Prof. dr. sc. NIKOLA KNEGO Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Zagreb nknego@efzg.hr
REGIONALIZACIJA KAO OBLIK INTERNACIONALIZACIJE POSLOVANJA I NJEZIN ZNAČAJ ZA NEKE SEGMENTE HRVATSKOG GOSPODARSTVA Sažetak Pojam globalizacija poslovanja je učestalo u uporabi pa i onda kada bi bilo primjerenije koristiti neki od pojmova kakvi su internacionalizacija ili regionalizacija poslovanja. Postoji čitava lepeza različitih mišljenja o globalizaciji koja se kreće u rasponu od toga da je globalizacija proces koji je počeo s pojavom čovjeka, preko toga da je obilježje suvremenog svijeta do toga da se postavlja pitanje u kojoj je mjeri globalizacija mit ili stvarnost s podpitanjem da li se ikada dogodila? Rad se bavi određenjem sadržaja pojmova kakvi su internacionalizacija, globalizacija i regionalizacija, činiteljima od utjecaja na spomenute procese, ulaznim strategijama na inozemna tržišta te utjecajem spomenutih procesa za hrvatsko gospodarstvo. Na primjerima nekih segmenata hrvatskog gospodarstva moći ćemo zaključiti što je na djelu: globalizacija ili regionalizacija poslovanja? Kao rezultat toga biti će preporučljivo prihvatiti moto managerskog promišljanja "Misli globalno, djeluj lokalno" ili "Misli regionalno, djeluj lokalno, zaboravi globalno". Ključne riječi: internacionalizacija poslovanja ,globalizacija poslovanja, regionalizacija poslovanja, hrvatsko gospodarstvo, činitelji od utjecaja na internacionalizaciju poslovanja. 1. UVOD Jedan atipičan pristup globalizaciji koja ima političku, tehničku, kulturnu i ekonomsku dimenziju od strane A. Rugmana bio je poticaj za ovaj rad. A. Rugman je autor knjige The End of Globalization-A New and Radical Analysis of Globalization and What It Means for Business (2001.). Istražujući desetak vodećih industrija u svijetu (među kojima su bile: industrija proizvodnje automobila, kemijska industrija, industrija teške opreme i druge) zakljućio je da se glavnina tih proizvoda plasira ondje gdje su proizvedeni ili u regionima njihova nastanka. Slično je A. Rugman, koristeći primjeren analitički instrumentarij, konstatirao i za direktna inozemna ulaganja. Glavnina sredstava namijenjenih direktnim inozemnim ulaganjima ulaže se ondje gdje su i stvorena. Vodeće svjetske industrije organizirane su regionalno, a ne globalno, a glavni nositelji međunarodnog poslovanja kakva su multinacionalna poduzeća misle regionalno, a djeluju lokalno. Polazeći od spomenutog, zaključuje da je na djelu regionalizam, a ne globalizam te da je globalizacija mit, a ne stvarnost. Na osnovu toga modificira moto ponašanja misli globalno, djeluj lokalno u misli regionalno, djeluj lokalno, zaboravi globalno.1 1
Pet stotina najvećih multinacionalnih poduzeća koja imaju sjedište u SAD, Europskoj uniji ili Japanu generiraju više od 80% inozemnih direktnih investicija i preko polovine svjetske trgovine. Za većinu njih globalno poslovanje je sinonim za regionalno poslovanje koje se odvija na tri ključna segmenta svjetskog tržišta (trijadni pristup) kakvi su tržišta: a) SAD i Kanade; b) Europske unije i c) Japana. Onaj tko je na bilo
Detaljnije ćemo, polazeći od spomenutog, istražiti neke segmente hrvatskog gospodarstva i provjeriti Rugmanov pristup globalizaciji odnosno regionalizaciji. Predmet našeg interesa su: a) inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku; b) značaj različitih inozemnih tržišta za hrvatski turizam; c) značaj pojedinih tržišta u robnoj razmjeni s inozemstvom; d) internacionalizacija hrvatske maloprodaje i e) ulazne tržišne strategije.. 2. INTERNACIONALIZACIJA, REGIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJA Svjetsko tržište se u zadnjim dekadama dvadesetog stoljeća u značajnoj mjeri homogeniziralo. Na to su utjecala dva ključna činitelja: razvoj globalnih komunikacija i brzo širenje tehnologije. Ukusi i potrebe kupaca se u visokoj mjeri unificiraju. Managementi poduzeća u inozemnim tržištima prepoznaju priliku za rast i razvoj poduzeća. Može se pretpostaviti da će razvoj globalnih komunikacija i brzog širenja tehnologije sve više dobijati na intenzitetu u dolazećem vremenu. Stoga će se pred managemente poduzeća nastup na inozemnim tržištima i razvijanje poslovnih aktivnosti na njima sve više postavljati kao imperativ njihova poslovnog opstanka. Managementi bi u okolnostima brzog razvoja i širenja tehnologije te jačanja globalnih komunikacja trebali biti spremni za prakticiranje strategija virtualnih korporacija i inteligentnih organizacija. Teorija i praksa poznaju pojmove kakvi su: internacionalizacija, regionalizacija i globalizacija poslovanja. Spomenuti pojmovi nisu riječi istoznačnice premda se često u međusobnom komuniciranju koriste kao sinonimi. Takvo korištenje spomenutih pojmova može imati za posljedicu nerazumijevanje i zbrku u njihovom poimanju. Najjednostavnije rečeno internacionalizacija poslovanja je prijenos poslovanja u barem još jednu zemlju izvan zemlje domicila poduzeća. Svaki prijenos poslovanja izvan domicilnog tržišta znači za poduzeće ulazak u proces internacionalizacije njegovog poslovanja. Internacionalizacija poslovanja je obilježje suvremenih razvijenih ekonomija ili pojedinih njihovih segmenata.2 Ona je važno sredstvo globalizacije i ujedinjavanja svijeta.3 Procjenjuje se da je internacionalizacija poslovanja jedno od najvažnijih obilježja druge polovine dvadesetog stoljeća. Značaj internacionalizacije poslovanja bio je u porastu s protekom pojedinih dekada i njihovim približavanjem kraju stoljeća. Takav porast značaja internacionalizacije uvjetovan je povoljnom međunarodnom klimom koja je potencirala poslovanje i rast izvan granica matičnih zemalja u kojima su poduzeća imala sjedišta.4
koji način prisutan na sva tri spomenuta segmenta svjetskog tržišta je istinski globalni igrač. Navedeno prema: A. Rugman: The End of Globalization-A New and Radical Analysis of Globalization and What It Means For Business, Random House, London, 2001, str. 2-3. 2 Internacionalizacija poslovanja jedna je od sličnosti koje su se dogodile u strukturnim promjenama u razvijenoj europskoj maloprodaji u periodu 1962-1992. godina. Tu su još procesi kakvi su: segmentacija, koncentracija, kapitalizacija, organizacija, diversifikacija, konkurencija te sličnosti u maloprodajnim oblicima (formatima). Grupa autora: International Retailing-Ttrends and Strategies, Pitman Publishing, London, 1995, str. 18. 3 Naglasak se stavlja na normalne prilike u kojima se poslovanje odvija. Normalne prilike podrazumjevaju jednakost i ravnopravnost svih zemalja. Internacionalizacija poslovanja u takvim uvjetima ima višeznačnu ulogu: a) koristan je proces zbližavanja i suradnje između naroda i država; b) olakšava promet i komunikacije; c) ubrzava opći razvoj i d) postaje važno sredstvo globalizacije i ujedinjavanja svijeta. Višeznačna uloga procesa internacionalizacije navedena je prema: Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"Masmedia, Zagreb, 1995, str. 329. 4 G. Stonehouse-J. Hamill-D. Campell-T. Purdie: Global and Transnational Business-Strategy and Management, John Wiley and Sons, Chichester, 2000, str. 1.
Internacionalizacija poslovanja je najčešće regionalna. Regionalizacija poslovanja je istovremeno i njegova internacionalizacija. Region gotovo uvijek čine zemlje koje su granično ili prekogranično teritorijalno povezane. Primjeri toga su različite regionalne asocijacije. Regionalizacija je regionalna. Pojam globalizacija je u neposrednoj vezi s pojmom internacionalizacija. Globalizacija je filozofija internacionalizacije. Istinski globalni igraći su prema A. Rugmanu oni koji se u bilo kojem obliku pojavljuju na tri ključna segmenta svjetskog tržišta. Ti segmenti su tržišta: a) SAD i Kanade; b) Europske unije i c) Japana. Mogli bi konstatirati da je svaka regionalizacija i globalizacija istovremeno i internacionalizacija poslovanja. Samo neke internacionalizacije su istovremeno i globalizacije poslovanja. Polazeći od Rugmanovog trijadnog pristupa svjetskom tržištu samo one internacionalizacije koje su prisutne na spomenutim tržišnim segmentima svjetskog tržišta predstavljaju globalizaciju. Ako je regionalizacija regionalna onda je i globalizacija regionalna, ali u trijadnom obliku. Dakle, biti globalni igrač nije nužno biti prisutan na bilo kojem mjestu na svjetskom tržištu. Uopće nije nužno biti na tržištu Republike Hrvatske, Makedonije, BiH ili Gvineje Bisao, ali je nužno istovremeno biti na tržištima SAD i Kanade, neke od zemalja ili više njih koje su članice EU i na japanskom tržištu ako hoćete biti u kategoriji globalnih igraća. 3. ČINITELJI OD POSLOVANJA
UTJECAJA
NA
INTERNACIONALIZACIJU
Činitelji od utjecaja na stimuliranje ili destimuliranje procesa internacionalizacije poslovanja mogu se podjeliti u nekoliko skupina. Jedna od takvih podjela činitelja od utjecaja na proces internacionalizacije je njihova podjela na gurajuće (push factors) i vukuće faktore (pull factors).5 R.Cox-P.Brittain6 u gurajuće činitelje svrstavaju: a) zasićenost tržišta; b) recesiju i c) planska ograničenja. Vukući činitelji koji se javljaju također u funkciji prilika, a ne prijetnji su: a) rušenje barijera za tržišni ulazak; b) strategije dobavljača; c) strateški maloprodajni savezi; d) prepoznavanje manje razvijenih tržišta i e) sličnosti kupčevih ukusa. Najveći gurajući činitelj internacionalizacije poslovanja je zasičenost domaćeg tržišta. Dokle god postoji prostor za tržišnu ekspanziju na domaćem tržištu manje je naglašena potreba za prebacivanjem poslovanja na inozemno tržište. Iskustvo potvrđuje da se na inozemno tržište ide s onim proizvodima s kojima se na domaćem tržištu postigao najveći uspjeh. To također vrijedi za transfere tehnologija i za oblike (formate) prodaje. Zakonodavna regulativa je također jedan od značajnih gurajućih činitelja u funkciji stimuliranja procesa internacionalizacije. Zakonodavstva niza razvijenih zemalja su u funkciji eliminiranja i sprečavanja nastajanja monopola. Time se ograničavaju mogućnosti rasta 5
6
Vidjeti detaljnije u slijedećim izvorima: a) R. Cox-P. Brittain, Retail Management, Pitman Publishing, London,1996, str. 23-25. i b) Grupa autora: International Retailing-Trends and Strategies, Pitman Publishing, London, 1995, str. 4, 84. i 85. Isti izvor kao pod 5, str. 24.
poduzeća. Takvim zakonodavstvom se usporava intenzitet procesa koncentracije. Koncentracija se najčešće iskazuje nekolicinom (ograničenim brojem) vodećih poduzeća u nekoj gospodarskoj branši i njezinim stupnjem tržišne kontrole. Moguć je i znatno kompleksniji pristup klasifikaciji činitelja od utjecaja na proces internacionalizacije u gospodarstvu.7 Tablica 1: Gurajući (push) i vukući (pull) činitelji od utjecaja na internacionalizaciju poslovanja Gurajući (push factors) činitelji Vukući (pull factors) činitelji Nestabilna politička struktura; Stabilna politička struktura; Nestabilna ekonomija; Stabilna ekonomija; Zrelo domaće tržište; Nedovoljno razvijena maloprodajna Zasićenost oblika prodaje; struktura; Malo domaće tržište; Veliko tržište, Restriktivno regulativno okruženje, to Blaže regulatorno okruženje; jest planiranje; Dobri ekonomski uvjeti, to jest visok rast; Neprijateljsko konkurentsko Pozitivno društveno okruženje, to jest visoki okruženje; populacijski rast; Slabi ekonomski uvjeti, to jest nizak Povoljno poslovno okruženje; rast; Povoljne stope razmjene; Negativno društvenookruženje, to jest Niske cijene dionica; nizak populacijski rast; Vlasnički ulagačkipotencijal; Nepovoljno poslovno okruženje; Prilike tržišnih niša; Troškovi poslovanja, to jest rad, Privlačna socio-kulturna struktura; distribucija, Inovativna maloprodajna kultura; Kreditna ograničenja kupcu. Poduzeće-vlastite povoljne prilike/poslovanje; Poduzetnička etika; Pretjerana ekspanzija. Izvor: Grupa autora, International Retailing-Trends and Strategies, Pitman Publishing, London, 1995, str. 85. 4. INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU Uloženo je u Republiku Hrvatsku, u intervalu od 1993. godine do trećeg kvartala 2007.godine, 16,7 milijardi EUR-a inozemnih izravnih ulaganja. Značajne su oscilacije visine inozemnih izravnih ulaganja po svakoj godini unutar navedenog intervala. Godišnju dinamiku inozemnih izravnih ulaganja te indeksna odstupanja od prosječnog godišnjeg ulaganja detaljnije vidjeti u tablici broj 2. Izrazita je regionalna usmjerenost inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku. Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku s područja zemalja sadašnjih članica EU predstavljala su 95,8% svih izravnih ulaganja. Svi ostali su sudjelovali sa 4,2%. S prostora SAD je kroz izravna ulaganja uloženo u RH 188,8 milijuna EUR-a. 7
N. Alexander: Internationalisation: Interpreting the Motives, u kolektivnom radu: International RetailingTrends and Strategies, Pitman Publishing, London, 1995, str. 84-86.
3000 2500 2000 1500 1000 500 0 19 9 19 3 9 19 4 95 19 9 19 6 9 19 7 9 19 8 99 20 0 20 0 0 20 1 0 20 2 0 20 3 0 20 4 05 I-I 200 X/ 6 20 07
u milijunima EUR
Grafikon 1: Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku u periodu 1993-treći kvartal 2007.godina
godina
Kakva je bila koncentracija inozemnih izravnih ulaganja u RH pratit ćemo preko indeksa koncentracje inozemnih izravnih ulaganja. Koncentracija se odnosi na mali, ograničeni broj zemalja i njihov značaj u kontroli ili ostvarenju inozemnih izravnih ulaganja. Koncentraciju označavama sa K (Koncentracija) ili C (Concentration), a mali, ograničeni, broj vodećih zemalja po značaju ulaganja označujemo s indeksom n. Taj n će za naše prilike biti: 3,5 i 10. Drugim riječima kazano koliki je bio značaj prve tri, prvih pet ili prvih deset zemalja kada se radi o inozemnim izravnim ulaganjima u RH. Tablica 2: Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku za period 1993-IX/2007.godine Godina Ulaganja u Indeksna odstupanja od milijunimaEUR-a prosječnog godišnjeg ulaganja 1993. 101,0 9,05 1994. 92,8 8,32 1995. 79,1 7,09 1996. 382,1 34,25 1997. 480,2 43,04 1998. 849,7 76,15 1999. 1362,9 122,15 2000. 1140,6 102,23 2001. 1467,5 131,52 2002. 1137,9 101,98 2003. 1762,4 157,96 2004. 949,6 85,11 2005. 1467,9 131,56 2006. 2746,6 246,16 I-IX/2007. 2716,1 243,43 Ukupno: 16736,4 1115,8 =100,00 Izvor: Inozemna izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku, a prema izvoru:www.hnb.hr i naša obrada. Indeks koncentracije K3 bio je na razini 58,1%. Dakle, prve tri zemlje su u petnaestogodišnjem razdoblju sudjelovale u ukupnim inozemnim izravnim ulaganjima sa
9,72 milijarde € ili Njemačka.
s 58,1%. Prema visini ulaganja to su bile: Austrija, Nizozemska i
K5 je bio na razini 71,9%. U istom razdoblju s prostora prvih pet zemalja uloženo je 12,0 milijardi € ili 71,9%. Dodajemo, trima ranije spomenutim zemljama, Francusku i Mađarsku. K10 je bio na razini 15,2 milijarde € ili 90,8%. Dodajemo, uz ranije spomenutih pet zemalja, još slijedeće zemlje: Luksemburg, Italiju, Sloveniju, Belgiju i Ujedinjenu Kraljevinu. Grafikon 2: Prvih deset zemalja prema visini inozemnih ulaganja u RH za razdoblje 1993.godina do trećeg kvartala2007.godine
Ostale zemlje V.Britanija Belgija
zemlja
Slovenija Italija Luksemburg Mađarska Francuska Njemačka Nizozemska Austrija 0
1000
2000
3000
4000
5000
u milijunima EUR-a
Izrazita je regionalna usmjerenost ulagača u Republiku Hrvatsku. Zemlje članice EU su sudjelovale sa 95,8% svih izravnih ulaganja u RH. Nema niti jedne zemlje među prvih deset zemalja po visini izravnih ulaganja izvan članstva EU. Njihov udio u ukupnim inozemnim izravnim ulaganjima bio je 90,8%. 5. ZNAČAJ ZEMALJA EU ZA HRVATSKI IZVOZ I UVOZ Tržišta zemalja članica EU su izuzetno značajna za hrvatsku robnu razmjenu. Ispod 14% hrvatskog izvoza se ostvarivalo na tržištima izvan Europe u 2005. i 2006. godini. Istovremeno je značaj europskog tržišta u uvozu bio nešto niži. Tako je ukupno 15,6 -16,4% uvoza realizirano s drugih tržišta. Gospodarstvo RH je izvozilo u zemlje članice EU 62% od ukupnog izvoza u 2005. godini odnosno 63,3% u 2006. godini. Gospodarstvo RH bilo je još ovisnije o tržištu EU kada je riječ o uvozu. Tako je 67,1% vrijednosti ukupnog uvoza
ostvareno s tržišta zemalja članica EU u 2005. godini. Taj udio je bio nešto niži i iznosio je 66,4% u 2006. godini.8 Dostignuta razina koncentracije hrvatskog izvoza i uvoza u 2005. i 2006. godini mjereno indeksima koncentracije K3, K5 i K10 sadržana je u tablici 3. Izrazita je regionalna usmjerenost hrvatskog izvoza i uvoza na europsko tržište s posebnim naglaskom na region kakav je EU. Značaj ovog regiona za hrvatski izvoz i uvoz vidljiv je iz podataka sadržanih u tablici 3. Tablica 3: Dostignuta razina koncentracije hrvatskog izvoza i uvoza u 2005. i 2006. godini Izvoz u %-ku Uvoz u %-ku 2005. 2006. 2005. 2006. EU Ukupno EU Ukupno EU Ukupno EU Ukupno 64,5 40,0 65,8 41,6 56,1 37,6 56,6 37,6 Prve tri zemlje K3 79,8 49,4 78,5 49,7 70,9 47,6 70,8 47,0 Prvih pet zemalja K5 54,6 89,6 56,7 87,5 58,7 84,5 56,0 Prvih deset zemalja 88,2 K10 Napomena: Naša obrada podataka sadržanih u SLJRH-2007, str.390. Zemlja
Koje su to zemlje unutar indeksa koncentracije hrvatskog izvoza i uvoza u regionu kakvo je tržište EU vidljivo je iz tablice 4. Zemlje su navedene redoslijedom njihovih udjela u ostvarenom hrvatskom izvozu i uvozu i svaki slijedeći indeks koncentracije izvoza ili uvoza sadrži zemlje iz prethodnog indeksa koncentracije. Primjer toga: K5 = K3 + slijedeće dvije zemlje ili K10 = K5 + pet slijedećih zemalja po značaju za hrvatski izvoz ili uvoz. Tablica 4: Značaj pojedinih zemalja članica EU za hrvatski izvoz i uvoz u 2005. i 2006. Godini Zemlja Prve tri zemlje K3 Prvih pet zemalja K5 Prvih deset zemalja K10
Izvoz Uvoz 2005. 2006. 2005. Italija, Njemačka, Italija, Njemačka, Italija, Slovenija Slovenija Njemačka, Slovenija Austrija, Austrija, Austrija, Francuska Francuska Francuska UK, Mađarska, UK, Švedska, Mađarska, Malta, Mađarska, Češka, Češka, UK, Rumunjska, Malta Nizozemska, Švedska Poljska
2006. Italija, Njemačka, Slovenija Austrija, Francuska Češka, UK, Poljska, Nizozemska, Bugarska
Značaj prvih pet zemalja za hrvatski izvoz i uvoz je izuzetno visok. Spomenuto potvrđuje visoku razinu tržišne koncentracije hrvatskog izvoza i uvoza. Tržište EU kao jedinstveno tržište postavlja, u nekim segmentima robnog izvoza, potrebu da izvoznici upoznaju razlike koje se glede zahtjeva za proizvodima namijenjenih podmirenju istovrsnih potreba mogu pojaviti na nekim segmentima toga tržišta. Primjeri toga su perilice 8
Naša obrada podataka sadržanih u slijedećem izvoru: Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2007, Državni zavod za statistiku RH, Zagreb, 2007, str. 390.
za rublje. Britansko tržište preferira perilice koje vrata za rublje imaju s gornje strane, a ne kako je uobičajenije sa strane. Tu je još i razlika u dimenziji njihove širine i dubine. Slično je kod proizvoda kakvi su pekmezi i džemovi te tjestenine. Postoje različite sklonosti kupaca na pojedinim segmentima jedinstvenog europskog tržišta u pogledu visine sladora te vrste žitarice od koje se tjestenina proizvodi. Može se spomenuti i primjer bezalkoholnog pića kakvo je Schweps koje su na njemačkom tržištu pojavljuje u malim bočicama jer je stvar prestiža njegovog konzumiranja, a na ostalim tržištima zemalja EU pojavljuje se i u velikim punjenjima kao što je punjenje Coca-Cole, Pepsi-Cole ili sličnih bezalkoholnih pića. Spomenuto je navedeno prema slijedećem izvoru:.Potvrda je to da jedinstveno europsko tržište prihvaća neke specifičnosti u plasmanu pojedinih proizvoda. 6. ZNAČAJ ZEMALJA ČLANICA EU ZA HRVATSKI TURIZAM Hrvatski turizam je izrazito regionalno usmjeren. To se može potvrditi tržištima s kojih inozemni turisti dolaze u Republiku Hrvatsku. Naše istraživanje je obuhvatilo vremenski period od 1997. godine do 2006. godine s presjecima u vremenskim intervalima svako tri godine, to jest: 1997, 2000, 2003. i 2006. godine. Podaci o dostignutoj razini koncentracije ostvarenih dolazaka i inozemnih noćenja turista iz zemalja članica EU za hrvatski turizam sadržani su tablici 5. Kakav je značaj prve tri, prvih pet ili prvih deset zemalja za hrvatski turizam vidljivo je iz podataka sadržanih u tablici 6, a odnose se na dostignutu razinu koncentracije inozemnih dolazaka i ostvarenih turističkih noćenja. Tablica 5: Razina koncentracije ostvarenih dolazaka i inozemnih noćenja turista iz zemalja članica EU za hrvatski turizam Turisti iz zemalja članica EU u %-ku u odnosu Godina na ukupno inozemne turiste 1997. 2000. 2003. Udio u dolascima inozemnih turista 92,8 88,5 91,0 Udio u ostvarenim noćenjima 95,3 94,2 93,4 Napomena: Naša obrada podataka sadržanih u SLJRH-2007, str. 444-445.
2006. 87,7 90,6
Tablica 6: Dostignuta razina koncentracije hrvatskog turizma u intervalu 1997-2006. godina Indeks Kn inozemnih Dolasci Noćenja dolazaka i ostvarenih noćenja 1997. 2000. 2003. 2006. 1997. 2000. 2003. 2006. 50,8 44,5 49,6 42,6 53,6 51,6 52,2 46,2 Prve tri zemlje K3 77,7 73,0 68,6 58,6 79,0 62,8 71,9 63,2 Prvih pet zemalja K5 89,6 88,7 84,2 78,2 93,1 79,8 88,1 80,8 Prvih deset zemalja K10 Napomena: Naša obrada podataka sadržanih u SLJRH-2007, str. 444-445. Među prvih deset zemalja po doprinosu inozemnim turističkim dolascima i ostvarenim noćenjima nema niti jedne zemlje koja sada nije članica EU. 7. INTERNACIONALIZACIJA HRVATSKE DISTRIBUTIVNE TRGOVINE Internacionalizacija distributivne trgovine je jedan od suvremenih trendova koji se ogleda kroz povećanje značaja inozemnih trgovaca u odnosu na domaće (nacionalne) trgovce na
tržštu konkretne zemlje. Internacionalizacija hrvatske distributivne trgovine je doprinjela poboljšanju kvalitete prodajne usluge kroz uvođenje suvremenih prodajnih tehnologija, poboljšanja i proširenja prodajnog asortimana i sniženja opće razine cijena. Hrvatska distributivna trgovina je izuzetno usitnjena i teško se može oduprijeti velikim inozemnim poduzećima. Prosječni posao u segmentu distrubutivne trgovine u RH je prema kriteriju njegove veličine u kategoriji mikro subjekta. Procesi internacionalizacije distributivne trgovine na hrvatskom distributivnom tržištu će se intenzivirati. Utvrđene su zakonitosti u kretanju broja trgovinskih poduzeča i broja stalnih prodavaonica u odnosu na dostignutu razinu razvijenosti mjerenu pokazateljem kakav je bruto domaći proizvod po stanovniku. Prostora za pojavu novih trgovaca na hrvatskom distributivnom tržištu ima ali pod uvjetom da taj posao mogu raditi kvalitetnije i jeftinije od drugih. Svi inozemni trgovci koji su stigli na hrvatsko tržište trgovci su koji sjedište imaju u zemljama članicama EU. Oni kroz internacionalizaciju poslovanja traže prostor za tržišnu ekspanziju. 8. STRATEGIJE TRŽIŠNOG ULASKA Poslovanje se može internacinalizirati prakticiranjem različitih strategijskih opcija ulaska na inozemna tržišta. Te opcije tržišnog ulaska bi mogle biti: licenca, koncesija, franchising, joint venture, akvizicija i samostalni ulazak.9 Kriterij njihova odabira može biti spremnost da se prihvati određena visina troškova i razina kontrole poslovanja koju neka od mogućih ulaznih strategija zahtjeva. Redoslijed mogućih ulaznih strategija prema intenzitetu rizika (visina ulaganja) i stupnja kontrole posla od nižeg prema višem bio bi kako slijedi: licenca-koncesija-franchising-zajedničko ulaganjeakvizicija-samostalni ulazak. Dominantne strategije tržišnog ulaska inozemnih trgovaca na hrvatsko tržište, u dosadašnjem procesu internacionalizacije hrvatske distributivne trgovine, bile su: samostalni ulazak i akvizicija, odnosno njihovo kombiniranje. Internacionalizacija u hoteljerstvu je imala težište na strategiji akvizicije. 9. ZAKLJUČAK Detaljnije smo istražili direktna inozemna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo te neke njegove segmente kakvi su turizam, hrvatska robna razmjena s inozemstvom (izvoz-uvoz) te hrvatska distributivna trgovina. Internacionalizacija poslovanja je na djelu. Izuzetan je značaj tržišta EU, odnosno tržišta pojedinih zemalja članica EU za spomenute segmente hrvatskog gospodarstva i hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Potaknuti razmišljanjem o regionalizaciji kao dominantnom procesu u internacionalizaciji poslovanja isto smo provjerili na primjeru hrvatskog gospodarstva. Svi testirani segmenti 9
Detaljnije o svakoj od mogućih strategija tržišnog ulaska vidjeti u: N. Knego, Management u uvjetima globalizacije, u kolektivnom radu: Međunarodna privreda: Ekonomski i političko-pravni aspekti, Logos, Split, 2001, str. 168-173.
potvrđuju njihovu visoku regionalnu usmjerenost na tržište EU odnosno pojedinih zemalja članica. Mogao bi se prihvatiti, imajući gornje na umu, moto managerskog ponašanja "misli regionalno, djeluj lokalno, zaboravi globalno". LITERATURA [1] N. Alexander, Internationalisation: Interpreting the Motives, u kolektivnom radu: International retailingTrends and Strategies, Pitman Publishing, London, 1995, p. 84-86 [2] R. Cox & P. Brittain, Retail Management, Pitman Publishing, London, 1996, p.23-25 [3] Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža"-Masmedia, Zagreb, 1995, p. 329 [4] Grupa autora, International Retailing-Trends and Strategies, Pitman Publishing, London, 1995, p.18 [5] A. Rugman, The End of Globalization-A New and Radical Analysis of Globalization and What IT Means For Business, Random House, London, 2001, p.2-3 [6] N. Knego, Management u uvjetima globalizacije, u kolektivnom radu: Međunarodna privreda:Ekonomski i političko-pravni aspekti, Logos, Split, 2001, p. 168-173 [7] Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2007, Državni zavod za statistiku RH, Zagreb, 2007, p. 390, 445- 445 [8] G. Stonehouse, J.Hamill, D. Campell & T. Purdie, Global and Transnational Business-Strategy and Management, John wiley and Sons, Chichester, 2000, p. 1 [9] www.hnb.hr
REGIONALIZATION AS A FORM OF INTERNATIONALIZATION IN BUSINESS AND ITS INFLUENCE ON CERTAIN SEGMENTS OF THE CROATIAN ECONOMY Summary The term globalization of business is frequently used; it is used even in cases where it would be more adequate to use terms such as internationalization or regionalization of business. There exists a whole array of different opinions about globalization: one says that the globalization process started with the creation of man, another says that globalization is a process of the modern world. These opinions raise a question: in what sense can you measure globalization, is it myth or reality, has it ever really happened? The article deals with the meaning of terms such as internationalization, globalization and regionalization, the perimeters of influence on these processes, entering strategies in foreign markets, and the influence of these processes on the Croatian economy. With the examination of the segments of the Croatian economy we will be able to conclude whether we are dealing with globalization or regionalization of business. As a result it would be advisable to accept the manager’s motto “Think globally, act locally” or “Think regionally, act locally, and forget globally.” Key words: internationalization of business, globalization of business, regionalization of business, Croatian economy, segments of influence on the regionalization of business.