Laktobacili kod bakterijske vaginoze

Optimalan sastav vaginalne flore od velike je važnosti za kvalitetu života i zdravlje žena. Zdravi vaginalni mikrobiom sastoji se uglavnom od bakterija roda Lactobacillus i djeluje kao važan zaštitni štit protiv vaginalnih poremećaja i infekcija. Žene sa zdravim mikrobiomom u rodnici imaju povećan broj vrsta L. crispatus, L. rhamnosus, L. gasseri i L. jensenii.

Zdrav mikrobiom štiti organizam od ulaska štetnih tvari iz okoliša i stranih mikroorganizama. U tom je pogledu netaknuta sluznica, ojačana što većim brojem zdravih bakterija, moćna zaštitna barijera. Poremećaji mikrobioma, tzv. disbioze, povezani su s brojnim bolestima. U ginekologiji je mikrobiom rodnice u fokusu medicinskih istraživanja kada je riječ o pozitivnom utjecaju na žensko (intimno) zdravlje i dugotrajno liječenje tegoba poput vaginalne kandidijaze ili bakterijske vaginoze. Optimalan sastav vaginalne flore od velike je važnosti za kvalitetu života i zdravlje žena.

Zdrav vaginalni mikrobiom sastoji se uglavnom od bakterija roda Lactobacillus i djeluje kao važan zaštitni štit protiv vaginalnih poremećaja i infekcija, npr. protiv bakterijske vaginoze, vaginalne kandidijaze ili infekcija mokraćnog sustava. Zaštita od patogenih mikroorganizama djeluje na nekoliko načina. Laktobacili u vaginalnoj flori metaboliziraju glikogen u mliječnu kiselinu (zbog toga su takve bakterije poznate i pod nazivom ”bakterije mliječne kiseline”). Taj je proces važan za održavanje kiselog pH (3,8-4,4) u rodnici, jer kiselo okruženje sprječava rast patogena. Uz to, određeni sojevi laktobacila proizvode vodikov peroksid koji kontrolira štetne mikroorganizme.

Vaginalna flora gradi se od rođenja uz pomoć crijevnih bakterija. Istraživanje mikrobioma omogućilo je ne samo identificiranje učinkovitih bakterijskih sojeva, već i pružanje dokaza da je optimalni oblik uzimanja probiotičkih bakterija namijenjenih vaginalnoj flori - oralnom primjenom, jer je to fiziološki način kolonizacije. Prolazak kroz crijevni trakt uzrokuje stvaranje depoa u rektumu, koji služi kao rezervoar za kolonizaciju rodnice. Zbog uske povezanosti crijeva i rodnice, također se može objasniti zašto slični čimbenici dovode do poremećaja prirodne ravnoteže i uzrokuju disbiozu.

Naročito stres često dovodi do vaginalnih infekcija, a primjena antibiotika također često pokreće infekcije u urogenitalnom području.

Ovisno o etničkom porijeklu žene, u vaginalnoj flori dominiraju različite vrste laktobacila, pri čemu se kolonizacija s Lactobacillus crispatus i Lactobacillus jensenii već dugo povezuje s manjom učestalošću bakterijske vaginoze. U novijoj znanstvenoj studiji s trudnicama (koje stoga nisu podložne hormonalnim fluktuacijama!) koja je provedena u AKH Wien u Beču, dokazano je da žene sa zdravim mikrobiomom u rodnici imaju povećan broj vrsta L. crispatus, L. rhamnosus, L. gasseri i L. jensenii. Upravo ti Lactobacillus sojevi sadržani su u sinbiotiku OMNi-BiOTiC® FLORA plus+.

Bakterijska vaginoza (BV) je najčešći mikrobni poremećaj rodnice, s kojim se ”bori” do 10% žena (22% tijekom trudnoće), a kod oko 30% oboljelih simptomi se ponavljaju. Karakteristični simptomi BV, prisutni kod oko 50% pacijentica, uključuju pojačan iscjedak, svrbež, bol u rodnici i donjem dijelu trbuha te nelagodu tijekom spolnog odnosa. Uzrok bakterijske vaginoze je prekomjerni rast vaginalne flore s patogenim mikroorganizmima, npr. s Gardnerella vaginalis. BV se primarno liječi antibioticima koji se primjenjuju oralno ili lokalno, poput metronidazola ili klindamicina. Međutim, ta se terapija ne preporučuje tijekom prvog tromjesečja trudnoće. Kod bakterijske vaginoze, na vaginalnom epitelu često se stvara polimikrobni biofilm, što je tipično za kronične infekcije. Taj biofilm ne uklanja niti jedna do sada primjenjivana terapija, zbog čega je BV vrlo često kronično recidivirajuća.

Budući da upravo u trudnoći postoji povećani rizik od bakterijske vaginoze, pojavljuje se potreba za prikladnom zamjenskom terapijom. Stoga je provedeno placebom kontrolirano ispitivanje da bi se istražili učinci oralne primjene probiotika sa sojevima laktobacila sadržanim u sinbiotiku OMNi-BiOTiC® FLORA plus+ na pacijentice s bakterijskom vaginozom. Sve pacijentice koje su sudjelovale u studiji liječene su antibioticima i istovremeno su dobivale ili probiotik ili placebo identičnog izgleda. Nakon četiri tjedna primjene, niti kod jedne pacijentice u probiotičkoj skupini nije bila prisutna bakterijska vaginoza, ali je i dalje bila prisutna kod 38% žena u placebo skupini.

Ukratko, uzimanje višesojnog probiotika rezultiralo je smanjenom učestalošću ponavljajuće bakterijske vaginoze i općenito poboljšanim sastavom vaginalnog mikrobioma. Zbog jasno vidljivih prednosti, kod bakterijske vaginoze preporučuje se oralna primjena sinbiotika OMNi-BiOTiC® FLORA plus+.

Literatura:

L. Petricevic et al., ”Characterisation of the oral, vaginal and rectal Lactobacillus flora in healthy pregnant and postmenopausal women,” Eur. J. Obstet. ] M. A. D. Antonio, S. E. Hawes, and S. L. Hillier, ”The Identification of Vaginal Lactobacillus Species and the Demographic and Microbiologic Characteristics of Women Colonized by These Species,” J. Infect. Dis., vol. 180, no. 6, pp. 1950-1956, Dec. 1999. H. Kiss etal., ”Vaginal Lactobacillus microbiota of healthy women in the late first trimester of pregnancy,” BJOG An Int. J. Obstet. Gynaecol., vol. 114, no. 11, pp. 1402-1407, 2007. C. Laue et al., ”Effectof a yoghurt drink containing Lactobacillus strains on bacterial vaginosis in women - a double-blind, randomised, controlled clinical pilot trial,” Benef. Microbes, vol. 9, no. 1, pp. 35-50, 2018.