NOVO TEHNIČKO ZAKONODAVSTVO U SLUŽBI ZAŠTITE ŽIVOTA ZDRAVLJA OKOLIŠA I POTROŠAČA

NEVENKA KAMENIĆ BRANKA TKALČIĆ CIBOCI Institut građevinarstva Hrvatske d.d., Zagreb e-mail: nevenka.kamenic@igh.hr

NOVO TEHNIČKO ZAKONODAVSTVO U SLUŽBI ZAŠTITE ŽIVOTA, ZDRAVLJA OKOLIŠA I POTROŠAČA

Sažetak Infrastruktura za kvalitetu, postavljena od EU, koja se temelji na Novom i Općem pristupu, baza je novog tehničkog zakonodavstva. Novim pristupom se države članice europske unije obvezuju na usklađivanje zakonodavstva i „bitnih zahtjeva“ za pojedine skupine proizvoda. Nekoliko Direktiva (npr. Direktiva 2003/53/EC, koja govori o udjelu topivog šesterovalentnog kroma u cementu) spada u skupinu onih kojima se osigurava zaštita života, zdravlja, okoliša i potrošača. Članak govori o tome koliko smo učinili na primjeni europske regulative u području građevnih proizvoda, te koliko je njihov utjecaj važan za okoliš i kvalitetu života u sredini u kojoj živimo i radimo.

Ključne riječi: europsko zakonodavstvo, Direktive, građevni proizvodi, Cr (VI), zdravlje 1. UVOD Direktiva za građevne proizvode (CPD 89/106/ EEC) [1] propisuje bitne zahtjeve za građevinu (ne za građevne proizvode) i kaže da će građevni proizvod • proizveden prema tehničkoj specifikaciji donesenoj u skladu s Direktivom • za kojeg je dokazana sukladnost s tom specifikacijom i • koji je pravilno i sukladno namjeni ugrađen biti takav da će ugrađen u građevinu ispunjavati pretpostavku da će građevina ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu.

Načela Novog i općeg pristupa unesena u “horizontalne zakone” omogućila su donošenje Tehničkih propisa koji: • propisuju zahtjeve za dijelove građevina – tehničke i/ili funkcionalne sklopove, • propisuju zahtjeve za projektiranje, izvođenje i održavanje i • propisuju zahtjeve za građevne proizvode.

Prvi Tehnički propis donesen 2005. godine bio je Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije [2]. Njime su propisana tehnička svojstva i drugi zahtjevi za cemente koji se ugrađuju u betonske konstrukcije, te način potvrđivanja sukladnosti cementa s navedenim zahtjevima u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu. Sljedeći Tehnički propis, koji govori o građevnim proizvodima je Tehnički propis za betonske konstrukcije [3], koji propisuje tehnička svojstva za betonske konstrukcije u građevinama, zahtjeve za projektiranje, izvođenje

radova na izradi, održavanje i druge zahtjeve za betonske konstrukcije, te tehnička svojstva i druge zahtjeve za građevne proizvode namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju. Građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj propis su: • cement, • agregat, • dodatak betonu, • dodatak mortu za injektiranje natega, • voda, • beton, • čelik za armiranje, • čelik za prednapinjanje, • armatura, • predgotovljeni betonski element, • proizvod za zaštitu i popravak betonske konstrukcije i • drugi građevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi prilozima navedenog Tehničkog propisa, zajedno s navedenim proizvodima.

Tehnički propis za zidane konstrukcije [4], koji propisuje tehnička svojstva za zidane konstrukcije u građevinama, zahtjeve za projektiranje, izvođenje radova na izradi, održavanje i druge zahtjeve za zidane konstrukcije, te tehnička svojstva i druge zahtjeve za građevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju. Zidana konstrukcija se izvodi od nearmiranog, omeđenog, armiranog i prednapetog ziđa, a građevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj propis su: • cement i zidarski cement, • građevno vapno, • agregat, • mort, • dodatak mortu, mortu za injektiranje natega i betonu • voda, • beton, • čelik za armiranje, • čelik za prednapinjanje, • armatura, • zidni elementi, • pomoćni dijelovi, • predgotovljeno ziđe i • drugi građevni proizvodi, koji se ugrađuju zajedno s navedenim proizvodima, a za koje su zahtjevi propisani u prilozima Propisa.

Osim tri navedena na snazi je još 5 Tehničkih propisa (o uštedi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije zgrada, za dimnjake u građevinama, za prozore i vrata i za drvene konstrukcije).

Donošenje zakonskih podloga obvezalo je proizvođače građevnih proizvoda, koji su predmetom donesenih tehničkih propisa, da u relativno kratkom vremenskom periodu prilagode svoju proizvodnju i unutarnju (tvorničku) kontrolu proizvodnje zahtjevima hrvatskih norma (uglavnom usklađenih europskih norma koje su preuzeli Tehnički odbori pri Hrvatskom zavodu za norme).

Potvrđivanje sukladnosti većeg dijela navedenih građevinskih proizvoda na području RH u potpunosti je saživjelo i IGH d.d. kao jedno od ovlaštenih tijela za potvrđivanje sukladnosti, ima trogodišnje iskustvo u potvrđivanju sukladnosti (certifikaciji) tih proizvoda. Prvi certifikat sukladnosti od 1. rujna 2005. godine izdan je za cement. Od tada do danas izdano je više od 60 certifikata sukladnosti za različite vrste cementa, stavljenih na tržište RH. Certifikat sukladnosti dokaz je da je cement zadovoljio sve zahtjeve Tehničkog propisa i norma specifikacije, prema najstrožem sustavu potvrđivanja sukladnosti 1+ u skladu s Direktivom za građevne proizvode.

Međutim, o cementu i proizvodima od cementa, osim navedene, govori još jedna Direktiva, objavljena u lipnju 2003. To je Direktiva 2003/53/EC [5], koja dopunjava Direktivu 76/769/EEC [6], u vezi s trgovanjem i uporabom određenih opasnih tvari i proizvoda. Poslije opisa rizika nakon uporabe tih proizvoda, slijede navodi, koji govore: • da su znanstveno potvrđene činjenice da cement koji sadrži šesterovalentni krom u dodiru s nezaštićenom kožom može izazvati alergijske reakcije • da su potrebne individualne mjere zaštite • da trgovanje i uporaba cementa koji sadrži više od 0,002% (2 ppm) Cr (VI) mora biti ograničeno, osim ako se radi o kontroliranim, zatvorenim i potpuno automatiziranim procesima Krom je nakon nikla najjači alergen među metalima, a šesterovalentni krom je najotrovniji od tri forme u kojima se pojavljuje - metalni krom – Cr(0), Cr(+3) i Cr(+6), pa je hvale vrijedna inicijativa da se njegov udio u cementu drži pod kontrolom.

1. ŠESTEROVALENTNI KROM U CEMENTU Crvenilo i svrbež dijelova kože koja je u dodiru sa cementom, poznate su pojave od početka proizvodnje cementa. Primijećeno je da su problemi veći, što je izloženost duža [7]. Ustanovljeno je da se na koži pojavljuju • upalni dermatitis, uvjetovan alkalnom prirodom cementa i • alergijski dermatitis, uvjetovan šesterovalentnim kromom, koji se u dodiru s vodom otapa, penetrira u nezaštićenu kožu i s proteinima derme prelazi u netopivi trovalentni krom.

Proizvođači cementa imali su obvezu informirati korisnike o potrebi zaštite ruku zaštitnim kremama i rukavicama, jer su statistički podaci pokazivali da 5-15 % radnika koji dolaze u kontakt s vlažnim ili suhim cementom, koji sadrži topivi Cr (VI) obolijevaju od alergijskog dermatitisa [8]. Do donošenja Direktive 2003/53/EC sve je bilo na nacionalnim razinama i ovisilo je o dobroj volji proizvođača.

Donošenjem te Direktive redukcija topivog šesterovalentnog kroma u netopivi trovalentni postala je obveza svih proizvođača u državama članicama EU, ali i onih koji to nisu, ali cement u njih izvoze.

1.1 Redukcija topivog Cr (VI) u netopivi (Cr III) Cr (VI) u cementu potječe od oksidacije Cr (III) iz mineralnih sirovina za proizvodnju cementa (glina, vapnenac) ili iz obloga peći, obloženih vatrostalnim materijalima koji sadrže krom. Za zadovoljenje zahtjeva o najvećoj dopuštenoj količini topivog Cr (VI) u cementu, cementu je pri proizvodnji potrebno dodati sredstvo, koje će tijekom hidratacije topivi krom prevesti u netopivi

Cr (III). Sredstva za redukciju imaju različit vijek trajanja, što znači da sva ne osiguravaju zadržavanje dozvoljene količine topivog kroma u zadanim okvirima za cijelo vrijeme deklariranog roka uporabe cementa. Proizvođačeva obveza je za sav isporučeni cement navesti: • datum isporuke ili datum pakiranja (za cement u vrećama) • deklarirani rok u kojem jamči dopušteni udio topivog kroma u cementu i • preporučene uvjete skladištenja, vezano za deklarirani rok Znači, da će dobro uskladištenom cementu, upotrijebljenom u deklariranom roku, aktivnost redukcijskog sredstva osigurati udio topivog kroma manji od 2 ppm.

Ima različitih sredstava za redukciju Cr (VI) u cementu koja se mogu nabaviti. Najčešće se upotrebljavaju: • željezni sulfat (heptahidrat može iznad 65oC zbog gubitka kristalne vode izazvati stvaranje grudica, a monohidrat je manje osjetljiv, ali skuplji) i • tekući dodaci (kositreni sulfat, čije je doziranje jednostavno, ali je skup) Važno je naglasiti, da se skupa sredstva za redukciju moraju dodavati u višekratnom suvišku, kako bi pri izlasku iz tvornice, sadržaj topivog kroma bio znatno niži od dozvoljenih 2 ppm, jer je u suprotnom nemoguće u deklariranom roku tu količinu održati ispod najveće dozvoljene granice [9].

Uobičajeni deklarirani rok uporabe je 90 dana. Primjer kako se vremenski mijenja količina reduciranog topivog kroma u cementu u kojem je dodatkom 0,3% željeznog sulfata heptahidrata topivi krom sveden s 5,3 ppm na gotovo nulu, prikazuje slika 1.

Slika 1. Promjena udjela reduciranog topivog kroma u deklariranom roku 3,5

3,0

Cr(VI) ppm

2,5

2,0

1,5

1,0

0,5

0,0 0

10

20

30

40

50

danidays storage

60

70

80

90

100

Vidljivo je da već nakon 40 dana udio topivog kroma prelazi najveću dopuštenu količinu, što znači da treba dodati znatno više reducensa. Poznato je, međutim, da su navedena sredstva za redukciju i sama štetna po ljudsko zdravlje. Postavlja se stoga pitanje je li opravdano i moguće štetnost cementa i proizvoda od cementa umanjiti dodavanjem tvari koje su po definiciji i same opasne po ljudsko zdravlje.

2. OPASNE TVARI I PROIZODI Radi zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja opasnih kemikalija 21. prosinca 2005. godine u Republici Hrvatskoj je objavljen Zakon o kemikalijama [10]. On propisuje postupak prijavljivanja novih tvari, razvrstavanje, pakiranje i označivanje kemikalija opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, razmjenu podataka o kemikalijama, način procjenjivanja mogućeg rizika za ljude i okoliš, zabrane i ograničenja stavljanja u promet i korištenja te uvjete za proizvodnju, promet i korištenje opasnih kemikalija. Prema članku 53. tog Zakona, listu opasnih kemikalija čiji je promet zabranjen, odnosno ograničen donosi ministar zdravstva uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.

Lista kemikalija čiji je promet zabranjen, odnosno ograničen [11], objavljena je u Narodnim novinama 14. veljače 2006. godine. U članku 1. liste, pod rednim brojem 47. nalazi se cement.

Pod uvjetima ograničenja piše: 1. Cement i preparati koji ga sadrže ne smiju se koristiti ili stavljati u promet ako nakon otapanja u vodi sadrži više od 0,0002% topivog kroma (VI) na totalnu težinu cementa 2. Ako su korišteni reducensi, mora se na pakirani cement ili pripravke koji sadrže cement čitljivo i neizbrisivo navesti: datum pakiranja, uvjete na skladištu te podatak o dozvoljenom vremenu uporabe kroz koje se zadržava učinak reducensa te zadržavanje ukupnog kroma (VI) ispod granične vrijednosti navedene u prethodnoj točci.

3. Prva i druga točke se ne primjenjuju kod stavljanja u promet i kod uporabe cementa u nadziranim zatvorenim sustavima, koji su u potpunosti automatizirani te se obrada obavlja isključivo strojno bez mogućnosti dodira cementa s kožom.

Definiciju zatvorenog sustava dao je Cembureau: - zatvoreni sustav je onaj u kojem se cement utovaruje, transportira, istovaruje i upotrebljava bez doticaja s ljudima. Na takav se cement Direktiva 2003/53/EC, a u našem slučaju ni Zakon o kemikalijama i Lista kemikalija ne odnosi.

3. ODREĐIVANJE U VODI TOPIVOG KROMA (Cr VI) Za provjeru količine topivog cementa postoje dvije metode ispitivanja: • EN 196-10:2006 Methods of testing cement – Part 10: Determination of the watersoluble chromium (VI) content of cement i • TRGS 613 Ersatzstoffe, Ersatzverfahren und Verwendungsbeschrankungen fur chromathaltige Zemente und chromathaltige zementhaltige Zubereitungen, October 2002.

Do prihvaćanja europske norme proizvođači cementa su udio kroma u cementu radije dokazivali njemačkom smjernicom, no 2006. godine harmonizirana je norma EN 196-10. Ona daje detaljan opis referentne metode ispitivanja, a u Dodacima B, C, D i E navodi i druge metode pogodne za

brza tzv. screening ispitivanja. Dodatak D se bazira na TRGS 613 (Tehnische Regein für Gefahrstoffe). Bitno je naglasiti da se u slučaju spora, uvijek koristi referentna metoda.

3.1 Dosadašnja iskustva Iako su zemlje članice EU prihvatile da će datum stupanja na snagu ograničenja topivog kroma u cementu od 2 ppm biti 17. siječnja 2005. godine, javili su se mnogi problemi koji nisu u potpunosti riješeni ni do danas. Tako, u nekim zemljama još nije proglašeno nadležno ministarstvo, koje nadzire stanje na tržištu, u nekim se zemljama ograničenje topivog kroma u cementu traži samo za cement u vrećama, u drugima i za rasuti cement...

U Hrvatskoj je nadležno Ministarstvo zdravstva, a prema Zakonu o kemikalijama (članak 29.), za provođenje potrebnih postupaka za osiguranje zdravlja ljudi i okoliša pravna ili fizička osoba koja proizvodi, uvozi ili stavlja u promet opasnu kemikaliju mora osigurati Sigurnosno- tehnički list i dostaviti ga Hrvatskom zavodu za toksikologiju. Taj se list mora staviti na raspolaganje: • svakom korisniku prilikom prve nabave opasne kemikalije ili • povodom zahtjeva korisnika Pravne ili fizičke osobe koje stavljaju u promet opasnu kemikaliju obvezne su neprekidno pratiti promjene i nove spoznaje u vezi s kemikalijama koje stavljaju u promet i u skladu s time dopunjavati Sigurnosno- tehnički list. Kod svake promjene Sigurnosno- tehničkog lista mora se o promjeni izvijestiti Hrvatski zavod za toksikologiju te svi dotadašnji korisnici kojima je proizvod isporučen u posljednjoj godini prije promjene Sigurnosno- tehničkog lista.

4. ZAKLJUČAK Život kakav poznajemo, gotovo je nezamisliv bez široke primjene cementa, odnosno cementnih materijala za izgradnju: mostova, zgrada, brana i drugih objekata. Osim što posjeduju dovoljno dobra konstrukcijska svojstva, cementni materijali su otporni na djelovanje vode, nisu podložni truljenju i napadu insekata, ne degradiraju pod djelovanjem sunčevih zraka, ne javlja se statički elektricitet, postojanog su volumena, te se mogu oblikovati u svježem stanju. Posebice svojstvo lakog oblikovanja u svježem stanju te dobra kombinacija ostalih svojstava i relativno niska cijena, doveli su do široke primjene cementnih materijala.

Postavlja se pitanje kako materijal kojeg godinama poznajemo može odjednom biti opasan za ljudsko zdravlje? Činjenica je da su procesi automatizirani, da se najveći dio cementa koristi u zatvorenim sustavima, u betonarama iz kojih se beton u cisternama prevozi i ugrađuje u građevine.

Utjecaj građevnih proizvoda na okolinu vrlo je važan, zato postoji potreba usklađivanja propisa, koji reguliraju utjecaj tih proizvoda na zdravlje i okoliš. Rješenju tog probleme pridonosi Direktiva 2003/53/EC i harmonizirana norma EN 196-10:2006. Prošle su 3 godine od datuma obvezne primjene navedene Direktive, a stanje na tržištu europske unije još uvijek nije ujednačeno. Kontrola u većini zemalja članica EU je još uvijek na savjesti proizvođača cementa, koji su učinili sve potrebne predradnje u cilju zadovoljenja postojećeg ograničenja, pa je za očekivati da ćemo ulaskom u europsku uniju biti i mi jednako spremni zadovoljiti sve navedene uvjete.

Udio kroma u cementu se najčešće kontrolira, što govori o odgovornosti proizvođača, ali državna ministarstva još nisu ustrojila adekvatnu kontrolu. Bilo bi korisno ispitati i utjecaj sredstava za

reduciranje Cr(III) u Cr (VI) na ljudsko zdravlje i okoliš, jer se u proizvodnji cementu dodaju kemikalije, koje održavaju udio Cr (VI) u dopuštenim granicama, ali osim što poskupljuju najkorišteniji građevinski proizvod, sigurno imaju i negativan utjecaj na okolinu.

LITERATURA [1] Directive CPD 89/106/EEC of the European Parlament and of the Council of 21 December 1988 [2] Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije [3] Tehnički propis za betonske konstrukcije [4] Tehnički propis za zidane konstrukcije [5] Directive 2003/53/EC of the European Parlament and of the Council of 18 June 2003 [6] Directive 76/769/EEC of the European Parlament and of the Council of 27 July 1976 [7] Chandelle J.M., Chromium VI in Cement, Global Cement and Lime Magazin, July-August 2003, 12-13 [8] Savić M., Miličić Lj., EN 196-10 – Metode ispitivanja cementa, Određivanje sadržaja šesterovalentnog hroma rastvorljivog u vodi u skladu sa ograničenjima Direktive 2003/53/EC, Internacionalni naučno stručni skup GNP, Žabljak 2008, 763-768 [9] Kamenić, N., Diminić, M., Primjena Direktive 2003/53/EZ pri proizvodnji cementa, Građevinar, 58 (2006) 301305 [10] Zakon o kemikalijama (Narodne novine 150/05) [11] Lista kemikalija čiji je promet zabranjen, odnosno ograničen (Narodne novine 17/06)

NEW TECHNICAL REGULATIONS ORIENTED TOWARDS PROTECTION OF LIFE, HEALTH, ENVIRONMENT AND CONSUMERS Summary The quality infrastructure set by the European Union, based on the New and General approaches, is the basis of the new technical legislation. According to the New Approach, the EU member countries have committed themselves to harmonize national legislations and "significant requirements" for individual product groups. Several Directives (such as Directive 2003/53/EC, dealing with the content of soluble hexavalent chromium in cement) belong to the group of those that ensure protection of life, health, the environment and consumers.

The paper discusses what we have done so far to implement European regulations in the field of construction products, and in what way the influence of such products is significant for the natural environment and the quality of life in our working and living environment.

Key words: European legislation, directives, construction products, health