AKREDITACIJOM PREMA EUROPSKIM NORMAMA DO KONKURENTNOSTI U EUROPI

MARIJAN BANOVAC Institut građevinarstva Hrvatske d.d., Zagreb mbanovac@zg.igh.hr

AKREDITACIJOM PREMA EUROPSKIM NORMAMA DO KONKURENTNOSTI U EUROPI Ključne riječi: građevni proizvodi, akreditacija, ispitivanje, certificiranje Sažetak Zahvaljujući dugotrajnom iskustvu te dobroj kadrovskoj i laboratorijskoj opremljenosti "Institut građevinarstva Hrvatske, d.d." (IGH) predstavlja u Hrvatskoj vodeću organizaciju u području ispitivanja i certificiranja građevnih materijala i proizvoda.

Početkom devedesetih godina, s nastajanjem hrvatske države, otvorila se mogućnost pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Shvativši da za konkurentan položaj u Europskoj uniji nije dovoljna vodeća uloga u Hrvatskoj, IGH je usmjerio strategiju razvoja prilagodbi načelima funkcioniranja zajedničkog tržišta EU. Nova strategija razvoja IGH u području ispitivanja i certificiranja temelji se na europskim normama niza EN 45000 (+ EN ISO/IEC 17025) koje, u dijelu upravljanja kvalitetom, podupiru međunarodne norme niza ISO 9000.

U radu se opisuje proces ostvarivanja takve IGH-ove strategije.

1.

NOVI I OPĆI PRISTUP

Radi postizanja slobodnog prometa roba i usluga na zajedničkom tržištu Europskog gospodarskog prostora1 Europska je unija uvela tzv. Novi i opći pristup (New and Global Approach, N&GA)[1].

Temelj tog pristupa su direktive (smjernice) novog pristupa koje određuju bitne zahtjeve proizvoda.

Samo proizvodi s dokazom da su sukladni s tim bitnim zahtjevima smiju se stavljati na zajedničko tržište EGP. Bitni zahtjevi određuju se harmoniziranim tehničkim specifikacijama (u većini slučajeva to su harmonizirane europske norme - hEN) u kojima se opisuje i postupak dokazivanja sukladnosti proizvoda s tom specifikacijom. Na slici 1 je shematski prikaz N&GA. Dokaz sukladnosti je CE oznaka koja se na proizvod stavlja nakon uspješno provedenog postupka dokazivanja sukladnosti. Samo proizvodi s CE oznakom konkurirati će na tržištu EGP! To važi i za građevne proizvode. Valja naglasiti da je Direktiva 89/106/EEZ [2] podloga za određivanje zahtjeva za građevne proizvode, ali sama ne određuje bitne zahtjeve za proizvode već za građevine.

Zahtjevi za proizvode slijede iz harmoniziranih tehničkih specifikacija.

Općenitost (globalnost) dokazivanja sukladnosti postiže se nekom od kombinacija 8 modula prema Odluci Europske komisije 93/456/EEZ [3]. Tri modula pozivaju se na neku od norma niza ISO 9000. Treba spomenuti da se u ta tri modula zahtjevi norma niza ISO 9000 odnose na proizvođače!

Na slici 2 shematski je prikaz modula N&GA. 1

Europski gospodarski prostor: EGP = EU + EFTA

5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI

Novi pristup Direktiva Bitni zahtjevi ò Harmonizirana norma = pretpostavka sukladnosti

Opći pristup Dokazivanje sukladnosti (8 modula) ò ò Ocjenjivanje proizvoda

Prihvaćen sustav osiguranja kvalitete

ò CE oznaka ò Slobodan pristup tržištu EGP Slika 1 – shematski prikaz Novog i općeg pristupa

DOKAZIVANJE SUKLADNOSTI (Attestation of Conformity) Projektiranje

Proizvodnja Modul A Modul C Modul D (ISO 9002) (3.str)

Proizvođač

Modul B (3.str) Modul E (ISO 9003) (3.str) Modul F (3.str) Modul G (3.str) Modul H (ISO 9001) (3.str)

Slika 2 - shematski prikaz modula Novog i općeg pristupa Nazivi modula su: Module A (internal production control) Module B (EC type-examination) Module C (conformity to type) Module D (production quality assurance) Module E (product quality assurance) Module F (product verification) Module G (unit verification) Module H (full quality assurance)

vlastita kontrola proizvodnje ispitivanje tipa proizvoda sukladnost tipu proizvoda osiguranje kvalitete proizvodnje osiguranje kvalitete proizvoda ovjeravanje proizvoda ispitivanje proizvoda potpuno osiguranje kvalitete

5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI

CE

2.

UTJECAJ N&GA NA KONKURENTNOST

Kako je već rečeno, cilj N&GA je rušenje tehničkih prepreka slobodnom prometu roba i usluga na zajedničkom tržištu EGP. To znači, za proizvod s CE oznakom ne smije biti prepreka u kretanju na europskom tržištu.

Za građevne proizvode situacija nije baš tako jednostavna. U sustav CE oznaćivanja velike većine građevnih proizvoda obvezatno se uključuje treća strana tj. neovisno ispitno, nadzorno i/ili certifikacijsko tijelo, tzv. prijavljeno tijelo - notified body. U slici 2 s (3.str) označeni su moduli u kojima kod građevnih proizvoda mora sudjelovati prijavljeno tijelo.

Neka treća strana postaje prijavljeno tijelo tek kad ga registrira Europska komisija i tek tada može konkurirati za poslove CE označivanja. To je "novo" i za države članice EU. Zato, do ustrojavanja prijavljenih tijela, CE označivanje samo postaje svojevrsna prepreka na putu do europskog tržišta.

Shematski je to prikazano na slici 3. države članice EU ò

države nečlanice EU ò

razlike "stari sustav" - "novi sustav": male ò

velike ò

uglavnom dobro organizirane kontrole proizvodnje ò

uglavnom iz socijalističkih uvjeta u tržišne uvjete ò

razdoblje "premoštavanja" razlika ò 12 do 24 (mjeseci)

ò razdoblje pridruživanja EU (godine)

Slika 3 - premoštavanje razlika "stari sustav" - "novi sustav" Uvjeti za prijavljivanje ispitnih, nadzornih i certifikacijskih tijela određeni su u Dodatku IV Direktive 89/106/EEZ. Ti se uvjeti u znatnoj mjeri podudaraju sa zahtjevima europskih norma niza EN 45000 koje su podloga za neovisno potvrđivanje tehničke kompetencije ispitnih, nadzornih i certifikacijskih tijela, tj. za akreditaciju. U tablici 1 je usporedba uvjeta iz Direktive 89/106/EEZ i zahtjeva europskih norma niza EN 45000 [4-7] i međunarodne norme ISO 9001:2000.

Iz tablice se razabire da će ispitna tijela akreditirana prema HRN EN ISO/IEC 17025, nadzorna prema EN 45004 i certifikacijska prema EN 45011 lako ispuniti uvjete za prijavljivanje prema Direktivi 89/106/EEZ. Vidljivo je također, da postoji određeno preklapanje zahtjeva ISO 9001 i onih u normama niza EN 45000.

Prema tome, na tržištu Europskog gospodarskog prostora akreditirana tijela moći će konkurirati u primjeni i provođenju Novog i općeg pristupa, ako im certifikat o akreditaciji izda punopravna članica EA2. __________ 2

European co-operation for Accreditation 5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI

3.

STRATEGIJA IGH, d.d.

IGH, osnovan kao ispitni laboratorij 1949. godine, stekao je ogromno iskustvo u ispitivanju, nadziranju i certificiranju građevnih proizvoda, tj. u poslovima koje prema N&GA obavlja treća strana. Te su se aktivnosti obavljale u "starom sustavu", prema normama i propisima bivše države, koji se suštinski razlikuje od sustava na načelima N&GA, tj. na načelima direktive za građevne proizvode.

Tablica 1 - usporedba Direktive 89/106/EEZ s nizom EN 45000 i ISO 9001 Točka u HRN EN 45004:1998

HRN EN 45011:1998

HRN ISO 9001:2000

4.2 4.5.2 5.1.1

4.1 6

4.2 5.1.1 5.2.1 5.2.2 4.2 5.2.2 9.3

6.2.2

4.10 4.2

7.5.4 

1. raspolaganje potrebnim osobljem te odgovarajućim sredstvima i opremom

HRN EN ISO/IEC 17025:2000 (EN 45001)3 4.1.5 5.2 5.5

2. tehnička kompetentnost i poslovni integritet osoblja

4.1.5 5.2

6.3 6.5 7.4 7.7 8.9 8.2 8.3

3. nepristrano rukovodeće i tehničko osoblje koje ne pripada nikakvim krugovima, grupama ili osobama koje su neposredno ili posredno zainteresirane za tržište građevinskim proizvodima što se tiče provođenja ispitivanja i izrade izvještaja, izdavanja certifikata i obavljanja nadzora u smislu direktive 4. čuvanje poslovne tajne 5. osiguranje od odgovornosti ukoliko odgovornost nije regulirana pravnim propisima vlastite države

4.1.4

4

4.1.5, 4.7 

5 3.5

Uvjet prema Direktivi 89/106/EEZ Dodatak IV

6.2.2

Početkom 1990-tih postalo nam je u IGH jasno da problem CE označivanja proizvođači, u većini slučajeva, ne mogu riješiti bez priznate (prijavljene) treće strane.

Tada IGH postavlja strategiju, tj. bira cilj i sredstvo: - cilj: opstati na tržištu u "novom sustavu" ispunjavanjem uvjeta iz Dodatka IV Direktive 89/106/EEZ - sredstvo: akreditiranje IGH prema normama niza EN 45000.

__________ 3

Norma EN 45001:1989 zamijenjena je normom EN ISO/IEC 17025:2000

5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI

4.

OSTVARIVANJE STRATEGIJE IGH, d.d.

4.1 Edukacija osoblja Postavljenu strategiju moglo je ostvariti samo osoblje dobro upoznato s Direktivom 89/106/EEZ i s uvjetima za stjecanje akreditacije. Zbog toga je provedena edukacija zaposlenika IGH kroz niz seminara i izobrazbi u zemlji i inozemstvu. Navedeno je najvažnije: w 1994. do 1997: šest MOE-seminara "Rechtsvorschriften und technische Regeln" organiziranih od Bundesministerium für Raumordnung Bauwesen und Städtebau, Bonn o Direktivi za građevne proizvode (2×Bonn, 1×Berlin, 2×Bratislava, 1×Sofija) w listopad - studeni 1996: "BAM - AMOS izobrazba za akreditaciju i certifikaciju u Hrvatskoj" u organizaciji DZNM Zagreb w seminari i simpoziji europskih laboratorija "EUROLAB": veljača 1997. (Berlin) listopad 2000. (Edinburg) w izobrazbe za akreditaciju laboratorija prema normi EN 45001 i EN ISO/IEC 17025: 1997. do 2003: seminari DZNM/CTT-FSB, Zagreb (63 polaznika iz IGH, d.d.)

2000/2001: seminar DKD - BAM (Beureuth/Braunschweig) w studeni 2000: seminar Europske komisije o Direktivi za građevne proizvode (Brisel) w veljača, 2001: seminar Europske komisije o Europskim tehničkim dopuštenjima (Brisel) w prosinac 2001: seminar Europske komisije o Direktivi za građevne proizvode (Brisel) w rujan 2002: međunarodna konferencija ILAC/IAF (Berlin).

4.2 Pripreme za akreditiranje Paralelno s edukacijom tekle su organizacijske, tehničke i dokumentacijske pripreme za: 1. akreditiranje IGH laboratorija 2. akreditiranje IGH certifikacije građevnih proizvoda.

Za akreditacijsko tijelo izabrali smo "Državni zavod za normizaciju - Nacionalna služba za ovlašćivanje" Zagreb (DZNM-NSO), danas pridruženu članicu EA. 4.3 Akreditacijska ocjenjivanja Prva akreditacijska ocjenjivanja DZNM-NSO u pravilu je, na temelju AMOS projekta, provodio zajedno s kvalificiranim europskim ocjeniteljima. Do danas je u 12 IGH laboratorija s pozitivnim rezultatima provedeno više od 35 ocjenjivanja i nadzornih pregleda.

IGH certifikacija proizvoda prošla je prvo službeno ocjenjivanje u prosincu 2003, a završno se očekuje krajem svibnja 2004. nakon čega očekujemo certifikat o akreditaciji.

4.4 Rezultati akreditiranja Do kraja 2003. godine akreditacije je dobilo 12 IGH laboratorija. Prvi akreditirani laboratorij u hrvatskom građevinarstvu, a peti u Hrvatskoj uopće, bio je IGH Laboratorij Zavoda za čelične konstrukcije (DZNM-NSO certifikat br. 1005/99 od 26. travnja 1999. godine).

Popis akreditiranih laboratorija IGH, d.d: w Centralni laboratorij Zavoda za betonske i zidane konstrukcije - Zagreb w Odsjek za veziva - Zagreb w Odjel za laboratorijska i terenska ispitivanja i opažanja Zavoda za geotehniku - Zagreb w Hidrotehnički laboratorij - Zagreb w Laboratorij Zavoda za čelične konstrukcije - Zagreb w Cestograđevni laboratorij - Zagreb

5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI

w Laboratorij građevinske fizike Zavoda za zgradarstvo - Zagreb w Laboratorij odjela za materijale i tehnologiju - Split w Geotehnički laboratorij - Split w Laboratorij za cestograđevna ispitivanja - Split w Laboratorij Rijeka + Pula w Centralni laboratorij odjela za betonske konstrukcije - Osijek 5.

ANALIZA REZULTATA

Analizom aktivnosti provedenih u fazi pripremanja za akreditiranje i tijekom provedenih akreditacijskih ocjenjivanja postaje prilično jasno, da je za stjecanje akreditacije, osim stručne sposobnosti, nužno ustrojiti sustav upravljanja koji će osigurati neovisnost, nepristranost i povjerljivost. Upravo su ta načela ugrađena u norme niza EN 45000 pa je akreditacija prema tim normama važan korak ka prijavljivanju Europskoj komisiji tijela za poslove dokazivanja sukladnosti prema N&GA..

Kao prijavljeno tijelo (notified body) za ispitivanje, nadziranje i certificiranje građevnih proizvoda, IGH, d.d. ravnopravno će konkurirati na tržištu Europskog gospodarskog prostora.

6.

LITERATURA

[1] European Commission and EFTA: CD-ROM “New and Global Approach”, 2000 CEN, Brussels [2] Council Directive 89/106/EEC of 21 December 1988 on the approximation of lows, regulations and administrative provisions of the Member States relating to construction products, Official Jurnal L040, 11/02/1989 [3] DIN: “Europäisches Recht der Technik” (European Internal Market Law), Stand: Juni 2003, Beuth, Berlin-Wien-Zürich [4] HRN EN 45001:1996 Opći kriteriji za rad ispitnih laboratorija (povučena norma i zamijenjena s HRN EN ISO/IEC 17025:2000) [ 5 ] HRN EN ISO/IEC 17025:2000 Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i mjeriteljskih laboratorija [6] HRN EN 45004:1998 Opći kriteriji za rad različitih vrsta ustanova koje provode nadzor [7] HRN EN 45011:1998 Opći zahtjevi za ustanove koje provode potvrđivanje proizvoda

5. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI