JE LI OSTVARIV PLAN OBNOVE ZGRADA?

Page 1

Damir Percel DAMIR PERCEL Hrvatska gospodarska komora, Zagreb dpercel@hgk.hr

JE LI OSTVARIV PLAN OBNOVE ZGRADA? Stručni rad / Professional paper Sažetak Republika Hrvatska (RH), buduća članica Europske unije (EU), pristala je ispuniti obvezu smanjenja primarne energije za 20% do 2020. godine, kao što su to već učinile i sve ostale članice EU. Nadalje, RH se obvezala da će znatno povećati stopu i kvalitetu obnove zgrada, kako bi se smanjila potrošnja energije postojećeg fonda zgrada za 80% do 2050. u odnosu na razinu 2010. godine, u skladu s „Energetskim smjernicama do 2050.“ Europske Komisije (“EU Commission’s Energy Roadmap 2050”). Studije pokazuju da zgrade predstavljaju glavni izvor emisija stakleničkih plinova i da su uzrok više od 40% ukupne emisije. Zbog toga je potreban konkretan i ambiciozan plan akcije, a obnova zgrada trebala bi postati apsolutni prioritet hrvatske energetske politike. Ostvarenje navedenog zadatka bi, uz smanjenje emisije stakleničkih plinova, rezultiralo velikim pomakom nacionalnog gospodarstva, s obzirom da je to područje s najvećim potencijalom uštede. Članak se bavi analizom je li navedene zadatke moguće postići u okviru RH, a i u okviru EU. Ključne riječi: obnova zgrada, potrošnja energije, staklenički plinovi 1.

UVOD

Iako se na prvi pogled neutralnom promatraču može učiniti da za energetsku obnovu svih vrsta zgrada ima vremena na pretek, stanje je daleko od idealnog. Dosadašnji trendovi i regulativa u graditeljstvu koje su bile u provedbi dugi niz godina i s kojim se većina domaćih i svjetskih graditelja, odnosno investitora, projektanata i izvođača radova rukovodila, bili su vrlo komotni u pristupu i više ne zadovoljavaju nove zacrtane ciljeve. Bilo da se radi o javnim ili privatnim investitorima, odnosno krajnjim korisnicima, najčešće se u praksi susreću građevine koje ne zadovoljavaju moderni pristup i način gradnje koji se traži pri izgradnji stambenih i poslovnih objekata. Valja istaknuti da ova tvrdnja ne vrijedi samo za područje Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu RH), već i za okolnu regiju pa i za zemlje Europske Unije (u daljnjem tekstu EU). RH je prihvatila ciljeve 20-20-20 do 2020. godine koji su postavljeni kroz Direktive o energetskom svojstvu zgrada (EPBD i EPBD II), a ujedno se obvezala da će znatno povećati stopu i kvalitetu obnove zgrada, sve u cilju smanjenja potrošnje energije postojećeg fonda zgrada za 80% do 2050. u odnosu na razinu 2010. godine, u skladu s „Energetskim smjernicama do 2050.“ Europske Komisije (t. 3.2 Specifični ciljevi). U članku će biti prikazano kakav je pristup za glavne grupe zgrada u RH, što se planira u EU te je li ostvariv zamišljeni plan provedbe ciljeva jednih i drugih. 2. SADAŠNJA SITUACIJA U RH - OPSEG I PREDVIĐENI KARAKTER ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g. - 343 -


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.