnosno životinje pojesti više proteina po kg ST iz sjenaže nego iz sijena.
sadržaja (proteina)
Sirove (SB), odnosno sirovi protein (SP) · mjera su ukupnog dušika u krmivima. Termin sirove koristi se radi toga što one dušik prisutan kao prave (amino kiseline) i dušik koji sadrži tvari kao što su amonijak, urea, nitrati i drugi spojevi. Postotak SB ne razlikuje se proteinima koji jesu ili nisu dostupni životinjama. Proteini koji nisu dostupni životinji vezani su s vlaknastim strukturama krmiva.
sadržaja vlakana
Biljna krmiva su od stanica visoko probavljivog sadržaja i vlaknaste stjenke koja obavija stanicu. Vlaknasta stjenka sastoji se od tri komponente: celuloze, hemiceluloze i lignina. mogu probaviti celulozne i hemicelulozne komponente zbog mikroorganizama u buragu koji cijepaju ove strukture da bi dobili energiju. Lignin nije probavljiv i predstavlja faktor probavljivosti krmiva, ukoliko ga ono sadrži u Starija krma ima udio stabljike a manji udio lista negoli mlade biljke. Stabljika sadrži više vlakana i manje je probavljiva. Što je krmiva probavljivije, životinja dobiva više energije iz njega. U našim laboratorijima se vrijednosti vlakana kao sirova vlakna (SV), neutralna datergent vlakna (NDV) i kisela detergent vlakna (KDV). U ovom ne bih se posebno osvrtao na vlaknastu vrijednost krme da su ona detaljno opisana u ML br. 10/2004.
Minerali
minerala je analizirati u laboratorijima za analizu hrane. Ipak, samo se kalcij (Ca), fosfor (P), kalij (K), i magnezij (Mg) rutinski, jer su vrlo promjenljivi u voluminoznoj krmi. Rezultati analize minerala mogu biti izraženi u postotcima
Tablica1: Rezultat osnovneanalize hranjivevrijednostikrmiva (%), gramima (g), miligramima po kilogramu (mg/kg) ili u dijelovima po milijunu (ppm).
: Uzorak: Lucerna - sijeno
, Opis uzorka: sijeno 1. otkos
Analiza
Procjenjivanje energetske vrijednosti krme
Sadržaj energije u krmivima ne može se direktno odrediti se mora korištenjem raznovrsnih jednadžbi. Jednadžbe za energetske vrijednosti krme baziraju se na kemijskom sastavu krmiva i njihove probavljivosti. Postoje jednadžbe za svako pojedino krmiva i za svaku vrstu životinja. Za energetske se vrijednosti izražavaju kao probavljiva
Mljekarski hst 02/2005.
energija (PE), neto energija za laktaciju (NEL) i neto energija za rast i tov (NERiT).
Probavljiva energija (PE) predstavlja energije dostupne životinjama Odreje mjerenjem razlike ukupne energije u krmi (BE) i gubitaka energije izgubljene u fecesu. Bruto ili ukupna energija je kemijska energija krmiva koja se dobije spaljivanjem uzorka krme u kalorimetru.
Neto energija za rast i tov (NERiT) je energije potrebne životinji za zadovoljenje potreba održavanja osnovnih fizioloških potreba i za prirast tjelesne mase.
Neto energija za laktaciju (NEL) energije iz krmiva koja zadovoljiti uzdržne potrebe krave, za energiju potrebnu za proizvodnju mlijeka. Ova vrijednost upotrebljava se pri sastavljanju obroka za
Ostale mjere vrijednosti krme
pH je mjera stupnja kiselosti (pH manji od 7) ili lužnatosti (pH viši od 7). U krmiva se pH za fermentiranu krmu, kao što je
silaža ili sjenaža. Silaža sa 60 do 75% vlage trebala bi imati vrijednost pH ispod 4,5.
Ne-strukturalni ugljikohidrati (NSU), odnosno nevlaknasti ugljikohidrati dio su biljke koji životinju opskrbljuju energijom i pohranjeni su unutar stjenke biljaka. oblik NSU su u voluminoj krmi i škrob u žitaricama.
Relativna hranidbena vrijednost (RHV) predstavlja vrijednost koja se koristi prilikom kvalificiranja krme, a bazira se na probavljivosti i potencijalu konzumacije. Ova vrijednost bazirana je na sadržaju KDV-a i NDV-a, a upotrebljavaju se pri krme, npr. leguminoza i trava, DTS-a i krmiva. Ne upotrebljava se u sastavljanju obroka za životinje. Viša vrijednost RHV predstavlja bolje krmiva. Trave imaju manju vrijednost nego smjese ili leguminoze.
Konzumacija suhe tvari (KST) predstavlja procijenjenu krme koju životinja pojesti a iz sadržaja NDV-a. O
Dr. se. Stjepan Feldhof er
drugim dijelovima probavu zimskom i ranom pro(jetnom razdoblju nedostaju nag sustava. Uz to krmiva i vlažna krmiva,jer nisu dobro planirali i spremili dovo(jne travne i kukuruzne silaže, repe, krumpira i drugih krmiva, a nemaju ni nabave sirovih ili suhih repinih rezanaca, pivskog tropa, melase i
Stoga su prisiljeni davati kravama suha voluminozna krmiva, a u takvim prilikama sijeno je jedino i najbolje rješenje da se daje kao osnovno krmivo.
Kravama je potrebna velika biljnih krmiva kako bi ispunili veliki prostor u buragu i
moraju održavati rastresitost i pH vrijednost buragova sadržaja, moraju davati podražaj za rad buraga i preživanje, sadržavati hra-
njive tvari koje razVOJ 1 zadovoljavaju buragove mikroorganizme (lako probavljive i topljive ugljikohidrate i bje-
Buragovi mikroorganizmi žive u simbiozi s Buragova sluznica nema žlijezde koje enzime za razgradnju krmiva, a to
za obavljaju buragovi i mikroorganizmi uneseni krmivima u burag. S tim u vezi u buragu se kontinuirano razvija biološka masa mikroorganizama koja služi u daljem tijeku probave za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba za i masnim kiselinama (energijom), i poboljšavaju probavljivost i iskoristivost krmiva.
Hranidbena sijena
Sijeno je tradicionalno krmivo u ekstenzivnoj hranidbi krava, ali može biti i vrlo dobro voluminozno krmiva u intenzivnoj i visokoj proizvodnji mlijeka. Sijeno mora biti vrlo dobre hranidbene i probavljivosti. Treba ga davati svakodnevno u krmnim obrocima krava, makar to bilo i u manjim
Povoljno djeluje na preživanje, dobro sline, pH vrijednost (kiselost), konzistenciju i mikrobiološki sastav buragova sadržaja, rad buraga i peristaltiku crijeva.
i kvalitetu mlijeka.
U proizvodnji sijena veliku pozornost treba posvetiti biljnom sastavu, pravovremenoj košnji, pravilnom sušenju, spremanju i sijena.
Sijeno treba, kao i sva voluminozna
c? u hranidbi krava nadopunjavati krmne obroke prema muznosti krmnim smjesama (koncentratima). sijena uvelike ovisi o zemljištu, gnojidbi, biljnom sastavu i starosti tratine, vremenskim prilikama, tehnologiji proizvodnje, kosidbi, trajanju i sušenja i spremanja.
Košnju sijena treba obaviti u optimalnom razdoblju, prije cvjetanja trava, jer starenjem trava se sirove vlaknine, lignifikacija i biljke, smanjuje probavljivost.
Gubitci hranidbene vrijednosti sijena i troškovi nastaju ako gospodarstvo ne raspolaže tehnikom, ako su loši uvjeti sušenja, skupljanja, prijevoza i ili loša tehnologija hranjenja Treba rasipanje krmiva, plijesan i kvarenje kao i druge gubitke hranjivih tvari sijena, osobito ako se lome i gube nježniji dijelovi biljke i mekani dijelovi stabljike), koji imaju najvišu hranidbenu vrijednost.
Sušenjem na tlu gubi se oko 40 do 50 % hranjive tvari trave (zbog oksidacije), a uz loše i kišovito vrijeme još i mnogo više. Kiša ispire iz bilja lako topljive ugljikohidrate minerale i vitamine, usporava sušenje pa se krmiva: ,---------------------_-;,-;.-;.,-;-;.~~;.-:;~---,
G" proizvoditi na vlastitom gospodarstvu,
G" posebice je proizvoditi sijeno djeteline, lucerne i djetelinsko travne smjese,
C? proizvoditi na optimalan s nižim materijalnim ulaganjima,
G" postizati visoke prinose i dobru
G" na pravovremeno i tehnološki dobro spremati i iskorištavati u hranidbi stoke,
sijeno mora više puta prevrtati. Zbog vlage sijeno je izloženo truljenju i razvoju plijesni, a prevrtanjem sijena pri sušenju gube se najvredniji mekani dijelovi biljke. Stoga je dobro sijeno na vrijeme balirati i dovršiti sušenje u sušarama (dehidratorima).
Sijeno dobro osušeno na suncu vrlo je dobar izvor vitamina B kompleksa, D i E vitamina, koji povoljno na muznost, plodnost i reprodukciju krava. U lošim uvjetima sušenja i skladištenja vitamini se u uništavaju, posebice vitamin A (karotin).
Vrlo je vrijedno ako se raspolaže s dobrim sijenom djeteline, lucerne ili djetelinsko travnih smjesa, jer sadrže više i vrijednih minerala, kalcija i magnezija. Sijeno sadrži malo fosfora. Najviše se fosfora gubi ako se sijeno loše suši ili pri sušenju
sirove vlaknine krmiva za 1% smanjuje probavljivost krmiva u krava za 0,88 %. (Tablica 1.)
livadno sijeno sadrži oko 12 - 14 %
vlage, 7 - 10 % sirovih 25 - 30 % sirove vlaknine i energetsku hranidbenu vrijednost 0,45 - 0,55 H.j./kg ili 3,440 - 4,558 MJ
NEL. Sijeno sadrži dosta kalcija (0,60 - 0,65 %), posebice ako sadrži više leguminoza, a samo O,10,2 % fosfora. Stoga potpune krmne smjese uz hranidbu sijenom moraju sadržavati više fosfora. (Tablica 4.)
Zbog sirove vlaknine, koja u sijenu iznosi oko 25 - 30 %, daje probavljivost sijena oko 65 - 70 % S tom hranidbenom vrijednosti i probavljivosti može se postizati niža i proizvodnja mlijeka. (Tablica 2.) pokisne.
skupoj proizvodnji, posebice ako se veliki gubitci hranjivih tvari pri sušenju, sijeno treba u sustav iskorištavanja pašnih i zelenih površina i treba biti redoviti dodatak u krmnim obrocima krava. Posebice je to krmivo znau nekih oboljenja u
Tablica2: Sireva vlaknina i probavljivostkrmivaprema muznosti krava za krave oko 650
tjelesne težine
Muznost
Krmiva u
% probavljivosti krmiva
probavnom sustavu krava (indigestija) i drugih nepogoda u hranidbi stoke.
Ako se raspolaže i s drugim osnovnim' voluminoznim krmivima (travom, travnom i kukuruznom silažom i sl.), treba s godišnjim potrebama sijena za muzne krave oko 3 do 5 kg/ dan /po kravi. sijena sirovu vlakninu i smanjuje probavljivost krmnih obroka. Prosje-
Sijeno u visokoj proizvodnji mlijeka
S sijena u krmnim obrocima duže traje preživanje, usporava se krmiva kroz burag i smanjuje uzimanje i potrošnja hrane (do 3,0 kg suhe tvari krmiva/100 kg tjelesne težine ili 3 %). potrošnja sijena u hranidbi krava može se da se sijeno na dužinu 5 do 10 cm i poprska s malo slane vode.
Tablica 1: Probavljivostorgansketvari i krmiva u govedaovisnoo sirovojvlaknini
krmivo slabe energetske hranidbene vrijednosti i - iznad 3 do 5 litara mlijeka/dan/ po kravi - mora se kravama dodavati prema muznosti krepkih krmiva (potpunih krmnih smjesa). (Tablica 3. i 4.)
i potpunom krmnom smiesom (s 18% sirovih
krmnih obroka, dovode se u opasnost zbog oboljenja kisele indigestije. U buragu krava smanjuje se broj mikroorganizama i smanjuje probavljivost celuloze.
S obzirom da se kravama mora davati velika
Muznost krava litara/dan
Krmiva 5 10
Sijeno kg 15 15 -
Potpuna krmna kg I 2
smjesa (18% SP)
Sadrži:
Suhe tvari g 13760 14620
Sirovih g 1352 1533
Sirove vlaknine g 4569 4608
Tablica 3: Osnovni krmni obrocis sijena krepkih krmiva (koncentrata) dnevnu krepkih krmiva treba podijeliti na više manjih obroka 2 do 3 kg). U pojava simptoma kiselih indigestija (nadutost i proljevi) dobro je kravama davati dnevno u krmnim smjesama 100 do 150 g Na bikarbonata (sode bikarbone).
Tablica -i-:Potpuna krmna smiesa :a muzne krave uz krmne
Sirovine % Sadrži %
Krmne smjese koje se daju za muznost uz sijena sadrže postotak fosfora (koji nedostaje u sijenu), sadrže tostirano sojino zrnje za dopunu
energije i Benural S u cilju poticanja razvoja buragovih mikroorganizama lako probavljivim spojevima nebjelan(Tablica4.) obrokesa sijenom /18,17 sirovih
Kukuruz 46,0 Suhe tvari 86,00
Pšenica 10,0 Sirovih 18,17 bi
brašno 15,0 Sirove vlaknine 3,92
Suncokretova (33 % SP) 7,0 Sirove masti 5,51
Soia tostirana (34 % SP) 15.0 Kalciia 0,72
Benural S (115% ekv. SP) 2,5 Fosfora 0,70
Fosfonal (18% P) 1,7 Magnezija 0,20
Vapnenac 1,8 Ureja 1,05
Sol 0,5 Energetske hranidbene
Mineralno vitaminski premiks 0,5 vrijednosti ukg
Uku1mo 100,0
MJNEL H.j.
Bolja pro~avljivost i hranidbena vrijednost krmnih obroka za višu muznost može se postizati uz hranidbu s sijena samo dodavanjem potpunih krmnih smjesa što podiže cijenu proizvodnje mlijeka. Uz to krave s visokom muznosti, koje dobivaju krmne smjese iznad 50 % od ukupne suhe tvari
7,443 1,20
U ovom sustavu hranidbe nalaze se samo suha krmiva, a za visoku proizvodnju mlijeka treba mnogo Voda je potrebnajoš i za mnoge biološke i fiziološke procese u organizmu. Sve hranjive tvari koje se unose u organizam mogu se resorbirati i iskorištavati u probavnom sustavu samo ako su otopljene. To nedvojbeno ukazuje na potrebu krava za velikim pitke vode, koja mora
biti uvijek kravama na raspolaganju. U nedostatku smanjuje se uzimanje hrane i proizvodnja mlijeka. Na taj pitke vode postaje kao neophodno i najjeftinije «hranjivo» za krave visoke muznosti, a uz hranidbu suhim krmivima.
li.st 02/2005.
MANAGEMENT SUHOSTAJA
MLIJ IH KRAVA I
Tijekom prve faze, koja traje tridesetak dana od dana zasušenja krave, se involucija sekretornog parenhima vimena (regresija sekretornih alveolarnih stanica). U narednoj fazi vime se "odmara", a dužina ove faze za-
Doc. dr. se.Ante I
Suhostaj je neizostavna pripremna faza tehnološkog procesa proizvodnje mlijeka. Fiziološki i procesi tijekom suhostajnog razdoblja osobito su izraženi u vimenu koje prolazi kroz nekoliko faza. visi o ukupnom trajanju suhostaja. Dvadesetak dana prije teljenja nastupa faza tijekom koje se sekretorno vimena regenerira i priprema za laktaciju, a prije teljenja kolostruma. Ukoliko suhostaj traje samo 50 dana, vime iz prve prelazi u fazu bez stvarnog odmora vimena. Ukoliko suhos~aj traje 60 do 70 dana, istinski odmor vimena je 10 do 20 dana. Preporuka je, stoga, da suhostaj traje od 50 do 70 dana, uz napomenu da ne smije biti od 50 dana. suhostaj, osobito u prvima laktacijama, negativno se odražava na proizvodnju mlijeka u narednim laktacijama, a to i na direktni ekonomski gubitak Duži suhostaj od proizvodno nije opravdan daje "životna proizvodnja" krave manja, a dolazi i do prekomjernog nakupljanja tjelesnih energetskih rezervi što može metai reproduktivne
Suhostaj je stresna razdoblje za kravu. Ulaskom u suhostaj prestaje mužnja, grlo se premiješta u novu skupinu ili dijelove staje, dolazi do promjene sastava obroka, umanjenja ili krepke komponente, a ponekad se kravi prilikom za.sušenja i voda. Kasna steonost stresna je sama po sebi, a prevelika stresa može, u posljednjoj fazi gravidnosti, rezultirati i Stoga postupak za.sušenja, i odnos naspram krava u suhostaju, treba biti odmjeren kako bi stres bio što manji.
Suhostaju se, ne pridaje dovoljno pažnje zbog su lošiji proizvodni rezultati krave u laktaciji.
Neprimjeren odnos spram suhostaja je potaknut krivim promišljanjem da kravama kada ne mlijeko treba manje njege. Suhostaj je, glede funkcija veoma aktivno razdoblje kada krava treba "odmoriti" organizam i vime, kadajoj valja priskrbiti dovoljno hranjiva za intenzivan razvoj ploda i obnovu tjelesnih energetskih rezervi radi ublažavanja neizbježne negativne hranidbene bilance u laktacije. Radi toga struka naglašava potrebu izuzetne brige za krave u suhostaju. Stoga se samo osvrnuti na neke najhitnije preporuke u organizaciji suhostaja.
Metoda zasušivanja, ukoliko nije primjerena, može se loše odraziti na daljnji tijek suhostaja odnosno laktaciju. U razdoblje poželjnog zasušenja krave ulaze s razinom proizvodnje. Zasušenje se može izvesti metodom postupnog ili metodom naglog zasušenja vimena. Radi umanjenja stresa se naglo zasušenje, uz prethodno reduciranje obroka (primarno krepke komponente). postupak zasušenja pogoduje kravama je proizvodnja pri ulasku u suhostaj niža, dok zasušenju krava s proizvodnjom treba pristupiti obazrivije. Izazivanje pada proizvodnje mlijeka prije planiranog vremena zasušenja znatno pomaže uspješnosti zasušenja i smanjenju pojave naknadnog "curenja" mlijeka. Iskustvo pokazuje da kod 40% zasušenih krava dolazi do naknadnog ili slabijeg "curenja" mlijeka. je pojave "curenja" mlijeka nakon za.sušenja s protokom
Mljekarski list 02/2005.
- od 100 - 2000 litara vertikalne izvedbe - od 2000 • 12000 litara horinzontalne izvedbe
1U. 'O Obi
mlijeka, odnosno o genetskoj predispoziciji. Promjene obroka treba provoditi stupnjevito, osobito kravama koje proizvode više od 20 kg mlijeka/dan. Nagle promjene obroka visokoproizvodnim kravama mogu izazvati meta-
Tijekom uvoda u suhostaj treba provjeriti eventualnu prisutnost ili subklimastitisa. Krave broj somatskih stanica tijekom dvije zadnje kontrole 200 000 treba dodatno provjeriti California mastitis testom, a pozitivne treba podvrgnuti bakteriološkoj pretrazi. Time dobivamo uvid u patogenost mikroorganizama i primijenu antibiotskih sredstava. Nedvojbeno, otkrivanje mastitisa i vimena znatno je jednostavnije, i jeftinije tijekom suhostaja, nego nakon što krava u narednu laktaciju. Postavlja se pitanje opravdanosti redovitog tretmana antibioticima svih krava koje ulaze u suhostaj ili individualnog pristupa nakon mastitisa. Praksa je pokazala da su nove pojave mastitisa znatno u netretiranih krava nego kod krava je vime prilikom zasušenja tretirano antibiotikom.
Za zdravlje vimena osobito je važna zadnja mužnja, odnosno aplikacija antibiotika u sisni kanal. Najbolje je primijeniti standardni postupak zasušenja prema kojemu nakon potpunog (kompletnog) posljednjeg izmuzivanja vimena slijedi sisa i suhim maramicama, te dezinfekcija sisa primjerenim jodnim ili drugim sredstvom. Nakon 5 do 10 minuta potrebna je ponovna dezinfekcija sisa, a nakon njihova sušenja aplicira se antibiotska mast 5 mm duboko u sisni kanal. Potom valja vime ponovno dezinficirati. Poželjno je zadržati kravu u stavu narednih sat vremena da se zatvore sisni kanali, se znatno umanjuje naknadnog prodora mikroorganizama u vime.
Nakon tretiranja vime treba nadzirati, osobito tijekom prvog tjedna zasušenja i tjedna prije teljenja. Krave u suhostaju trebaju biti suhe, u prostorno mikroklimatski
primjerenim uvjetima. Ukoliko do "curenja" mlijeka iz vimena nakon postupka aplikacije antibiotikom, osobito u prvom i drugom tjednu po zasušenju, postupak tretiranja sisne ponavlja se prema ranije navedenim uputama.
Osim o vimenu, tijekom suhostajnog razdoblja treba povesti brigu o zdravlju nogu, odnosno papaka. Upalni procesi i papaka izazivaju stres zbog krave manje jedu pa je manja i proizvodnja mlijeka. Obrezivanje papaka i sanacija eventualnih dijelova manje je stresno u suhostajnom razdoblju nego pri ulasku u novu laktaciju. Pravilnim nadzorom i njegom papaka umanjuje se rizik pojave patoloških stanja tijekom laktacije i gubitaka u proizvodnji. papci negativno i na uspostavu reproduktivnog ciklusa nakon teljenja.
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet.hr
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Foliie j mreže Partner: Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
Surge, :1111BRDU\NERS =--EQUIPMENT
Mljekarski l~t 02/2005.
SUHOSTAJ KRAVA
Tijekom suhostaja treba kontrolirati prisustvo parazita te poduzeti mjere za njihovo uklanjanje, a pri tome koristiti se iskustvom ranijih godina (godišnje doba, management pašnjaka, kondicija grla, laboratorijske analize fecesa ili krvi, te drugo).
Hranidba krava u suhostaju veoma je važna za pravilan razvoj ploda, obnovu vimena, prikupljanje energetskih rezervi, izbjegavanje (ketoze, jetre, edema vimena, groznice) i pravodobno kolostruma. Optimalnom hranidbom stimulira se razvoj poželjnih mikroorganizama i razvoj papila buraga preko kojih se vrši resorpcija dijela hranjiva. Hranidba krava u i srednjoj fazi suhostaja ima osobitosti u odnosu na hranidbu krava u zadnjoj fazi. Tijekom i srednje faze suhostaja obrok treba biti nešto bogatiji sirovim vlakanima, dok u zadnjem dijelu suhostaja treba udio energije. Voluminozni dio obroka bolje je zasnivati na livadnom nego leguminoznom sijenu zbog manjeg udjela kalcija se umanjuje rizik pojave groznice. Ukoliko se voluminozni dio obroka zasniva na silaži ili kompletnom obroku, unos suhe tvari iz ovih krmiva treba na 1% od tjelesne mase krave. Tijekom faze suhostaja, zbog pritiska ploda na probavne organe i pripreme za teljenje, krava uzima manje obroke. Tijekom ove faze obroke treba energetski udjelom zrna, tako da neposredno prije teljenja njihov unos doseže i do 1% od tjelesne mase krave. Neposredno prije teljenja krava ne bi trebala konzumirati više od 4 kg krepke krme na dan. Osobito treba paziti na unos kalcija (Ca), da njegov prekomjeran unos može izazvati pojavu groznice. Poželjno je nekoliko dana prije teljenja smanjiti unos Ca kako bi se aktivirao hormonalni sustav krave koji pospješuje apsorpciju Ca iz crijeva, i njegovu mobilizaciju iz kostiju. Magnezij (Mg) cljeluje na pravovremenu mobilizaciju Ca. Jesenska je paša uglavnom siromašna Mg a bogatija Ca, što može izazvati pojavu groznice. Stoga tijekom jeseni mineralni
dodatak treba biti nešto bogatiji magnezijem. I vitamin D · pozitivno djeluje na resorpcije Ca iz crijeva, te se preventivno u suzbijanju groznice može injektivno aplicirati kravama.
Tijekom zadnje faze suhostaja u obroku treba biti voluminozne krme koja biti zastupljena i u obroku krava u laktaciji, a radi prilagodbe mikroorganizama buraga. Dovoljna voluminoznost obroka prevenira pojavu dislokacije sirišta. Ne treba zanemariti pravilo postupnog novih krmiva i krmiva u obrok. Udio sirovog proteina u obroku treba porasti u zadnjoj fazi suhostaja na 13 do 14%, kako bi se neometano odvijao intenzivan prirast ploda i priprema vimena za laktaciju. Nedostatna opskrba proteinima uvjetuje mobiliziranje tjelesnih proteina i što se može odraziti na umanjenje laktacijske proizvodnje. Prekomjeran unos proteina nije opravdan.
Ulaskom u suhostaj i tijekom suhostaja krave trebaju biti u kondiciji. Jedna od jednostavnijih metoda i korekcije kondicije jest bodovna procjena tjelesne kondicije (engl. Body condition Scoring) kojom se osam na tijelu krave ocjenjuje ocjenama od 1 do 5, sukladno procjeni naslaga masnog tkiva. Prikaz
Obzirom na kondicionu ocjenu krave u suhostaju trebaju imati vrijednosti od 3,25 do 3, 75. Grla predisponirana za proizvodnju trebaju tijekom suhostaja stvoriti nešto tjelesne rezerve kako bi bio ublažen negativan energetski balans tijekom rane laktacije. Time se pomaže dosizanje optimalne laktacijske krivulje uz minimalan stres i minimalno aktiviranje hranidbenih rezervi.
Grupiranje i izdvajanje krava u suhostaju od krava u laktaciji opravdano je i poželjno, ukoliko je izvediva. Ukoliko su smještajni uvjeti takvi da nije razdvajanje u tri suhostajne skupine, poželjno je krave u suhostaju razdijeliti u dvije skupine: krave u ranom i srednjem suhostaju, a druga skupina - krave dva do tjedna prije teljenja. Junice prije teljenja ne treba skupini krava u ranom i srednjem suhostaju jer režim hranidbe te grupe ne odgovara njihovim potrebama. Junice treba
VETERINARSTVO
zasušenim kravama tek u tjednima prije teljenja. Tijekom suhostaja krave mogu biti smještene u staji ili na pašnjaku. Po~odnijije smještaj u staji jer su bolji uvjeti kontrole hranidbe. Prostor staje za krave u suhostaju treba biti suh, i prostorno dostatan. Prljave krave ukazuju na neizbalansiran obrok, slabu kvalitetu obroka, bolest ili loš komfor staje. Loša higijena staje ili management se ogleda i neonatlanim probavnim teladi. U stajama loših higijenskih uvjeta osobito su štetni mikroorganizmi, primarnoE. coli, Rotai Corona virusi, kryptosporidije, kokcidije i salmonele. Postoji preventivne vakcinacije zasušenih krava protiv E. coli, ·Rata i Corona virusa, se ujedno otpornost teladi preko njihove pasivne imunizacije. O
PSEUDOTUBERKlJLQZA KOZA I OVACA I
Mr. se. Antun I
Pseudotuberkuloza je bolest koza i ovaca koja se javUa Dodirom se širi s oboljele na uglavnom ali može odjednom oboUeti i zdravu životinju. U koza se broj životinja. PrepoznatUiva je po stvaranju apscesa javlja kao posljedica (gnoja) u limfnim Bolest može izazvati velike nja kože prilikom gubitke u stadu.
BOLESTI. bolesti je bakterija Corynebacterium pseudotuberculosis. U tlu može preživjeti 8 mjeseci, u vuni 4 mjeseca, a u okolini životinja (stelja, staja, oprema) do 2 mjeseca. Pretpostavlja se da preživljava u inficiranoj životinji. izaziva i oboljenja konja i goveda. Bolest se u stado unosi inficiranim životinjama (npr. kupljene). U organizam životinje može i kroz kožu, a ozljede samo pospješuju razvoj bolesti. se iz oboljele životinje iz rana gnojem i iscjetkom iz nosa i usta. Bolest ovaca javlja se zbog kože prilikom šišanja.
Mljekarski list 02/2005.
kroz šikare i žbunje, ali i kao osl ·edica udaran ·aro ovima. p J g Izvor infekcije može biti i duže vrijeme okolina (staja) i oprema u staji. Nakon ulaska u organizam u limfnim površinskim) uzrokuje pojavu apscesa, odnosno stvaranje šupljina ispunjenih gnojem. U koza su apscesi na glavi, vratu i prsima. Bolest može zahvatiti i unutarnje organe, npr. crijeva, jetru.
ZNAKOVI BOLESTI. Bolest prepoznajemo po jednog ili više površinskih limfnih Apscesi pucaju i iz njih se cijedi gusti zeleni gnoj. Posljedica pojave broja apscesa je slabost organizma životinje koja
rezultira smanjenom proizvodnjom mlijeka. DIJAGNOZA BOLESTI. Bolest dijagnosticiramo nalazom limfnih (iz kojih se može cijediti gnoj) i pretragom krvi. bolesti je u apscesu koji je obavijen paje antibiotika slab. Apscesi na površini kože mogu se odstraniti jedino kirurški. Ako je bolest blage naravi, je nepotrebno.
CIR PAPAKA
I
PREVENTIVA BOLESTI. Oboljele i na bolest sumnjive životinje potrebno je izdvojiti iz stada. Porodi, šišanje i kupiranje repova mora biti obavljena u higijenskim uvjetima. U kože prilikom šišanja potrebno je ranu namazati antibiotskom masti ili pošpricati dermosprejem. Jedna od preventivnih mjera je i uklanjanje rogova kozama kako bi se izbjeglo kože zbog udaraca i uboda. O
Puni naziv ovog obo(jenja je papka po Rusterholzu, a može uzrokovati smanjenu proizvodnju mlijeka, a ponekad i goveda. Jav(ja se na vanjskom papku stražnje noge, a na unutarnjem papku prednje noge. komplikacije u vidu dekubitusa ili natiska . .._
Mr. se. Antun
Životinje s na papku teže ustaju, i dugo leže zbog se mogu pojaviti
Nadalje, otežano hodaju pa i manje pasu. Bol u papku izaziva stres pa krava manje mlijeka.
UZROK BOLESTI. Glavni uzroci ove bolesti su nekorigirani (neobrezani) papci, tzv. štalski papci, zatim loša higijena poda u staji, prekratka ležišta i pretvrdi pod.
Zbog nepravilnog i trošenja papaka dolazi do nekroze (odumiranja) tkiva koje proizvodi rožinu papka. Na promijenjenim
mjestima papak se ubrzano troši pa se stvaraju uvjeti za ulazak mikroorganizama koji dovode do upalnih promjena.
ZNAKOVI BOLESTI. U bolesti oboljelo mjesto je crvenkasto-plavkaste boje, životinja šepati ali u toj fazi bolesti šepanje teže Kada se proces razvije, rožina postaje podminirana i šepanje životinje je Nakon toga pojavljuje se koji je u sredini udubljen i okružen sivkasto žutom ..---------------------;,-;,~-,,..,-,,,,,-- bojom. Sukrvica pomiješana s gnojem
curi iz a i gnoj.
Važno je znati da se zbog mogu javiti i komplikacije, jer se upalni proces može proširiti i na tetive i na zglob, ali i na kosti unutar papka.
Kod krava držanih na vezu sumnju na papka postavljamo ako životinja duže vrijeme drži nogu u zraku, tapka na mjestu ili otežano ustaje i liježe. Poželjno je da i korekciju papaka i «obradi» za to osposobljena osoba ili veterinar. nje se sastoji u obrezivanju propalog tkiva te tretiranjem oboljelog mjesta, npr. katranom.
Prljav i vlažan pod staje
Oboljelo mjesto trebalo bi zaštititi zaštitnim povojem. Da bi životinja brže ozdravila dobro je na zdravi papak postaviti drveni blok visine 2-4 cm i fiksirati ga posebnim ljepilom. Tako bi oboljeli papak bio
PREVENTIVA BOLESTI. Osnovne preventivne mjere su:
1. redovita korekcija (obrezivanje) papaka
2. suh i pod u staji
3. dovoljno ležište
4. mekšipod
5. držanje životinja u ispustima (koralima) ili pašnjacima po Rusterholzu je u našim stajama, a uzrokuje bitno smanjenu proizvodnju mlijeka. Zbog može do komplikacija koje mogu završiti životinje. Stoga je potrebno savjesno poduzeti sve preventivne mjere kako ne bi došlo do pojave ove neugodne bolesti u uzgoju goveda. li
STROJ ZA MUŽNJU UBIJA
IMr. se. Antun
IZa su najopasmJI pokretni muzni jer se napajanje energijom vrši jednog ili više produžnih kablova (vidi sliku). kablovi se vuku po podu staje pri dolazi do njihova trošenja zbog gaženja po njima ali i zbog štetnog djelovanja na izolaciju kablova. Uslijed trošenja izolacije vrlo lako može do kontakta kabla pod naponom i Taj dodir ne mora biti direktan nego preko vode koja se nalazi na podu staje ili prilikom naslanjanja
U stajama širom Hrvatske zaneman.tju opasnosti zbog nepravilne upotrebe ili neispravnog stroja za mužnju. Korištenjem neispravnog muznog može do strujnog udara koji trenutno može usmrtiti ali i životinje u stoji.
kabla na metalne dijelove u staji, npr. stojnicu, pri dolazi do strujnog udara koji ili životinje.
Drugu veliku pogrješku kada peru pokretni muzni vodu iz crijeva pri dolazi do prskanja vode i po
vodovima pa lako može
do kratkog spoja, odnosno strujnogudara.
Kako bi trošenje izolacije kabla ili njegov doticaj s vodom, kabel mora biti vodilicama sproveden po stropu staje.
Pokretne muzne ne smijemo prati prskanjem, nego vodu smijemo koristiti za pranje sisnih mljekovoda i kante (unutarnje pranje), a kod vanjskog pranja stroj za mužnju MORA BITI
Svakako korištenje nepokretnog muznog sustava jer se kabel ne po podu.
M{jekarski Hst 02/2005.
HRVATSKI CENTAR
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
Barop1klkriterijiradaSredlllnJe1l1bor1torij1
prema i hrvatskoj normi HRN EN 1S0/IEC 17025:2000
(Nastavak iz broja 1/2005).
112. Mjerna oprema mora pokazivati mjerenja - što slaganje izmjerenih rezultata i referencijske vrijednosti, tj. postizanje istinite vrijednosti mjerene
113. Nadalje, mjerna oprema mora dati dobru ponovljivost rezultata - što podrazumijeva preciznost u uvjetima ponovljivosti, tj. u uvjetima uzastopnih ponavljanja mjerenja istog uzorka. Uvjeti ponovljivosti podrazumijevaju dobivanja neovisnih ispitnih rezultata ispitivanjem istog uzorka u istom laboratoriju s istim s istom opremom u kratkom vremenskom razdoblju, što zovemo intralaboratorijskom (unutarnjom laboratorijskom) rezultata.
114. Istinitost rezultata mora biti - što vrlo blisko slaganje
vrijednosti dobivene velikim nizom ispitnih rezultata i referencijskih vrijednosti.
115. Mjerna oprema mora biti što više pristrana - a to kao postizanje što manje :J razlike ispitnih rezultata i referencijske vrijednosti.
116. Nadalje, dokumentirana je obnovljivosti rezultata - za svaku pojedinu
mjernu opremu i svaki ispitivani parametar. To objašnjavamo kao reproducibilnost, odnosno podudarnost mjerenja kako u intralaboratorijskim tako i u poredbenim ispitivanjima. Govorimo o tome koliko su naši izmjereni rezultati jednaki rezultatima drugog laboratorija i to istog ispitivanog uzorka i istih :J parametara, odnosno njihove Obnovljivost rezultata kao postizanje C:::C preciznosti rezultata pod uvjetima obnovljivosti.
11 7. Suvremena oprema mora imati vlastiti softweare sistem - što podrazumijeva programe,1cn w o a: a..
postupke i sve opise koji spadaju u sustav obrade podataka unutar analizatora. se da oprema ima dobro osiguran softweare, tj. oprema mora biti s kvalitetnim softweare sistemom - što i transparentna prikazivanje svih pokazatelja i svih mjera koje moraju koordinirati, realizirati, održavati i poboljšavati svojstva i bitne za rad mjerne opreme. Kvaliteta softwearea podrazumijeva ukupnost svih svojstava koji mogu biti podvrgnuti prosudbi prilikom donošenja ocjene i postupka validacije softwarea.
Našim ocjeniteljima bili smo dužni dokumentirati validaciju svih softwearea kako pri isporuci opreme laboratoriju, tako i njihovu prilagodbu u našim ispitnim uvjetima.
Mljekarski [i,t 02/2005.
118. Mjerna oprema mora imati dobro osiguran i postavljen cjelokupni hardweare sustav - što podrazumijeva sve sastavne elemente, sklopove i dijelove svakog mjernog (analizatora), koji sinhronizirano funkcioniranje, što jednostavnije upravljanje, rukovanje, te dobru povezanost i osiguranje stabilnog rada mjerne opreme. Drugim mora biti pravilno postavljena a konfiguracija dobro osigurana - odnosno ukupnost funkcionalnih, karakteristka nekog softweare - hardweare sustava i njegovih funkcionalnih elemenata.
119. Laboratorij je, nadalje, morao dokumentirati i ocjenu tzv. robustnosti opreme - što podrazumijeva stupanj na kojemu neka mjerna oprema reagira na dobro razumljiv i pri upotrebi, te tako dokazuje svoju funkcionalnost.
120. Nadalje, je tzv. drift mjernog - što podrazumijeva pojavu polaganih promjena koje nastupaju vremenom, a mogu se reflektirati i na vrijednosti neke mjerno mjernog Od mjerne opreme se stabilan rad i stabilno održavanje mjeriteljskih u ukviru zadanih specifikacija za opremu.
Utjecajne - koje nisu predmet mjerenja - mogu utjecati na vrijednost mjerene ili na vrijednost koju pokazuje mjerna oprema (analizator), mogu biti svedene na najmanju mjeru ili posve eliminirane.
121. Od mjerne opreme se velika pouzdanost - što podrazumijeva kvalitetu opreme obzirom na njezino ponašanje tijekom ili nakon zadanih vremenskih perioda uz zadane uvjete primjene.
122. Obzirom na zahtjeve i kvalitetu opreme, postizanja velikih kapaciteta i istovremenog velikog broja parametara, se da oprema može voditi i obradu kvalitete rada - što podrazumijeva onaj dio kvalitete kod kojeg se primjenjuju postupci, regulacij,- ~rocesa mjerenja, te primjena metoda u svrhu postizanja nadziranja procesa mjerenja, kontrole nad rezultatima mjerenja, upravljanja procesima, te držanja postupaka pod kontrolom i poboljšavanja procesa.
123. Laboratorij je morao dokumentirati postupke, planove, te realizaciju održavanja mjerne opreme, kvarenja i zahtjeve same opreme za održavanje.
124. Iz svih navedenih proizlazi da suvremena mjerna oprema mora maksimalno postizati kvalitetu rada i velik kapacitet uz optimalno održavanje i što manje troškove održavanja, upravljanja i rukovanja, te obavljanja ispitivanja uzoraka mjerenja mlijeka, a definiraju se kao troškovi kvalitete rada opreme (npr. troškovi prevencije pogrješaka, troškovi materijala, rezervnih dijelova, troškovi održavanja i dr.).
Od opreme se isporuka kvalitetnih uputa o radu i sveobuhvatne edukacije naših zaposlenika za ispravno rukovanje i upravljanje opremom, te izdavanje certifikata o osposobljenosti, što je pri ocjenjivanju istaknuto kao vrlo važno a bilo je i temeljito dokumentirana.
opremljenost našeg laboratorija prikazuju slike, stoga ne da je potrebno kontrolirati i ocjenjivati ovako velik broj mjeriteljskih kao što su akreditacijskim postupkom zahtjevane i dokumentirane.
DVA
ANALIZATORA ZAJEDNO LABORATORIJSKU ANALITIKU MLI
ANALIZATOR
KEMIJSKOG SASTAVAMLIJEKA
METODOM INFRA-CRVENE SPEKTROFOTOMETRIJE
ANALIZATORA SU VRLO VELIKE
OSIM POKAZATELJA KVALITETE
MLIJEKA KOJU PREMA PRAVILNIKU
MORAMO ANALIZATO MOŽE I DRUGE
SASTOJKE MLIJEKA, A SVEUKUPNE JESU : - MASTI - PROTEINA - LAKTOZE - BEZMASNE SUHE TVARI - UKUPNE SUHE TVARI - UREJE U MLIJEKU - CITRONSKE KISELINE - LEDIŠTA MLIJEKA U KOJEM JE
SMJEŠTEN BAR-CODE ZA INDENTIFIKACIJU UZORKA
TERMOSTATIRANI TRANSPORTER ZA UZORKE
ODLAGANJA ISPITANIH UZORAKA y
JEDINICA ZA PIPETIRANJE SVAKOG UZORKA MLIJEKA
SASTAVNI DIO JE I AUTOMATSKA MJEŠALICA ZA UZORKE TAKO DA NAKON ZAGRIJAVANJA UZORAKA U VODENOJ KUPELJI NA 42 °CI MIJEŠANJA GRUPE U ŠARŽERIMA, SVAKI SE UZORAK MIJEŠA AUTOMATSKOM MJEŠALICOM I TRANSPORTEROM ANALIZATORA. KOMPLETAN SUSTAV PERE SE AUTOMATSKI POSEBNIM SREDSTVIMA ZA PRANJE. --------
OMBI SUSTAV NAJNOVIJE IZVEDBE ZA :KA, KAPACITETA 500 UZORAKA NA SAT
UZORCI MLIJEKA
BAR-COD NALJEPNICOM :t 02/2005.
MONITOR ZA PROCESA, MJERITELJSKIH UVJETA I REZULTATA ISPITIVANJA UZORAKA MLIJEKA
TIPKOVNICA I DIO COMBI
COMBI
POVEZANOG S BAZOM PODATAKA ) SREDIŠNJEG LABORATORIJA ZA
MLIJEKO
ANALIZATOR ZA BROJA SOMATSKIH STANICA U MLIJEKU FLUORO-OPTO ELEKTRONSKOM METODOM
OVCJEG I KOZJEG MLIJEKA
- SIMPOZIJ,ZARAGOZA,28. · 30. 10. 2004.)-
I
Mr. se. Zdravka I
U više izlaganja predstavljeno je stanje u proizvodnji i kozjeg mlijeka na svim kontinentima, a Francuz Jean Paul Duebeuf
Od 28. - 30. 1 O. 2004. u Zaragozi je održan simpozij pod nazivom izgledi u proizvodnji i kozjeg mlijeka". Simpoziju je prisustvovalo više od 200 sudionika iz 36 zemalja, a organiziralo ga je vise organizacija (CIHEAM, IDF, FAO, ICAR, EAAP, CIRVAL).
govorio je i o izgledima u proizvodnji i kozjeg mlijeka u zemljama Europske unije (EU), ih podatcima koji su interesantni i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj. Gosp. Duebeuf je u svom izlaganju naglasio kako je tijekom 2002. godine u zemljama EU proizvedeno oko 4 500 tona i kozjeg mlijeka. Iako je to svega 4 % od ukupno proizvedenog kravljeg mlijeka u zemljama EU, ova proizvodnja u nekim predstavlja ekonomsku dobit ovaca i koza.
U tablici 1. predstavljene su osnovne proizvodnje i kozjeg mlijeka u nekim zemljama EU proizvodnji, cijene mlijeka i sl.).
Proizvodnja i kozjeg mlijeka u zemljama Europske unije mnogo je i organiziranija u odnosu na ostatak Svijeta tržištu koje je prepoznalo kvalitetu proizvoda od i kozjeg mlijeka. U organizacijskom smislu, ova je proizvodnja posljednjih tridesetak godina doživjela znatne promjene: su stada, se i intenzivirala proizvodnja uz specijalizaciju farmi za proizvodnju i kozjeg mlijeka. Zemlje s najzapaženijom proizvodnjom i kozjeg mlijeka u EU su Francuska, Španjolska, Italija i Cipar. U ovim se zemljama prema podatcima FAO-a proizvodi oko
23 % od ukupno proizvedene mlijeka u Svijetu.
Isto tako, u Europi se uzgaja samo oko 2,5 % od ukupnog broja koza, ali se proizvodi 18 % od ukupne kozjeg mlijeka u Svijetu. zemljama EU, Francuska u proizvodnji kozjeg mlijeka kao i u proizvodnji kozjih sireva. inovacije u uzgoju koza u Francuskoj nastale su u razdoblju šesdesetih i osamdesetih godina prošlog a svrha im je specijaliziranje kozarskih farmi za proizvodnju mlijeka. Promjene su se odnosile na strojne mužnje, kontrolu reprodukcije i sinkronizaciju estrusa, primjenu umjetnog osjemenjivanja, uzgojno selekcijskih programa, korištenje zamjenice, definiranje i kontrola higijensko-sanitarnih mjera i dr.
Pored Francuske i još nekih regija u Španjolskoj gdje je primjetna specijalizacija farmi u proizvodnji kozjeg mlijeka, u ostalim dijelovima Mediterana (sjeverna Italija, Portugal) i danas je kozarska proizvodnja zadržala izrazito tradicionalan karakter: uzgajaju se nespecijalizirane i neselektirane pasmine ponajprije za proizvodnju mesa (jaradi).
Na sjeveru Europe, u Nizozemskoj, zabilježenje vrlo brz rast u proizvodnji kozjeg mlijeka, u prvom redu kao odgovor na europske kvote u proizvodnji kravljeg mlijeka. M(jekarski li.st
Tablica 1: Osobineproizvodnje i kozjegmlijeka u nekimzemljamaEU
Francuska
Proizvodnja mlijeka (mil. litara) mlijeko 304
•!• kozje mlijeko 520
Broj farmi i kozarske)
4 800 •!• kozarske 14 500
proizvodnja mlijeka (I u laktaciji) •!• ovce
koze
lacaune više od 200
Korzika manje od 100
alpina i sanska više od 500
Korzika manje od 100
cijena mlijeka (EURO) •!• mlijeko 0,85 (Korzika I, I O)
kozje mlijeko 0,51
Broj mljekara koje otkupljuju mlijeko •!• mlijeko 40
kozje mlijeko 45
Broj farmi na kojima se proizvodi sir •!• sir 1 000
kozji sir 3 500
Situacija u i kozarskoj industriji razlikuje se od države do države. U posljednjih 20 godina velike mljekare znatno su utjecale na restrukturiranje sveukupne slike u proizvodnji i kozjeg mlijeka, mijenjati tradicionalan sustav u kojemu prevladavaju stotine malih (obiteljskih) kapaciteta.
Glavni problemi s kojima se velike mljekare i kozje mlijeko sezonski je karakter proizvodnje, što se nepovoljno odražava na iskoristivost kapaciteta u siranama i na (ne)moopskrbljivanja tržišta proizvodima od i kozjeg mlijeka tijekom cijele godine.
U Francuskoj, pored velikih industrija, ulogu zadržale su obiteljske farme koje uz pridržavanje propisanih higijensko-sanitarnih mjera mogu proizvoditi sir od mlijeka proizvedenog na vlastitom obiteljskom gospodarstvu.
Mljekarski list 02/2005.
Soaniolska Italija Nizozemska
latxca manje 100-200 manje odod 100 100
assa fviše od 200 800
canaria 250-500 manje od manje od murciana više 250 250 od 500
Tržište i kozjeg mlijeka razlikuje se od globalnog tržišta kravljeg mlijeka koje se dijelom proizvodi za konzumaciju. I uz pokušaje širenja tržišta konzumnim kozjim mlijekom, ili jogurtom od i kozjeg mlijeka, gotovo sva i kozjeg mlijeka se u sir.
Na proizvodnju i kozjih sireva snažno nacionalne ili regionalne tradicije. Više od 70 europskih sireva od ili kozjeg mlijeka ima potvrdu izvornosti (PDO certifikat). Najpoznatiji sirevi s PDO certifikatom su Roquefort (21000 t godišnje), Pecorino Romana (32 000 t godišnje), Pecorino Sardo i Fiore Sardo sa Sardinije, Manchego sir iz Španjolske (4 800 t godišnje) i Feta sir iz (70 % od nacionalne proizvodnje sira).
Proizvodnja i kozjeg mlijeka, kao i i kozjih sireva konstantno raste. I pored toga ova je proizvodnja neprestano izložena novim izazovima a jedan od glavnih je svakako
organiziranost proizvodnje. proizvodnje i kozjeg mlijeka u pojedinim regijama ovisit o razvoja servisnih službi ovoj proizvodnji (savjetodavna tijela, organizacije, izrada ekonomskih strategija i sl.). U mnogim regijama takve službe još nisu razvijene, a bez njih bi ova proizvodnja mogla biti marginalizirana.
Drugi bitan proizvodnje i kozjeg mlijeka u jest razina financijske potpore ovoj proizvodnji. Naime, poljoprivredna politika Europske unije utjecat na visinu poticaja farmerima. Jedna od glavnih stavki o kojima ovisiti proizvodnja
i kozjeg mlijeka je i razina podrške razvoju ruralnih a osobito s težim uvjetima gospodarenja.
U ovo si ozi"a stoji kako su izgledi proizvodnje i kozjeg mlijeka povoljni (posljednjih tridesetak godina ova je proizvodnja restrukturirana specijalizacijom farmi za proizvodnju mlijeka, što je intenziviranjem i proizvodnje. ove proizvodnje itekako ovisiti o kretanjima u poljoprivrednoj politici Europske unije (visina poticaja, potpora razvoju ruralnih i društvenim zbivanjima (zainteresiranost nasljednika za preuzimanjem farmi i
DR7ANJE,HRANIDBA I MENADŽMENT
SJMENTALSKOGGOVEDA
U organizaciji Hrvatskog centra dana 7. i 8. prosinca 2004. godine u i Babinoj Gredi održana su predavanja u organizaciji «Europskog saveza simentalskog goveda». Predstavnici «Europskog saveza» bili su predsjednik Saveza gosp. Richard Pichler (AGOF), tajnik Saveza Georg Rohrmoser (ASR) i Christian Rechberger savjetnik u «Udruzi simentalskog goveda Austrije», koji pomaže u radu na obiteljskom gospodarstvu koje vodi njegov otac i brat.
Gabrijela dipl. ing.
Tema predavanja bila je Uzgoj, hranidba i menadžment simentalskog goveda u i Austriji te prilagodbe istih na uvjete uzgoja u Hrvatskoj
Nakon predavanja posjetili su farmu gosp. lvana u Kozarevcu i farmu gosp. Ivana u Babinoj Gredi.
Svrha ovih predavanja bila je savjetovati kako poboljšati uvjete za što bolji i uzgoj simentalskog goveda u
JAV
Samo jarenje, kako radi kozemajke tako i radi njenejaradi, mora biti organizirano u uvjetima. Koze se jare same, bez i je rijetko potrebna.
P_rofdr. _se. _
Upravo u ovo vrijeme, od do travnja, broj ko:za u Hrvatskoj se jari, osobito onih namijenjenih proizvodnji mlijeka. Jarenje predstav(ja :završetak fa:ze intrauterinog života (života u utrobi) i :iivotajareta u vanjskoj sredini. manje porodne mase . .._
Koze s više jaradi lakše se jare od koza s jednim jaretom, zbog
Mlade koze, koje se jare prvi put, teže se jare nego starije. da je jarenje jedna od najvažnijih faza u uzgoju koza, bilo u proizvodnji mlijeka ili mesa, ga mora maksimalno spreman o pripremi koza i kozarnika za samo jarenje. Prije jarenja poželjno je da nastamba (kozarnik) bude suha, nasteljena i dezinficirana, a da se jarenje, po odvija na jednom mjestu. Treba voditi o temperaturi u objektu, osobito u vidu (kao što je navedeno) da se broj koza u našim uvjetima jari zimi. Prije jarenja poželjno je odvojiti gravidne koze odjalovih, i ako postoji je potrebno odvojiti visoko-gravidne koze od koza koje se jariti kasnije. Na taj lakše je kozu koja se jariti. Prema potrebi treba napraviti broj malih pojeboksova (odjeljaka) u koje se smještaju koze par dana prije jarenja ili ojarene koze sa svojim potomstvom. Na taj koze brže i
i bez problema svoju jarad i dobre su majke, katkada se dogodi da pojedina grla, osobito prvojarkinje, jare ne prihvate odmah. Dobro je tada takvu kozu odvojiti od ostalih, staviti je s jaretom u zasebni boks gdje ostati sve dok ga prihvati. Isto tako u boksove valja stavljati koze koje su iz bilo kojih razloga izgubile jare, a s namjerom da bi prihvatile drugo jare. je svako jare bitno, stoga treba i nastojati da smrtnost jaradi bude što manja. Adekvatno tome, i krajnji financijski rezultat bit bolji.
U je kozu koja se jariti po nalijevanju i vimena. Vime kasnije natekne, a na opip je tvrdo i nabreklo. Treba napomenuti da se starije koze (koje su se jarile) zajarenje pripremati kasnije, što se najbolje po vimenu. Mlade koze, prvojarkinje, za jarenje se pripremaju ranije. Kozaje neposredno nemirna, izdvaja se od ostalih koza mjesto pogodno za lakše jarad, smanjuju se.--------------------------, gubitci jaradi koji nastaju i udarcima drugih koza, a uz to je olakšano jaradi i koza - majki nakonjarenja: je li jare i koliko sisalo,je li uzimalo obje sise, kako se koza ponaša, li jare, jede li itd.? Odvajanje koza neposredno prije jarenja osobito je važno za koze, jer se nerijetko dogodi daje mlada koza nakon jarenja zbunjena, prestrašena i ne prepoznaje vlastitu jarad. Na ovaj to se izbjegava pa su gubitcijaradi smanjeni. koji uredno vode evidenciju pripusta, trajanje gravidnosti, lako napraviti plan jarenja te pravodobno smjestiti koze u male boksove. Iako koze redovito
jarenje (svoj mirni kutak). Kopka nogama kao da želi napraviti gnijezdo, se oko sebe, liježe i ustaje. Jarenje pojavom trudova koji bivaju sve i koza ojari se u položaju, no nije jarenje i Nakon otvaranja cerviksa pojavljuje se mjehur u kojemu se naziru noge. Mjehur puca sam (ako ne pukne treba ga probiti), jare polako klizi van, se dio glave (njuška), zatim trup i stražnje noge. Normalno je jarenje i onda kad jare izlazi stražnjim nogama. suvremenih pasmina koza jari više od jednog jareta, pa nakon prvoga treba brzo i drugo, a možebitno i jare. Odmah nakonjarenja majka jare, njuška ga i liže te mu tako vlastitu termoregulaciju. Brzo nakon jarenja jare ustaje i traži sisu. Pola sata do sat nakon istiskivanja plodova izlazi posteljica. Ako se to ne dogodi, treba tražiti veterinara. Koze su nakon jarenja umorne, i dulje liježu pa ih treba pustiti na miru.Neki odmah nakonjarenja tjeraju kozu da ustane, a to nije dobro. Jarenje je izuzetno naporno za kozu, iscrpljuje ju, pa se nakon jarenja koza mora odmoriti. N akonjarenja iscjedak iz vulve posljedica je postupnog stezanja uterusa i istiskivanja zaostalog sadržaja koje traje 7-14 dana. Involucija uterusa maternice u normalan položaj) traje 30 do 45 dana. Iscjedak
Ratari žetvi pristupaju najozbiljnije, prethodno i strojeve za žetvu i ambare za prihvat žitarica. Podešavaju strojeve da berba bude što bolja, a rasip zrna što je manji jer o tome im ovisi ukupan prihod. Isto tako se priprema, organizacija i provedba jarenja odražava na ukupnu dohodovnost svake kozarske proizvodnje i mlijeka i mesa. Poznato je daje u uzgoju koza najviša smrtnost jaradi, pa je sveza ukupne smrtnosti u stadu i postotka uginule tek ojarene jaradi. Neposredno nakonjarenjajarad ugiba uslijed neadekvatne hranidbe tijekom intrauterinog života, a poslije zbog gaženja i bolesti. Udio uginule jaradi donekle ima veze i s pasminom, ali ne na da jarad jedne pasmine više ugiba od druge, nego je u izravnoj svezi s legla. Naime, može se smrtnost jaradi plodnijih pasmina i to onda kada se dobiva više jaradi. Poznato je da je jarad iz brojnijeg legla manje porodne mase i slabije razvijena. Brojne su znanstvene spoznaje i potvrde utjecaja porodne mase na smrtnost jaradi. Neki autori navode da nakon jarenja može uginuti 24 do 3 7,5% jaradi manje porodne mase i samo 6,2 do 9% teže jaradi. Smrtnost jaradi povezana je i sa spolom jareta, stada, sezonomjarenja i dr. Muška jarad nakonjarenja ugiba od ženske. Isto tako u nekontroliranim uvjetima, radi znatno nakon jarenja, ako je završilo bez ~-----------------------~ problema, nema nikakvog mirisa. u zaostajanja posteljice i lohija, infekcije ili upale uterusa, miris iscjetka vrlo je neugodan, je boje i gnojan. Upalu uterusa treba odmah jer u protivnom može do sterilnosti koze, tjelesne slabosti pa i
Smrtnostjaradi da volim tehnološke zahvate u u i kozarstvu) sa u ratar-
stvu, to i ovom prigodom. Pravilni (fiziološki)položajploda: (A) prednji, (B) stražnji i (C) dvojci
smrtnostjaradi zimi nego ljeti. Radi što manje smrtnosti jaradi i dohodovnosti proizvodnje mlijeka i mesa, potrebno je voditi i o zdravlju koza (majki). Stoga koze prije pripusta treba tretirati protiv unutarnjih i vanjskih parazita, a tijekom gravidnosti i protiv enterotoksemije o je pisano u Mljekarskom listu. J arenje koza mora se odvijati
ŠTETNE TVARI U MLIJEKU
u mikroklimatskim uvjetima. Prostor za jarenje treba biti suh, steljen (radi koja se jarenjem), i topao. Svako jare u prvim satima života mora dobiti kolostrum radi stjecanja pasivnog imuniteta, a opširnije o tome u broju Mljekarskog lista. O
OSTATCIŠTETNIHTVARI
NevijoZdolec,dr. vet. med.
U MLIJEKU
Osim patogenim mikro-
Mlijeko i proizvodi su i dalje, suvremenim proizvodnje, izvori štetnih
tvari koje sustavno ugrožavaju zdravlje organizmima, ljudsko zdravlje je .._ ________________________ r' danas više nego ikad ugroženo kemijskim tvarima masovna primjena u intenzivnoj proizvodnji ipak za sobom nosi i neželjene posljedice. putevi kemijskog mlijeka su upotreba veterinarskih lijekova u terapijske svrhe, njihov dodatak hrani, upotreba kemijskih sredstava u zaštiti bilja, suzbijanju nametnika, pri pranju i dezinfekciji vimena i opreme za mužnju. Najvažnije skupine kemijskih rezidua su antibiotici, antiparazitici, hormoni i hormonima tvari, potom poliklorirani bifenili, mikotoksini (aflatoksini), nitrozamini, teške kovine (kadmij, olovo) i pesticidi.Na prisustvo teško razgradivih tvari u okolišu industrijskog podrijetla (teške kovine, poliklorirani bifenili) ne možemo utjecati, mesavjesnim pristupom ipak se mogu sprijenaknadna kemijska mlijeka.
Dopuštene pojedinih tvari u namirnicama regulirane su Pravilnikom o pesticida, toksina, mikotoksina, metala i histamina i tvari koje se mogu nalaziti u namirnicama, te o drugim uvjetima u svezi zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta upotrebe (NN RH br. 46/94., 45/98., 11/01., 39/03.). U svrhu zaštite zdravlja u okviru nacionalnog monitoring
Ml.fekarski list 02/2005.
programa, donesen je i Pravilnik o mjerama za monitoring tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN RH br. 118/04.) koji je u potpunosti sa Smjernicom Europske unije broj 96/23/EC.
Veterinarski lijekovi
·Za proizvodnju mlijeka visoke neophodno je besprijekorno zdravstveno stanje stada. Nažalost, intenzivna proizvodnja mlijeka dovodi i do kao i bolesti žlijezde muznih životinja. (N e)kontrolirana primjena veterinarskih lijekova, posebice antibiotika u mastitisa, dovodi do njihova zaostajanja u mlijeku. Prema propisima zabranjena je za javnu potrošnju mlijeko životinja koje su dopuštenim tvarima, a za koje nije protekla propisana karencija. Pravilnom primjenom antibiotika i poštivanjem karencije mogu se nepoželjne posljedice, poput alergijskih reakcija ljudi, pojave rezistentnih sojeva bakterija ili pak nepovoljnog utjecaja na starter-kulture u proizvodnji fermentiranih proizvoda; Veliku odgovornost u imaju i veterinari i vlasnici životinja. Veterinar koji obavlja životinja na farmi mora pratiti
Vašafarma je Vašživot...
Investirajte • U SVOJU
Farmer krediti za proširenje gospodarskih djelatnosti
Rok otplate 12 - 84 mjeseci uz kamate
8,50% - 9,75%
Statusni krediti mlijeka - brza kreditna rješenja s rokom otplate 12 - 36 mjeseci
Prijevremena isplata naknada za mlijeko Lurinim kooperantima (12-tog u mjesecu)
uvjete uzgoja životinja, voditi evidenciju na farmi, bilježiti vrijeme i primjene lijeka, oznaku životinje i vrijeme trajanja karencije. Vlasnik i/ili posjednik životinje smije primjenjivati veterinarske lijekove samo pod kontrolom veterinara i voditi evidenciju koju, kao i veterinarske recepte, mora najmanje 5 godina.
Osim pravilnog primjenjivanja i poštivanja karencije dopuštenih tvari, neophodna je i kontrola prisutnosti zabranjenih tvari (koje se nikako ne smiju primjenjivati na životinjama) navedenih u Pravilniku o mjerama za monitoring tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (NN RH br. 118/04.).
Sustavno biorezidua
Svrha plana kontrole reziduaje ispitivanje i otkrivanje razloga zaostajanja rezidua u hrani životinjskog podrijetla, pa tako i u mlijeku. Planom monitoringa je i uzorkovanja i broj i uzoraka ovisno o vrsti životinje i proizvodu životinjskog podrijetla. U tom smisluje propisano da službeni uzorak mlijeka uzima ovlaštena službena osoba (ovlašteni veterinar, veterinarski inspektor) na da se uvijek može dokazati farma s koje mlijeko Uzorci mlijeka uzimaju se na farmi iz sabirne cisterne ili u mljekari prije nego se sabirna cisterna isprazni. Osim u okviru plana, službena kontrola može se obavljati i nasumce. Pri tome je važno napomenuti da uzimanje uzoraka mlijeka za kontrolu rezidua mora biti i kako bi moglo biti pravo stanje na terenu. Ukoliko rezidua odobrenih tvari prelazi maksimalno dopuštene valja poduzeti sve mjere potrebne za zaštitu javnog zdravlja, što može zabranu mlijeka s farme zajavnu potrošnju na vrijeme. U ponovljenog maksimalno dopuštene za rezidue, veterinarski
ŠTETNETVARIUMLIJEKU====================
inspektor nadzirati objekt u razdoblju od najmanje 6 mjeseci.
U nedopuštenog tj. primjene zabranjenih tvari (npr. kloramfenikol) uzimaju se službeni uzorci tjelesnih od nekoliko nasumce odabranih životinja kao i uzorci hrane i vode za životinje. Ako se utvrdi da neovlaštena osoba posjeduje zabranjene tvari i proizvode, veterinarski inspektor iste stavlja pod službeni nadzor do poduzimanja mjera. U potvrde nedopuštenog tako tretirane životinje treba neškodljivo ukloniti. se u 12 mjeseci provodi strogo kontroliranje farme i/ili farmi koje pripadaju istom vlasniku.
Štetnost biorezidua
Za razliku od mikroorganizama na koje
možemo djelovati fizikalno-kemijskim postupcima, mnoge kemijske kontaminante nije ukloniti iz mlijeka. Primjerice, kemijska obrada svježeg sirovog mlijeka nije dostatna za uklanjanje nekih pesticida, antibiotika i dr., paje takvo mlijeko neupotrebljivo i higijenskije neispravno. Kako je ostatci antibiotika u mlijeku mogu ozbiljne zdravstvene probleme ljudi. Nadalje, pojava rezistentnih sojeva bakterija, ostalog, posljedica je i prisutnosti ostataka antibakterijskih tvari u mlijeku. Naravno, antibiotici u mlijeku i na preradbenu vrijednost mlijeka koja je nikakva, što je posljedica djelovanja antibiotika na fermentacijske mikroorganizme je proces fermentacije. potpuno onemo-
U ekonomiji vrijedi pravilo da se pri investiciji valja rukovoditi postignutom razinom tehnologije i stupnjem iskorištenja kapaciteta, te investitora da na pravi iskoristi novu investiciju i tehnologiju i iskorištenje kapaciteta. Nova investicija treba unaprijediti i tehnologiju i kapacitet, pri se ukupna efikasnost imovine investitora treba Pritom, sredstva (kreditna sredstva) moraju imati efikasnost (mjerenu stopom rentabilnosti) od kamatne stope na kredit.
Kako to izgleda s farmom krava? To da u investiciju ne treba ako nismo u stanju kapacitet - namuzeno mlijeko po jednom grlu, te ako investicija ne donosi ostatak sredstava - profit nego da smo uložena sredstva uložili u neku drugu proizvodnju za koju smo možda sposobniji ili koja je manje od proizvodnje mlijeka. U
Investicija predstav'/ja ulaganje u novu
imovinu koja treba rezultirati novom, proizvodnjom, koja opet donijeti dodatnu korist investitoru.
najgorem investicija nam mora donijeti profit nego da smo uložili sredstva u neki investicijski fond kojih danas imamo na izboru u Lijepoj našoj, a svi imaju ili barem velike prinosne stope.
U nas postoje primjeri govedarskih farmi gdje su vlasnici kupovali junice po cijeni iznad 16 kuna, ulagali stotinjak eura u objekte i opremu po kamatnim stopama iznad 6%, ali dobra otkupna cijena s poticajima i namuzenim mlijekom preko 6 litara po grlu, u cijelosti su opravdali investiciju. S druge strane, postoje gospodarstva koja su koristila povlaštene državne kredite s kamatom ispod 3%,
Doc.dr. se. Zoran
a tek nekoliko muznih grla postali su „zarobljenici" malog osnovnog stada i niske
Takvima je teško jer su prošla vremena „zelenih kredita" bez devizne klauzule. Nažalost, dosta kredita iz te povlaštene kreditne linije se ne po razmišljanju kada je država oprostila kombinatima, neka oprosti i nama. Takvo promišljanje se kao bumerang novim korisnicima kreditnih linija. Ako su informacije koje dolaze s terena, su troškovi
„povlaštenih" kredita iz državnog kako ne bi u liniju ušli poduzetnici mljekarske proizvodnje i korisnici koji i ne misle kredite.
se zalažem za što povoljnije kredita. Kada se ide u govedarski program s preko proizvodnih jedinica, onda se efikasnost investicije može Postoji dobra jeftinijih tipskih farmi, te nabave muznih grla i opreme preko javnih
To su osnovne pretpostavke niže nabavne cijene koje po nekim procjenama mogu biti do 30% niže od cijena za ulaganja. Troškovi (obrade) kredita, ili kako se kod nas kaže „papirologija", ne bi trebali biti od 1%, pa sam pomalo na neke informacije (nadam se da nisu kako su iznosi za tu namjenu u operativnom programu od 50 do 100 kuna za farmu s 40 muznih grla. Po od 1,39 milijuna kuna za farmu kapaciteta 40 muznih grla to od 3,6 do 7,2%. Ne želim ni pomisliti da se u operativnom dijelu išlo kao u izradi programada oko 20% investicije pokrivaju investitori. Tada bi ova „papirologija" bila od 4,5 do 9,0%. Malo previše! Pitanje je li kod nas biti gospodara koji ,,Pa, kuda ide tele nek' ide i ular" i u takva kreditna rješenja ili se potvrditi izreka da svuda u svijetu ovce šišajusamo kod nas deru. Ne bi bilo prvi puta da se sve pod parolom povoljnog rješenja za dobrobit poljoprivrede pošteno „oderu" naši Dobro, živi bili pa vidjeli. Mislim, i znam, da se
moglo puno sretnije riješiti osiguranje kredita. Ovako se problemu pronalaska preko investitora koji imaju volju, znanje, iskustvo, proizvodnju, nešto kapitala i dosta zemlje za proširenje farme pridodati i još jedanspremnost postotka.
Nadam se samo da svi drugi uspješnosti mljekarske proizvodnje - državni poticaji po grlu i korištenom zemljištu i funkcioniranje službe potpore biti na visokoj razini kada se ne može zadržavanje sadašnje otkupne cijene mlijeka u duljem razdoblju.
O ekonomici korištenja kredita je pisano u više rubrike Gospodarstvo u Mljekarskom listu. Izdvajamo samo neke: Nabavka poljoprivredne mehanizacije korištenjem "povlaštenih" kreditnih programa, 11/1998.; korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove govedarske proizvodnje, 8/2000.; Troškovi nabavke muzne opreme, 2/2002.; Troškovi obnove osnovnog stada u obiteljskom gospodarstvu, 5/2002. Jedno od osnovnih pravila pri ustrojavanju suvremene mljekarske farme je da ne treba "škrtariti" pri nabavi muznih grla, suvremene opreme, strojeva, objekata i u proizvodnji mlijeka, ali ne zaboraviti štedljivosti i ekonomiZašto platiti nešto što cijenom ne opravdava kvalitetu ili se u gospodarstvu ne može dovoljno iskoristi?
Postoje specijalizirane metode i postupci ocjene investicija za koje se objašnjenja mogu u navedenim tekstovima. Na prvi pogled se zamršeno, ali nije "Sveto pismo" i relativno lako bilo tko može pohvatati konce pa sam napraviti za svoje gospodarstvo i svoju investiciju. Danas više službi nudi svoje kalkulacije koje su metodološki vrlo U savjetodavnoj službi su vrlo pregledne i detaljne, tako da ne bi trebalo biti problema s za svakog koji ozbiljno promišlja svoje poslovanje.
Mljekarski li.st 02/2005.
<Dugogodišnja tradicija
prodaje steonih junica
mljekarama i trgoi,cima diljem si,ijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite
u našoj karanteni steone
junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<f3uditekorak ispred!
Investirajte u bolju
Ekonomsko naših donekle se razlikuje od metodologije koju daju ekonomski Radi se prije svega o izuzimanju troškova amortizacije i vlastitog rada, o je bilo dosta u rubrici «Gospodarstvo» u Mljekarskom listu.
Zato u ovome radu dajem prikaz osnovnog razmišljanja naših gospodara - promlijeka koji vjeruju ostatku prihoda (zaradi) više nego nekim pokazateljima koje agroekonomisti. Prikaz ne može biti bez „brda" ali nadam se da pojednostavljeni može napraviti svatko za svoju proizvodnju i vidjeti kako i koliko mu se isplati. Ja ovdje dajem neke svoje dileme i razmišljanja o svježoj ponudi kreditnih linija za govedarske farme.
Uzeo sam za primjer korištenja kredita farme s 20 do 40 muznih krava, jer je poznato, zalažem se za farme koje osigurati punu uposlenost i egzistenciju za 2 radno aktivna Kako vjerujem da nema za naše sadašnje i njihove nasljednike ako nemaju pristojnu za svoj rad, su i troškovi vlastitog rada. i isplativost investicije mjeri se ostatkom dohotka, odnosno dobitka po porezima i obvezama po kreditu.
Okvirna ulaganja u suvremenu farmu iznose oko 52 kuna po muznom grlu. Pretpostavljeno je kako se ulaganje ostvaruje preko državne podrške, cijene, a ne kako kod nas zna biti - napuhane.
Tablica1: ulaganjapo grlu
Mljekarski li,st 02/2005.
Mehanizaciju i zemljište je u uvjetima iz ukupnih ulaganja, no da znamo u kakvom su stanju strojevi i oprema u našim gospodarstvima, te koliko zemljišta posjeduju, onda nije nerazumno za sigurno poslovanje farme ozbiljnog kapaciteta i ove dvije stavke.
Tablica2: ukupnih ulaganja(u kunama)
Vriiednostimovine 20 orla 30 orla 40arla
Ukupna ulaganja u
farmi su od 1 do 2 milijuna kuna, s time da se osnovna ulaganja procjenjuju na 690 te 1 i 1,4 milijuna kuna. Osnovna obilježja, odnosno normativi proizvodnje takvih farmi, dani su u tablici 3.
Tablica3: Proizvodna i tehnološkaobilježjafarme
Broi krava arta 20 30 40
Mlijekopo grlu litara 6 000 6 000 6 000
Namuzenomlijeko litara 120000 180000 240 ODO
Posišetelad, gubitci litara 3 600 5 400 7200
Prodanomlijeka litara 116400 174600 232 800
Prodanoteladi orla 8 12 16
Potrebnepovršine
Kukuruzza silažu ha 1,14 1,71 2,29
DTS-zasilažu ha 2,56 3,85 5,13
DTS-zasijeno ha 2,79 4,19 5,58
Pašnjaci ha 8,00 12,00 16,00
UKUPNO ha 14,50 21,75 29,00
U tablici 4 prikazani su pretpostavljani iznosi ekonomskih varijabli koje ekonomiku proizvodnje mlijeka na farmi. Ovi su iznosi kombinacija sadašnjih i uvjeta, jer povoljnost navedenih vrijednosti može se u pristupnom razdoblju do 2007. godine a i kasnije nadamo se, naša država zadržati (kroz druge
poticaje) prodajnu cijenu mlijeka na bruto razini 0,37 i 0,45 eura po litri.
Tablica4: Procjenafinancijskih
Opis Jedinica Iznos kn
Osnovna cijena mlijeka kn/litra 2,66
Cijena teladi kn 1.600
Premija države kn/litra o
Premija mljekara kn/litra o
Poticaji za kravu kn/grlo 800
Poticaji za pašnjake i livade kn/ha 250
Poticaji za krmna bilje kn/ha 1.250
Pretpostavljeni su kreditni uvjeti: kamatna stopa 3,00%, 2 godine 8 godina otplate, broj godišnjih otplata 3.
U tablici 5 prikazan je tijek dobiti i gubitka za farmu kapaciteta 40 muznih grla i proizvodnju mlijeka od 6,5 litara mlijeka po grlu. U prvoj godini projekta (nulta godina) je 70%-tno ostvarenje punog prihoda. Vidljivo je da za vrijeme otplate kredita nema neto dobitka na farmi. Tek u vrijeme i po otplati kredita, ostvaruje se neto dobitak.
Tablica5: Tijek dobiti i gubitka (u kunama)
Godinaprojekta
Energija
Bruto (vlastite i
usluge)
Amortizacija
vlast.rada)
Prema navedenim uvjetima poslovanja na farmi od 40 muznih krava, za razine muznosti u razdoblju otplate kredita (10 godina) ostvaruju se akumulirani financijski rezultati prikazani u tablici 6.
Tablica6: Prikaz financijskihrezultataza farmu s 40 f!,ria,muznostod 4 620 do 6 600 litara
Akumulacija 4 620 6 000 6 500 6600 prihoda
rezultata
Puna efikasnost mjerena neto dobitkom je na razini od 6 600 litara po grlu, a najniži financijski rezultat akumulira se na razini od 4 620 litara. Po otplati kredita na razinama iznad 6 000 litara ostvaruje se godišnja neto dobit od 11 7 kuna, što osigurava punu efikasnost ulaganja i profitabilnost investitoru.
Tablica7: Financijskirezultatiza farmu s 30 muznihgrla
U tablicama 7 i 8 vidljivi su financijski podatci za razine na farmi s 30 i 20 muznih krava.
Puna efikasnost mjerena neto dobitkom za 30 grla na razini je od 6 500
a najniži financijski rezultat akumulira se na razini od 4 650 litara. Po otplati kredita na razinama iznad 6 500 litara ostvaruje se godišnja neto dobit od 119 kuna, što osigurava punu efikasnost ulaganja i profitabilnost investitoru. je situacija i na farmi s 20 muznih grla, s time daje po otplati kredita godišnja neto dobit oko 123 kuna na razini' od 6 600 litara.
Tablica8: Financijskirezultatiza farmu s 20 muznihgrla
Akurnulaciia 4 650 6 000 6 500
Može se da su za povoljne financijske rezultate i isplativost ulaganja u suvremenu farmu potrebne razine veod 6 000 litara po grlu. Kada se na minimalne proizvedenog mlijeka za efikasno poslovanje nakon otplate kredita, tada možemo ulaganje u ove farme za razine muznosti preko 4 600 litara po grlu. Naravno, u vrijeme otplate kredita farme posluju na nepriznavanja punih troškova vlastitog rada i amortizacije, odnosno prema financijskog rezultata tj. doprinosa
(gross margin). Po otplati kredita puna efikasnost ulaganja i profit investitora mjereni godišnjim neto dobitkom iskazuje se na razini od 4 650 litara za farmu od 20 i 30 muznih grla, te 5 200 litara za farmu s 40 muznih grla. Zanimljivo je usporediti odnose troškova kredita za kamatne stope. Tako se može da tijekom 10-godišnje otplate svako postotno kamate na kredit, za gotovo 3 kuna po kravi troškove kredita. Jednostavno, ako vam netko nudi kredit po stopi od 5%, to da vam troškovi kamata rastu za oko 3 x 3.000 kn u odnosu na programom razvitka pretpostavljenih 2%. Ili, onako «odokativnom» metodom procijenjeno oko 1 000 litara mlijeka po grlu. litara je lako napisati, ali nije uvijek lako i proizvesti kao što se lako napiše i još lakše uzme kroz otplatu kredita. Nadam se da od države podržavani krediti ostati na razinama od 2 ili 3%, pa iako se ,,troškovi obrade kredita" ili „papirologija" iskazuju u nerealnim iznosima, ukupno
Tablica 9:Kunska razlika kamata ovisnoo kamatnoj stopi (iznosu kunama, u odnosuna 2% kamatu)
2.500.000 ..------
Gra{t'kon1: Odnosotplatnogdijela i kamata po kreditu (3% kamata) po kreditu još je ispod kredita koje komercijalna kamatna stopa.
2.000.000
I svakako, kod kreditnih linija iz državnog treba inzistirati na zakonu velikih brojeva. Veliki broj ulaganja mora rezultirati u što vemjeri tipskim rješenjima (koja su jeftinija), manjim troškovima obrade kredita i tako manju a uspješnost ulaganja. O
Poštovani dr.
MIJekarski list kroz cijelu godinu i osobito temu o gospodarstvu i proizvodnji mlijeka, sam Vam napisati ovo pismo.
Dr. - ova gospodarstva koja najviše kritizirate sa ovih 2 500 1.mlijeka, to su vam 90 % dvoje ljudi starijih od 60 godina. Ako mi od njih da povisiti proizvodnju i promijeniti tehnologiju, onda smo u velikoj zabludi.
Kad je došao zakon o poticajima i trebao si iz 3 krave na 4 pa na 5. Oni su išli iz 4 na 3 pa na 2 i mnogi imaju sadajednu za svoje potrebe. Ovih par ljudi koji nešto rade i htjeli bi imati više, to treba samo vidjeti kako se gdje drže krave, u kakvim stajama, a si ne mogu jer je financijska situacija katastrofalna.
Mnoga su neriješena pitanja sela, 45 godine prošle države ljudi su masovno napustili ovaj kraj, zemlju su uzeli kombinati, a seljaci bježali što dalje od zemlje i od krave. Ovih 15 godina nove države nije se ništa promijenilo na bolje.
boji upuštati. Veliki je problem zemlja što naša država u 15 godina nije uspjela skoro ništa riješiti, a još se ne zna ni kada ni kako, a sa 51Oha zemlje ne može se imati 50 krava.
Problem je edukacija tog seljaka, da upozna nove tehnologije, novi držanja krava i hranidba krava, to možemo u Mljekarskom listu ili Gospodarskom listu i to je sve, nema naših u selo da vide kako to tamo izgleda. Veliki je problem neorganiziranost sela, nema nikakvih udruga, zadruga preko kojih bi to selo moglo lakše proizvoditi i prodavati svoje proizvode, a mi smo prepušteni sami sebi, da svaki za sebe bude menadžer, trgovac, tehnolog, jednostavno sve sami.
Ovaj novi plan obnove govedarstva u Hrvatskoj, a kojem vi najviše pišete, to je jako veliki problem za siromašnog seljaka, veliki su krediti, velika ulaganja, u što se velika vas kritizirati na vaš rad,jer mislim da vi svoj posao dobro radite, ali vam iznijeti nekoliko podataka iz života moga sela, što mislim da i vama biti interesantna, iako kažete da dobro poznajete probleme sela. Živim u jednom dosta siromašnom kraju nedaleko idealnom za bavljenje Selo je imalo poslije II. svjetskog rata 170 a danas ima 61 u kojoj netko živi. Od toga 35 nema niti jedne krave, 21 ima potomak za Samo jedno gospodarstvo ima noviju staju za oko 20 krava, a 5 gospodarstava ima od 5-10 krava i to u lošim uvjetima držanja. Ovo ostalo ima 1-3 krave i to su oni koje najviše kritizirate sa proizvodnjom do 2 500 litara mlijeka godišnje, aja vam mogu daje to kod nekih još i manje. To vam je život i katastrofa sela u svakom pogledu.
A lijepo piše u Mljekarskom listu gosp. nigdje na svijetu nisu seljaci vodili nove ideje i napredak sela, nego su to vodili a kod nas izgleda je sve naopako, a na kraju izgleda da smo mi sve krivi, da mi razvoj i napredak sela, a to nije istina, jer danas seljak sve novo i napredno, samo je pitanje kakvi su uvjeti i dali se to može, jer na tom putu jako velike, nekad i nepremostive probleme.
Dr. problemi sela su ogromni i teško rješivi u kratkom vremenu, uz najbolju volju cijelog društva i svih koji mogu tu jako sporo ako nešto ne promijenimo na bolje u odnosu kako je išlo do sada.
Dr. ima toga za napisati cijele studije, ali i ovo malo je jedan moj kratki osvrt na stanje sela kako gaja vidim.
Pozdravljam vas i želim mnogu uspjeha u vašem radu, a onda se nadam i u našem.
Stjepan Matešin
Tradiciiu i povierenie
Uvijek mi je drago javljanje našeg i Vašeg Mljekarskog lista. I pohvale i pokude. Važno je potaknuti Vas na razmišljanje i komentare. Posebno je važno dati svoje mišljenje iz prakse, jer nerijetko se da ili - kako kolega piše za nekenaprave baš prevelik odmak od stvarnosti, što da im savjeti ne dopiru do proizvodnje. Pogled na probleme mljekarstva samo iz jednog ugla, odnosno gledišta isto je tako pogrješan. Zato se nikome ne smije dati za pravo da bez kritike i uvažavanja misli i iskustva drugih put jedne tako važne poljoprivredne proizvodnje kao što je mljekarska.
Osobno, prolazim selima kao što je ovo Vaše koje opisujete. kraj je donekle mome kraju u Brodskom posavlju, pa mije i zbog toga drago ga. I uvijek se zapitam kada trenutak da Zagreb toliko Vaše sumještane ili zbog kvalitetnijeg života, a dobre prometne povezanosti, više ostajati ili se tu
I molim Vas, ne kritiziram ja one koji su ostali s nekoliko krava i 2 500 litara mlijeka, koliko se kritika odnosi na one koji su odgovorni što ne daju znanje i za
kada ne možete imati broj krava. Ako nema nego su 90% kako Vi kažete starci, nije loše da imaju samo jednu kravu za svoje potrebe. Tada se zalažem za to da se smanji broj korisnika poticaja za mlijeko a iznos tome manjem broju ali krupnijih
Druga stvar je da se iz poreza na prihod tih krupnih, s dodatnim državnim poticajem, starijim ljudima pristojna mirovina i naknada za sve muke i patnje tijekom godina "pokusa" u sustavu poticaja i naknada. Jasno, da bi bili korisnici mirovine i naknade, trebate svoju zemlju predati n:-, korištenje onom jednom u selu koji imati ne 20 nego 50 i više krava. Iz njegovoga poreza i državnog poticaja Vama bi se isplatila naknada za zemlju i mirovina, ali s time da je zemljište
Vaše i samo Vaše. Nitko Vam oduzeti pravo nad vlasništvom, ali neka ga koristi netko uspješniji koji bolje puniti i laktofriz i državnu kasu.
Eto, tako "mali Ivica" ili kako ga zvali zamišlja raspodjelu prirodnih bogatstava jedne države i društva. Nije tako bajno ni u razvijenim zemljama, ali moramo svi pridonositi da se što više ide u tom pravcu.
I ja mislim da treba na ekonomskoj bazi utemeljiti organiziranost malih Pitanje je samo može li se toliko snage, volje i poštenja da funkcioniraju takve zadruge. Držim da bi se i državi i selu isplatilo ulaganje u takve projekte. Nažalost, (a posebno mali) moraju biti sami i manageri i i trgovci. U protivnom ih se previše zakida na putu od polja preko staje, pa do naplate od prodaje.
Suglasan sam s Vašim zemljišne problematike koja je jedan od mljekarske proizvodnje. Bojim se da je politika u mjeri odredila put i situaciju u kojoj je naše selo i na selu. Zato bi politika trebala pokazati i sustavnost u rješavanju tog problema. Nažalost, i Vi i ja možemo vidjeti kada se i na koliko dugo politika i sela i poljoprivrede. I tako, u ciklusima po mjesec dana svake druge ili godine.
Mora se priznati kako se u posljednje vrijeme a i bolje se radi prema pokazateljima broja na kvaliteti mlijeka i I nije bitno li biti spori na tom nekom našem putu prema boljem. Važno je uskladiti korake, koliko god oni sitni bili. Nastojim po svijetlim primjerima i svjetliju ma kako ona daleka bila.
Hvala Vam za Vaš osvrt i nadam se kako nam se javljati. Bit slobodan u Vas nazvati telefonom koji ste nam ostavili radi, nadam se, u Vašem selu i gospodarstvu. pozdrav, Zoran
CENTAR
Planinska 2b, 10000 Zagreb, tel.: O1/2441-411-------------
LEONARDO DT
( Comestar lee x Slocum )
VLASNIŠTVO: Centar za reprodukciju u Hrvatske, d.o.o.
PORIJEKLO: OHG (Osnabri.ick)
stada
Mlijeko
RZG - Ukupni proizvodni indeks
RZM - Zbirni indeks za proizvodna svojstva
RZE - Zbirni indeks za tip i oblik
PEDIGRE: Otac ovog bikaje poznati kanadski bik COMESTAR LEE-ET vlasništvo SemexAlliance, iz linije RAIDER STURBUCK ELEVATION.
otac je GLEN-TOCTIN SLOCUM, vlasništvo World Wide Sires, Ltd. (Select sires), linije CLEITUS TRADITION ELEVATION.
Bik ELEVATION vlasništvo World Wide Sires, Ltd. (Select sires) nositelj je vrlo poznate linije koja daje izvrsne bikove u SAD-u i Kanadi.
I s i s strane uzgoj u srodstvu je relativno nizak i iznosi za COMESTAR LEE-ET 4,4 %; i 3,4 % za GLEN-TOCTIN SLOCUM-a.
Majka ovoga bikaje dala u Osnabriick testnoj stanici: u 305 dana DT 14 275 kg mlijeka; m.m. 3,58% i 511 kg; prot. 3,20% i 456 kg Centar u Osnabriick ima program provjere bikovskih majki. Svaka kandidatkinja mora drugu laktaciju provesti u njihovom Centru (na provjeri) u standardnim uvjetima držanja i hranidbe. Takav daje podataka.
GENETIKA: Potomci ovog bika imat solidno u parametrima proizvodnje mlijeka, masti i proteina, ali najbolji rezultati bit vidljivi na tipu i obliku. Krave, ovoga bika, bit visoke, izrazite dubokog trupa, uske zdjelice, dobrih nogu, snažno vezanog prednjeg vimena i snažnog suspenzornog ligamenta, a sise biti blizu i kratke.
PREPORUKA ZA OSJEMENJIVANJE: Ovog bika možete koristiti i za poboljšanje masti i proteina u stadu, ali ponajprije za ispravljanje tipa i oblika životinje. Telidba ovoga bika je lagana, pa može osjemenjivati i junice. Pogodan je za osjemenjivanje krava, osobito ako želimo da njihovi imaju bolju visinu, dubinu, bolju prednje vime, središnji ligament, a posebice bolji položaj sisa radi lakše mužnje. Nije pogodan za životinje s izrazito uskom zdjelicom.
Mljekarski List 02/2005.
Visina S nag a t---------
Dubina trupa
karakter ,_______ _
Položaj zdjelice Širina zdjelice ,_____
Zadnje noge-odostraga 1------~
Zadnje noge-sa strane ,_______
Kut nogu zglob
Dubina vimena
Vezanost prednjeg vimena ,_________
Visina zadnjeg vimena
Suspenzorni ligament
Smještaj sisa-prednje 1-------------,
Smještaj sisa-stražnje ,_ __
Duljina sisa .______________
Kvalitetne rasplodne
steone junice iz
Govorimo hrvatskijavite nam se radi Individualne ponude! ,,
Iskoristite prednosti svjetske populacije goveda iz
U knjigama je zavedeno:
• 1,6 milijuna holštajna
• 650 simentalaca
• 200 goveda
usluge, proizvodi, vijesti: www.interboves.com
e-mail: info@interboves.com
LURINPROJEKTIZGRADNJEOSAMSTO
V
SUVREMENIHSTALA
Lurin projekt izgradnje suvremenih farmi za proizvodnju mlijeka pobudio je veliko zanimanje mlijeka. Izgradnja velikih farmi specijaliziranih za proizvodnju mlijeka, po visokim higijenskim standardima, priprema je proizvodnje mlijeka za ulazak u Europsku uniju.
Obiteljsko gospodarstvo Branka Horvatiniz Gusakovca pokraj Gornje Stubice jedno je od perspektivnih gospodarstava koje se profesionalno baviti proizvodnjom mlijeka. Proizvodnju mlijeka u obitelji su Brankovi roditelji. Diplome za proizvodnju mlijeka i priznanja sa izložbi dokaz su marljivosti i stalne suradnje sa Uz Lure namjeravaju graditi novu staju za 50 krava. "Lura nam je dogovorila i s bankama i s radova uvjete puno povoljnije nego da smo ih sami dogovarali. Novu štalu planiramo graditi ovoga Shvatili smo da što prije proizvodnju, to bolje za nas jer ulaskom u Europsku uniju dolaze kvote i želimo što prije osigurati što proizvodnju. Osim toga, naš sin namjerava ostati na gospodarstvu te mu na taj stvaramo uvjete da dalje razvija obiteljsku proizvodnju. Bilo bi dobro kada bi se papirologija mogla ubrzati. Nadam se da uskoro dobiti dozvolu za· -
Branko Što prije proizvodnju, našeg gospodarstva je sigurnija.
rukovoditelj otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka u Luri.
Gospodarstvo predaje mlijeko ekstra kvalitete, a u 2004. godini predalo je oko 150 litara mlijeka. Imaju 22 krave i dok štalu namjeravaju ostaviti za uzgoj podmlatka, u novoj štali namjeravaju uzgajati trideset junica kako bi popunili kapacitet i ostvarili maksimalnu proizvodnju mlijeka.
800 novih štala
Do 2008. godine Lura planira izgraditi oko 800 štala kapaciteta od 40 muznih krava za što je do sada kod banaka dogovorila ukupno 50 milijuna eura. "Svojim kooperantima osiguravamo potpunu i financijsku podršku od izrade studije isplativosti, prikupljanja potrebne dokumentacije, projektiranja štale i njezine izgradnje, pribavljanja financijskih sredstava, atraktivnih ponuda najboljih dobavobjekata i opreme do nabave junica i repromaterijala. Dogovorili smo povoljne uvjete kod banke, s rokovima otplate do deset godina i grace periodom do dvije godine te izuzetno povoljnim instrumentima osiguranja. Po prvi izgradnju štale. Bilo bi žalosno da ju ne dobijemo da smo jedini u
Gornja Stubica koji namjeravaju graditi veliku farmu", kaže Branko Uz i financijsku, Lura pružiti i svu ostalu podršku kako bi obitelj izgradila novu štalu. "Angažirali smo koje se profesionalno bave dokumentacije, projektantske biroe, koji našim kooperantima u svih potrebnih dozvola za izgradnju objekta, i to od pa sve do lokacijske, dakle sve što je neophodno za gradnje", Milan
OBAVIJESTI
put, kao osiguranje za kredita, kooperant prilaže hipoteku na objekt vrijednost može biti i manja od iznosa kredita. Kredit biti prihodom od otkupljenog mlijeka, je kooperantima zagarantiran plasman proizvedene sirovine. Kooperante korištenje poticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga
gospodarstva smanjiti svoje kreditno Angažirali smo i projektna biroa za dokumentacije koji nadzirati radove, što i registraciju svakog objekta po normativima Europske unije. Krenuli smo s najboljim kooperantima koji imaju uvjete i želju da taj projekt izvedu do kraja", kaže g. O
RAZMIŠLJANJE TEREN S KOG AGRONOMA
MLIJEKORASTENA POLJU,
CW~IJ~O
PRAKSA I ISKUSTVA
RAZMIŠL.JAN.JA I PRI.JEDLOZI
Naš moto za
Seljak ili farmer! ili farmerska proizvodnja mlijeka? Provedba operativnog plana razvoja govedarstva
PROIZVODNJA MLIJEKA NA MALIM, SREDNJE VELIKIM I VELIKIM
GOSPODARSTVIMA
Specijaliziranje OPG-a-prijelaz sa seljaorganizacije proizvodnje svega i na specijaliziranu farmersku proizvodnju. Dobro vidimo da ustroj i organizacija daju slabe rezultate u proizvodnji mlijeka, bez obzira kolika bila državna potpora.
To su takozvana mješovita gospodarstvakrave ijunad i i proizvodnja prasadi i tov svinja i ovaca. Na polju livade, travnjaci, najviše kukuruza za zrno, najmanje kukuruz za silažu, pa pšenica, zob. Sjetva, zaštita, vršidba, spremanje, koševi, natovari ga na ruke, istovari ga na ruke, i prašinanje, pa kupnja soje ili supera, pa miješanje od oka ili po recepturama opet od oka pri izradi vlastite smjese. I imamo to što imamo!
Puno posla, puno obveza, a produktivnost slaba i nikakva, profitabilnost nikakva, se samo državni poticaji od kojih, kako vidimo, malo koristi obzirom na podizanje plodnosti tla, proizvodnje i profitabilnosti, a samo zbog a ne farmerskog ustrojstva OPG-a. ovakvih seljaka u poticajima vidi pokrivanja lošeg poslovanja. Ovdje ne opravdavam državu koja je uvela premiju za mlijeko, a ne je redovito svaki mjesec.
U krivu su svi oni koji su do sada s državnim poticajima podržavali i nastojali održati mješovitu proizvodnju.
Državna potpora u bilo kojem vidu - od direktne potpore pa preko Poljoprivredne savjetodavne službe, Udruga i svega ovoga što pišemo u Mljekarskom listumora biti u funkciji sve brže specijalizacije u proizvodnji mlijeka. Nužno je proizvodnje mlijeka do maksimalnih (obzirom na pos;ieda i strukturu obitelji), okrupnjavanje posjeda i obvezno školovanje novih generacija poljoprivrednika farmera koji proizvoditi mlijeko unutar kvota Europske unije. Nemojte zaboraviti što je Europska unija. To je nova država s jedinstvenom valutom, s jedinstvenim tržištem i s jedinstvenim planiranjem proizvodnje mlijeka. Naš je zadatak da ponajprije od seljaka pokušamo napraviti farmere koji se baviti proizvodnjom mlijeka.
Dobro znamo da mala farma, malog opsega proizvodnje u bilo kojoj grani nigdje u svijetu ne egzistira, pa tako sve teže ekonomski egzistirati i u Hrvatskoj.
Ako podijelimo naša OPG koja se bave proizvodnjom mlijeka u 3 skupine, bit daleko efikasniji u suvremenoj organizaciji i primjeni suvremene tehnologije. 1. male farme do 10 ili 15 krava+ ženski pomladak.
2. srednje farme sa 16 do 30 krava + ženski pomladak.
3. srednje velike farme sa 31 do 50 krava + ženski pomladak.
4. velike farme od 50 i više krava + ženski pomladak.
Ova podjela dalje ovisi o tri Prvo, podjela i razvrstavanje OPG-a prvenstveno ovisi o posjeda (vlastita zemlja+ zemlja u zakupu).
Kupovanje zemlje, tj. okrupnjavanje posjeda u 5 do 10 godina otvara daljnju farme i proizvodnje.
Drugo, struktura obitelji: jedna, dvije, tri generacije + sprema i školovanje u poljoprivrednim školama novih generacija.
je vrlo pa predlažem stvaranje nove gospodarskog dvorišta na prvoj najbližoj dovoljno velikoj lokaciji. U praksi na dosta OPG-a ovo se pokazalo kao jedino i vrlo dobro rješenje. Uzmimo za primjer OPG Zlatka i Vesne koji stanuju u Koprivnici, a farma se nalazi 1 kilometar dalje u polju, ili Branko Funtek koji s obitelji živi u Koprivnici i svaki dan putuje u Malu Rasinjicu (20 kilometara u jednom smjeru) gdje se bavi proizvodnjom mlijeka.
Suvremena tehnologija.
Jednojutro = lkrava + ženskipodmladak na sjeverozapadne Hrvatske, a za ostala taj se omjer zna ili se lako može utvrditi. godišnjih oborina 750 do 950 mililitara. opskrbljenost tla s minimalno 16 do 18 mg fosfora i kalija u tlu. Kalcifikacija tla sa što povoljnijom pH Godišnja potrošnja od najmanje 200 do 270 kg dušika. To po ha iznosi od 750 do 1000 kg, a po jutru 430 do 570 kg KAN-a. Košnja travnjaka svaka 3 do maksimalno 4 tjedna.
Jedan od vrlo bitnih problema u odnosu na farmersku organizaciju OPG-a jest sjetvena struktura.
Treba napustiti proizvodnju žitarica i zrna kukuruza na malom i srednje velikom posjedu OPG-a koje se bavi proizvodnjom mlijeka. nas ne treba proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj od 2
500 do 4 500 litara mlijeka (bikovskih majki) godišnje. Gdje su nam rezultati od obvezatnog umjetnog osjemenjivanja krava unatrag 50 godina, a tako i selekcije, te uvoza rasplodnih bikova i sperme i junica visoke Osnovna smjernica za sva OPG koja se bave proizvodnjom mlijeka· na malim i srednje velikim gospodarstvima: okaniti se proizvodnje žita i kukuruza za zrno i vlastite pripreme smjese.
Jedina ispravna sjetvena struktura i vlastita proizvodnja je:• travnjaci, DTS ili TDS • lucerna ili crvena djetelina • kukuruz zasilažu.
Kupujte gotove smjese.
Kupujte slamu ako je potrebna.
Jedno od mojih osnovnih pitanja prilikom snimanja OPG-a za upis u Registar mlijekaje: Koliko ste sijali kukuruza? Koliko od toga za silažu, a koliko za zrno?
Kolike li gluposti: posijati 8 do 15 jutara kukuruza, a u silažu staviti 2 do 3 jutra. Ostalo u zrno, a sva voluminoza ili kukuruzovina ostala je na polju. Zbog toga krave gledaju u prazne jasle, zbog toga je niska proizvodnja mlijeka pa Hrvatska mora uvoziti.
Ovakva tehnologija je nepoznata na farmama EU i Amerike. proizvodnja mlijeka.
Krave dobiju jesti ujuto i eventualno u podne i to koliko stane u jasle. Ostalo vrijeme leda· u u razne ·asle ili k o to li' e o Nizozemac u on.
A naš seljak bi baš htio junice kakve je uzgojio Nizozemac, koje mogu godišnje proizvesti 9 000 do 11 000 litara mlijeka ili 40 do 50 litara dnevno u vrhu laktacije.
Ovakve junice, s ovakvim genetskim potencijalom nisu za tehnologiju. Okanite se ovakvih junica ako ne znate što je to visoka genetika i visoka tehnologija. Iza ovakvih junica i krava u tehnologiji ne ostaje potomstvo.
Farmerska proizvodnja mlijeka.
Krave moraju ispred sebe imati 24 sata visokokvalitetnu voluminoznu krmu i dobivati smjesu s 22 do 25 % proteina i to u kilu po svim fazama proizvodnje od teljenja do teljenja.
A.na hrvatskim poljima malih posjedanepregledne kukuruzovine. Ujesen
Mljekarski li,st 02/2005.
i zimi, kadaje to grme kombajni klipove za punjenje koševa, a sada sve više po cijeli dan i rade sušare zrno kukuruza. Suvremena tehnologija na visini, otvara plasmana na EU tržište??? !!!
Što je to mala farma i kakva je njezina perspektiva u proizvodnji mlijeka?
Najmanje 10 muznih krava + ženski pomladak, a najmanje 10 do 15 jutara zemlje u obradi. Koliko je u Hrvatskoj OPG-a s 10 do 15 jutara zemlje?
S 10 krava i proizvodnjom od najmanje 5 000 I mlijeka po kravi godišnje, štojeu vrhu laktacije dnevno samo 23 litre mlijeka, još uvijek može živjeti jedna obitelj u starosnoj dobi od 50 godina na više.
Na ustrojavanju « UPISNIKA» potrošena je silna energija i puno vremena. Možemo li mi
danas na osnovu Upisnika razvrstati naša OPG po pojedinim proizvodnjama i obimu proizvodnje?
Svaka proizvodnja diktira suvremenu organizaciju OPG-a i primjenu suvremene tehnologije, profitabilnost i konkurentnost.
Da smo naše seljake prilikom upisivanja u Upisnik opredijelili za pojedine proizvodnje koje su osnova i poslovanja njihova OPG, danas bismo znali koliko je u Hrvatskoj mlijeka, kakvaje njihova struktura i perspektiva razvoja; koliko je junadi i koliki su njihovi kapaciteti; koliko je svinjogojaca i koliki su njihovi kapaciteti; koliko je ovaca, a koliko koza.
Sasvim i specijalizirane proizvodnje i tehnologije egzistenciju malih, srednjih i velikih farmi u EU. O
INFORMATIZACIJA
KAKO RADITISA
V
RACUNALOM?
Dovoljno je poželjeti napisati dnevnik poslova ili aktivnosti, pa da sva blagodat ponude izbije u prvi plan i da postane realnost.
Kako svojim vidljivim dijelovima danas zadovoljava standarde velikim hardverskih komponenti, te dobrim dijelom besplatnim softverom koji se uglavnom oslanja na MS Windowse, slikovni operacijski sustav koji se može (npr. MS Office i sl.).
Hardverske komponente
U pravo te i prozori olakšavaju nam kretanje i elementarni rad jer
nala dobijemo podlogu (desktop) iz koje
U seoskim poslovima još uvijek nije zaživjelo, što ne da se elementarni poslovi seoske administracije ne obav(joju na prikup(janja, unosa i obrade podataka na
mišem aktiviramo željene sadržaje.
Kako nismo sami korisnici dobro je na napraviti vlastitu mapu (folder) kako bi u nju spremili neki od dokumenata.
Desni klik miša (na sredini zaslona) New folder upisati: MOJA MAPA Da bi pokrenuli nekakav program za pisanje, strjelicom miša s lijevoga donjega kuta zaslona na Start - ProgramsAccessories - WordPad i otvaramo lijevim klikom miša elementarni program za pisanje teksta. Otvaranjem WordPada nudi nam se nekoliko linija s vrha na dolje (linija naslova, linija izbornika, linija alata Osnovni rada u stvaranju teksta je korištenje
tipkovnice (tastature), slovišta i nekih funkcijskih tipki :
Enter - odlazak u novi red ili odlomak
Backspace ( +--) - nazad uz brisanje napisanoga
Caps Lock- velika slova
Tab - kretanje po tabulatorima
Delete - brisanje s desna (kursora)
Shift + 2 (istovremeno) = navodnici Itd.
Uvježbavanje rada na tipkovnici korisna je aktivnost kako bi postigli rutinu, a time i brzinu rada.
Neki važan tekst možete spremiti na
File - Save as - Desktop i odabrati ime
dokumenta (File name) npr. PRVI. Iz
VAŠ VRT
WordPada izlazimo lijevim klikom na X u desnom gornjem kutu zaslona. otvaranjem doku-
ment na podlozi zaslona.
Kako zatvaramo
Start - Turn off - Turn off (potvrda klikom lijevog gumba miša). rada na može izgledati naporan, ali vrijedi pokušati! Velika postupaka ima nekoliko od kojih korisnik izabire najpovoljniju. U slijedenastavku pokušat raditi na elementarnom teksta unutar dokumenta. O
VRTNOG
ALATA
Darko Kantoci,dipl. ing. Zima je najpogodnije vrijeme za vrtnog alata, kako bismo mogli spremno glavnu sezonu Prije svega pregledajte po"ljoprivrednih radova, držala na alatima. Ukoliko su dotrajala, najbolje ih je zamijeniti novima.
Ako možete, nabavite kvalitetna držala D ili T tipa. Rad takvim držalima bit vam lakši i manje umarati ruke.
Pera na lopatama i motikama nabrusite kako bi vam kopanje bilo lakše. NE\brusite kose i srpove. Ako niste tom poslu, prepustite ga ku kako ne biste napravili više štete nego koristi.
Ako tek sada namjeravate kupiti vrtni alat, dobro razmislite što kupiti. Naime, umjesto lopata i motika možete kupiti motokultivator. No, ako imate manji komad zemlje, dobro poslužiti alat. U našim se prodavaonicama može kvalitetan alat namjena. Možete kupiti tla ili
vrtnu frezu i tako uštedjeti znatnu svotu novca. Rad takvim alatom bit nešto teži nego rad motornim strojem, no radovi u vrtu su, ostalog, korisni za zdravlje.
Mljekarski list 02/200.5.
Kad radovi u vrtu, na ovaj ih spremni. Ne zaboravite nakon svakog rada svaki komad alata oprati jakim mlazom vode. Nakon toga alat obrišite i zaštitite „ uljem ili zaštitnim sredstvom. Tako produžiti vijek trajanja vrtnom alatu i nepotrebno kupovanje novog, a samim time uštedjeti i novac. O 1' , ... ,
Jaglac- vjesnik
"Hladne zime mogle bi nestati"
Poznato je da se ukupna površina leda u moru smanjila za 7 %. No, alarmantan je i podatak da je temperatura posljednjih sto godina u Europi porasla za 0,95 °C.
Da, u Europske agencije za okoliš navodi se kako se Europa zagrijava brže od ostalih dijelova svijeta, pa bi do 2080. godine hladne zime u Europi mogle nestati. Snijeg na manjim visinama bit sve
U polju prihranjivanje ozimih usjeva gnojivima i kompleksnim gnojivima sa sadržajem dušika. Krajem mjeseca sjetva jarih usjeva. Livade se drljaju uz prihranjivanje. Ako se na livadama nakupila voda treba je ispustiti.
Ako vremenske prilike dopuštaju u vinogradu može rezidba. Osim toga, mogu se obaviti i svi propušteni radovi: kopanje jama, starih i trsova, popravak armature, gnojidba stajskim i kompleksnim mineralnim gnojivom, nabava cjepova i sredstava za zaštitu.
U se nastavlja sa Obavlja se prihrana i zimska zaštita.
U povrtnjaku se topla klijališta pune bioenergetskim materijalom i kvalitetnom klijališnom zemljom. sijana u sada se njeguje. U prostoru siju se rane sorte kupusa, kelja,
nepredvidiviji, a to da uskoro možemo zatvaranje brojnih skijališta u Švicarskoj, Austriji pa i Pirinejima.
Manje snijega tijekom zime veseliti poljodjelce. Naime, laganim topljenjem snijega u tlu se akumuliraju velike vode potrebne biljkama tijekom proljetnih pa i ljetnih mjeseci.
Toplijim zimama biti zadovoljni niti ratari. Prisjetimo se, samo smrzavanjem duboko izoranog tla tijekom zime, struktura tla je u a time i lakša za
paprike, patlidžana i korabice. Na otvorenom se sije bob, cikla, grašak, luk, mrkva, peršin i rotkvica. na otvoreno se sadi krumpir, rani kupus, kelj, luk kozjak i se sadi u zatvorenom prostoru.
U vrtu se sa rezidbom živice. Vrtni alat pregledajte, popravite ili kupite novi. Ako zemlja nije smrznuta mogu se saditi neke vrste
Narodne
Ako se u u ožujku opet za
Bolje vidi u gladna vuka nego u košulji
Matija led razbija, ako ga nema, on ga sprema. Kakova pepelnica takova cijela korizma. Što burnija to ljepše
Moždani udar je od uzroka smrtnosti (nakon bolesti i raka) i uzrok invalidnosti odraslih.
Premda je žrtava moždanog odara starije dobi, skoro jedna je od 65 godina, i adolescente pa
Mnogi su životi mogli biti spašeni da je ljudi prepoznala -, simptome moždanog udara:
u govoru i razumijevanju jedno\ } stavnih
- Iznenadna slabost, utrnulost ili paraliza lica, -, ruke i noge. - Iznenadno ili gubitak vida ""'i (posebno najedno oko). ::, - Iznenadna jaka glavobolja.
- Privremena vrtoglavica ili gubitak ravnoteže.
Znanstvena istraživanja su potvrdila da rano može znatno smanjiti posljedice moždanog udara. Osobu koja je osjetila gore navedene simptome ili samo neke od njih, treba brzo otpremiti u bolnicu.
Oko 80 posto moždanih udara uzrokovano je krvnim ugruškom koji krvnu cirkulaciju u mozgu. Ostalih 20 posto udara posljedica su krvarenja u mozgu.
Prevencije: do 80 posto moždanih udara moglo bi se lijekovima ili promjenom stila života. Razumije se, neki se faktori, i osobnu ili obiteljsku povijest, ne mogu mijenjati. Muškarci su 19 posto ranjiviji od žena. Crnci su osobito zbog vjerojatnosti visokog krvnog tlaka.
Ateroskleroza je nagomilavanje masnih naslaga na unutarnjoj stijenci arterija. Na mjestima tih naslaga arterije se suzuju i može se stvoriti krvni ugrušak, koji putem krvi može doploviti u mozak i izazvati moždani infarkt. Oko 25 posto moždanih udara uzrokovano je blokiranim arterijama koje vode u mozak (karotide) .
Dr. Ivo Belan
- skrivenizdravstvenirizik
Ispitivanja su potvrdila da su i muškarci i žene s visokim krvnim tlakom oko tri puta u opasnosti od moždanog udara nego oni s normalnim tlakom. gotovo polovica ljudi na zna da ima povišen tlak krvi, a od onih koji znaju samo se polovica
Osobe s visokim tlakom mogu znatno smanjiti rizik od moždanog udara smanjenjem prekomjerne tjelesne težine, smanjenjem unosa soli u organizam, tjelovježbom i manjim konzumiranjem alkohola. Gotovo svatko s povišenim tlakom može biti uspješno antihipertenzivnim lijekovima.
Nikotin u cigaretama povisuje krvni tlak. Pušenje vjerojatnost stvaranja ugruška krvi. Kao rezultat toga, ali i drugih faktora, se izlažu barem dvostruko vjerojatnosti nastanka moždanog udara nego
Mlade i žene koje puše više od 25 cigareta dnevno, imaju skoro deset puta rizik od udara nego
Nekoliko godina nakon prestanka pušenja rizik od moždanog udara pada na razinu onog kao kod
Bolesnici koji boluju od bolesti, posebno žene, tri puta prije doživjeti moždani udar nego oni bez dijabetesa.
Nizom lijekova i medicinskih zahvata može se moždani udar, a neki lijekovi još su uvijek u eksperimentalnoj fazi. ***
Moždani udar je a vrlo rezultira invaliditetom (paraliza, gubitak govora, memorija).
može smanjiti rizik od udara ili
faktore. Ako doživite simptome moždanog udara - ako traju i samo nekoliko minuta odmah zatražite medicinski pregled. O
PIONEER® izvodi svoje pokuse u skladu s priznatim
standardom kvalitete ISO 9001 za :RTIFIKAT sistem kvalitetnog menadžmenta
